Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2012/0199(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0226/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0226/2013

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/12/2013 - 12.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0590

Usvojeni tekstovi
PDF 706kWORD 131k
Četvrtak, 12. prosinca 2013. - Strasbourg
Aktivnosti Unije za "Europske prijestolnice kulture" za razdoblje od 2020. do 2033. ***I
P7_TA(2013)0590A7-0226/2013
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju aktivnosti Unije za europske prijestolnice kulture za razdoblje od 2020. do 2033. (COM(2012)0407 – C7-0198/2012 – 2012/0199(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0407),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 167. Stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0198/2012),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 15. veljače 2012.(1) i 30. studenog 2012.(2),

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A7‑0226/2013),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 113, 18.4.2012., str. 17.
(2) SL C 17, 19.01.2013., str. 97.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2013. radi donošenja  Odluke br. .../2014 /EU Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju inicijative Unije za europske prijestolnice kulture za razdoblje od 2020. do 2033. i stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ
[Amandman 84(1)]
P7_TC1-COD(2012)0199

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 5. prvu alineju,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Odbora regija(2),

odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

1.  Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ima za cilj sve tješnje povezanu uniju naroda Europe i njime se Uniji dodjeljuje, između ostalog, zadatak doprinosa procvatu kultura država članica uz poštovanje njihove nacionalne i regionalne raznolikosti te istovremeno stavljanje zajedničke kulturne baštine u prvi plan. U tom pogledu Unija, ako je to potrebno, podržava i dopunjuje djelovanje država članica kako bi poboljšala poznavanje i širenje kulture i povijesti europskih naroda.

2.  Komunikacijom Komisije ▌o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu ▌, koju je Vijeće podržalo rezolucijom od 16. studenog 2007 ▌(4) te Europski parlament učinio isto u svojoj Rezoluciji od 10. travnja 2008.(5), postavljaju se ciljevi za buduće aktivnosti Unije na području kulture. Tim aktivnostima trebaju se promicati kulturna raznolikost i interkulturni dijalog. Također se treba promicati kultura kao katalizator kreativnosti u okviru rasta i zapošljavanja, a i ključni element međunarodnih odnosa Unije.

2.a   Cilj je Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je na snazi od 18. ožujka 2007. te čiji je potpisnik Unija, zaštita i promicanje kulturne raznolikosti, osiguravanje međukulturalnosti i podizanje svijesti o vrijednosti kulturne raznolikosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

3.  Odlukom br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6) ▌utvrđeno je djelovanje Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019.

4.  Ocjene europskih prijestolnica kulture te javna saslušanja o budućnosti djelovanja nakon 2019. otkrivaju da su prijestolnice postupno postale jedna od najambicioznijih kulturnih inicijativa u Europi, a i jedna od inicijativa koju europski građani najviše cijene.

5.  Uz početne ciljeve europskih prijestolnica kulture, koji su bili naglašavanje bogatstva i raznolikosti europskih kultura i njihovih zajedničkih osobina te promicanje većeg međusobnog razumijevanja među europskim građanima, gradovi prijestolnice kulture također su postupno dodali novu dimenziju korištenjem efekta poluge koji donosi sam naslov za poticanje općeg razvoja grada u skladu s njihovim strategijama i prioritetima.

6.  Ciljevi inicijative u vezi s europskim prijestolnicama kulture sasvim su u skladu s ciljevima programa Kreativna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(7) kojemu je cilj čuvanje, razvijanje i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti, promicanje europskog kulturnog nasljeđa i jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, posebno audiovizualnog sektora, s ciljem poticanja pametnog, održivog i uključivog rasta. Njima se također pomaže u osnaživanju osjećaja pripadanja zajedničkom kulturnom području te se potiče međukulturni dijalog i uzajamno razumijevanje.

6.a   Kako bi postigli te ciljeve, važno je da europske prijestolnice kulture pokušaju povezati svoj kulturni i kreativni sektor, s jedne strane, sa sektorima kao što su obrazovanje, istraživanje, okoliš, urbani razvoj ili kulturni turizam, s druge strane. Posebno, iskustva iz prošlosti pokazuju potencijal europskih prijestolnica kulture da djeluju kao katalizator lokalnog razvoja i kulturnog turizma kao što je naglašeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, prvo svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam Europe”, koju je pozdravilo Vijeće u svojim zaključcima od 12. listopada 2010.(8) te koju je podržao Europski parlament u svojoj rezoluciji od 27. rujna 2011(9).

