Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 7. akcijski program za okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Zelena infrastruktura – unapređenje europskog prirodnog kapitala (COM(2013)0249),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“ (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Plan za učinkovito korištenje resursa u Europi (COM(2011)0571),

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za biološku raznolikost do 2020. (COM(2011)0244),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za okoliš iz lipnja 2011. i zaključke od 17. prosinca 2012. (točka 14.),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. travnja 2012. pod nazivom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za biološku raznolikost do 2020.”(3) , posebno njezin stavak 50.,

–  uzimajući u obzir istraživanje pod nazivom „Ekonomija ekosustava i biološke raznolikosti (TEEB)”(4),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije pod nazivom „Prilagođavanje klimatskim promjenama: prema europskom okviru djelovanja” (COM(2009)0147) i njezinu komunikaciju pod nazivom „Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2013)0216),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o zelenoj infrastrukturi – unapređenje europskog prirodnog kapitala (O-000094/2013 – B7-0525/2013),

–  uzimajući u obzir Teritorijalni plan Europske unije 2020.: prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi raznolikih regija,

–  uzimajući u obzir ciljeve za biološku raznolikost iz Aichija iz Strategije EU-a za biološku raznolikost 2011. – 2020. koju su u listopadu 2010. usvojile stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir članak 115. stavak 5. i članak 110. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je potrebno rješavati pad biološke raznolikosti i statusa naših ekosustava radi osiguravanja trajnog pružanja usluga ekosustava te zaštite prirodnog kapitala za sadašnje i buduće naraštaje,

B.  budući da zelena infrastruktura pomaže prirodi da iskoristi puni potencijal usluga ekosustava koje može pružati društvu;

C.  budući da je potrebno rješavati gubitak biološke raznolikosti radi zaštite prirodnog kapitala za sadašnje i buduće naraštaje;

D.  budući da antropogeni pritisak ugrožava biološku raznolikost i cjelovitost ekosustava u Europskoj uniji, uključujući fragmentiranjem i uništavanjem prirodnih staništa, klimatskim promjenama i pojačanim korištenjem poluprirodnih staništa;

E.  budući da su biološka raznolikost i dobrobit ljudskog društva usko povezani;

F.  budući da je važno smanjivanje razine fragmentiranja i povećanje ekološke povezivosti radi očuvanja i jačanja biološke raznolikosti u Uniji;

G.  budući da je cilj br. 11 za biološku raznolikost iz Aichija „sačuvati do 2020. najmanje 17 % kopnenih područja i područja unutarnjih voda te 10 % obalnih i morskih područja, posebno područja koja su osobito važna za biološku raznolikost i usluge ekosustava, pomoću ekološki reprezentativnih i dobro povezanih sustava zaštićenih područja, kojima se učinkovito i pravedno upravlja, te pomoću drugih učinkovitih mjera očuvanja po područjima, i integrirati ih u širi okvir kopnenog i morskog okoliša”;

H.  budući da su zelena infrastruktura i poljoprivreda usko povezane u pogledu poljoprivredne produktivnosti i zaštite poljoprivredne baštine te zbog utjecaja poljoprivrednih aktivnosti na prostorno planiranje i namjene zemljišta;

I.  budući da iskustvo pokazuje da projekti zelene infrastrukture pružaju sjajnu mogućnost za integraciju prirode u društvo, uključujući urbana okruženja u kojima živi sve veći udio stanovništva, i budući da su ti ljudi izloženi ozbiljnim učincima fenomena „urbanog toplinskog otoka”;

J.  budući da bi informacije o tome kako stvarati, štititi, unapređivati i učinkovito koristiti zelenu infrastrukturu diljem krajolika trebalo dijeliti među zainteresiranim stranama i objavljivati;

K.  budući da iskustvo pokazuje da su planiranje i razvoj infrastrukturnih projekata ključne faze tijekom kojih se mora osigurati integracija ekoloških, gospodarskih i društvenih potreba, kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama;