6.b   Također je važno za gradove prijestolnice kulture da pokušaju promicati socijalnu uključenost i jednake mogućnosti te da daju sve od sebe da osiguraju sudjelovanje svih dijelova civilnog društva u najširem mogućem smislu u pripremi i provedbi kulturnog programa, s posebnim naglaskom na marginalizirane skupine i skupine koje su u nepovoljnom položaju.

7.  Procjene i javno savjetovanje uvjerljivo su pokazali da europske prijestolnice kulture imaju brojne moguće dobitke kad se pažljivo isplaniraju ▌. One su prvenstveno kulturne inicijative, ali također mogu donijeti znatne društvene i gospodarske povlastice, posebno kad su dio dugoročne razvojne strategije dotičnog grada koja je usmjerena na kulturu.

8.  Aktivnosti u vezi s europskim prijestolnicama kulture također predstavlja izuzetno velik izazov. Izvođenje cjelogodišnjeg programa kulturnih aktivnosti je zahtjevno i neke europske prijestolnice kulture bile su uspješnije od onih drugih u iskorištavanju tog potencijala. Stoga, treba osnažiti djelovanje kako bi se svim gradovima pomoglo da naslov prijestolnice iskoriste na najbolji način.

9.  Pravo na dobivanje naslova europske prijestolnice kulture trebalo bi biti rezervirano za gradove, neovisno o njihovoj veličini, ali kako bi doprli do šire javnosti i povećali učinak, ti bi gradovi trebali i dalje imati mogućnost obuhvaćanja i područja koje ih okružuje.

10.  Dodjela naslova europske prijestolnice kulture i dalje bi se trebala temeljiti na kulturnom programu koji je posebno osmišljen za europsku prijestolnicu kulture ▌, koja bi trebala imati ▌snažnu europsku dimenziju. Program bi također trebao biti dio dugoročne strategije s održivim učinkom na razvoj lokalnog ekonomskog, kulturnog i društvenog okruženja.

11.  Pokazalo se da je dvostupanjski postupak odabira koji se temelji na kronološkom popisu država članica i koji provodi ▌povjerenstvo neovisnih stručnjaka (“povjerenstvo”) pošten i transparentan. Njime se omogućilo gradovima da poboljšaju svoje prijave između predizborne i konačne izborne etape na temelju stručnog savjeta koje im daje povjerenstvo te se time osigurala ravnomjerna raspodjela europskih prijestolnica kulture diljem svih država članica. Osim toga, kako bi se očuvao kontinuitet djelovanja i izbjeglo gubljenje iskustva i znanja, do čega bi došlo kad bi se svi članovi povjerenstva istovremeno zamijenili, zamjenu članova treba obaviti postupno.

11.a  Treba nastaviti s osiguravanjem nacionalnog stručnog znanja omogućujući državama članicama da imenuju do dva stručnjaka u povjerenstvu zaduženom za odabir i praćenje gradova.

12.  Kriteriji odabira trebaju biti jasniji kako bi gradovi kandidati imali bolje naputke u vezi s ciljevima i uvjetima koje moraju ispuniti za dobivanje naslova europske prijestolnice kulture. Kriteriji odabira također bi trebali biti lakše mjerljivi kako bi se pomoglo povjerenstvu ▌u izboru i praćenju gradova. ▌ U tom smislu, posebno se treba usredotočiti na planove gradova kandidata u pogledu aktivnosti u vezi s nasljeđem koje su sastavni dio dugoročne strategije politike na području kulture, kojom se može ostvariti održiv kulturni, ekonomski i društveni utjecaj.

13.  Faza pripreme između imenovanja grada i godine naslova od ključne je važnosti za uspjeh europske prijestolnice kulture. Postoji opća suglasnost između zainteresiranih strana o tome da su popratne mjere uvedene Odlukom br. 1622/2006/EZ bile vrlo korisne za gradove. Te mjere trebaju biti dodatno razvijene, posebno češćim sastancima za praćenje i posjetima gradovima članova izbornog povjerenstva, kao i snažnijom razmjenom iskustva između nekadašnjih, sadašnjih i budućih europskih prijestolnica kulture, kao i gradova kandidata. Imenovani gradovi mogu se i dodatno povezati s ostalim europskim prijestolnicama kulture.

14.  Nagrada Melina Mercouri poprimila je snažnu simboličnu vrijednost koja daleko premašuje stvarni iznos nagrade koju dodjeljuje Komisija. Međutim, kako bi se osiguralo da imenovani gradovi ispunjavaju svoje obveze, uvjeti za isplatu nagrade trebaju biti stroži i jasniji.

14.a  Gradovi kandidati također bi trebali, po potrebi, istražiti mogućnost mogućeg korištenja financijske potpore iz programa i fondova Unije.

15.  Važno je da dotični gradovi jasno navedu u svojoj komunikacijskoj građi da su europske prijestolnice kulture inicijativa Unije.

16.  Komisija u svojim ocjenama rezultata nekadašnjih europskih prijestolnica kulture ne može osigurati primarne podatke o utjecaju naslova prijestolnice te se te ocjene temelje na podacima prikupljenima na lokalnoj razini. Stoga bi sami gradovi trebali odigrati glavnu ulogu u postupku ocjenjivanja te bi trebali uspostaviti učinkovite mehanizme mjerenja.

17.  Prošlim se iskustvima ▌ pokazalo da sudjelovanje država kandidatkinja može pomoći njihovom približavanju Uniji stavljanjem naglaska na zajedničke aspekte europskih kultura. Europske prijestolnice kulture, stoga, nakon 2019. ponovno trebaju otvoriti vrata sudjelovanju država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

17.a   Međutim, zbog jednakosti s gradovima iz država članica svakom gradu iz zemlje kandidatkinje ili potencijalne zemlje kandidatkinje trebalo bi biti dopušteno sudjelovanje samo u jednom natječaju u razdoblju od 2020. do 2033. Nadalje, također zbog jednakosti s državama članicama, svakoj državi kandidatkinji ili potencijalnoj kandidatkinji trebao bi biti dopušten samo jedan naslov prijestolnice u razdoblju od 2020. do 2033. Stoga gradovi iz onih zemalja kandidatkinja ili potencijalnih zemalja kandidatkinja koji su već imali naslov prijestolnice u razdoblju obuhvaćenom ovom Odlukom ne mogu sudjelovati u kasnijim natječajima u istom razdoblju.

18.  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke te posebno odredaba u vezi s imenovanjem europskih prijestolnica kulture, provedbene ovlasti treba dodijeliti Komisiji.

19.  Odluku br. 1622/2006/EZ treba staviti izvan snage i zamijeniti je ovom Odlukom. Međutim, njezine odredbe i dalje se trebaju primjenjivati do 2019. na sve europske prijestolnice kulture koje su već imenovane ili su u postupku imenovanja.

20.  Budući da ciljeve ove Odluke, odnosno očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi,naglašavanje njihovih zajedničkih značajki i poticanje doprinosa kulture dugoročnom razvoju gradova, države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti, posebno s obzirom na potrebu za jasnim i transparentnim kriterijima i postupcima odabira i praćenja europskih prijestolnica kulture, kao i za strogom koordinacijom među državama članicama, ali se to, zbog opsega i očekivanih učinaka inicijative, može bolje postići na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kao što je određeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uspostavljanje

Uspostavlja se inicijativa Unije pod nazivom „europske prijestolnice kulture” (u daljnjem tekstu: inicijativa) za razdoblje od 2020. do 2033.

Članak 2.

Ciljevi

1.  Opći ciljevi inicijative su:

(a)  očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglašavanje njihovih zajedničkih značajki te povećanje osjećaja građana da pripadaju zajedničkom kulturnom prostoru;

(b)  poticanje doprinosa kulture dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim odgovarajućim strategijama i prioritetima.

2.  Posebni ciljevi inicijative su:

(a)  povećati opseg, raznolikost i europsku dimenziju kulturne ponude u gradovima, uključujući i transnacionalnom suradnjom;

(b)  proširiti pristup kulturi i sudjelovanje u njoj;

(c)  osnažiti sposobnost kulturnog sektora i njegove veze s drugim sektorima;

(d)  povećati međunarodni profil gradova kulturom.

Članak 3.

Pristup inicijativi

-1. Na natječaj za europsku prijestolnicu kulture mogu se prijaviti samo gradovi, koji mogu obuhvatiti svoja okolna područja.

-1a. Broj europskih prijestolnica kulture u određenoj godini (u daljnjem tekstu: godina naslova prijestolnice) ne može biti veći od tri.

Svake se godine imenuje najviše jedan grad iz svake od dvije države članice koje su navedene u rasporedu iz Priloga (u daljnjem tekstu: raspored) te, u određenim godinama, jedan grad iz zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje ili jedan grad iz zemlje koja pristupa Uniji u okolnostima iz stavka 3.a.