L.  budući da bi regionalni i urbani infrastrukturni programi i projekti koje sufinancira EU trebali integrirati elemente zelene infrastrukture te ublažavati utjecaje na postojeće ekosustave radi povećanja ekoloških, društvenih i gospodarskih prednosti takvih programa i projekata;

M.  budući da zelena infrastruktura nudi cijeli niz ekoloških, gospodarskih i društvenih prednosti koje potječu od prirodnih rješenja koja su obično jeftinija i održivija te mogu pomoći u stvaranju radnih mjesta;

N.  budući da ulaganja u zelenu infrastrukturu obično ostvaruju veliku dobit;

Opće napomene

1.  pozdravlja Komunikaciju o zelenoj infrastrukturi i namjeru Komisije da aktivno ostvari u njoj navedene ciljeve;

2.  prepoznaje ključni značaj zelene infrastrukture za učinkovitu zaštitu europskog prirodnog kapitala, očuvanje prirodnih staništa i vrsta te dobrog ekološkog stanja vodenih površina;

3.  naglašava doprinos koji zelena infrastruktura može imati na različite ciljeve Unije u sklopu strategije EU 2020. i naglašava hitnost njezinog uvođenja te njezinu integraciju u alate za provođenje višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se učinkovito pridonijelo postizanju ciljeva Unije za biološku raznolikost;

4.  prepoznaje da će uvođenje zelene infrastrukture pomoći Uniji u postizanju njezinih međunarodnih obveza u sklopu Ciljeva za biološku raznolikost iz Aichija i Strateškog plana za biološku raznolikost 2011. – 2020.;

5.  pozdravlja inovativan pristup zelenoj infrastrukturi koji osigurava isplativost zahvaljujući višestrukoj koristi i rješenjima, kojima se mogu uskladiti ekološki, društveni i gospodarski ciljevi;

Integracija u politiku na drugim područjima

6.  naglašava potrebu za integriranjem zelene infrastrukture u sve sektorske politike EU-a te odgovarajuće financijske aranžmane, koristeći najbolje prakse država članica kao primjer;

7.  ističe da zelena infrastruktura može imati posebno važnu ulogu u gradovima, gdje danas živi sve veći dio stanovništva i gdje se njome mogu isporučiti usluge poput čistog zraka, kontrole temperature i ublažavanja lokalnog „učinka toplinskog otokaˮ, područja za rekreaciju, zaštite od poplava, zadržavanja kišnice i sprečavanja poplava, obnove zaliha podzemnih voda, obnove ili sprečavanja gubitka biološke raznolikosti, ublažavanja ekstremnih vremenskih uvjeta i njihovih učinaka, poboljšavanja zdravlja građana i poboljšavanja kvalitete života općenito, uključujući pružanjem dostupnih i povoljnih područja za fizičke aktivnosti; naglašava vezu između zelene infrastrukture i javnog zdravstva te smatra da je ulaganje u zelenu infrastrukturu ulaganje i u javno zdravstvo.

8.  naglašava doprinos zelene infrastrukture kao ključnog popratnog elementa mreže Natura 2000 za jačanje koherentnosti i otpornosti mreže koja se bavi zaštitom ključnih prirodnih vrsta i staništa u Europi, uz pomoć u održavanju isporuke usluga ekosustava procijenjenih na stotine milijardi eura godišnje; u tom smislu ističe komplementarnost između zakonodavstva o Naturi 2000 i inicijative za zelenu infrastrukturu;

9.  potiče države članice da integriraju zelenu infrastrukturu u prostorno i namjensko planiranje i daju joj prioritet savjetujući se sa zainteresiranim stranama na terenu i lokalnim stanovništvom te podižući svijest među njima obrazovnim aktivnostima u kojima sudjeluju sve razine donošenja odluka (lokalne, regionalne i nacionalne), te poziva Komisiju da podupre usmjeravanje i određivanje referentnih vrijednosti u ovom području kako bi se osiguralo da zelena infrastruktura postane standardni dio prostornog planiranja i teritorijalnog razvoja u cijeloj Uniji; naglašava da se u postupcima za izdavanje dozvola za novu izgradnju ili sivu infrastrukturu treba osigurati potpuna procjena negativnih učinaka na ekosustave i postojeću zelenu infrastrukturu kako bi se izbjegli i ublažili takvi učinci te osigurala stvarna dugoročna društvena korist;