1.  Gradovi u državama članicama imaju pravo biti imenovani za europske prijestolnice kulture na jednu godinu u skladu s rasporedom.

3.  Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama koji sudjeluju u programu Kreativna Europa ili naknadnim programima Unije kojima se podupire kultura na datum objave poziva na podnošenje prijava iz članka 10. mogu se prijaviti za europsku prijestolnicu kulture na jednu godinu u okviru otvorenog natječaja koji se organizira svake tri godine ▌ u skladu s rasporedom ▌.

▌Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama smiju sudjelovati samo u jednom natječaju u razdoblju od 2020. do 2033.

Nadalje, svaka zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja može samo jednom imati naslov prijestolnice u razdoblju od 2020. do 2033. godine.

3a.  Zemlje koje pristupe Uniji nakon donošenja ove Odluke, ali prije 31. prosinca 2026., imaju pravo biti europske prijestolnice kulture u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju na države članice sedam godina nakon pristupanja. Kalendar se u skladu s tim ažurira. Zemlje koje pristupe Uniji nakon 31. prosinca 2026. nemaju pravo sudjelovati u ovoj inicijativi europskih prijestolnica kulture kao države članice.

Međutim, u godinama u kojima su prema rasporedu već tri europske prijestolnice kulture gradovi iz zemalja koje pristupaju Uniji smiju imati naslov europske prijestolnice kulture tek u idućoj godini koja je u rasporedu na raspolaganju, prema redoslijedu njihova pristupanja.

Ako je već sudjelovao u natječaju za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, grad iz zemlje koja pristupa Uniji ne može sudjelovati ni u jednom idućem natječaju za države članice. Ako je grad iz zemlje pristupnice imenovan za europsku prijestolnicu kulture u razdoblju od 2020. do 2033. u skladu sa stavkom 3., ta zemlja nema pravo imenovati drugi svoj grad za europsku prijestolnicu kulture u okviru ove inicijative nakon što pristupi Uniji.

Ako više zemalja pristupi Uniji na isti datum i ako ne postoji dogovor o redoslijedu sudjelovanja u ovoj inicijativi među tim zemljama, Vijeće organizira izvlačenje.

Članak 4.

Prijave

2.  Komisija priprema opći obrazac za prijavu na temelju kriterija iz članka 5. (u daljnjem tekstu: obrazac za prijavu) koji koriste svi gradovi koji se kandidiraju. Ako grad obuhvati svoje okolno područje, prijavljuje se pod imenom grada.

3.  Svaka se prijava temelji na kulturnom programu jake europske dimenzije. Kulturni program traje jednu godinu i osmišljen je posebno za naslov europske prijestolnice kulture u skladu s kriterijima iz članka 5. ▌

Članak 5.

Kriteriji

Kriteriji za ocjenu prijava (u daljnjem tekstu: kriteriji) podijeljeni su u šest kategorija: „doprinos dugoročnoj strategiji”, ▌ „europska dimenzija”, „kulturni i umjetnički sadržaj",sposobnost izvođenja”, „doseg” i „upravljanje”.

1.  U pogledu „doprinosa dugoročnoj strategiji”, u obzir se uzimaju sljedeći čimbenici:

(a)  činjenica da kulturna strategija za ▌ grad ▌postoji prilikom prijave, a ona obuhvaća inicijativu u vezi s europskim prijestolnicama kulture i planove za podupiranje kulturnih aktivnosti i nakon godine dobivanja naslova prijestolnice;

(b)  planovi za jačanje sposobnosti kulturnog i kreativnog sektora, uključujući razvijanjem dugoročnih veza između kulturnog, ekonomskog i društvenog sektora u dotičnom gradu;

(d)  predviđeni dugoročni kulturni, društveni i ekonomski učinak, uključujući urbani razvoj, koji bi dobivanje naslova imalo na grad;

(e)  planovi za praćenje i ocjenu utjecaja naslova na grad i planovi za širenje rezultata te ocjene.

4.  U pogledu „europske dimenzije” ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)  opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se promiče kulturna raznolikost Europe, međukulturni dijalog i veće međusobno razumijevanje europskih građana;

(b)  opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se naglašavaju zajednički aspekti europskih kultura, baštine i povijesti, kao i europske integracije i aktualnih europskih tema;

(c)  opseg i kvaliteta aktivnosti u kojima sudjeluju europski umjetnici, suradnja s operaterima ili gradovima u raznim zemljama, uključujući po potrebi druge europske prijestolnice kulture, i transnacionalna partnerstva;

(d)  strategija za privlačenje interesa šire europske i međunarodne javnosti.

4a.  U pogledu „kulturnog i umjetničkog sadržaja” ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)  jasna i skladna umjetnička vizija i strategija kulturnog programa te godine;

(b)  uključenje lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u osmišljavanje i provedbu kulturnog programa;

(c)  opseg i raznolikost predloženih aktivnosti i njihova sveukupna umjetnička kvaliteta;

(d)  sposobnost kombiniranja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih oblika s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima.

4b.  U pogledu „sposobnosti izvođenja” gradovi kandidati dokazuju da:

(a)  prijava ima široku i snažnu političku potporu i održivu obvezu lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela;

(b)  grad ima ili će imati odgovarajuću i primjenjivu infrastrukturu za nošenje naslova prijestolnice.

5.  U pogledu „dosega” ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)  uključivanje lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu projekta europske prijestolnice kulture;

(b)  stvaranje novih i održivih prilika za najrazličitije građane kako bi prisustvovali ili sudjelovali u kulturnim aktivnostima, posebno za mladež, volontere, marginalizirane ljude i one koji su u nepovoljnom položaju, uključujući manjine. Posebna se pozornost također poklanja ▌ pristupu tim aktivnostima osoba s invaliditetom i starijih osoba;

(c)  cjelovita strategija za razvoj publike, a posebno povezanost s obrazovanjem i sudjelovanje škola.

6.  U pogledu „upravljanja” ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)  izvedivost strategije za prikupljanje sredstava i predloženog proračuna, što po potrebi uključuje planove za traženje financijske potpore iz programa i fondova Unije. Ovaj proračun pokriva fazu pripreme, godinu na koju se naslov prijestolnice odnosi, ocjenu i odredbe za aktivnosti povezane s nasljeđem projekta te planove za izvanredne situacije;

(b)  predviđeno upravljanje ▌i strukturu ostvarivanja provedbe projekta europske prijestolnice kulture, što uključuje osiguravanje odgovarajuće suradnje lokalnih tijela i dotične strukture, uključujući umjetničku ekipu;

(c)  postupak imenovanja ▌glavnog i umjetničkog direktora i njihovih područja djelovanja;

(d)  marketinška i komunikacijska strategija, koja mora biti sveobuhvatna i kojom se naglašava da je projekt „Europske prijestolnice kulture” inicijativa Unije;

(da)  postojanjestrukture ostvarivanja provedbe čije osoblje ima odgovarajuće vještine i iskustvo za planiranje i ostvarivanje kulturnog programa te upravljanje njime u godini dobivanja naslova.

Članak 6.

Povjerenstvo stručnjaka

1.   ▌Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka (u daljnjem tekstu „▌povjerenstvo”) osniva se kako bi provelo postupke odabira i praćenja.

1a.  Povjerenstvo se sastoji od 10 stručnjaka koje imenuju institucije i tijela Unije u skladu sa stavkom 2. (u daljnjem tekstu: europski stručnjaci”).

Osim toga, za odabir i praćenje grada iz države članice dotična država članica ima pravo imenovati do dva stručnjaka (u daljnjem tekstu: nacionalni stručnjaci u skladu s vlastitim postupcima i savjetujući se s Komisijom.

2.   ▌

Nakon organiziranje poziva za iskaz interesa Komisija predlaže skupinu potencijalnih europskih stručnjaka.

Europski parlament, Vijeće i Komisija zatim odabiru po tri stručnjaka iz te skupine i imenuju ih u skladu s vlastitim postupcima. Odbor regija odabire jednog stručnjaka iz te skupine i imenuje ga u skladu s vlastitim postupcima.

Prilikom odabira europskih stručnjaka sve te institucije i tijela Unije osiguravaju komplementarnost kompetencija, uravnoteženu geografsku raspodjelu i zastupljenost spolova u sveukupnom sastavu povjerenstva.

2.a   Svi stručnjaci su građani Unije. Oni su neovisni i imaju znatno iskustvo i stručno znanje u području kulture, kulturnog razvoja gradova ili organizacije europskih prijestolnica kulture ili međunarodnog kulturnog događaja sličnog opsega i razine. Također su u poziciji da mogu odvojiti odgovarajući broj radnih dana godišnje za sudjelovanje u povjerenstvu.

Povjerenstvo imenuje svojeg predsjednika.