10.  poziva Komisiju i države članice na korištenje svih financijskih instrumenata EU-a, uključujući one u okviru kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike, posebno Ekološki značajnih područja, za promicanje zelene infrastrukture kad je to moguće kako bi se osiguralo pružanje širokog spektra usluga ekosustava te zaštita prirodnih procesa u ruralnim i urbanim područjima; poziva Komisiju da redovito podnosi izvješća Parlamentu o korištenju fondova ZPP-a za potporu zelene infrastrukture; ističe bitnu ulogu zelene infrastrukture za zaštitu pčela i za pravilno funkcioniranje oprašivanja;

11.  naglašava pozitivne učinke zelene infrastrukture na ublažavanje posljedica klimatskih promjena jer ona ima pozitivan učinak na zalihe ugljika i ravnotežu stakleničkih plinova, posebno u vezi s očuvanjem tresetišta, poluprirodnih i prirodnih šumskih područja i šuma te ostalih ekosustava bogatih ugljikom, čime doprinosi provedbi klimatske politike EU-a;

12.  podržava napore za kombiniranje prostornog planiranja i razvoja zelene infrastrukture u obalnim područjima radi očuvanja biološke raznolikosti i osiguranja održivog razvoja obalnih područja;

13.  primjećuje ključni značaj zelene infrastrukture u prilagodbi klimatskim promjenama, jer se njome povećava ekološka dosljednost između mjesta strategije Natura 2000, omogućava povećanje kretanja i promjena distribucije vrsta između i unutar mjesta Natura 2000 i osigurava prilagodba biološkoj raznolikosti na razini krajolika, pri čemu se pridonosi provedbi politike EU-a u vezi s prirodom te također potiče i pruža prilagodba drugim sektorima na temelju ekosustava, uključujući upravljanje vodama i sigurnost hrane;

14.  smatra da je za države članice, a posebno one koje imaju pomorske granice, ključno provesti zelenu infrastrukturu u okolici područja luka i razviti programe za prijevoz koji su povoljni za ozelenjivanje tih područja;

15.  skreće pozornost na činjenicu da smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, kao što su poplave ili šumski požari, također kao pozitivan učinak ima i stvaranje odnosno obnovu zelene infrastrukture poput prirodnih poplavnih dolina, šumskog i močvarnog područja i slično, što može unaprijediti otpornost na katastrofe i pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama te znatno smanjiti odgovarajuće troškove za društvo;

16.  naglašava potrebu potpunog uključivanja šumarskog sektora u ovo područje politike kako bi se dobile višestruke prednosti održivog upravljanja šumama i prirodnog očuvanja šuma, koje nadilaze proizvodnju građevnog drveta i biomase, te potrebu obnove rascjepkanih ili uništenih šumskih područja;

17.  pozdravlja inicijativu za promicanje zelene infrastrukture kao instrumenta kojim se doprinosi filtriranju vode, sprečavanju erozije i očuvanju razine podzemnih voda, a time i ispravnoj provedbi Okvirne direktive o vodama, Direktive o poplavama i relevantnog zakonodavstva o vodama kako je predloženo u nacrtu, te integriranom upravljanju obalom i pomorskom prostornom planiranju;

18.  naglašava važnost pravilne integracije uvjeta zelene infrastrukture u provedbu instrumenata strukturne i kohezijske politike EU-a, posebno za financiranje urbane zelene infrastrukture, te potiče nadležna tijela na promicanje odgovarajućih radnji;

19.  naglašava potrebu uključivanja zelene infrastrukture u operativne programe u sklopu financijskih instrumenata EU-a za razdoblje 2014. – 2020.;

20.  potiče Komisiju da na vrijeme, odnosno do kraja 2013., dovrši upute za potporu, kao što je najavljeno u komunikaciji, kako bi se poboljšalo razumijevanje i promicanje zelene infrastrukture u relevantnim područjima politike te da osigura mogućnosti za financiranje kroz operativne programe;

21.  poziva države članice te regionalna i lokalna tijela da dobro iskoriste postojeće mogućnosti financiranja radi promicanja ulaganja u usklađene i koherentne projekte zelene infrastrukture;

Razvoj strategije o zelenoj infrastrukturi

22.  naglašava potrebu za većom uključenošću privatnog sektora u ulaganja u zelenu infrastrukturu te poziva Komisiju i EIB da brzo uspostave i pokrenu financijski instrument koji će obuhvaćati inovativne financijske mehanizme za podršku ulaganjima u zelenu infrastrukturu i druge projekte u vezi s prirodnim kapitalom, uz istovremenu procjenu stvarne i dugoročne potpore funkcioniranju ekosustava; ističe da će također trebati istražiti dodatne izvore financiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

23.  uvjeren je da razvoj zelene infrastrukture trebaju podržavati konkretni podaci i iscrpno znanje te potiče Komisiju da u suradnji s Europskom agencijom za okoliš, državama članicama i drugim zainteresiranim stranama osigura da Unija jača svoj kapacitet u vezi s popisivanjem i procjenom ekosustava i povezanih usluga ekosustava te da se ti podaci i znanje propisno uzmu u obzir, uključujući u planiranju i ostvarenju projekata koje sufinancira EU;

24.  potiče Komisiju da promiče istraživačke i inovacijske projekte, projekte izgradnje kapaciteta, obrazovne projekte, projekte širenja, podizanja svijesti i projekte za informiranje javnosti na ovom području te da podržava razmjenu informacija i najboljih praksi; ističe da razvoj zelene infrastrukture olakšavaju vještine i obuka osoblja koje je u stanju sudjelovati u tom inovativnom pristupu i ispravno ocijeniti prednosti ekosustava, posebno u sektorima vodoopskrbe, pročišćavanja vode, otpada, građevinarstva, upravljanja katastrofama, poljoprivrede, turizma i zdravstva;

25.  mišljenja je da je uključivanje u sva područja politike osnovni preduvjet bez kojega se ne može provesti niti jedna vjerodostojna politika o zelenoj infrastrukturi;

26.  ističe značaj koji vlasnici i upravitelji zemljišta, organizacije civilnog društva, znanost s udjelom građana, građanska odgovornost i javno sudjelovanje mogu imati u planiranju, provedbi, održavanju i praćenju projekata zelene infrastrukture na lokalnoj razini te potiče države članice da omoguće takve postupke;

27.  slaže se s razvojem strategije koja se sastoji od jačanja prioritetnih osi za projekte zelene infrastrukture u Europi i naglašava potrebu za više prekograničnih i međuregionalnih strategija i projekata;

28.  podržava TEN-G kao što je najavljen u komunikaciji i poziva Komisiju da ispuni najavljen razvoj sheme TEN-G do 2015.;

29.  naglašava inovacijski potencijal u vezi sa zelenom infrastrukturom i ključnu ulogu koju mala i srednja poduzeća mogu odigrati na tom području; ističe da bi zajedničke norme, certificiranje i označavanje trebali biti potpora ulaganjima u zelenu infrastrukturu i stvarati potreban prostor za one koji se prvi uključe u to tržište;

30.  sa zadovoljstvom očekuje reviziju strategije za biološku raznolikost u 2015., zatim reviziju komunikacije o zelenoj infrastrukturi u 2017. radi povećanja prisutnosti zelene infrastrukture u relevantnim planiranim ulaganjima na razini EU-a kao i reviziju povezanih područja politike sredinom provedbenog razdoblja (pregled „zdravstvenog stanja” ZPP-a, revizija REGIO-a sredinom provedbenog razdoblja);

o
o   o

31.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 20, 26.1.2010., str. 7. (2) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (3) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 99. (4) http://www.teebweb.org