3.  ▌Europski stručnjaci imenuju se na razdoblje od tri godine.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, u pogledu prvog osnivanja povjerenstva, Europski parlament imenuje svoje ▌stručnjake na tri godine, Vijeće na jednu godinu, Komisija na dvije godine i Odbor regija ▌na jednu godinu ▌.

4.   Svi stručnjaci ▌iz povjerenstva prijavljuju svaki stvarni ili mogući sukob interesa u vezi s određenim gradom kandidatom. U slučaju takve izjave stručnjaka ili ako se pokaže da postoji takav sukob interesa, taj stručnjak podnosi ostavku i relevantna institucija ili tijelo Unije ili država članica zamjenjuju tog stručnjaka tijekom preostalog dijela mandata, u skladu s odgovarajućim postupkom.

5.  Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje sva izvješća povjerenstva.

Članak 7.

Podnošenje prijava u državama članicama

1.  Svaka država članica odgovorna je za organiziranje natječaja svojih gradova u skladu s rasporedom ▌.

2.  Države članice objavljuju poziv za podnošenje prijava najmanje šest godina prije ▌godine dobivanja naslova.

Odstupajući od toga države članice koje imaju pravo imenovati europsku prijestolnicu kulture u 2020. taj poziv objavljuju, što je prije moguće, nakon ...(10).

Svaki poziv za podnošenje prijava, namijenjen gradovima koji se kandidiraju za naslov prijestolnice, sadrži ▌obrazac za prijavu ▌.

Rok za podnošenje prijava gradova kandidata u okviru svakog poziva za podnošenje prijava predviđa se najranije deset mjeseci od objave.

3.  Dotična država članica obavještava Komisiju o prijavama.

Članak 8.

Predizbor u državama članicama

1.  Svaka ▌dotična država članica poziva ▌povjerenstvo na predizborni sastanak s gradovima kandidatima najmanje pet godina prije ▌ godine dobivanja naslova prijestolnice.

2.  ▌povjerenstvo, nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima, određuje popis gradova kandidata koji su u užem izboru ▌te izdaje izvješće o predizboru u vezi sa svim prijavama u kojemu, između ostalog, daje preporuke gradovima kandidatima koji su ušli u uži izbor.

3.  ▌Povjerenstvo podnosi izvješće o predizboru dotičnim državama članicama i Komisiji. Svaka dotična država članica službeno odobrava uži popis na temelju izvješća povjerenstva za odabir.

Članak 9.

Odabir država članica

1.  Gradovi kandidati iz užeg izbora popunjavaju i revidiraju svoje prijave kako bi bile u skladu s kriterijima i također uzimaju u obzir preporuke iz izvješća o predizboru te prijave podnose dotičnim državama članicama koje ih šalju Komisiji.

2.  Svaka ▌dotična država članica poziva ▌povjerenstvo na sastanak za konačni odabir s gradovima kandidatima koji su ušli u uži izbor najkasnije devet mjeseci nakon sastanka o predizboru.

U slučaju potrebe, dotična država članica u savjetovanju s Komisijom može produžiti taj rok za neko razumno vrijeme.

3.  ▌Povjerenstvo ocjenjuje popunjene i revidirane prijave.

4.  ▌Povjerenstvo izdaje izvješće o odabiru prijava s preporukama za imenovanje jednog grada dotične države članice europskom prijestolnicom kulture. Međutim, ako nijedan grad kandidat ne ispuni sve kriterije ▌ povjerenstvo može predložiti da se te godine ne dodijeli naslov prijestolnice.

Izvješće o odabiru također sadržava preporuke ▌dotičnom gradu u vezi s napretkom koji treba postići do godine naslova.

Povjerenstvo podnosi izvješće o odabiru dotičnim državama članicama i Komisiji . ▌

Članak 10.

Predizbor i odabir u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama

1.  Komisija je nadležna za organizaciju natječaja između gradova u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama.

2.  Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje poziv na podnošenje prijava najmanje šest godina prije ▌godine naslova prijestolnice. ▌

Svaki poziv na podnošenje prijava namijenjen gradovima koji su kandidati za naslov prijestolnice sadrži obrazac za prijavu.

Rok za podnošenje prijava u okviru svakog poziva za podnošenje prijava predviđa se najranije deset mjeseci od objave.

4.  Predizbor gradova obavlja ▌povjerenstvo najmanje pet godina prije ▌godine naslova prijestolnice, na temelju ▌obrasca za prijavu. Ne organizira se sastanak s gradovima kandidatima.

▌Povjerenstvo, nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima, odlučuje o gradovima kandidatima koji ulaze u uži izbor ▌i izdaje izvješće o predizboru u vezi sa svim prijavama te, između ostalog, daje preporuke gradovima kandidatima koji su u užem izboru. Povjerenstvo svoje izvješće o predizboru podnosi ▌Komisiji ▌.

5.  Gradovi kandidati iz užeg izbora popunjavaju i revidiraju svoje prijave kako bi bile u skladu s kriterijima i također uzimaju u obzir preporuke iz izvješća o predizboru te prijave podnose Komisiji.

Komisija poziva ▌povjerenstvo na sastanak za konačni odabir s gradovima koji su u užem izboru najkasnije devet mjeseci nakon sastanka za predizbor. Po potrebi Komisija rok može produžiti za razumno vrijeme.

▌Povjerenstvo ocjenjuje popunjene i revidirane prijave.

Povjerenstvo izdaje izvješće o odabiru prijava gradova kandidata koji su u užem izboru s preporukama za imenovanje europskom prijestolnicom kulture najviše jednog grada iz jedne zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje.

Međutim, ako nijedan grad ne ispunjava kriterije ▌povjerenstvo može preporučiti da se te godine ne dodijeli naslov prijestolnice.

Izvješće o odabiru također sadrži preporuke ▌dotičnom gradu u vezi s napretkom ▌koji treba ostvariti do godine naslova prijestolnice.

Povjerenstvo svoje izvješće o odabiru podnosi ▌Komisiji ▌.

Članak 11.

Imenovanje

Komisija s pomoću provedbenih akata službeno imenuje europske prijestolnice kulture uzimajući u obzir preporuke ▌povjerenstva na odgovarajući način. Komisija obavještava Europski parlament, Vijeće i Odbor regija o imenovanju.

Članak 12.

Suradnja među imenovanim gradovima

Gradovi koji su imenovani za istu godinu pokušavaju pronaći poveznice među svojim kulturnim programima te se suradnja može razmatrati u okviru postupka praćenja iz članka 13.

Članak 13.

Praćenje

1.  ▌Povjerenstvo prati pripremu europskih prijestolnica kulture i gradovima daje potporu i smjernice od njihova imenovanja do početka godine naslova prijestolnice.

2.  U tu svrhu Komisija saziva tri sastanka na kojima su ▌povjerenstvo i imenovani gradovi ▌: prvi sastanak održava se tri godine prije ▌godine naslova prijestolnice; drugi sastanak održava se 18 mjeseci prije ▌godine naslova prijestolnice, a treći se sastanak održava dva mjeseca prije ▌godine naslova prijestolnice. Država članica ili zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja mogu za te sastanke imenovati promatrača.

Ti gradovi šest tjedana prije svakog sastanka izdaju izvješća Komisiji.

Na sastancima ▌povjerenstvo pregledava stanje priprema i daje savjete kako bi se pomoglo gradovima da pripreme kulturni program visoke kvalitete i učinkovitu strategiju. Povjerenstvo posebnu pozornost pridaje preporukama iz izvješća o odabiru te prethodnih izvješća o praćenju.

3.  Nakon svakog sastanka ▌povjerenstvo izdaje izvješće o stanju priprema i potezima koje trreba poduzeti.

Povjerenstvo svoja izvješća o praćenju šalje ▌Komisiji te gradovima i državama članicama ili dotičnim zemljama. ▌

4.  Uz sastanke u vezi s praćenjem Komisija, po potrebi, može organizirati posjete povjerenstva ▌u imenovane gradove.

Članak 14.

Nagrada

1.  ▌Komisija može imenovanom gradu dodijeliti novčanu nagradu (u daljnjem tekstu: nagrada) u čast Meline Mercouri ako su za to osigurana sredstva u okviru relevantnog višegodišnjeg financijskog okvira.

Pravni i financijski aspekti te nagrade razmatraju se u okviru odgovarajućih programa Unije o kulturi.

2.  ▌Nagrada se isplaćuje najkasnije do kraja ožujka u godini naslova prijestolnice, pod uvjetom da dotični grad održi obećanja koja je dao prilikom prijavljivanja, ispunjava kriterije i uzima u obzir preporuke iz izvješća o odabiru i praćenju ▌.

Smatra se da je imenovani grad održao obećanja koja je dao prilikom prijavljivanja ako nije došlo do znatnih izmjena programa i strategije od prijavljivanja do godine naslova prijestolnice te posebno:

(a)  ako je proračun ostao na razini koja omogućava izvedbu kulturnog programa visoke kvalitete u skladu s prijavom i kriterijima;

(b)  ako se neovisnost umjetničke ekipe poštovala na odgovarajući način;

(c)  ako je europska dimenzija ostala dovoljno snažna u konačnoj verziji kulturnog programa;

(d)  ako marketinška i komunikacijska strategija te materijal za priopćavanje imenovanog grada jasno odražavaju činjenicu da je projekt europske prijestolnice kulture inicijativa Unije;

(e)  ako su doneseni planovi za praćenje i ocjenu utjecaja naslova na dotični grad.

Članak 15.

Praktična rješenja

Komisija posebno:

(a)  osigurava sveukupnu usklađenost inicijative;

(b)  osigurava koordinaciju između država članica i ▌povjerenstva;

(c)  s obzirom na ciljeve i kriterije utvrđuje smjernice za pomoć kod postupaka odabira i praćenja usko surađujući s ▌povjerenstvom;

(d)  osigurava tehničku potporu ▌povjerenstvu;

(e)  objavljuje sve relevantne informacije i doprinosi vidljivosti djelovanja na europskoj i međunarodnoj razini;

(f)  potiče razmjenu iskustava i dobrih praksi među nekadašnjim, sadašnjim i budućim europskim prijestolnicama kulture i gradovima kandidatima te promiče veće širenje izvješća o ocjeni gradova i stečenih iskustava.

Članak 16.

Ocjena

1.  Za ocjenu rezultata svake europske prijestolnice kulture ▌odgovoran je ▌dotični grad.

Komisija utvrđuje zajedničke smjernice i pokazatelje za gradove na temelju ciljeva i kriterija ▌kako bi se osigurao usklađen pristup postupku ocjenjivanja.

Gradovi sastavljaju svoja izvješća o ocjeni i šalju ih Komisiji do 31. prosinca u godini nakon godine naslova prijestolnice ▌. Komisija izvješća o ocjeni objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

2.  Uz ocjene gradova Komisija također osigurava redovitu provedbu vanjskog i neovisnog ocjenjivanja rezultata inicijative. ▌

Prilikom vanjskog i neovisnog ocjenjivanja usredotočuje se na stavljanje svih nekadašnjih europskih prijestolnica kulture u europski kontekst kako bi se mogli usporediti i kako bi se mogli izvući korisni zaključci za buduće europske prijestolnice kulture, a i za sve europske gradove. Ocjena također obuhvaća cjelokupnu inicijativu, uključujući učinkovitost postupaka koji su za nju potrebni, njezina učinka ▌te se procjenjuje kako bi se mogla poboljšati.

Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija sljedeća izvješća na temelju tih ocjena uz koja po potrebi prilaže relevantne prijedloge:

(a)  prvo privremeno ▌izvješće do 31. prosinca 2024.;

(b)  drugo privremeno ▌izvješće do 31. prosinca 2029.;

(c)  naknadno ▌izvješće do 31. prosinca 2034.

Članak 17.

Odredbe o stavljanju izvan snage i prijazne odredbe

Ovime se stavlja izvan snage Odluka br. 1622/2006/EZ. Međutim, svejedno se nastavlja primjenjivati u slučaju gradova koji su imenovani ili si u postupku imenovanja europskim prijestolnicama kulture za godine od 2012. do 2019.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u ▌

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG

Raspored

2020

Hrvatska

Irska

2021

Rumunjska

Grčka

Zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja

2022

Litva

Luksemburg

2023

Mađarska

Ujedinjena Kraljevina

2024

Estonija

Austrija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja

2025

Slovenija

Njemačka

2026

Slovačka

Finska

2027

Letonija

Portugal

Zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja

2028

Češka Republika

Francuska

2029

Poljska

Švedska

2030

Cipar

Belgija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja

2031

Malta

Španjolska

2032

Bugarska

Danska

2033

Nizozemska

Italija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalna kandidatkinja

(1) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst naglašen je masnim kurzivom; brisanja su označena simbolom ▌
(2) SL C 113, 18.4.2012, str. 17 i SL C 17, 19.1.2013., str. 97.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013.
(4) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(5) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
(6)Odlukom br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019. (SL L 304, 3.11.2006., str.1.).
(7) Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju programa Kreativna Europa (2014. - 2020.) i stavljanju izvan snage Odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221).
(8) 14944/10.
(9) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.
(10) Datum stupanja na snagu ove Odluke.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti