Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 2. srpnja 2013. - Strasbourg
Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika EU-a ***I
 Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu ***
 Primjena članka 93. Ugovora o EZ-u *
 Vanjska zrakoplovna politika
 Agencije država članica za kreditiranje izvoza
 Zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Marine Le Pen
 Statut Europske zaklade
 Nadzor države luke ***I
 Dokumenti za registraciju vozila ***I
 Inspekcijski nadzor o utvrđivanju tehničke ispravnosti gospodarskih vozila ***I
 Tehnički pregledi motornih vozila i njihovih prikolica ***I
 Prioritetne tvari u području vodne politike ***I
 Određene kategorije horizontalnih usluga državne potpore i javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika *
 Plavi rast - jačanje sektora pomorstva, pomorskog prijevoza i turizma
 Doprinos zadruga za rješavanje krize
 Biogospodarstvo za Europu

Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika EU-a ***I
PDF 273kWORD 33k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (COM(2011)0890 – C7-0507/2011 – 2011/0455(COD))
P7_TA(2013)0287A7-0156/2012

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2011)0890),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 336. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0507/2011),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 22. ožujka 2012.,(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 14. lipnja 2012., (2)

–  uzimajući u obzir obvezu koju je predstavnik Vijeća preuzeo pismom od 28. lipnja 2013. o odobravanju stajališta Parlamenta, u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

–  uzimajući u obzir članak 55. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A7‑0156/2012),

1.   usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 2 srpnja 2013. radi donošenja Uredbe (EU, Euratom) br. .../2013 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije

P7_TC1-COD(2011)0455


(S obzirom da je postignut sporazum između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU, Euratom) br. 1023/2013.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) SL C 205, 12.7.2012., str. 1


Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu ***
PDF 194kWORD 19k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja. 2013. o nacrtu Odluke Vijeća kojom se određene države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije ratificiraju ili pristupe Protokolu kojim se izmjenjuje Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu od 21. svibnja 1963. te da daju izjavu o primjeni odgovarajućih internih pravila zakonodavstva Unije (06206/2013 – C7-0063/2013 – 2012/0262(NLE))
P7_TA(2013)0288A7-0198/2013

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (06206/2013),

–  uzimajući u obzir Protokol od 12. rujna 1997. kojim se izmjenjuje Bečka konvencija o građanskoj odgovornosti za nuklearnu štetu od 21. svibnja 1963. (06658/2013),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 81. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C7-0063/2013),

–  uzimajući u obzir članak 81. i članak 90. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A7-0198/2013),

1.  daje suglasnost nacrtu Odluke Vijeća

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.


Primjena članka 93. Ugovora o EZ-u *
PDF 424kWORD 36k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta 2 srpnja 2013. o prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (COM(2012)0725 – C7-0004/2013 – 2012/0342(NLE))
P7_TA(2013)0289A7-0180/2013

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije Vijeću (COM(2012)0725),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o modernizaciji državnih potpora(1),

–  uzimajući u obzir članak 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C7-0004/2013),

–  uzimajući u obzir članak 55. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A7-0180/2013),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tome izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  U kontekstu temeljite modernizacije pravila o državnim potporama kako bi se dao doprinos provedbi strategije Europa 2020 za rast27 i konsolidaciji proračuna članak 107. Ugovora trebalo bi primjenjivati učinkovito i na jedinstven način u cijeloj Uniji. Uredbom Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. kodificirana je i ojačana prijašnja praksa Komisije da povećava pravnu sigurnost i podržava razvoj politike državnih potpora u transparentnom okružju. Međutim u svjetlu iskustava stečenih njezinom primjenom i najnovijih događanja kao što su proširenje i ekonomska i financijska kriza određene aspekte te Uredbe trebalo bi izmijeniti kako bi se Komisiji omogućilo da bude učinkovitija.
(1)  U kontekstu temeljite modernizacije pravila o državnim potporama kako bi se dao doprinos provedbi strategije Europa 2020 za rast27 i konsolidaciji proračuna članak 107. Ugovora trebalo bi primjenjivati učinkovito i na jedinstven način u cijeloj Uniji. Uredbom Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. kodificirana je i ojačana prijašnja praksa Komisije da povećava pravnu sigurnost i podržava razvoj politike državnih potpora u transparentnom okružju. Međutim u svjetlu iskustava stečenih njezinom primjenom i najnovijih događanja kao što su proširenje i ekonomska i financijska kriza određene aspekte te Uredbe trebalo bi izmijeniti kako bi se Komisiji osigurala usmjerena i učinkovitija kontrola državnih potpora i instrumenti provedbe.
Amandman 2
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Važno je da Komisija svoju pozornost usredotoči na slučajeve državnih potpora u kojima postoji mogućnost narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu. Taj je cilj u skladu s Komunikacijom Komisije od 8. svibnja 2012. o modernizaciji državnih potpora EU-a (SAM) te ga je Europski parlament prihvatio u svojoj rezoluciji od 17. siječnja 2013 o modernizaciji državnih potpora.. Stoga bi se Komisija trebala suzdržati od sudjelovanja u mjerama koje se odnose na male poduzetnike i koje imaju samo lokalni učinak, posebno kad je glavni cilj tih mjera ostvarivanje socijalnih ciljeva koji ne narušavaju unutarnje tržište. Zbog toga bi Komisija trebala biti u stanju odbiti preispitivanje takvih slučajeva, a posebno žalbe koje joj se podnose, čak i onda kad najuporniji podnositelji žalbi odgovaraju na svaki poziv za davanje komentara. Komisija bi međutim trebala preispitivati slučajeve na koje joj skrene pozornost više podnositelja žalbi i biti vrlo oprezna kako iz postupka kontrole državnih potpora ne bi izuzela previše aktivnosti.
Amandman 3
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1b)  Trenutno diljem država članica postoje različita tumačenja načina definiranja usluga u kojima ne postoji stvarni gospodarski interes i u kojima se uočava ponuda i/ili potražnja ovisna o tržištu. Takve usluge ne bi trebale biti obuhvaćene pravilima o državnim potporama. Nejasna situacija posebno je izazvala probleme u «trećem sektoru», u kojem je neprofitnim pružateljima usluga nepotrebno uskraćeno pravo na potporu od države zbog očekivanja moguće žalbe. Komisija bi u kontekstu moderniziranja pravila o državnim potporama trebala pozvati države članice da «ispitivanjem tržišta» procijene postoji li istinska tržišna potražnja i/ili ponuda određenih usluga te bi im u tome trebala pomoći. Taj bi aspekt također trebalo uzeti u obzir kad Komisija procjenjuje valjanost određene žalbe.
Amandman 4
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.c (nova)
(1c)  Pravnom osnovom ove Uredbe, člankom 109. UFEU-a, predviđa se samo mogućnost savjetovanja s Europskim parlamentom, ali ne i suodlučivanje koje se od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona primjenjuje na drugim područjima integracije tržišta i uređenja gospodarstva. Taj nedostatak demokracije ne može se tolerirati kad je riječ o prijedlozima koji se odnose na instrumente kojima Komisija nadzire odluke i akte nacionalnih i lokalnih izabranih tijela, posebno kad je riječ o uslugama od općeg gospodarskog interesa povezanima s temeljnim pravima. Taj se nedostatak mora ispraviti u budućoj promjeni Ugovora. Komunikacijom Komisije od 28. studenog 2012. pod nazivom «Plan za ostvarivanje dublje ekonomske i monetarne unije» predviđaju se prijedlozi za promjenu Ugovora do 2014. Takav prijedlog trebao bi obuhvatiti konkretan prijedlog kojim se izmjenjuje članak 109. UFEU-a kako bi se donijele uredbe navedene u tom članku u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
Amandman 5
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Radi procjene sukladnosti državne potpore nakon pokretanja službenog istražnog postupka, posebno u slučaju novih ili tehnički složenih mjera podložnih detaljnoj procjeni, Komisija bi običnim zahtjevom ili odlukom trebala od bilo kojeg poduzeća, udruge poduzetnika ili države članice moći tražiti sve informacije potrebne za dovršavanje procjene ako informacije kojima raspolaže nisu dostatne, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, posebno za mala i srednja poduzeća.
(3)  Radi procjene sukladnosti državne potpore nakon pokretanja službenog istražnog postupka, posebno u slučaju novih ili tehnički složenih mjera podložnih detaljnoj procjeni, Komisija bi običnim zahtjevom ili odlukom trebala od bilo kojeg poduzeća, udruge poduzetnika ili države članice moći tražiti sve informacije potrebne za dovršavanje procjene ako informacije kojima raspolaže nisu dostatne, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, posebno za mala i srednja poduzeća. Takve ovlasti već postoje za provedbu protumonopolskih propisa te je nepravilno da ne postoje u provedbi propisa o državnim potporama, uzimajući u obzir da državna potpora može narušavati unutarnje tržište jednako kao i kršenje članaka 101. ili 102. Ugovora.
Amandman 6
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  U svojoj Rezoluciji od 17. siječnja 2013. o modernizaciji državnih potpora Europski parlament već je izrazio potporu Komisiji za prikupljanje informacija izravno od sudionika na tržištu ako informacije kojima raspolaže nisu dostatne.
Amandman 7
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3b)  Kako bi se uspostavila ravnoteža među tim novim istražnim ovlastima, Komisija bi trebala biti odgovorna Europskom parlamentu. Komisija bi trebala redovito obavješćivati Europski Parlament o istražnim postupcima koji su u tijeku.
Amandman 8
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Komisija bi trebala biti u stanju nametnuti poštovanje zahtjeva za informacije upućenih bilo kojem poduzeću ili udruzi poduzeća, po potrebi primjenom razmjernih novčanih kazni ili periodičnih penala. Prava strana od kojih se traži dostavljanje informacija trebalo bi štititi tako što će im se dati prilika za iznošenje njihovih stajališta prije bilo kakve odluke kojom se nameću novčane kazne ili periodični penali. Sud Europske unije trebao bi u skladu s člankom 261. Ugovora imati neograničenu nadležnost kad je riječ o tim novčanim kaznama i periodičnim penalima.
(4)  Komisija bi trebala biti u stanju nametnuti poštovanje zahtjeva za informacije upućenih bilo kojem poduzeću ili udruzi poduzeća, po potrebi primjenom razmjernih novčanih kazni ili periodičnih penala. Pri procjeni razine takvih kazni Komisija bi trebala razlikovati sudionike po njihovoj ulozi u slučaju i vezi s njim. Niže kazne trebale bi se primjenjivati na strane koje Komisija sama uvede u slučaj traženjem informacija budući da te treće strane nisu povezane s istragom jednako kao navodni korisnik i strana koja ulaže žalbu. Osim toga Komisija bi trebala uzeti u obzir specifične okolnosti svakog slučaja i troškove svakog adresata koji nastaju ispunjavanjem zahtjeva te načelo proporcionalnosti, a posebno u slučaju malih i srednjih poduzeća. Prava strana od kojih se traži dostavljanje informacija trebalo bi štititi tako što će im se dati prilika za iznošenje njihovih stajališta prije bilo kakve odluke kojom se nameću novčane kazne ili periodični penali. Sud Europske unije trebao bi u skladu s člankom 261. Ugovora imati neograničenu nadležnost kad je riječ o tim novčanim kaznama i periodičnim penalima.
Amandman 9
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Komisija može na vlastitu inicijativu provjeriti informacije o nezakonitoj potpori koje dobije iz bilo kojeg izvora kako bi osigurala poštovanje članka 108. Ugovora, a posebno obveze prijavljivanja i odredbe o mirovanju utvrđenih člankom 108. stavkom 2. Ugovora, te kako bi procijenila njihovu sukladnost s unutarnjim tržištem. U tom kontekstu žalbe su važan izvor informacija za otkrivanje kršenja pravila Unije o državnim potporama.
(9)  Komisija može na vlastitu inicijativu provjeriti informacije o nezakonitoj potpori koje dobije iz bilo kojeg izvora kako bi osigurala poštovanje članka 108. Ugovora, a posebno obveze obavještavanja i odredbe o mirovanju utvrđenih člankom 108. stavkom 2. Ugovora, te kako bi procijenila njihovu sukladnost s unutarnjim tržištem. U tom kontekstu žalbe su važan izvor informacija za otkrivanje kršenja pravila Unije o državnim potporama. Zbog toga je važno ne nametnuti previše ograničenja za ulaganje žalbi ili ograničenja koja su previše formalna. Posebno bi građani pojedinci trebali zadržati pravo podnošenja žalbi u lako pristupačnom i za korisnike jednostavnom postupku.
Amandman 10
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)  Države članice trebalo bi potaknuti da prijavljuju mjere državne potpore i ne bi ih trebalo neopravdano kažnjavati ako je Komisiji potrebno previše vremena za provjeru prijavljene državne potpore. Zbog toga bi, ako se odluka Komisije ne primi u roku od šest mjeseci od prijave, svaka buduća odluka o povratu potpore trebala pokazati da je prijava bila nepotpuna i da država članica nije na odgovarajući način reagirala na zahtjeve za informacije.
Amandman 11
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Od podnositelja žalbe trebalo bi tražiti da dokažu da su zainteresirane strane u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a i člankom 1. stavkom (h) Uredbe 659/1999. Od njih bi također trebalo tražiti dostavljanje određenog broja informacija u obliku koji bi Komisija trebala biti ovlaštena definirati u provedbenoj odredbi.
(11)  Od podnositelja žalbe trebalo bi tražiti da dokažu da su zainteresirane strane u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a i člankom 1. stavkom (h) Uredbe 659/1999. No trebalo bi izbjegavati preusko tumačenje termina «zainteresirana strana». Od svih podnositelja žalbe trebalo bi tražiti dostavljanje određenog minimalnog broja informacija u lako dostupnom i za korisnike jednostavnom obliku koji bi Komisija trebala biti ovlaštena definirati u provedbenoj odredbi. Ako podnositelji žalbe ne dostave komentare ili informacije koje ukazuju na postojanje nezakonite potpore ili zlouporabe potpore s mogućnošću narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu, Komisija bi trebala moći smatrati žalbu povučenom.
Amandman 12
Prijedlog Uredbe Vijeća
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)  Komisija bi trebala razmotriti pokretanje istrage na temelju žalbe treće strane ako je dostavljeno dovoljno dokaza koji pokazuju narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu.
Amandman 13
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se osiguralo da Komisija na dosljedan način rješava slične slučajeve širom unutarnjeg tržišta, prikladno je dopuniti njezine postojeće ovlasti uvođenjem posebne pravne osnove za pokretanje istraga u okviru gospodarskih sektora ili instrumenata potpore u više država članica. Istrage u sektorima trebale bi se radi proporcionalnosti temeljiti na prethodnoj analizi javno dostupnih informacija koje ukazuju na postojanje problema na području državne potpore u određenom sektoru ili koje se odnose na korištenje određenog instrumenta potpore u nekoliko država članica, na primjer ako postojeće mjere potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu potpore u nekoliko država članica nisu sukladne s unutarnjim tržištem ili to više nisu. Te bi istrage Komisiji omogućile učinkovito i transparentno rješavanje horizontalnih problema državnih potpora.
(13)  Kako bi se osiguralo da Komisija na dosljedan način rješava slične slučajeve širom unutarnjeg tržišta, prikladno je dopuniti njezine postojeće ovlasti uvođenjem posebne pravne osnove za pokretanje istraga u okviru gospodarskih sektora ili instrumenata potpore u više država članica. Istrage u sektorima trebale bi se radi proporcionalnosti temeljiti na prethodnoj analizi javno dostupnih informacija koje ukazuju na postojanje problema na području državne potpore u određenom sektoru ili koje se odnose na korištenje određenog instrumenta potpore u nekoliko država članica, na primjer ako postojeće mjere potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu potpore u nekoliko država članica nisu sukladne s unutarnjim tržištem ili to više nisu. Budući da zastupnici Europskog parlamenta izravnim vezama sa svojim izbornim jedinicama mogu biti obaviješteni o mogućim razlikama u praksama dodjele državnih potpora u određenom sektoru, Europskom parlamentu također bi trebalo dati ovlast da od Komisije traži provjeru tog sektora. Kako bi Europski parlament u tim slučajevima bio informiran o istragama, Komisija Europskom parlamentu šalje privremena izvješća u kojima se potanko opisuje napredak tih istraga. Te bi istrage Komisiji omogućile učinkovito i transparentno rješavanje horizontalnih problema državnih potpora.
Amandman 14
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Jedinstvena primjena propisa o državnim potporama također zahtijeva da se uspostave mjere suradnje između sudova država članica i Komisije. Ta je suradnja relevantna za sve sudove država članica koji u bilo kojem kontekstu primjenjuju članak 107. stavak 1. i članak 108. Ugovora. Nacionalnim bi sudovima posebno trebalo omogućiti da od Komisije traže informacije ili mišljenja o točkama koje se odnose na primjenu propisa o državnim potporama. Komisiji bi također trebalo omogućiti da u pisanom ili usmenom obliku podnosi zapažanja sudovima od kojih se traži da primjenjuju članak 107. stavak 1. i članak 108. Ugovora. Ta bi se zapažanja trebala dostavljati sukladno nacionalnim postupovnim propisima i praksi, uključujući one propise koji se odnose na zaštitu prava strana.
(14)  Jedinstvena primjena propisa o državnim potporama također zahtijeva da se uspostave mjere suradnje između sudova država članica i Komisije. Ta je suradnja relevantna za sve sudove država članica koji u bilo kojem kontekstu primjenjuju članak 107. stavak 1. i članak 108. Ugovora. Nacionalnim bi sudovima posebno trebalo omogućiti da od Komisije traže informacije ili mišljenja o točkama koje se odnose na primjenu propisa o državnim potporama. Komisiji bi također trebalo omogućiti da u pisanom ili usmenom obliku podnosi zapažanja sudovima od kojih se traži da primjenjuju članak 107. stavak 1. i članak 108. Ugovora. Ta bi se neobvezujuća zapažanja trebala dostavljati sukladno nacionalnim postupovnim propisima i praksi, uključujući one propise koji se odnose na zaštitu prava strana.
Amandman 15
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 6.a – stavak 1.
1.  Nakon pokretanja službenog istražnog postupka iz članka 6. Komisija može, ako to smatra relevantnim, tražiti od poduzeća, udruge poduzeća ili druge države članice da dostavi sve informacije koje su joj potrebne da bi dovršila svoju procjenu dotične mjere ako informacije kojima raspolaže nisu dostatne.
1.  Nakon pokretanja službenog istražnog postupka iz članka 6. Komisija može, ako to smatra relevantnim i proporcionalnim, tražiti od poduzeća, udruge poduzeća ili druge države članice da dostavi sve informacije koje su joj potrebne da bi dovršila svoju procjenu dotične mjere ako informacije kojima raspolaže nisu dostatne.
Amandman 16
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 6.a – stavak 5.
5.  Komisija obavještava dotičnu državu članicu o sadržaju zahtjeva za informacije poslanih u skladu sa stavcima 1. do 4.
5.  Pri slanju zahtjeva Komisija dotičnoj državi članici istovremeno dostavlja kopiju zahtjeva za informacije poslanih u skladu sa stavcima 1. do 4.
Komisija također u roku od jednog mjeseca od primitka dostavlja dotičnoj državi članici kopije svih dokumenata koje primi u skladu sa zahtjevom za informacije ako te informacije ne sadržavaju povjerljive podatke koji se ne mogu objediniti ili na drugi način prilagoditi da bi zaštitili identitet prijavitelja. Komisija dotičnoj državi članici daje mogućnost iznošenja zapažanja o tim dokumentima u roku od jednog mjeseca od primitka.

Amandman 17
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 6.b – stavak 1. – točka (a)
(a) dostave netočne ili obmanjujuće podatke u odgovoru na zahtjev podnesen u skladu s člankom 6.a stavkom 3.;
(a) dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće podatke ili namjerno izostave relevantne informacije u odgovoru na zahtjev podnesen u skladu s člankom 6.a stavkom 3.;
Amandman 18
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 6.b – stavak 1. – točka (b)
(b) dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije u odgovoru na odluku donesenu u skladu s člankom 6.a stavkom 4. ili ne dostave informacije u utvrđenom roku.
(b) dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije ili namjerno izostave relevantne informacije u odgovoru na odluku donesenu u skladu s člankom 6.a stavkom 4. ili ne dostave informacije u utvrđenom roku.
Amandman 19
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 6.b – stavak 3.
3.  Pri utvrđivanju iznosa novčane kazne ili periodičnih penala uzima se u obzir vrsta, težina i trajanje kršenja.
3.  Pri utvrđivanju iznosa novčane kazne ili periodičnih penala uzima se u obzir:
(a) vrsta, težina i trajanje kršenja;
(b) pitanje može li se poduzeće ili udruga poduzeća smatrati zainteresiranom stranom ili trećom stranom u istrazi;
(c) načelo proporcionalnosti, posebno kad je riječ o malim i srednjim poduzećima;
Amandman 20
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 2.
Komisija bez nepotrebnog odgađanja ispituje svaku žalbu koju podnese bilo koja zainteresirana strana u skladu s člankom 20. stavkom 2.

Komisija bez nepotrebnog odgađanja ispituje svaku žalbu koju podnese bilo koja zainteresirana strana u skladu s člankom 20. stavkom 2. Komisija razmatra ispitivanje žalbe koju podnese treća strana ako postoji dovoljno dokaza koji pokazuju narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu navodnom nezakonitom potporom ili navodnom zlouporabom potpore.

Amandman 21
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 14. – stavak 1.a (novi)
(4a)  U članku 14. umeće se sljedeći stavak:
«1a.  Ako je nezakonita potpora prethodno prijavljena Komisiji i ako je stupila na snagu više od šest mjeseci nakon prijavljivanja, a da Komisija u tom razdoblju nije donijela nikakvu odluku u skladu s člankom 4., Komisija u svakoj odluci iz stavka 1. ovoga članka pokazuje da je prijava bila nepotpuna i da država članica nije na vrijeme dostavila sve nužne informacije koje je Komisija tražila.«
Amandman 22
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 20. – stavak 2. – podstavak 1.
2.  Svaka zainteresirana strana može podnijeti žalbu kako bi Komisiju obavijestila o navodnoj nezakonitoj potpori i navodnoj zlouporabi potpore. U tu svrhu zainteresirana strana pravovremeno ispunjava obrazac koji bi Komisija trebala biti ovlaštena definirati u provedbenoj odredbi i daje sve obvezne informacije koje se u njemu traže.
2.  Svaka zainteresirana strana može podnijeti žalbu kako bi Komisiju obavijestila o navodnoj nezakonitoj potpori i navodnoj zlouporabi potpore. U tu svrhu zainteresirana strana pravovremeno ispunjava obrazac koji bi Komisija trebala biti ovlaštena definirati u provedbenoj odredbi i daje sve obvezne informacije koje se u njemu traže. Komisija razmatra pokretanje istrage kad joj treća strana dostavi dovoljno dokaza o navodnoj nezakonitoj potpori ili navodnoj zlouporabi potpore.
Amandman 23
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 20. – stavak 2. – podstavak 2.
Ako Komisija smatra da činjenice i pravna pitanja koja je iznijela zainteresirana strana ne predstavljaju dostatnu osnovu kojom će se na temelju prvog ispitivanja utvrditi postojanje nezakonite potpore ili zlouporabe potpore, ona o tome obavještava zainteresiranu stranu i poziva je da dostavi komentare u propisanom roku koji obično ne premašuje jedan mjesec. Ako zainteresirana strana ne dostavi svoja stajališta u propisanom razdoblju, žalba se smatra povučenom.

Neovisno o članku 13. ako Komisija smatra da činjenice i pravna pitanja koja je iznijela zainteresirana strana ne predstavljaju dostatnu osnovu kojom će se na temelju prvog ispitivanja utvrditi postojanje nezakonite potpore ili zlouporabe potpore, s mogućnošću narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu, ona o tome obavještava zainteresiranu stranu i poziva je da dostavi komentare u propisanom roku koji obično ne premašuje jedan mjesec. Ti se komentari dostavljaju u propisanom razdoblju koje obično ne premašuje jedan mjesec, osim ako to nije opravdano na temelju proporcionalnosti i iznosom ili složenošću informacija potrebnih za argumentiranje slučaja. Ako zainteresirana strana ne dostavi svoja stajališta u propisanom razdoblju, ili ne dostavi dodatne informacije koje bi ukazivale na postojanje nezakonite potpore ili zlouporabe potpore s mogućnošću narušavanja natjecanja na unutarnjem tržištu, žalba se smatra povučenom.

Amandman 24
Prijedlog Uredbe Vijeća
Članak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 20.a – stavak 1. – podstavak 1.
1.  Ako raspoložive informacije ukazuju na to da bi mjere državne potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu potpore mogle ograničiti ili narušiti natjecanje na unutarnjem tržištu u nekoliko država članica ili da postojeće mjere potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu u nekoliko država članica nisu sukladne s unutarnjim tržištem ili to više nisu, Komisija može provesti istragu gospodarskog sektora ili upotrebe dotičnog instrumenta potpore diljem različitih država članica. Tijekom te istrage Komisija može od dotičnih država članica, poduzeća ili udruga poduzeća tražiti da dostave informacije potrebne za primjenu članaka 107. i 108. Ugovora, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.
1.  Ako informacije kojima Komisija raspolaže ukazuju na to da bi mjere državne potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu potpore mogle ograničiti ili narušiti natjecanje na unutarnjem tržištu u nekoliko država članica ili da postojeće mjere potpore u određenom sektoru ili one koje se temelje na određenom instrumentu u nekoliko država članica nisu sukladne s unutarnjim tržištem ili to više nisu ili nakon zahtjeva Europskog parlamenta na temelju sličnih informacija, Komisija može provesti istragu gospodarskog sektora ili upotrebe dotičnog instrumenta potpore diljem različitih država članica. Tijekom te istrage Komisija može od dotičnih država članica, poduzeća ili udruga poduzeća tražiti da dostave informacije potrebne za primjenu članaka 107. i 108. Ugovora, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.
Amandman 25
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 20.a – stavak 1. – podstavak 2.
Komisija može objaviti izvješće o rezultatima svoje istrage određenih gospodarskih sektora ili određenih instrumenata potpore diljem različitih država članica i pozvati države članice i sva dotična poduzeća ili udruge poduzeća da dostave svoje komentare.

Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje izvješće o rezultatima svoje istrage određenih gospodarskih sektora ili određenih instrumenata potpore diljem različitih država članica i pozvati države članice i sva dotična poduzeća ili udruge poduzeća da dostave svoje komentare. Ako Europski parlament traži provođenje istrage, Komisija mu podnosi privremeno izvješće. Pri objavljivanju svojih izvješća Komisija se pridržava pravila čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 339. Ugovora.

Amandman 26
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 11.
Uredba (EZ) br. 659/1999
Članak 23.a – stavak 2. – podstavak 1.
2.  Ako dosljedna primjena članka 107. stavka 1. i članka 108. Ugovora to zahtijeva, Komisija može na vlastitu inicijativu podnijeti pisana očitovanja sudovima država članica. Uz dopuštenje predmetnog nadležnog suda može dati i usmena očitovanja.
2.  Ako dosljedna primjena članka 107. stavka 1. i članka 108. Ugovora to zahtijeva, Komisija može na vlastitu inicijativu podnijeti pisana očitovanja sudovima država članica. Uz dopuštenje predmetnog nadležnog suda može dati i usmena očitovanja. Očitovanja koja Komisija dostavlja sudovima država članicu nisu obvezujuća. Komisija u skladu s ovom odredbom može postupati samo u javnom interesu Unije (kao prijatelj suda), a ne u cilju pružanja podrške jednoj od strana.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0026.


Vanjska zrakoplovna politika
PDF 296kWORD 32k
Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova (2012/2299(INI))
P7_TA(2013)0290A7-0172/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom «Vanjska zrakoplovna politika EU-a – rješavanje budućih izazova» (COM(2012)0556),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. lipnja 2011. o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu u okviru Ugovora iz Lisabona(1),

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 20. listopada 2010. o reviziji okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije («Okvirni sporazum»)(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. lipnja 2010. o sporazumu o zračnom prometu između EU-a i SAD-a(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. travnja 2007. o uspostavljanju Europskog zajedničkog zračnog prostora(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2006. o razvitku programa za vanjsku zrakoplovnu politiku Zajednice(5),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 90., članak 100. stavak 2. i članak 218.,

–  uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0172/2013),

A.  budući da je zrakoplovstvo brzo rastuće područje gospodarstva i unutar i izvan Unije, posebice u Aziji i na Bliskom istoku,

B.  budući da zrakoplovstvo ima važnu ulogu u povezivanju ljudi i poslovanja i unutar Unije i na svjetskoj razini, posebno s tržištima u razvoju,

C.  budući da broj provedenih i planiranih rezova po pitanju radnih mjesta u europskim zračnim prijevoznicima od 2012. iznosi više do 20 000;

D.  budući da su se europski socijalni partneri u zrakoplovstvu dogovorili da je koordinirana i sveobuhvatna akcija na međunarodnoj razini potrebna u kontekstu dijaloga o učinku svjetske krize u civilnom zrakoplovstvu održanog 29. siječnja 2013.;

E.  budući da je komunikacija Komisije iz 2005. odigrala važnu ulogu u razvijanju vanjske zrakoplovne politike Unije,

F.  budući da razvoj događaja u zadnjih sedam godina čini daljnju reviziju primjerenom,

Općenito

1.  naglašava postignuti napredak u stvaranju jedinstvenog i otvorenog regionalnog tržišta Unije te u isto vrijeme u izgradnji zajedničkog pristupa Unije prema svojoj vanjskoj zrakoplovnoj politici;

2.  pozdravlja komunikaciju Komisiju koja pruža pravodobnu analizu trenutne situacije i postignutog napretka u vanjskoj zrakoplovnoj politici od 2005. kao i izazova s kojima se suočava zrakoplovni sektor Unije na iznimno konkurentnom svjetskom zrakoplovnom tržištu;

3.  ističe ključnu ulogu koju zrakoplovni sektor ima za gospodarstvo Unije, posebno po pitanju razvoja i radnih mjesta, budući da ova industrija osigurava preko 5 milijuna europskih radnih mjesta i zaslužna je za 2,4 % BDP-a Unije, pridonoseći i povezanosti Unije s ostatkom svijeta; naglašava potrebu za održavanjem snažnog i konkurentnog zrakoplovnog sektora u Uniji;

4.  smatra da postoji značajan napredak u definiranju i provedbi mehanizama i sustava Unije poput Jedinstvenog europskog neba (SES), istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR), inicijative čistog neba, Europske agencije za zrakoplovnu sigurnost (EASA) i globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) kako bi se povećala sigurnost i zadovoljili zahtjevi putnika; smatra da se daljnji napredak mora ostvariti u ovim područjima;

5.  svejedno je zabrinut oko odlaganja provedbe projekata SES i SESAR, uzimajući u obzir nepotrebne troškove koje takva odlaganja nameću zračnim prijevoznicima i njihovim korisnicima; podupire Komisiju u poduzimanju kaznenih mjera protiv onih država članica koje nisu poštovale rok u prosincu 2012. i koje nisu uspjele ostvariti napredak po pitanju Funkcionalnih blokova zračnog prostora;

6.  poziva Komisiju i države članice da nastave s provedbom projekata SES i SESAR; primjećuje da će razvoj SES-a, kad se u potpunosti provede, stvoriti značajne izravne i neizravne mogućnosti zapošljavanja;

7.  naglašava da su programi Unije važni ne samo za unutarnje tržište već i za vanjsku politiku; vjeruje da će završetak i provedba ovih instrumenata pomoći učvrstiti položaj industrije Unije na konkurentnom svjetskom tržištu;

8.  naglašava važnost trenutne revizije uredbe o pravima putnika u zračnom prometu i podupire europsko zakonodavstvo koje je snažno i dubinski prilagođeno potrošačima;

9.  svjestan je da se učinak financijske krize razlikuje između regija u svijetu; smatra da je to dovelo do konkurentskih izazova s kojima se suočavaju zračni prijevoznici Unije i da bilateralni ugovori o zračni uslugama nisu uvijek najprimjerenije rješenje u borbi s ograničenjima tržišta ili nepravednim novčanim naknadama;

10.  smatra da, s obzirom da sveobuhvatna vanjska zrakoplovna politika nije ostvarena unatoč uloženim naporima u zadnjih sedam godina, treba što prije primijeniti koordiniraniji i ambiciozniji pristup Unije radi uspostave pravednog i otvorenog tržišnog natjecanja;

11.  zauzima stav da je europska regulatorna usuglašenost ključni čimbenik za snažan europski položaj na svjetskom tržištu i suradnju s trećim zemljama;

Komunikacija iz 2005. i rezolucija Parlamenta

12.  pozdravlja postignuti napredak po pitanju tri stupa politike iz 2005.; načelo uvrštenja na popis Unije je sada priznato u više od 100 trećih zemalja; gotovo 1 000 bilateralnih ugovora o zrakoplovnim uslugama je usklađeno s pravom Unije, time osiguravajući pravnu sigurnost; žali što bitni partneri, uključujući Kinu, Indiju i Južnu Ameriku, tek trebaju prihvatiti ova načela;

13.  ističe da je provedba vanjske zrakoplovne politike Unije pomogla da se potencijal jedinstvenog tržišta dovede na najvišu razinu u mjeri da olakšava jačanje zrakoplovne industrije Unije u vrijeme kada globalizacija traži snažnije gospodarske aktere koji se odupiru stranoj konkurenciji;

14.  ističe da je razvijen rastući zajednički zračni prostor sa susjednim zemljama; smatra da su ovi sporazumi stvorili važne gospodarske dobrobiti; pozdravlja značajne napore koji su uloženi kako bi se uskladili različiti regulatorni okviri s zakonodavstvom Unije u područjima poput sigurnosti, zaštite, upravljanja zračnim prometom, okoliša, prava putnika, gospodarskih propisa i društvenih aspekata;

15.  pozdravlja sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između EU-a i SAD-a te pozitivan učinak koji je imao na oba gospodarstva, kao i procijenjenih 80 000 novih radnih mjesta stvorenih u prvih pet godina;

16.  vjeruje da bi snažna vanjska zrakoplovna politika Unije usmjerena na najznačajnija tržišta dugoročnog rasta otvorila nove gospodarske mogućnosti za zračne prijevoznike Unije, posebno na području Azije i Pacifika;

17.  naglašava da još uvijek treba zaključiti pregovore s određenim ključnim partnerima, uključujući Brazil, te da bi sveobuhvatni sporazumi o zrakoplovnim uslugama s takvim zemljama mogli proizvesti značajne gospodarske dobrobiti;

18.  naglašava da neki od zahtjeva iz rezolucije Parlamenta iz 2006. još trebaju biti zadovoljeni; posebno naglašava potrebu za promicanjem primjerenih međunarodnih standarda sigurnosti i zaštite, za osiguravanjem jednakog postupanja s zračnim prijevoznicima iz i izvan Unije te za ublažavanjem negativnih učinaka na okoliš;

19.  naglašava važnost alata poput sustava Zajedničkog odbora za stvaranje zajedničkog pristupa posebnim problemima zrakoplovstva;

20.  pozdravlja postizanje drugih točaka utvrđenih u rezoluciji iz 2006, poput povećanja odgovornosti EASA-a;

Tržište

21.  primjećuje značajno povećanje u prometu prema, iz i unutar područja Azije i Pacifika što odražava trend gospodarskog rasta na tom području; zabrinut je zbog mogućnosti da bi, ako se ništa ne poduzme, zračni prijevoznici i poslovanja iz Unije mogli propustiti velike prilike iz tog dijela svijeta i izgubiti kapacitet stvaranja profita;

22.  također primjećuje da je svjetski položaj prijevoznika izvan Unije pojačan putem novčanih naknada i velikih javnih ulaganja u zrakoplove i infrastrukturu provedenih u različitim dijelovima Bliskog istoka, Dalekog istoka i Južne Amerike;

23.  naglašava značajne promjene u unutarnjem tržištu Unije kao rezultat povećanog udjela nisko-tarifnih prijevoznika; vjeruje da, usprkos konkurentnost, ta bi dva poslovna modela mogla naći načine da se međusobno nadopunjuju prilikom suočavanja s izazovima vanjskog tržišta;

24.  primjećuje da iznimno niske cijene karata koje nude određeni europski nisko-tarifni prijevoznici nadoknađuju putem nepravednih praksi po pitanju radnih uvjeta, poput loših društvenih i radnih pravnih standarda za osoblje; također primjećuje da se čini kao da minimalna ulaganja u sigurnosne standarde i neopravdane regionalne novčane naknade igraju veliku ulogu u ovom naplaćivanju cijena karata;

25.  ističe da postoji visoka razina tržišnog natjecanja između prijevoznika zbog nisko tarifnih zračnih prijevoznika koji zauzimaju 40 % zrakoplovnog tržišta Unije; naglašava da u slučajevima kada je država članica ratificirala konvencije br. 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, zrakoplovne kompanije moraju poštovati njihove odredbe o temeljnim pravima po pitanju slobode okupljanja, kao i priznavanju predstavnika zaposlenika i ugovorima o plaćama, čije poštovanje treba nadzirati i kršenje istih kazniti;

26.  naglašava važnost zračnih luka čvorišta, uključujući i razvoj sekundarnih čvorišta, specijaliziranih čvorišta i višestrukih čvorišta, kao i hitnu potrebu za javnim i privatnim dugoročnim ulaganjima u infrastrukturu zračnih luka kako bi im se povećao kapacitet, na primjer izgradnjom novih uzletno-sletnih staza, kao i za učinkovitije korištenje postojeće infrastrukture, uključujući i regionalne zračne luke kao na primjer na Mediteranu i na istočnim granicama Unije, putem bolje raspodjele slotova zračne luke;

27.  ističe da je konkurentnost prijevoznika iz Unije onemogućena na svjetskoj razini faktorima poput nedostatka jednakih uvjeta zbog, na primjer, različitih nacionalnih poreza, zakrčenih zračnih luka, visokih naknada nadzora zrakoplovnog prometa i naknada zračne luke, državne potpore koju dobivaju konkurenti, troškova emisija ugljika, primjene nižih društvenih standarda i različitih pravila o državnim potporama izvan Unije;

28.  smatra da ovi faktori predstavljaju moguće prepreke razvoju i zapošljavanju;

29.  poziva Komisiju da provede istraživanje u državama članicama o njihovim potpuno različitim naknadama za zračni prijevoz, dužnostima, pristojbama i porezima te njihovom učinku na cijene karata i prihode zračnih prijevoznika, kao i istraživanje o mogućim državnim potporama koje su dobili konkurenti na svjetskoj razini i njihovog učinka na zračne prijevoznike iz Unije;

30.  pozdravlja nova pravila Unije o socijalnoj sigurnosti za mobilne radnike;

Buduće mjere

31.  zauzima stav da bi vanjska zrakoplovna politika trebala u potpunosti poštovati načelo reciprociteta, uključujući pristup tržištu, otvorenost i pošteno tržišno natjecanje s jednakim uvjetima te da bi trebala imat dva glavna cilja: da potrošači i poslovanja imaju od nje koristi te da pruža potporu zračnim prijevoznicima Unije i zračnim lukama u njihovim naporima da očuvaju svoj položaj svjetskih vođa;

  32. naglašava da sporazumi o zračnom prometu sa susjednim zemljama i partnerima sa sličnim stajalištima stoga moraju sadržavati regulatorni okvir za pošteno tržišno natjecanje;

33.  poziva na neprekidno korištenje postupaka za usuglašavanje sveobuhvatnih sporazuma o zrakoplovstvu na razini Unije, koji se temelje na europskom jedinstvu i koje je odobrilo Vijeće;

34.  poziva Komisiju da promiče i brani interese Unije u okviru sporazuma i da iznese i dijeli standarde, vrijednosti i najbolje prakse Unije;

35.  poziva na povećanu suradnju i koordinaciju između Komisije i država članica prilikom usuglašavanja sporazuma o zračnim uslugama s ključnim partnerima kako bi se povećala prednost Unije i njezine šanse za pristup novim tržištima;

36.  poziva Komisiju da uključi regulatorne uvjete za sigurnost, zaštitu, prava putnika, osposobljavanje osoblja i njihovu certifikaciju u sveobuhvatne sporazume;

37.  poziva Komisiju da dovrši tekuće pregovore sa susjednim zemljama poput Ukrajine, Libanona, Tunisa, Azerbajdžana i Alžira; ističe da se blizina ovih zemalja i njihovih tržišta te gospodarski rast koji se dogodio u nekima od njih u zadnje vrijeme može promatrati kao priliku za razvoj regionalnih i sekundarnih zračnih luka u Uniji; zauzima stav da takve zračne luke mogu, s obzirom na visoku razinu kapaciteta regionalnih zračnih luka, igrati ulogu u smanjenju zakrčenosti glavnih europskih čvorišta, čineći ih tako konkurentnijima na svjetskoj razini;

38.  poziva Vijeće da odobri Komisiji, ovisno o slučaju, mandate za pregovore s drugim susjednim zemljama poput Turske, Armenije i Libije;

39.  smatra da bi Unija trebala primijeniti pristup prilagođavanja svakom pojedinom slučaju za odnose s ključnim partnerima te poziva Komisiju da što prije dovrši pregovore o sveobuhvatnim sporazumima o zračnom prometu, uključujući one s Australijom i Brazilom i poziva Vijeće da Komisiji odobri mandat kako bi usuglasila takve sporazume s brzo rastućim gospodarstvima poput Kine, Indije, Udruženih zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN) i zemalja Zaljeva;

40.  zauzima stav da bi mogući budući sporazum o trgovačkom i investicijskom partnerstvu između Unije i SAD-a mogao također utjecati i na zrakoplovni sektor; stoga smatra da bi Komisija trebala pružiti dovoljno informacija kako bi Parlament mogao pomno pratiti predstojeće pregovore;

41.  ističe potrebu da se u potpunosti ostvare ciljevi utvrđeni u sporazumima o zračnom prometu s ključnim partnerima, posebno s SAD-om i Kanadom, uključujući i uklanjanje ograničenja za strano vlasništvo i kontrolu nad zračnim prijevoznicima; poziva na akciju kako bi se svladala stalna neravnoteža između mogućnosti zračnih prijevoznika iz Unije da obave kabotažu na tržištu u SAD-u i mogućnosti zračnih prijevoznika iz SAD-a da učine to isto u Europi; ističe da međunarodna međusobna ulaganja pomažu poboljšati gospodarsku vitalnost zrakoplovnog sektora te poziva Komisiju da potiče međunarodno pravno okružje koje pogoduje širenju i pruža potporu takvom ulaganju te koje služi promicanju aktivne politike koja je usmjerena na uspostavljanje standarda i najboljih praksi za međunarodno ulaganje;

42.  zauzima stav da bilateralni sporazumi mogu značajno pridonijeti razvoju vanjske zrakoplovne politike, no u isto vrijeme naglašava važnost zajedničkog pristupa Unije;

43.  naglašava važnost pravednog i otvorenog tržišnog natjecanja u svim aktivnostima povezanima sa zračnim uslugama; poziva na uključivanje klauzule o standardu «poštenog tržišnog natjecanja» u bilateralne sporazume o zračnim uslugama;

44.  poziva Komisiju da definira i države članice da primjene minimalni niz standardnih pravnih zahtjeva Unije, posebno s obzirom na regulatornu suradnju, standarde rada i ekološke standarde te prava putnika, kako bi ih se uključilo u bilateralne sporazume s jasnim ciljem stvaranja prilika i uklanjanja prepreka za zračne prijevoznike iz Unije;

45.  poziva Komisiju da predloži hitnu reviziju ili zamjenu Uredbe (EZ) 868/2004 o zaštiti od prakse subvencioniranja i nepoštenog određivanja cijena koja uzrokuje štetu zračnim prijevoznicima Zajednice(6);

46.  podupire prijedloge Komisije za zaštitu slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja u odnosima i sporazumima s trećim zemljama i za razvoj novih učinkovitijih instrumenata zaštite trgovine koji su primjereniji za bavljenje s nepravednim praksama poput diskriminacije, nedosljedne primjene regulatornog okvira te nedostatka transparentnosti u poduzećima u financijskom izvještavanju, što može voditi do narušavanja tržišta;

47.  poziva Komisiju da se uključi u dijalog sa zemljama Zaljeva s ciljem poboljšavanja transparentnosti i zaštite poštenog tržišnog natjecanja;

48.  primjećuje da Ruska Federacija odbija poštovati sporazum o postupnom ukidanju naknada za prelijetanje Sibira postignut u okviru pristupanja Ruske Federacije WTO-u u 2011.; smatra da bi Unija, budući da su zračni prijevoznici iz Unije ovom nezakonitom naplatom prijelaza stavljeni pod dugoročne diskriminatorne uvjete, trebala moći poduzeti recipročne mjere u obliku uskraćivanja ili ograničavanja prijelaza preko svojeg teritorija ili općenitije poduzimanjem bilo kakvih mjera koje su povezane s korištenjem zračnog prostora Unije od strane Ruske Federacije, kako bi potaknula Rusku Federaciju da ukloni gore spomenute namete koji su nezakoniti jer krše međunarodne sporazume (Čikaška konvencija); stoga poziva Komisiju i Vijeće da istraže moguće mjere kako bi osigurale reciprocitet u odnosu na korištenje zračnog prostora između Ruske Federacije i Unije;

49.  naglašava da ambiciozna politika Unije o zaštiti prava putnika u zračnom prometu može dati zračnim prijevoznicima iz Unije prednost u pogledu kvalitete u svjetskom tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da učini daljnje korake kako bi promicala visoke standarde Unije na području prava putnika u zračnom prometu i kako bi nadzirala njihovo prenošenje i provedbu;

50.  poziva Komisiju da što prije razradi novi regulatorni okvir za provedbu SES-a koji se temelji na pristupu primjene od vrha prema dnu, uključujući bolje mehanizme suradnje između europskih pružatelja usluga zračne navigacije te da osigura nužne uvjete kako bi započelo uvođenje SESAR-a;

51.  poziva Vijeće da napokon zauzme stav o zakonodavnoj rezoluciji Parlamenta od 5. svibnja 2010. o prijedlogu za direktivu o naknadama(7) za sigurnost zračnog prometa koju, unatoč tome što je usvojena u Parlamentu nadmoćnom većinom od 96 %, Vijeće i dalje blokira;

52.  smatra da Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) ima važnu ulogu u razvoju regulatornih okvira za svjetski zrakoplovni sektor, na primjer u liberalizaciji vlasništva i kontrole nad zračnim prijevoznicima i u osiguravanju svjetske interoperabilnosti u upravljanju zračnim prometom; potiče ICAO da nastavi razvijati mjere temeljene na tržišnim odnosima na svjetskoj razini kako bi se smanjila količina buke u zračnim lukama i kako bi se ograničile sve bitne emisije stakleničkih plinova; smatra da je ključno da se što prije postigne sporazum o pristupu na svjetskoj razini unutar ICAO-a;

53.  poziva da se Komisiji dodijele mandati za pregovore kako bi se razjasnilo i ojačalo zastupanje Unije unutar ICAO-a;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 380 E, 11.12.2012, str. 5.
(2) SL C 70 E, 8.3.2012, str. 98.
(3) SL C 236 E, 12.8.2011, str. 121.
(4) SL C 74 E, 20.3.2008., str. 506.
(5) SL C 287 E, 24.11.2006., str. 84.
(6) SL L 162, 30.4.2004., str. 1.
(7) SL C 81 E, 15.3.2011, str. 164.


Agencije država članica za kreditiranje izvoza
PDF 289kWORD 28k
Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o prvom godišnjem izvješću Komisije Europskom parlamentu o aktivnostima izvozno-kreditnih agencija država članica (2012/2320(INI))
P7_TA(2013)0291A7-0193/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o uporabi određenih smjernica na području službeno podržanih izvoznih kredita i stavljanju izvan snage Odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ(1)

–  uzimajući u obzir Delegirane uredbe Komisije od 14. ožujka 2013. kojom se izmjenjuje Uredba (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi određenih smjernica na području službeno podržanih izvoznih kredita (C(2013)1378),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o financiranju djelatnosti i ulaganja malih i srednjih poduzetnika u EU-u: lakši pristup potpori kao pomoć internacionalizaciji(2)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o novoj europskoj trgovinskoj politici u okviru Strategije Europa 2020(3)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o europskoj politici međunarodnih ulaganja(4)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2010. o trgovinskoj politici u kontekstu zahtjeva klimatskih promjena(5)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25.studenog 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(6)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25.studenog 2010. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima(7)

–  uzimajući u obzir Povelju EU-a o temeljnim pravima (2010/C 83/02),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku od 12. prosinca 2011. (COM(2011)0886),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2010. naslovljenu «Strategija za učinkovitu provedbu Povelje» (COM(2010)0573),

–  uzimajući u obzir Izjavu Europskog vijeća od 26. lipnja 2012. pod naslovom «Strateški okvir EU-a i akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju» (11855/2012),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće resornog odjela o mjerilima za ljudska prava za vanjsku politiku EU-a (EXPO/B/DROI/2011/15),

–  uzimajući u obzir glavna načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima od 16. lipnja 2011. (HR/PUB/11/04, 2011 Ujedinjeni narodi),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 16. travnja 2013. o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća kojom se izmjenjuju Direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ o otkrivanju nefinancijskih i drugih podataka od strane velikih poduzeća i grupa (COM(2013)0207),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A7-0193/2013),

A.  budući da programi država članica za izvozne kredite predstavljaju važan instrument poboljšanja mogućnosti za trgovinu i poslovanje za europske poduzetnike;

B.  budući da Uredba (EU) br 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi određenih smjernica na području službeno podržanih izvoznih kredita navodi zahtjeve kojih se države članice trebaju pridržavati pri godišnjem izvješćivanju u odnosu na Komisiju i, u isto vrijeme, delegira ovlasti Komisiji čime postiže najbrži mogući prijenos promjena iz uredbi OECD-a u zakonodavstvo EU-a;

C.  budući da se, u okviru članka 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) «zajednička trgovinska politika vodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije»;

D.  budući da su načela koja određuju način na koji Unija uređuje svoje odnose s ostatkom svijeta i vodeća načela o međunarodnom djelovanju Unije sadržana u člancima 3. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), obvezujućem sporazumu među državama članicama;

E.  budući da Komunikacija Komisije i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku od prosinca 2011. potvrđuje da «europske poduzetnike treba poticati da postupaju u skladu sa sustavom dužne pažnje kako bi osigurali da njihovo djelovanje, gdje god bilo poduzeto, poštuje ljudska prava»;

F.  budući da «Strateški okvir EU-a i akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju» Europskog Vijeća potvrđuje da će «EU bez iznimke promicati ljudska prava u svim područjima svojeg vanjskog djelovanja»;

G.  budući da je Povelja EU-a o temeljnim pravima pravno obvezujuća za institucije EU-a i za države članice, s iznimkom onih država članica koje imaju mogućnost izuzeća u primjeni prava EU-a, i budući da se u strategiji Komisije za učinkovitu provedbu Povelje izričito navodi da se Povelja primjenjuje na vanjsko djelovanje EU-a;

H.  budući da Unija i države članice pozdravljaju glavna načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima čije se 4. načelo, o odnosima između države i poduzetnika, izričito odnosi na agencije za izvozne kredite;

I.  budući da su izvozni krediti obično odobreni velikim projektima s poteškoćama u određivanju komercijalnog kredita zbog visokog komercijalnog, političkog, ekonomskog ili ekološkog rizika, što izvozno-kreditne agencije trebaju procijeniti i čemu trebaju odrediti vrijednost;

J.  budući da je 14. ožujka 2013. Komisija predložila Delegiranu uredbu kojom se izmjenjuje Prilog II. Uredbe (EU) br 1233/2011;

1.  pozdravlja nastojanja Komisije da uspostavi okvir za godišnje izvješćivanje država članica o svojim aktivnostima u vezi s izvoznim kreditima u skladu s Uredbom (EU) br 1233/2011, kako bi se transparentnost proširila na razinu EU-a; naglašava da je ključni cilj tog izvješćivanja nadzirati usklađenost izvozno-kreditnih agencija država članica s međunarodnim disciplinama koje se primjenjuju na izvozne kredite i s obvezama iz Ugovora o EU-u;

2.  potvrđuje da je 14. prosinca 2012. neslužbeno zaprimio prvo godišnje izvješće Komisije o izvozno-kreditnim aktivnostima država članica u kojem se ocjenjuje 20 od 27 država članica čiji su izvozno-kreditni programi aktivni, kao i, u prilogu, izvješća tih država članica; poziva Komisiju da odobri javnu objavu tih dokumenata kako bi ispunila cilj okvirne uredbe o povećanju transparentnosti;

3.  pohvaljuje izvješće Komisije u kojem su jasno naznačeni opseg i važnost izvozno-kreditnih aktivnosti država članica tijekom 2011. u ukupnom iznosu iznad 250 milijardi eura, uključujući 260 transakcija sa zabilježenim visokim utjecajem na okoliš, što europskim poduzetnicima predstavlja velike prilike za trgovinu i poslovanje;

4.  svjestan je da su države članice svojim godišnjim izvješćima o radu Komisiji omogućile pristup financijskim i operativnim podacima o kreditiranju izvoza prema zahtjevu iz prvog stavka Priloga I. Uredbe (EU) br 1233/2011;

5.  ističe važnost, u kontekstu opsega izvozno-kreditnih aktivnosti država članica, uvodne izjave 4. Uredbe (EU) br 1233/2011, koja poziva na usklađenost s općim odredbama Unije o vanjskom djelovanju, poput jačanja demokracije, poštovanja ljudskih prava i dosljednosti razvojne politike i borbe protiv klimatskih promjena; podsjeća, u tom smislu, na važnost posebnih zahtjeva o izvješćivanju navedenih u Prilogu I. Uredbe kako bi se osiguralo da Komisija i Parlament mogu napraviti procjenu te usklađenosti;

6.   ističe da godišnja izvješća država članica te procjena tih izvješća koju je izradila Komisija još ne zadovoljavaju namjeru Parlamenta da bude u mogućnosti procijeniti jesu li izvozno-kreditne aktivnosti država članica u skladu s ciljevima vanjske politike Unije, kao što je navedeno u člancima 3. i 21. UEU-a, te s tretmanom ekoloških rizika pri izračunu premija izvozno-kreditnih agencija;

7.  prema navodu Komisije u aktualnom godišnjem izvješću, pozdravlja «jasnu opću spremnost država članica na primjenu politika na svoje izvozno-kreditne programe čiji su ciljevi u skladu s općim odredbama članaka 3. i 21.»; pohvaljuje nastojanja nekih država članica, uključujući Njemačku, Italiju, Belgiju i Nizozemsku, da osiguraju jasnije izvješćivanje u skladu s nekima od ciljeva vanjskog djelovanja Unije;

8.  potvrđuje da Komisija treba biti u mogućnosti procijeniti jesu li izvozno-kreditne aktivnosti država članica u skladu s ciljevima vanjskog djelovanja Unije te stoga preporuča test usklađenosti kojim bi se trebalo ocijeniti jesu li ili ne službeno podržane izvozno-kreditne agencije usvojile učinkovite politike kojima je cilj osiguravanje usklađenosti njihovih aktivnosti s ciljevima vanjske politike Unije;

Mjere za usklađivanje djelovanja izvozno-kreditnih agencija s ciljevima vanjskog djelovanja Unije

9.  slaže se s primjedbom Komisije u godišnjem izvješću da je «teško odrediti točne mjere za određivanje usklađenosti s pravom EU-a»; iznova naglašava da su odredbe članka 21. i dalje ključne mjere prema kojima se ocjenjuju politike koje se primjenjuju na izvozno-kreditne transakcije;

10.  naglašava da će Unija biti pouzdani i jaki globalni čimbenik jedino ako države članice i europske institucije nastave voditi usklađenu vanjsku politiku;

11.  preporuča da radna skupina Vijeća o izvoznim kreditima i Komisija surađuju s Europskom službom za vanjsko djelovanje na razvijanju metodologije za jasnije izvješćivanje u skladu s člankom 21. te na primjeni određenih smjernica OECD-a unutar EU-a na području službeno podržanih izvoznih kredita, prije izlaska sljedećeg godišnjeg izvješća; ustraje na stajalištu da javno savjetovanje bude dio ovog postupka;

12.  smatra iznimno važnim pozvati države članice da prate i prijave postojanje, ishod i učinkovitost sustava dužne pažnje tijekom praćenja projekata koji su službeno podržani izvoznim kreditima uzimajući u obzir njihov potencijalni utjecaj na ljudska prava;

13.  svjestan je činjenice da se izvozno-kreditne agencije oslanjaju na podatke koje dobivaju od partnera u projektima; uvjeren je da iako izvozno-kreditne agencije trebaju imati strukturirani pristup sustavu dužne pažnje kako bi ispunile uvjete za financiranje projekta, partneri u projektima željeli bi te postupke obavljati sami, čime bi umanjili dodatne administrativne troškove izvozno-kreditnih agencija;

14.  smatra da je napredak u izvješćivanju izvozno-kreditnih agencija o usklađivanju ljudskih prava predvodnik boljem izvješćivanju o drugim ciljevima europskog vanjskog djelovanja navedenog u članku 21., poput iskorjenjivanja siromaštva i tretmana ekoloških rizika;

Izvješćivanje o tretmanu ekoloških rizika pri izračunu premija izvozno-kreditnih agencija

15.  predlaže izvozno-kreditnim agencijama država članica da nastave izvješćivati o svojoj procjeni ekoloških rizika i smatra da je takvo izvješćivanje svih izvozno-kreditnih agencija zemalja članica OECD-a i onih koje to nisu nužno za osiguravanje jednakih uvjeta poslovanja za sve;

Izvješćivanje o uvjetnoj odgovornosti

16.  primjećuje da izvozno-kreditne agencije država članica trenutno izvješćuju o izloženosti uvjetnoj odgovornosti na različite načine; traži od Komisije da predvidi zajedničku definiciju koja odražava želju Parlamenta da bude informiran o izvanbilančnoj izloženosti;

Smjernice i ocjenjivanje Komisije

17.  poziva Komisiju da državama članicama da smjernice za sljedeće izvještajno razdoblje, između ostalog o tome kako izvješćivati o postojanju i učinkovitosti sustava dužne pažnje uzimajući u obzir svoje politike o ljudskim pravima te kako izvješćivati o tretmanu ekoloških rizika;

18.  očekuje da sljedeće godišnje izvješće Komisije sadrži izjavu o tome je li bilo moguće ocijeniti usklađenost država članica s ciljevima i obvezama Unije te, ako je odgovor negativan, preporuku o tome kako u vezi s time poboljšati izvješćivanje;

Izvješće Komisije o uspostavi kontakta s državama koje nisu članice OECD-a

19.  pozdravlja trud kojeg su 2012. uložili Komisija i SAD za uključivanje Kine, Brazila, Rusije i drugih gospodarstava u razvoju u uspostavu međunarodne radne skupine najvećih ponuditelja financiranja izvoza;

20.  predlaže razmatranje važnosti sektorskog pristupa u razvoju te skupine kako bi se izgradila osnova za horizontalne odredbe u drugoj fazi, što bi osiguralo svim državama članicama OECD-a i onima koje to nisu da zajednički usvoje učinkovite i visoke standarde i sva nova međunarodna pravila o izvozno-kreditnim agencijama s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta poslovanja;

o
o   o

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i tajništvu OECD-a.

(1) SL L 326, 8.12.2011., str. 45.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0469.
(3) SL L 56E, 26.2.2013., str. 87.
(4) SL C 296E, 2.10.2012., str. 34.
(5) SL C 99E, 3.4.2012., str. 94.
(6) SL C 99E, 3.4.2012., str. 31.
(7) SL C 99E, 3.4.2012., str. 101.


Zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Marine Le Pen
PDF 197kWORD 21k
Odluka Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Marine Le Pen (2012/2325(IMM))
P7_TA(2013)0292A7-0236/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Marine Le Pen koji je 26. studenog 2012. proslijedila ministrica pravosuđa Francuske Republike i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 10. prosinca 2012., u vezi sa zahtjevom glavnog tužitelja na žalbenom sudu u Lyonu od 7. studenog 2012.,

–  nakon saslušanja zastupnika Brune Gollnischa u skladu s člankom 7. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta o izboru zastupnika Europskog parlamenta na neposrednim općim izborima od 20. rujna 1976.,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008, 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike,

–  uzimajući u obzir članak 6. stavak 2. i članak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A7-0236/2013),

A.  budući da je glavni tužitelj žalbenog suda u Lyonu zatražio ukidanje parlamentarnog imuniteta zastupnici Europskog parlamenta Marine Le Pen u vezi s tužbom za navodno kazneno djelo;

B.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici na teritoriju svoje države imaju imunitet koji se dodjeljuje zastupnicima parlamenta te države;

C.  budući da članak 26. Ustava Francuske Republike predviđa da zastupnici francuskog Parlamenta ne mogu biti predmetom sudskog postupka za mišljenja koja su iznijeli ili glasove koje su dali tijekom izvršavanja svojih dužnosti;

D.  budući da je Marine Le Pen optužena za poticanje na mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv skupine osoba na temelju njihove vjerske pripadnosti, što je u francuskom pravu kazneno djelo u skladu s člankom 24. stavkom 8., člankom 23. stavkom 1. te člankom 42. Akta od 29. srpnja 1881. i člankom 93. - 3. Akta 82-652 od 29. srpnja 1982., za koje su utvrđene kazne člankom 24., stavcima 8., 10., 11., 12. Akta od 29. srpnja 1881. i člankom 131. do članka 26. stavaka 2. i 3. Kaznenog zakona;

E.  budući da navodna radnja nije izravno ili očigledno povezana s izvršavanjem zastupničke dužnosti Marine Le Pen u Europskom parlamentu niti predstavlja mišljenja koja je iznijela ili glasove koje je dala izvršavajući svoje dužnosti zastupnice Europskog parlamenta u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

F.  budući da optužba nije povezana s položajem Marine Le Pen kao zastupnice Europskog parlamenta;

G.  budući da nema razloga za sumnju u postojanje fumus persecutionis;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Marine Le Pen;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora ministrici pravosuđa Francuske Republike i Marine Le Pen.

(1) Presuda od 12. svibnja 1964. u predmetu 101/63, Wagner/Fohrmann i Krier (Zbornik sudske prakse 1964., str. 381.); presuda od 10. srpnja 1986. u predmetu 149/85, Wybot/Faure i drugi (Zbornik sudske prakse 1986., str. 2391.); presuda od 15. listopada 2008. u predmetu T-345/05, Mote/Parlament (Zbornik sudske prakse 2008., str. II-2849.) ; presuda od 21. listopada 2008. u spojenim predmetima C-200/07 i C-201/07, Marra/De Gregorio i Clemente (Zbornik sudske prakse 2008., str. I-7929.); presuda od 19. ožujka 2010. u predmetu T-42/06, Gollnisch/Parlament (Zbornik sudske prakse 2010., str. II-1135.) ; presuda od 6. Rujna 2011. u predmetu C-163/10, Patriciello (Zbornik sudske prakse 2011., str. I-7565)  i presuda od 17. rujna 2013. u spojenim predmetima T-346/11 i T-347/11 Gollnisch/Parlament (još nije objavljeno u Zborniku sudkse prakse). Predmet 101/63 Wagner protiv Fohrmann i Krier [1964] ECR 195, predmet 149/85 Wybot protiv Faure i ostalih [1986] ECR 2391, predmet T-345/05 Mote protiv Parlamenta [2008] ECR II-2849, spojeni predmeti C-200/07 i C-201/07 Marra protiv De Gregorio i Clemente [2008] ECR I-7929, predmet T-42/06 Gollnisch protiv Parlamenta (još nije objavljeno u ECR), predmet C-163/10 Patriciello (još nije objavljeno u ECR) i spojeni predmeti T-346/11 i T-347/11 Gollnisch protiv Parlamenta [2010] ECR II-1135.


Statut Europske zaklade
PDF 451kWORD 40k
Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o prijedlogu Uredbe Vijeća o statutu europske zaklade (COM(2012)00352012/0022(APP))
P7_TA(2013)0293A7-0223/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Vijeća (COM(2012)0035),

–  uzimajući u obzir procjenu utjecaja Komisije priloženu njezinu prijedlogu Uredbe Vijeća o statutu europske zaklade,

–  uzimajući u obzir izjavu Europskog parlamenta od 10. ožujka 2011. o uspostavljanju europskih statuta za zajednička društva, udruženja i zaklade(1),

–  uzimajući u obzir studiju izvedivosti uvođenja statuta europske zaklade koje su 2008. proveli Institut za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo «Max Planck»i Sveučilište u Heidelbergu,

–  uzimajući u obzir presude Europskog suda u predmetima C-386/04, Centro di Musicologia Walter Stauffer protiv Finanzamt München für Körperschaften(2), C-318/07, Hein Persche protiv Finanzamt Lüdenscheid(3) i C-25/10, Missionswerk Werner Heukelbach eV protiv belgijske države(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravima građana Unije i njihovih članova obitelji da se sele i slobodno prebivaju na teritoriju država članica (europsko građanstvo)(5),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. rujna 2012.(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 29. studenog 2012.(7),

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeno izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A7-0223/2013),

A.  budući da postoji više od 110 000 javno korisnih zaklada u Uniji, čija je procijenjena kombinirana imovina vrijedna otprilike 350 milijardi EUR, ukupna potrošnja otprilike 83 milijarde EUR, a zapošljavaju između 750 000 i 1 000 000 europskih građana;

B.  budući da, ipak, dio osoblja u zakladama čine neplaćeni volonteri;

C.  budući da su postojanje i aktivnosti zaklada koje djeluju u Uniji za javnu korist ključni u području obrazovanja, obuke, istraživanja, socijalne i zdravstvene sigurnosti, povijesnog sjećanja i pomirenja među narodima, zaštite okoliša, mladih i sporta, kao i umjetnosti i kulture, i budući da mnogi njihovi projekti imaju utjecaj i daleko izvan nacionalnih granica;

D.  budući da u području građanskog prava i poreznog prava diljem Unije postoji više od 50 različitih zakonodavnih dokumenata primjenjivih na zaklade, uz mnoštvo kompliciranih administrativnih postupaka koji povećavaju savjetodavne troškove, čiji je procijenjeni godišnji iznos do 100 milijuna EUR, tj. novac koji se stoga ne može upotrijebiti za opće dobro;

E.  budući da pravne, porezne i administrativne prepreke koje čine postupke skupljima i dugotrajnijima, kao i nedostatak odgovarajućih pravnih instrumenata, znače da zaklade odbijaju ili im je teško pokrenuti i razvijati aktivnosti u drugoj državi članici;

F.  budući da je u vrijeme nerastrošnih nacionalnih proračuna, osobito za kulturne i umjetničke aktivnosti, obrazovanje i sport, ključan financijski i društveni angažman zaklada, iako one mogu samo nadopunjavati, ali ne i zamijeniti državu čiji je cilj opće dobro;

G.  budući da se, kad je riječ o oporezivanju, ne predlaže usklađivanje poreznog prava, već primjena propisa o nediskriminaciji prema kojem su, automatski i načelno, europske zaklade i njihovi pokrovitelji podložni poreznim odredbama i olakšicama jednakima onima koje se primjenjuju na nacionalne javno korisne subjekte;

H.  budući da bi uvođenje zajedničkog statuta europske zaklade moglo zakladama znatno olakšati pakiranje i prijenos sredstava, stručnih znanja i donacija te izvršavanje aktivnosti diljem EU-a;

I.  budući da Europski parlament pozdravlja prijedlog Komisije kao važan korak prema tome da se zakladama olakšava rad za javnu korist diljem EU-a;

J.  budući da je predloženi statut neobavezan europski pravni oblik koji će biti dostupan zakladama i pokroviteljima koji djeluju u više od jedne države članice, ali neće zamijeniti ni uskladiti postojeće zakone o zakladama;

K.  budući da je u vrijeme gospodarskih teškoća sve važnije da zaklade raspolažu pravim načinima kako raditi za javnu korist na europskoj razini i prikupljati sredstva, pritom uz manje troškova i pravnih nesigurnosti;

L.  budući da je ključno da europske zaklade djeluju održivo i dugotrajno i da su uistinu aktivne u barem dvije države članice, u suprotnome njihov poseban status ne bi bio opravdan;

M.  budući da bi dio terminologije i definicija u prijedlogu Komisije trebalo pojasniti;

N.  budući da se neki dodaci i prilagodbe prijedloga Komisije čine potrebnima kako bi se povećala pouzdanost i vjerodostojnost europskih zaklada, npr. kad je riječ o sukladnosti s pravnim i etičkim pravilima, isključivosti rada za javnu korist, prekograničnoj komponenti, minimalnoj imovini i potrebi za njezinim održavanjem tijekom postojanja europske zaklade, pravilu o pravovremenoj isplati, minimalnom trajanju i plaćanju naknade članovima upravnog odbora ili tijelâ europske zaklade;

O.  budući da su zaštita vjerovnika i zaposlenika ključni i moraju se održavati tijekom postojanja europske zaklade;

P.  budući da, kad je riječ o predstavljanju zaposlenika, upućivanje na Direktivu 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o uspostavljanju europskog radničkog vijeća ili postupak u poduzećima koja posluju na razini Zajednice i udruženjima poduzeća koja posluju na razini Zajednice radi obavještavanja i savjetovanja radnika (Preinaka)(8) treba ojačati kako bi se razjasnilo da se primjenjuju postupovna pravila u okviru te Direktive; budući da bi, nadalje, trebale postojati veće sankcije zbog prekršaja, na primjer time da uvjet za prijavljivanje europske zaklade postane ispunjenje zahtjeva u okviru Direktive 2009/38/EZ, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o statutu europske zadruge (SCE)(9); budući da su, osim ovoga, potrebne odredbe u vezi s uključivanjem zaposlenika u tijela europske zaklade, u skladu s Direktivom Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni statuta europskog trgovačkog društva u pogledu uključenosti radnika(10), tako da se oblik europske zaklade ne može zloupotrijebiti s ciljem lišavanja radnika prava na uključivanje ili uskraćivanja takvih prava;

Q.  budući da bi odredba o predstavljanju volontera u europskim zakladama bila dobrodošla, s obzirom da je u tom sektoru aktivno 2,5 milijuna volontera;

R.  budući da sve veće predstavljanje i vrijedan doprinos volontera u radu zaklada doprinosi ciljevima općeg dobra kojima su vođene; budući da su mladi sve češće primorani volontirati kako bi stekli prvo radno iskustvo, možda bi zakladama bilo korisno razmotriti oblike i načine kako im omogućiti pristup informacijama potrebnima za učinkovitiji rad, npr. putem europskog radničkog vijeća;

S.  budući da je potrebno razjasniti da registrirano sjedište i središnja uprava europske zaklade moraju biti u istoj državi članici kako bi se spriječilo razdvajanje registriranog sjedišta i glavne uprave ili glavnog mjesta obavljanja djelatnosti, kao i radi olakšavanja nadzora, budući da će europsku zakladu nadzirati nadzorno tijelo države članice u kojoj ima registriran ured;

T.  budući da svrha europske zaklade ne bi trebalo biti financiranje europskih političkih stranaka;

U.  budući da, kad je riječ o oporezivanju, početna točka mora biti primjena načela nediskriminacije kako ga oblikuje Europski sud; budući da je iz sektora potvrđeno da bi predloženi pristup odobravanja automatske primjene načela jednakog oporezivanja povećao atraktivnost statuta europske zaklade jer bi se tako znatno smanjio fiskalni i administrativni teret, a statut bi postao više od običnog instrumenta građanskog prava; budući da se, ipak, čini da Vijeće ovaj pristup smatra prijepornim, a države članice nevoljko dopuštaju miješanje s vlastitim poreznim zakonima; budući da se stoga čini prikladnim ne odbacivati moguće alternativne ishode;

V.  budući da je važno da pregovori o ovom važnom zakonodavnom dokumentu teku brzo kako bi sektor zaklada imao na raspolaganju ovaj novi instrument koji mu je očito prijeko potreban;

1.  Potiče države članice da iskoriste trenutni zalet i rade na brzom, ali cjelovitom uvođenju statuta, osiguravajući pritom transparentnost kako bi se uklonile prepreke međugraničnom radu zaklada te osnovale nove zaklade koje odgovaraju potrebama ljudi koji žive u EU-u, rade za javno dobro ili u interesu društva; naglašava da bi uvođenje statuta doprinijelo provođenju istinskog građanstva EU-a i popločilo put statutu europske organizacije;

2.  Naglašava da bi europska zaklada trebala doprinijeti razvoju istinske europske kulture i identiteta;

3.  Ističe da bi prijedlog, premda bi pravni oblik europske zaklade bio nov, trebalo primijeniti putem struktura koje već postoje u državama članicama;

4.  Pozdravlja činjenicu da se statutom određuju minimalni standardi kad je riječ o transparentnosti, odgovornosti, nadzoru i upotrebi sredstava, koji bi potom služili i građanima i pokroviteljima kao oznaka kvalitete i time pridonijeli jačanju povjerenja u europske zaklade te ubrzali razvoj njihovih aktivnosti u EU-u za dobrobit svih građana;

5.  Naglašava potencijal koji sadrže zaklade time što pružaju radna mjesta mladima, među kojima nezaposlenost doseže zabrinjavajuće razmjere;

6.  Poziva na uredbu kojom bi se odredilo da je država članica koja ima financijsku nadležnost nad zakladom odgovorna za osiguravanje da se zakladom u stvarnosti upravlja strogo u skladu s njezinim statutom;

7.  Dodaje da još nije utvrđena mogućnost spajanja postojećih europskih zaklada;

8.  Dodaje da, kako bi se osnažilo povjerenje u europske zaklade, temeljni kriteriji moraju biti održivost, ozbiljnost i postojanost zaklada, kao i učinkovitost njihova nadzora, a s tim na umu, traži od Vijeća da uzme u obzir sljedeće preporuke i promjene:

   i. tijekom postojanja zaklade minimalni iznos vrijednosti njezine imovine trebao bi iznositi 25 000 EUR;
   ii. postojanje europske zaklade u bilo kojoj državi članici trebalo bi biti neograničeno ili, kada je to jasno naznačeno njezinim statutom, ograničeno razdobljem od najmanje četiri godine; stavljanje vremenskog ograničenja kraćeg od dvije godine trebalo bi biti dopušteno samo kada za to postoji dovoljno opravdanje i kada bi svrha zaklade time bila u potpunosti osigurana;
   iii. izmjene statuta zaklade, ako je postojeći statut postao neprikladan za funkcioniranje europske zaklade, trebale bi biti dopuštene ako ih je donio upravni odbor; ako europska zaklada sadrži druga tijela u skladu s člankom 31., ta tijela moraju biti uključena u odluku o izmjeni statuta.
   iv. kako bi se izbjegao sukob interesa u zakladama u vezi s tijelima nezavisnima od osnivača, tj. postojanje poslovne, obiteljske ili bilo kakve druge veze s osnivačem, trebala bi se donijeti odredba koja je na tragu prijedloga Komisije, ali trebalo bi biti prepoznato da se zaklade mogu osnovati i u obiteljskom krugu, gdje je preduvjet visoka razina povjerenja između osnivača i članova odbora, tako da osnivač zna da će svrha zaklade biti očuvana i nakon njegove ili njezine smrti;
   v. prilikom određivanja praga za zaklade za koje se zahtijeva revizija financijskih izvještaja trebala bi se uzeti u obzir ukupna imovina, godišnji prihod i broj zaposlenih u dotičnoj zakladi; za zaklade ispod tog praga dovoljan je nezavisan pregled financijskih izvještaja;
   vi. statutom bi se trebale omogućiti informacije o volonterima; statutom bi se također trebalo poticati volontiranje kao temeljno načelo;
   vii. trebala bi se dodati odredba prema kojoj bi svaka naknada koja se isplaćuje članovima upravnog odbora ili drugih tijela europske zaklade trebala biti razumna i razmjerna; trebali bi se uspostaviti određeni kriteriji razumnosti i razmjernosti naknade;
   viii. kad je riječ o predstavljanju zaposlenika, postupak pregovaranja koji se, prema člancima 38. i 39. prijedloga, odnosi samo na informacije i savjetovanje zaposlenika unutar EU-a, trebao bi se proširiti tako da obuhvaća sudjelovanje zaposlenika u tijelima europske zaklade; usporedno s trenutnim upućivanjem u člancima 38. i 39. prijedloga na postupke uspostavljanja europskog radničkog vijeća, radi uključivanja zaposlenika u tijela europske zaklade trebalo bi se dodati i upućivanje na postupke u okviru Direktive Vijeća 2001/86/EZ;
   ix. trebala bi se zadržati odredba o predstavljanju zaposlenika u članku 38. prijedloga; trebalo bi razjasniti pojam volontera i volonterskih aktivnosti;
   x. radi učinkovitog nadzora registrirani ured i upravno sjedište europske zaklade trebali bi se nalaziti u državi članici gdje je osnovana;
   xi. prijedlog bi trebao biti ograničen, kako je predloženo od strane sektora, na instrument građanskog prava, pritom osnažujući, u skladu s prijedlogom Parlamenta, nekoliko ključnih elemenata ideje javne koristi u državama članicama, kako bi se olakšalo priznavanje jednakosti među državama članicama;
   xii. Prijedlog Uredbe Vijeća treba promijeniti na sljedeći način:
Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Izmjena 1
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 15 a (nova)
(15a)  Članovi upravnog odbora trebali bi osigurati sukladnost s obvezama iznesenima u ovoj uredbi i statutu te sa svim pravnim i etičkim pravilima ponašanja koji se odnose na europsku zakladu. U tu svrhu trebali bi osmisliti organizacijske strukture i unutarnje mjere sprečavanja i prepoznavanja slučajeva kršenja pravila.
Izmjena 2
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Kako bi se omogućilo europskoj zakladi da u potpunosti iskoristi prednosti jedinstvenog tržišta, trebalo bi biti moguće premjestiti registrirani ured iz jedne države članice u drugu.
(18)  Kako bi se omogućilo europskoj zakladi da u potpunosti iskoristi prednosti jedinstvenog tržišta, trebalo bi biti moguće premjestiti registrirano sjedište iz jedne države članice u drugu.
(This amendment applies throughout the text; its adoption will necessitate linguistic adjustments throughout the text.)
Izmjena 3
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – točka 1.
(1) «imovina» znači bilo koje materijalno ili nematerijalno sredstvo koje se može posjedovati ili kontrolirati radi proizvodnje vrijednosti;
(1) «imovina» znači bilo koje materijalno ili nematerijalno sredstvo koje se može posjedovati ili kontrolirati radi proizvodnje gospodarske i/ili društvene vrijednosti;
Izmjena 4
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – točka 2.
(2) «nepovezana gospodarska aktivnost» znači gospodarska aktivnost europske zaklade koja izravno ne služi svrsi javne koristi određenog javno korisnog subjekta;
(2) «nepovezana gospodarska aktivnost» znači gospodarska aktivnost, isključujući uobičajeno upravljanje imovinom kao što je ulaganje u obveznice, dionice i nekretnine, europske zaklade koja izravno ne služi svrsi javne koristi određenog javno korisnog subjekta;
Izmjena 5
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – točka 5.
(5) «javno korisni subjekt» znači zaklada sa svrhom javne koristi i/ili slična javno korisna pravna osoba bez članstva osnovana u skladu sa zakonom jedne od država članica;
(5) «javno korisni subjekt» znači zaklada s isključivom svrhom javne koristi i/ili slična javno korisna pravna osoba bez članstva osnovana u skladu sa zakonom jedne od država članica;
Izmjena 6
Prijedlog Uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba) imena glavnih direktora imenovanih u skladu s člankom 30.;
Izmjena 9
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 2. – uvodni tekst
Može se osnovati samo iz sljedećih razloga, kojima će njezina imovina biti neopozivo posvećena:

Može se osnovati samo iz jednog ili više od sljedećih razloga, kojima će njezina imovina biti neopozivo posvećena:

Izmjena 7
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 2. – – podstavak 2. – točka sa (nova)
(s a) potpora žrtvama terorizma i nasilja,
Izmjena 8
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 2.– podstavak 2. – točka sb (nova)
(s b) poticanje međureligijskog dijaloga
Izmjena 10
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 2 a (novi)
2a.  Europska zaklada ni na koji način ne koristi bilo kome putem nerazmjernih naknada ili troškova koji nisu u skladu sa svrhom javne koristi. Europska zaklada ne ispunjava svoju svrhu javne koristi ako služi samo određenom broju pojedinaca.
Izmjena 11
Prijedlog Uredbe
Članak 6.
U vrijeme registracije, europska zaklada mora provoditi aktivnosti ili u svom statutu imati cilj provođenja aktivnosti u barem dvije države članice.

Europska zaklada mora provoditi aktivnosti ili barem u svom statutu imati cilj provođenja aktivnosti u barem dvije države članice. Ako u vrijeme registracije europska zaklada u svom statutu ima cilj provođenja aktivnosti u barem dvije države članice, mora tada uvjerljivo dokazati da će u roku od dvije godine provoditi aktivnosti u barem dvije države članice. To vremensko ograničenje ne primjenjuje se ako se čini opravdanim i razmjernim, s namjerom provođenja njezine svrhe, da europska zaklada kasnije počne provoditi svoje aktivnosti. U svakom slučaju, od europske zaklade zahtijeva se da počne i nastavi provoditi aktivnosti barem u dvije države članice tijekom svojeg postojanja.

Izmjena 12
Prijedlog Uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Europska zaklada posjeduje imovinu u iznosu od najmanje 25 000 EUR.
2.  Europska zaklada posjeduje imovinu u iznosu od najmanje 25 000 EUR. Europska zaklada zadržava tu minimalnu imovinu tijekom cijelog razdoblja djelovanja, osim ako nije osnovana na određeno vremensko razdoblje u skladu s člankom 12. stavkom 2.
Izmjena 13
Prijedlog Uredbe
Članak 7. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
Europska zaklada u sljedećih četiri godine troši 70 % prihoda dodijeljenih u financijskoj godini, osim ako u statutima nije određen projekt koji će se provoditi sljedećih šest godina.

Izmjena 14
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Europska zaklada osnovat će se na neodređeno vrijeme ili, ako je to izričito određeno u njezinim statutima, na određeno vremensko razdoblje ne kraće od dvije godine.
2.  Europska zaklada osnovat će se na neodređeno vrijeme ili, ako je to izričito određeno u njezinim statutima, na određeno vremensko razdoblje ne kraće od četiri godine. U slučajevima kada je za ostvarivanje ciljeva europske zaklade dovoljno ograničeno vremensko razdoblje te je to razumno utemeljeno, europska se zaklada može osnovati na vremensko razdoblje ne kraće od dvije godine.
Izmjena 15
Prijedlog Uredbe
Članak 15. – stavak 2. – točka da (nova)
(da) podatke o postupcima sklapanja sporazuma u kojima se određuju uvjeti za sudjelovanje zaposlenika u skladu s Direktivom 2009/38/EZ.
Izmjena 16
Prijedlog Uredbe
Članak 15. – stavak 3.
3.  Svako nadležno tijelo prema zahtjevu za spajanje postupa s skladu s istim postupcima i načelima koje primjenjuje kod zahtjeva za spajanje čiji je rezultat nacionalni javno korisni subjekt.
3.  Svako nadležno tijelo prema zahtjevu za spajanje postupa s skladu s istim postupcima i načelima koje primjenjuje kod zahtjeva za spajanje čiji je rezultat nacionalni javno korisni subjekt. Odgovorno tijelo odbija zahtjev za prekogranično spajanje obvezno i isključivo zato što dokumenti iz stavka 2. nisu u skladu s ovim Uredbom ili zato što prava vjerovnika i zaposlenika nisu dovoljno zaštićena.
Izmjena 17
Prijedlog Uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Europska zaklada može biti osnovana preoblikovanjem javno korisnog subjekta osnovanog u državi članici, ako je to dozvoljeno u skladu sa statutima preoblikovanog subjekta.
1.  Europska zaklada može biti osnovana preoblikovanjem javno korisnog subjekta osnovanog u državi članici, ako to nije izričito zabranjeno u statutima i nije u suprotnosti sa željama osnivača.
Izmjena 18
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 3.
3.  Nadležno tijelo prema zahtjevu za preoblikovanje postupa u skladu s istim postupcima i načelima koje koristi kao da se radi o zahtjevu za promjenu statuta javno korisnog subjekta.
3.  Nadležno tijelo prema zahtjevu za preoblikovanje postupa u skladu s istim postupcima i načelima koje koristi kao da se radi o zahtjevu za promjenu statuta javno korisnog subjekta. Odgovorno tijelo odbija zahtjev za preoblikovanje obvezno i isključivo zato što dokumenti iz stavka 2. nisu u skladu s ovim Uredbom ili zato što prava vjerovnika i zaposlenika nisu dovoljno zaštićena.
Izmjena 19
Prijedlog Uredbe
Članak 20. – stavak 1.
1.  Ako postojeći statuti postanu neprimjereni za djelovanje europske zaklade, upravni odbor može odlučiti o promjeni statuta.
1.  Ako postojeći statuti postanu neprimjereni za djelovanje europske zaklade, upravni odbor može odlučiti o promjeni statuta. Ako europska zaklada sadrži druga tijela u skladu s člankom 31., ta tijela moraju biti uključena u odluku o promjenama statuta.
Izmjena 20
Prijedlog Uredbe
Članak 23. – stavak 1. –– podstavak 2. – točka (g)
(g) nazivi, namjene i adrese osnivačkih organizacija, ako se radi o pravnim osobama, ili slični relevantni podaci o javnim tijelima;
(g) puni nazivi i adrese osnivača ako se radi o fizičkim osobama; nazivi, namjene i sjedište osnivačkih organizacija, ako se radi o pravnim osobama, ili slični relevantni podaci o javnim tijelima;
Izmjena 21
Prijedlog Uredbe
Članak 23. – stavak 2 a (novi)
2a.  Europska zaklada ne može se registrirati sve dok se ne dokaže njezina sukladnost s obvezama iz Poglavlja V. ove Uredbe o sudjelovanju zaposlenika u europskoj zakladi.
Izmjena 22
Prijedlog Uredbe
Članak 32. – stavak 1.
1.  Osnivač i drugi članovi odbora koji su u poslovnom, obiteljskom ili nekom drugom odnosu s osnivačem ili međusobno, što bi moglo stvoriti stvarni ili potencijalni sukob interesa koji utječe na njihovu prosudbu, ne predstavljaju većinu u upravnom odboru.
1.  Osnivač i drugi članovi odbora koji su u poslovnom, obiteljskom ili nekom drugom odnosu s osnivačem ili međusobno, što bi moglo stvoriti bilo kakav sukob interesa koji utječe na njihovu prosudbu, ne predstavljaju većinu u upravnom odboru.
Izmjena 23
Prijedlog Uredbe
Članak 32. – stavak 3.
3.  Nikakva prednost, neposredna ili posredna, ne smije se dati osnivaču, članu upravnog odbora ili nadzornog tijela, izvršnom direktoru ili revizoru te prenositi na bilo koju osobu koja je s njima u poslovnom ili bliskom obiteljskom odnosu, osim ako nije namijenjena izvršavanju njihovih dužnosti u okviru europske zaklade.
3.  Nikakva prednost ne smije se dati osnivaču, članu upravnog odbora ili nadzornog tijela, izvršnom direktoru ili revizoru te prenositi na bilo koju osobu koja je s njima u poslovnom ili bliskom obiteljskom odnosu, osim ako nije namijenjena izvršavanju njihovih dužnosti u okviru europske zaklade.
Izmjena 24
Prijedlog Uredbe
Članak 34. – stavak 2.
2.  Europska zaklada šest mjeseci od kraja financijske godine sastavlja godišnje računovodstvene izvještaje i godišnje izvješće o radu te ih prosljeđuje nadležnom nacionalnom registru i nadzornom tijelu.
2.  Ne utječe na tekst na engleskom jeziku. Jezični ispravak verzije na njemačkom jeziku.
Izmjena 25
Prijedlog Uredbe
Članak 34. – stavak 4.
4.  Reviziju godišnjih izvješća europske zaklade provodi jedna ili više osoba koje imaju dozvolu za provođenje obveznih revizija u skladu s nacionalnim propisima usvojenim u skladu s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
4.  Reviziju godišnjih izvješća europske zaklade provodi jedna ili više osoba koje imaju dozvolu za provođenje obveznih revizija u skladu s nacionalnim propisima usvojenim u skladu s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ako europska zaklada premaši jedan od sljedećih kriterija:
(a) godišnji prihod od 2 milijuna EUR; ili
(b) imovinu u iznosu od 200 000 ili
(c) prosječan broj od 50 zaposlenika tijekom financijske godine.
Za europsku zakladu koja ne premaši ni jedan od ovih kriterija, umjesto revizora pregled može izvršiti i nezavisni ispitivač.

Izmjena 26
Prijedlog Uredbe
Članak 34. – stavak 5.
5.  Objavljuju se godišnja izvješća koja je propisno odobrio upravni odbor zajedno s mišljenjem osoba koje su zadužene za reviziju računa te izvješće o radu.
5.  Objavljuju se godišnja izvješća koja je propisno odobrio upravni odbor zajedno s izvješćem o radu. Mišljenje osobe koja je zadužena za reviziju računa objavljuje se u skladu s pravilima države članice u kojoj europska zaklada ima registrirane urede.
Izmjena 27
Prijedlog Uredbe
Članak 35.
Europska zaklada ima svoj registrirani ured i glavnu upravu ili glavno mjesto obavljanja djelatnosti u Europskoj uniji.

Registrirani ured europske zaklade smješten je unutar Europske unije u istoj državi članici kao i njezina glavna uprava ili glavno mjesto obavljanja djelatnosti. Europska zaklada mora obavljati svoje djelatnosti u najmanje dvije države članice, uključujući i mjerodavne djelatnosti u državi članici u kojoj ima registrirani ured i glavnu upravu, no može djelovati i izvan Europske unije.

Izmjena 28
Prijedlog Uredbe
Članak 37. – stavak 2. – točka ea (nova)
(ea) bilo kakve posljedice prijenosa na sudjelovanje zaposlenika.
Izmjena 29
Prijedlog Uredbe
Članak 37. – stavak 5. – podstavak 2.
Nadležno tijelo države članice domaćina može odbiti prijenos samo zbog toga što nisu ispunjeni uvjeti iz prethodnog podstavka.

Nadležno tijelo države članice domaćina može odbiti prijenos samo zbog toga što nisu ispunjeni uvjeti iz prethodnog podstavka; prijenos odbija i zato što prava vjerovnika i zaposlenika nisu dovoljno zaštićena.

Izmjena 30
Prijedlog Uredbe
Članak 38. – stavak 2. – podstavci 1. i 2.
Europska zaklada s najviše 200 zaposlenika osniva europsko radničko vijeće na zahtjev najmanje 20 svojih zaposlenika ili predstavnika tih zaposlenika u najmanje dvije države članice.

Europska zaklada osniva europsko radničko vijeće na zahtjev najmanje 10 % svojih zaposlenika ili predstavnika tih zaposlenika u najmanje dvije države članice.

Europska zaklada s više od 200 zaposlenika osniva europsko radničko vijeće na zahtjev najmanje 10 % svojih zaposlenika ili predstavnika tih zaposlenika u najmanje dvije države članice.

Izmjena 31
Prijedlog Uredbe
Članak 38. – stavak 2. – podstavak 3.
Pri osnivanju europskog radničkog vijeća primjenjuju se nacionalne mjere o dodatnim zahtjevima iz podtočaka (a) do (e) točke 1. Priloga I. Direktivi 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

pri osnivanju europskog radničkog vijeća primjenjuju se članci 5. i 6. Direktive 2009/38/EZ i nacionalne mjere o dodatnim zahtjevima iz podtočaka (a) do (e) točke 1. Priloga I. Direktivi 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
Izmjena 32
Prijedlog Uredbe
Članak 38. – stavak 3.
3.  Predstavnici ili volonteri koji su neprekinuto uključeni u službene volonterske aktivnosti u europskoj zakladi, imaju status promatrača u europskom radničkom vijeću. Broj takvih predstavnika iznosi najmanje jedan po državi članici u kojoj je prisutno najmanje deset takvih volontera.
brisan
Izmjena 33
Prijedlog Uredbe
Članak 44. – stavak 2.
2.  Nakon pune isplate vjerovnika europske zaklade sva preostala imovina europske zaklade prenosi se na drugi javno korisni subjekt sa sličnom javno korisnom namjenom ili se koristi za ostale javno korisne namjene koje su što je više moguće u skladu s onom za koju je europska zaklada osnovana.
2.  Nakon pune isplate vjerovnika europske zaklade sva preostala imovina europske zaklade prenosi se na drugi javno korisni subjekt koji se nalazi u istoj državi članici u kojoj je registriran sa sličnom javno korisnom namjenom ili se koristi za ostale javno korisne namjene koje su što je više moguće u skladu s onom za koju je europska zaklada osnovana.
Izmjena 34
Prijedlog Uredbe
Članak 45.
Svaka država članica imenuje nadzorno tijelo za nadzor europskih zaklada registriranih u toj državi članici te o tome obavještava Komisiju.

Svaka država članica imenuje jedno ili više tijela po svom izboru koja su odgovorna za učinkoviti nadzor europskih zaklada registriranih u toj državi članici te o tome obavještava Komisiju.

9.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 187.
(2) ECR 2006, str.. I- 8203.
(3) ECR 2009, str.. I- 359.
(4) ECR 2011, str.. I-497.
(5) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.
(6) SL C 351, 15.11.2012., str. 57.
(7) SL C 17, 19.1.2013., str. 81.
(8) SL L 122, 16.5.2009., str.28.
(9) SL L 207, 18.8.2003., str.1.
(10) SL L 294, 10.11.2001., str.22.


Nadzor države luke ***I
PDF 272kWORD 29k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 2 srpnja 2013. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke (COM(2012)0129 – C7-0081/2012 – 2012/0062(COD))
P7_TA(2013)0294A7-0394/2012

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0129),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0081/2012),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2012.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 17. travnja 2013. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 55. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A7-0394/2012),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 2. srpnja 2013. radi donošenja Direktive 2013/.../EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke

P7_TC1-COD(2012)0062


(S obzirom da je postignut sporazum između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi 2013/38/EU.)

(1) SL C 299, 4.10.2012., str. 153.


Dokumenti za registraciju vozila ***I
PDF 384kWORD 29k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 2. srpnja 2013. na prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila (COM(2012)0381 – C7-0187/2012 – 2012/0185(COD))(1)
P7_TA(2013)0295A7-0199/2013

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog Direktive
Uvodna izjava 3.
(3)  Treba predvidjeti mogućnost poništenja registracije vozila u slučajevima kada je, između ostalog, vozilo ponovno registrirano u drugoj državi članici ili rastavljeno i zbrinuto kao otpad.
(3)  Treba predvidjeti mogućnost poništenja registracije vozila u državi članici u kojoj je vozilo registrirano u slučajevima kada je, između ostalog, vozilo ponovno registrirano u drugoj državi članici ili rastavljeno i zbrinuto kao otpad.
Amandman 2
Prijedlog Direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i olakšala razmjena informacija među državama članicama, informacije u vezi s vozilima treba čuvati u nacionalnim registrima.
(4)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i olakšala razmjena informacija među državama članicama, informacije u vezi s vozilima treba čuvati u nacionalnim elektroničkim registrima.
Amandman 3
Prijedlog Direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Budući da je, u svrhu olakšavanja provjera posebno namijenjenih borbi protiv prijevara i nezakonite trgovine ukradenim vozilima i zbog provjere valjanosti zapisnika o tehničkom pregledu vozila, primjereno uspostaviti tijesnu suradnju između država članica koja se temelji na učinkovitoj razmjeni informacija, koristeći nacionalne elektroničke baze podataka.
Amandman 4
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 2.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 2. – točke (e) i (f)
(e)  „oduzimanje registracije”: znači ograničeno razdoblje tijekom kojega nije dopušteno koristiti vozilo u cestovnom prometu, a ne podrazumijeva novi postupak registracije;
(e)  „privremeno oduzimanje registracije”: znači upravni akt na temelju kojeg, u ograničenom razdoblju, nije dopušteno koristiti vozilo u cestovnom prometu, a nakon kojeg se, pod uvjetom da se uvjeti oduzimanja više ne primjenjuju, vozilo može ponovno koristiti bez novog postupka registracije;
(f)  „poništenje registracije”: znači trajno ukidanje dopuštenja da se vozilo koristi u cestovnom prometu te podrazumijeva novi postupak registracije.
(f)  „poništenje registracije”: znači trajno ukidanje odlukom nadležnog tijela dopuštenja da se vozilo koristi u cestovnom prometu te zahtijeva, ako će vozilo biti ponovno korišteno u cestovnom prometu, novi postupak registracije. Imatelj potvrde o registraciji može nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za poništenje registracije.
(U skladu s ovom izmjenom „oduzimanje” se zamjenjuje riječju „privremeno oduzimanje” kroz cijeli tekst )
Amandman 5
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 3.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 3. – stavak 4.
4.  Države članice čuvaju podatke o svim vozilima registriranim na njihovom državnom području u elektroničkom registru. Podaci u registru obuhvaćaju sve elemente u skladu s Prilogom I. te rezultate obveznih tehničkih pregleda u skladu s Uredbom XX/XX/XX [o periodičnim tehničkim pregledima]. One stavljaju tehničke podatke o vozilima na raspologanje nadležnim tijelima ili stanicama za tehnički pregled koje sudjeluju u ispitivanju tehničke ispravnosti.
4.  Države članice čuvaju podatke o svim vozilima registriranim na njihovom državnom području u elektroničkom registru. Podaci u registru obuhvaćaju podatke navedene u točkama II.4. do II.7. Priloga I. te rezultate periodičnih ili drugih obveznih tehničkih pregleda u skladu s Uredbom XX/XX/XX [o periodičnim tehničkim pregledima]. One stavljaju tehničke podatke o vozilima na raspologanje nadležnim tijelima ili stanicama za tehnički pregled koje sudjeluju u ispitivanju tehničke ispravnosti.
Amandman 6
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 3.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 3.a – stavak 1. – podstavak 2.
Oduzimanje je na snazi dok vozilo ne prođe novi tehnički pregled. Po uspješno obavljenom tehničkom pregledu, tijelo nadležno za registraciju bez odlaganja ponovo odobrava korištenje vozila u cestovnom prometu.
Oduzimanje je na snazi dok vozilo ne prođe novi tehnički pregled. Po uspješno obavljenom tehničkom pregledu, tijelo nadležno za registraciju bez odlaganja ponovo odobrava korištenje vozila u cestovnom prometu; novi postupak registracije nije potreban.
Amandman 7
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 3.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 3.a – stavak 2.
2.  Ako tijelo države članice nadležno za registraciju dobije obavijest da se vozilo smatra otpadnim vozilom u skladu s Direktivom 2000/53/EZ, registracija se poništava, a ta se informacija unosi u elektronički registar.
2.  U slučaju da tijelo države članice nadležno za registraciju dobije obavijest da se vozilo smatra otpadnim vozilom u skladu s Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o otpadnim vozilima, registracija se poništava, a ta se informacija unosi u elektronički registar. To poništenje ne uključuje novi postupak registracije.
Amandman 8
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 4.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 5.
4.  Članku 5. dodaje se sljedeći stavak:
4.  Članku 5. dodaju se sljedeći stavci:
„3. Ako država članica primi obavijest o vozilu koje je bilo ponovno registrirano u drugoj državi članici, otkazat će registraciju tog vozila na svom državnom području.”
„3. U slučaju da država članica primi obavijest o vozilu koje je bilo ponovno registrirano u drugoj državi članici, otkazat će registraciju dotičnog vozila na državnom svom području.
3a.  U slučaju da je vozilo ponovno registrirano u drugoj državi članici, a dokaz o posljednjem tehničkom pregledu te datum sljedećeg tehničkog pregleda su otisnuti u potvrdi o registraciji, država članica u kojoj je vozilo ponovno registrirano pri izdavanju nove potvrde o registraciji priznaje valjanost tehničkog pregleda i, ako je potvrda valjana u pogledu vremenskih razmaka testiranja koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se obavlja ponovna registracija uključuje o tome izjavu u novu potvrdu o registraciji.
3b.  U slučaju promjene vlasništva vozila, a dokaz o posljednjem tehničkom pregledu te datum sljedećeg tehničkog pregleda su otisnuti u potvrdi o registraciji, dotična država članica pri izdavanju nove potvrde o registraciji novom vlasniku priznaje valjanost tehničkog pregleda i o tome uključuje izjavu u novu potvrdu o registraciji.
Amandman 9
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 5.
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 7. – stavak 2.
2.  Delegiranje ovlasti iz članka 6. dodjeljuje se na neodređeno vrijeme od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od dana stupanja na snagu ove Direktive. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 10
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 6.a (nova)
Direktiva 1999/37/EZ
Članak 9.
6a.  Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice međusobno se pomažu u provedbi ove Direktive. One mogu razmjenjivati informacije na bilateralnoj ili multilateralnoj razini, posebno kako bi, prema potrebi, prije registracije vozila provjerile pravni položaj vozila u državi članici u kojoj je vozilo prethodno bilo registrirano. Takva provjera može posebno uključivati uporabu elektroničke mreže, s nacionalnom elektroničkom bazom podataka dostupnom drugoj državi članici.”
Amandman 11
Prijedlog Direktive
Članak 1. – točka 6.b (nova)
Direktiva 1999/37/EZ
Prilog I. – točka II.5.
6b.  Točki II.5. Priloga I. dodaje se sljedeća točka:
„(Y) dokaz (npr. pečat, datum, potpis) tehničkog pregleda i datum sljedećeg tehničkog pregleda (ponavlja se koliko god je potrebno).”

(1) Predmet je vraćen nadležnom odboru na razmatranje sukladno članku 57. stavku 2., drugom podstavku (A7-0199/2013).


Inspekcijski nadzor o utvrđivanju tehničke ispravnosti gospodarskih vozila ***I
PDF 520kWORD 54k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 2. srpnja 2013. na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pregledima na cesti tehničke ispravnosti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ (COM(2012)0382 – C7-0188/2012 – 2012/0186(COD))(1)
P7_TA(2013)0296A7-0207/2013

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava koji osigurava da vozila tijekom uporabe budu održavana u sigurnom i ekološki prihvatljivom stanju. Taj sustav trebao bi obuhvaćati periodične tehničke preglede svih vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te odredbe o postupku registracije vozila radi osiguravanja da se vozila koja predstavljaju neposredan rizik za cestovnu sigurnost ne koriste na cestama.
(3)  Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava koji osigurava da vozila tijekom uporabe budu održavana u sigurnom i ekološki prihvatljivom stanju. Taj sustav treba obuhvaćati periodične tehničke preglede svih vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prometa te odredbe o postupku registracije vozila. Periodični pregledi trebali bi biti glavni alat za osiguranje tehničke ispravnosti. Pregledi na cesti tehničke ispravnosti gospodarskih vozila trebali bi biti samo dodatak periodičnim pregledima te bi trebali biti usmjereni na vozila na cesti koja predstavljaju neposredan rizik za cestovnu sigurnost.
Amandman 2
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  U Uniji je doneseno nekoliko tehničkih normi i zahtjeva o sigurnosti vozila. Međutim sustavom neočekivanih pregleda na cesti potrebno je osigurati da vozila, nakon što su uvedena na tržište, nastave zadovoljavati sigurnosne norme tijekom svog uporabnog vijeka.
(4)  U Uniji je doneseno nekoliko tehničkih normi, zahtjeva o sigurnosti vozila i okolišnih normi. Međutim sustavom neočekivanih tehničkih pregleda na cesti potrebno je osigurati da vozila, nakon što su uvedena na tržište, ostanu tehnički ispravna tijekom svog uporabnog vijeka.
Amandman 3
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5.a)  S obzirom na to da, kao što je pokazalo izvješće Komisije o provedbi Direktive 2000/30/EZ, brojna vozila koja su zaustavljena radi inspekcija na cesti nemaju nedostataka, izbor vozila za inspekcije na cesti treba se temeljiti na profilu rizika prijevoznika i treba biti usmjeren na visokorizična poduzeća kako bi se smanjio teret za prijevoznike koji svoja vozila održavaju na pravilan način.
Amandman 4
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Preglede na cesti treba provoditi s pomoću sustava stupnjevanja rizika. Države članice mogu koristiti sustav stupnjevanja rizika uspostavljen u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o minimalnim uvjetima za provedbu uredbi Vijeća (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85 u vezi socijalnog zakonodavstva u odnosu na aktivnosti cestovnog prijevoza i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 88/599/EEZ.
(6)  Pregledi tehničke ispravnosti na cesti stoga se trebaju provoditi s pomoću sustava stupnjevanja rizika koji se temelji na broju i ozbiljnosti nedostataka pronađenih na vozilima kojima upravljaju pojedina poduzeća kao što je navedeno u standardiziranim potvrdama o tehničkoj ispravnosti i izvješćima o pregledima na cesti.
Amandman 5
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)  Uzimajući u obzir količinu prometa gospodarskih vozila među državama članicama i kako bi se izbjegla svaka diskriminacija koja se temelji na zemlji registracije vozila, sustav stupnjevanja rizika treba provoditi u cijeloj Uniji i on se treba temeljiti na odgovarajućoj razini usklađenosti periodičnih pregleda tehničke ispravnosti i pregleda na cesti među svim državama članicama.
Amandman 6
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6.b)  Uredbom (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika uspostavljen je europski registar cestovnih prijevoznika (ERRU). ERRU omogućava međusobno povezivanje nacionalnih elektroničkih registara prijevoznika u cijeloj Uniji u skladu s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka. Uporabom tog sustava kojim upravlja nadležno tijelo svake države članice olakšava se suradnja među državama članicama i smanjuju troškovi poduzeća i upravnih tijela.
Amandman 7
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Poljoprivredna vozila s maksimalnom projektiranom brzinom većom od 40 km/h u nekim se slučajevima upotrebljavaju kao zamjena za kamione u svrhe gospodarskoga cestovnog prijevoza. Važno je osigurati da se na taj način korištena poljoprivredna vozila smatraju jednakima kamionima kad je riječ o tehničkim pregledima na cesti.
Amandman 8
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Kako bi bilo moguće izbjeći nepotreban administrativno opterećenje i troškove i poboljšati učinkovitost pregleda, vozila kojima upravljaju poduzeća koja nisu u skladu s normama cestovne sigurnosti i okolišnim normama treba odabrati kao prioritete, dok uredno održavana vozila kojima upravljaju odgovorni prijevoznici skloni sigurnom ponašanju treba nagraditi rjeđim pregledima.
(10)  Kako bi bilo moguće izbjeći nepotrebne administrativna opterećenja i troškove i poboljšati učinkovitost pregleda, nadležna nacionalna tijela trebala bi imati mogućnost donošenja odluke da se vozila kojima upravljaju poduzeća koja nisu u skladu s normama cestovne sigurnosti i okolišnim normama odaberu kao prioritet, a uredno održavana vozila kojima upravljaju odgovorni prijevoznici skloni sigurnom ponašanju nagrade rjeđim pregledima.
Amandman 9
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Pregledi tehničke ispravnosti na cesti trebaju sadržavati početne i, po potrebi, detaljnije preglede. U oba slučaja trebaju obuhvaćati sve važne dijelove i sustave vozila. Radi postizanja usklađenijeg ispitivanja treba uvesti metode pregleda te primjere nedostataka i njihove procjene u skladu s njihovom težinom za sve moguće stavke.
(11)  Pregledi tehničke ispravnosti na cesti trebaju sadržavati početne i, po potrebi, detaljnije preglede. U oba slučaja trebaju obuhvaćati sve važne dijelove i sustave vozila, uključujući osiguranje tereta. Radi postizanja usklađenijeg ispitivanja treba uvesti metode pregleda te primjere nedostataka i njihove procjene u skladu s njihovom težinom za sve moguće stavke. Treba poticati uporabu normi za osiguravanje tereta i njegovu ocjenu.
Amandman 10
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11.a)  S obzirom na to da je pravilan rad guma usko povezan s njihovim tlakom zraka, treba uzeti u obzir proširenje obvezne opreme za gospodarska vozila na sustav za praćenje tlaka gume kako je utvrđeno u Uredbi 64.02 UNECE-a (Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu) te, ako se smatra potrebnim, funkcioniranje takvih sustava treba provjeravati u tijeku tehničkih pregleda na cesti.
Amandman 11
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.b (nova)
(11.b)  Države članice mogu provjeriti osiguranje tereta tijekom tehničkih pregleda na cesti u skladu s postojećim normama. Ishod takvih provjera ne bi trebao biti uveden u sustav stupnjevanja rizika dok se pravila o osiguranju tereta ne usklade na razini Unije. Dok ne dođe do takvog usklađivanja, treba poticati uporabu europskih normi i europskih smjernica o najboljim praksama za osiguranje tereta u cestovnom prijevozu.
Amandman 12
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Izvješća o pregledima tehničke ispravnosti na cesti u više država članica izrađuju se elektronički. U takvim slučajevima ispis izvješća o pregledu treba dati vozaču. Svi podaci i informacije prikupljeni tijekom pregleda na cesti tehničke ispravnosti trebali bi biti dostavljeni u zajednički repozitorij države članice radi lakše obrade podataka i prijenosa informacija bez dodatnog administrativnog opterećenja.
(12)  Izvješća o pregledima tehničke ispravnosti na cesti u više država članica izrađuju se elektronički. U takvim slučajevima važno je da se u potpunosti iskoriste prednosti elektroničke komunikacije te da se što više smanji uporaba ispisa izvješća o pregledu. Sve podatke i informacije prikupljene tijekom pregleda na cesti potrebno je prenijeti u zajednički repozitorij države članice radi lakše obrade podataka i prijenosa informacija bez ikakvog dodatnog administrativnog opterećenja.
Amandman 13
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Korištenje jedinica za mobilni pregled smanjuje kašnjenja i troškove za korisnike jer se detaljniji pregledi mogu provesti izravno na cesti. U nekim slučajevima za detaljnije se preglede mogu koristiti i stanice za tehnički pregled.
(13)  Korištenje jedinica za mobilni pregled smanjuje kašnjenja i troškove za korisnike jer se detaljniji pregledi mogu provesti izravno na cesti. Detaljniji pregledi mogu se obavljati i u stanicama za tehnički pregled ako se nalaze u blizini.
Amandman 14
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)  Osoblje koje obavlja početne preglede na cesti treba imati odgovarajuće sposobnosti za učinkovito obavljanje vizualnih pregleda.
Amandman 15
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14.a)  Poduzećima ili vozačima se za obavljanje početnog tehničkog pregleda na cesti naknada se ne naplaćuje. Međutim kako bi se ublažili troškovi koji proizlaze iz uporabe tehničke opreme za detaljniji pregled na cesti bilo s pomoću mobilne jedinice za pregled ili u centru za tehničke preglede u blizini, države članice trebaju biti u mogućnosti naplatiti naknadu ako su pronađeni veliki ili opasni nedostaci koji upućuju na to da poduzeće koje upravlja vozilom nije ispunio svoju odgovornost kako bi vozilo bilo tehničkih ispravno. Kako bi se ograničilo financijsko opterećenje za takva poduzeća, iznos naknade ne smije premašiti onaj koji se plaća za periodične preglede tehničke ispravnosti za vozilo iste kategorije. Svaki prihod ili dohodak od naplaćivanja takvih naknada treba upotrijebiti u svrhu poboljšanja sigurnosti na cesti.
Amandman 16
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  U svrhu osiguravanja učinkovite razmjene informacija među državama članicama trebalo bi u svakoj državi članici uspostaviti jedno tijelo koje bi djelovalo kao kontaktna točka za komunikaciju s drugim relevantnim nadležnim tijelima. To bi tijelo trebalo izrađivati i odgovarajuće statistike. Nadalje, države članice trebale bi primijeniti koherentnu nacionalnu strategiju provođenja na svojem državnom području i imenovati jedno tijelo za koordiniranje njezine provedbe. Nadležna tijela u svakoj državi članici trebala bi odrediti postupke kojima se utvrđuju vremenska ograničenja i sadržaji informacija koje se prosljeđuju.
(16)  U svrhu osiguravanja učinkovite razmjene informacija među državama članicama trebalo bi u svakoj državi članici uspostaviti jedno tijelo koje bi djelovalo kao kontaktna točka za komunikaciju s drugim relevantnim nadležnim tijelima. To bi tijelo trebalo izrađivati i odgovarajuće statistike, naročito u odnosu na kategorije gospodarskih vozila pregledanih tijekom pregleda tehničke ispravnosti na cesti, broj i vrstu ustanovljenih nedostataka i njihovu ozbiljnost. Nadalje, države članice trebale bi primijeniti koherentnu nacionalnu strategiju provođenja na svojem državnom području i imenovati jedno tijelo za koordiniranje njezine provedbe. Nadležna tijela u svakoj državi članici trebala bi odrediti postupke kojima se utvrđuju vremenska ograničenja i sadržaji informacija koje se prosljeđuju.
Amandman 17
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se osiguralo nadgledanje sustava pregleda na cesti koji se provodi u Uniji, države članice trebale bi svake druge godine obavijestiti Komisiju o rezultatima pregleda provedenih na cesti. Komisija bi prikupljene podatke trebala dostaviti Europskom parlamentu.
(17)  Kako bi se osiguralo nadgledanje sustava pregleda na cesti koji se provodi u Uniji, države članice trebale bi svake druge godine prije 31. ožujka obavijestiti Komisiju o rezultatima pregleda provedenih na cesti. Komisija bi prikupljene podatke trebala dostaviti Europskom parlamentu.
Amandman 18
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17.a)  Kako bi se smanjio gubitak vremena za poduzeća i vozače i povećala ukupna učinkovitost, trebalo bi poticati provođenje tehničkih pregleda na cesti i preglede kojima se provjerava usklađenost sa socijalnim zakonodavstvom na području cestovnog prometa, posebice s Uredbom (EZ) br. 561/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva u odnosu na cestovni prijevoz, Direktivom 2006/22/EZ i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. o tahografu u cestovnom prijevozu.
SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).

SL L 370, 31.12.1985., str. 8.).

Amandman 19
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom Uredbom uspostavlja se sustav pregleda na cesti gospodarskih vozila koja prometuju na državnom području država članica.

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se sustav pregleda tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju na državnom području država članica.
Amandman 20
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
1.a Pregledi tehničke ispravnosti na cesti provode se bez diskriminacije na temelju državljanstva vozača ili države u kojoj je određeno gospodarsko vozilo registrirano odnosno u kojoj se počelo upotrebljavati.
Amandman 75
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1.
1.  Ova se Uredba primjenjuje na gospodarska vozila s konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h sljedećih kategorija u skladu s Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća:
1.  Ova se Uredba primjenjuje na gospodarska vozila s konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h sljedećih kategorija u skladu s Direktivom 2007/46/EZ i Direktive 2003/37/EZ:
– motorna vozila za prijevoz putnika s više od osam sjedala, osim vozačeva – kategorije vozila M2 i M3,
– motorna vozila i svako priključeno vozilo za prijevoz putnika s više od osam sjedala, osim vozačeva – kategorije vozila M2 i M3,
– motorna vozila s najmanje četiri kotača koja se obično koriste za cestovni prijevoz robe i čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kg – kategorija vozila N1,
– motorna vozila i svako priključeno vozilo za prijevoz robe čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3,500 kg – kategorije vozila N1,
– motorna vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija je najveća dozvoljena masa veća od 3 500 kg – kategorije vozila N2 i N3,
– motorna vozila i svako priključeno vozilo za prijevoz robe čija je najveća dozvoljena masa veća od 3,500 kg – kategorije vozila N2 i N3,
– prikolice i poluprikolice čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kg – kategorije vozila O1 i O2,
– prikolice i poluprikolice čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg – kategorije vozila O3 i O4.
traktori s kotačima kategorije T5 čija se uporaba za gospodarski cestovni prijevoz uglavnom odvija na javnim cestama, a čija je maksimalna projektirana brzina veća od 40 km /h.
Amandman 28
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 6.
(6) «gospodarsko vozilo» znači motorno vozilo i njegova prikolica namijenjeni za profesionalni prijevoz robe ili putnika;
(6) «gospodarsko vozilo» znači motorno vozilo i njegova prikolica namijenjeni za prijevoz robe ili putnika u cestovnom prijevozu robe vozilima uz naknadu;
Amandman 29
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 9.
(9) «pregled na cesti» znači neočekivani pregled tehničke ispravnosti gospodarskog vozila koje prometuje cestama otvorenim za javni promet na državnom području države članice koji provode nadležna tijela ili se provodi pod njihovim izravnim nadzorom;
(9) «pregled tehničke ispravnosti na cesti» znači neočekivani pregled tehničke ispravnosti gospodarskog vozila; i osiguranja njegova tereta dok to vozilo prometuje cestama otvorenim za javni promet na državnom području države članice koji provode nadležna tijela ili se provodi pod njihovim izravnim nadzorom;
Amandman 30
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 10.
(10) «ispitivanje tehničke ispravnosti» znači provjera zadovoljavaju li dijelovi i komponente vozila njegove sigurnosne i okolišne značajke na snazi u trenutku odobrenja, prve registracije ili stavljanja u uporabu, ili u trenutku naknadnog opremanja vozila;
(10) «ispitivanje tehničke ispravnosti» znači pregled kojim se osigurava da je vozilo sigurno za uporabu na javnim cestama i da zadovoljava potrebne sigurnosne i okolišne značajke na snazi u trenutku odobrenja, prve registracije ili stavljanja u uporabu, ili u trenutku naknadnog opremanja vozila;
Amandman 31
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 11.
(11) «nadležno tijelo» znači tijelo ili javno tijelo odgovorno za upravljanje nacionalnim sustavom za preglede na cesti.
(11) «nadležno tijelo» znači tijelo ili javno tijelo kojem je država članica povjerila odgovornost za upravljanje sustavom za preglede na cesti, uključujući po potrebi provođenje tehničkih pregleda na cesti;
Amandman 32
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 12.a (nova)
(12a) «poduzeće» znači svaka fizička ili pravna osoba, udruženje ili skupina osoba koji ostvaruju dobit ili ne, ili svako službeno tijelo, bez obzira na to ima li pravnu osobnost ili ovisi o tijelu s pravnom osobnošću, a koji sudjeluju u cestovnom prijevozu baveći se gospodarskom djelatnošću ili za vlastite potrebe;
Amandman 33
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 14.a (nova)
(14a) «pregled sigurnosti vozila» znači vizualni pregled, provjera rada i funkcionalna provjera šasije/okvira, uređaja za spajanje, sustava za upravljanje, guma, kotača i kočnih uređaja gospodarskog vozila;
Amandman 34
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 14.b (nova)
(14b) «stanica za tehnički pregled» znači javno ili privatno tijelo ili ustanova koje je država članica ovlastila za provođenje tehničkih pregleda;
Amandman 35
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 14.c (nova)
(14c) «korisnik» znači pojedinac ili pravna osoba koja upravlja vozilom kao njegov vlasnik ili ju je za to ovlastio vlasnik vozila.
Amandman 37
Prijedlog Uredbe
Članak 5.
Svaka država članica svake kalendarske godine provodi ukupan broj početnih pregleda na cesti od najmanje 5 % ukupnog broja vozila iz članka 3. stavka 1. registriranih na njezinom državnom području.

Svaka država članica svake kalendarske godine provodi prikladni broj početnih pregleda na cesti.

Ukupan broj početnih pregleda na cesti iznosi najmanje 5 % ukupnog broja sljedećih gospodarskih vozila iz članka 2. stavka 1. koji su registrirani na njezinom državnom području:

- motorna vozila za prijevoz putnika s više od osam sjedala, osim vozačeva – kategorije vozila M2 i M3,
- motorna vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija je najveća dozvoljena masa veća od 3 500 kg – kategorije vozila N2 i N3,
- prikolice i poluprikolice čija je najveća dozvoljena masa veća od 3 500 kg – kategorije vozila O3 i O4.
-  Najmanje 5 % gospodarskih vozila koja nisu registrirana na državnom području države članice ali ondje prometuju, razmjerno se pregledava.
Amandman 76
Prijedlog Uredbe
Članak 6.
1.  Na nacionalnoj razini mora se uvesti sustav stupnjevanja rizika za preglede na cesti utemeljen na broju i težini nedostataka pronađenih na vozilima kojima upravljaju pojedinačni poduzetnici. Sustavom stupnjevanja rizika upravlja nadležno tijelo države članice.
1.  Kako bi se pospješila učinkovitost tehničkih pregleda na cesti, na razini Unije mora se uvesti sustav stupnjevanja rizika za preglede na cesti utemeljen na broju i ozbiljnosti nedostataka pronađenih na gospodarskim vozilima tijekom periodičnih tehničkih pregleda i tehničkih pregleda na cesti. Sustav stupnjevanja rizika temelji se na nacionalnom elektroničkom registru povezanom u cijeloj Uniji kojim upravlja nadležno tijelo u svakoj državi članici.
Tri godine nakon stupanja na snagu Uredbe XX Europskog parlamenta i Vijeća o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica te o stavljanju izvan snage Direktive 2009/40/EZ, zapisnici o tehničkom pregledu i izvješća o pregledima na cesti bit će u skladu sa standardnim obrascem Europske unije.

2.  Svakom poduzetniku dodjeljuje se profil rizičnosti utvrđen sustavom stupnjevanja rizika za preglede na cesti koristeći kriterije utvrđene Prilogom I.
2.   Nakon datuma iz stavka 1. svakom poduzetniku dodjeljuje se profil rizičnosti utvrđen sustavom stupnjevanja rizika, koristeći se sljedećim kriterijima u skladu s Prilogom I.:
– broj nedostataka
– težina nedostataka
– broj pregleda
– vremenski faktor.
Poduzetnike se razvrstava prema sljedećim profilima rizičnosti:

Poduzetnike se razvrstava prema sljedećim profilima rizičnosti:

– visoka rizičnost,
– visoka rizičnost,
– srednja rizičnost,
– srednja rizičnost,
– niska rizičnost.
– niska rizičnost.
Kako bi se poduzetnicima omogućilo da poboljšaju svoj profil rizičnosti, kod određivanja ocjene rizičnosti poduzetnika u obzir se uzimaju informacije o ispunjavanju zahtjeva u pogledu tehničke ispravnosti na temelju dobrovoljnih redovnih pregleda sigurnosti vozila koje poduzetnici provode u sljedećim vremenskim razmacima:

– vozila kategorije N2 s najvećom dopuštenom masom većom od 7,5 tona: na početku, 42 mjeseca nakon datuma prve registracije i poslije toga svakih šest mjeseci nakon posljednjeg tehničkog pregleda;
– vozila kategorije N3: na početku, 30 mjeseca nakon datuma prve registracije i poslije toga svakih šest mjeseci nakon posljednjeg tehničkog pregleda;
– vozila kategorije O4: na početku, 30 mjeseci nakon datuma prve registracije i poslije toga svakih šest mjeseci nakon posljednjeg tehničkog pregleda.
3.  S ciljem provedbe sustava stupnjevanja rizika za preglede na cesti države članice mogu koristiti sustav stupnjevanja rizika koji je uspostavljen u skladu s člankom 9. Direktive 2006/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
3.  S ciljem provedbe sustava stupnjevanja rizika za preglede na cesti države članice koriste se sustavom stupnjevanja rizika koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1071/2009.
Sustav stupnjevanja rizika sadrži informacije o tehničkoj ispravnosti vozila iz članka 2. četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Amandman 39
Prijedlog Uredbe
Članak 7. – stavak 1.
1.  Vozači vozila registriranog u državi članici u vozilu čuvaju zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji odgovara zadnjem tehničkom pregledu i izvješće zadnjeg pregleda na cesti, ako postoje.
1.  Vozači vozila registriranog u državi članici u vozilu čuvaju zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji odgovara zadnjem tehničkom pregledu i izvješće zadnjeg pregleda na cesti, ako postoje. Ako u državi članici vozila zapisnik i izvješće postoje u elektroničkom obliku, nadležna tijela ne smiju tražiti da se u vozilu čuvaju njihovi primjerci u papirnom obliku.
Amandman 40
Prijedlog Uredbe
Članak 7. – stavak 3.
3.  Pojedina poduzeća osiguravaju da su vozila kojima upravljaju u svakom trenutku u tehnički ispravnom stanju.
3.  Poduzeća koja upravljaju vozilima na koja se primjenjuje ova Uredba osiguravaju da su vozila kojima upravljaju u svakom trenutku u tehnički ispravnom stanju i da se u vozilu čuvaju original ili ovjerena preslika zapisnika o tehničkom pregledu i dokaz pregleda izdan u skladu s člankom 10. Uredbe XX [o periodičnim tehničkim pregledima] u vezi sa zadnjim tehničkim pregledom.
Amandman 41
Prijedlog Uredbe
Članak 7. – stavak 3.
3.  Pojedina poduzeća osiguravaju da su vozila kojima upravljaju u svakom trenutku u tehnički ispravnom stanju.
(Ne utječe na englesku verziju)
Amandman 42
Prijedlog Uredbe
Članak 9.
Prilikom utvrđivanja koja će vozila biti podvrgnuta pregledu na cesti nadzornici prvenstveno odabiru vozila kojima upravljaju poduzeća s visokorizičnim profilom iz članka 6. stavka 2. Druga vozila mogu biti odabrana za pregled ako postoji sumnja da vozilo predstavlja rizik za cestovnu sigurnost.

Prilikom utvrđivanja koja će vozila biti podvrgnuta pregledu na cesti nadzornici mogu, ako država članica tako odluči, prvenstveno odabrati vozila kojima upravljaju poduzeća s visokorizičnim profilom iz članka 6. stavka 2. Druga vozila mogu biti odabrana za pregled ako postoji sumnja da vozilo predstavlja rizik za cestovnu sigurnost.

Amandman 43
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 2.
Prilikom svakog početnog pregleda vozila nadzornik:

Prilikom svakog početnog pregleda vozila nadzornik:

(a) provjerava zapisnik o tehničkom pregledu vozila i, ako postoji, izvješće o pregledu na cesti, koji se čuvaju u vozilu u skladu s člankom 7. stavkom 1.;
(a) provjerava zapisnik o tehničkom pregledu vozila koji odgovara zadnjem tehničkom pregledu, dokaz pregleda izdan u skladu s člankom 10. Uredbe XX [o periodičnim tehničkim pregledima] i, ako postoji, posljednje izvješće o pregledu na cesti, koji se čuvaju u vozilu u skladu s člankom 7. stavkom 1.;
(b) provodi vizualnu ocjenu stanja vozila i njegova tereta.
(b) provodi vizualnu ocjenu tehničkog stanja vozila;
Amandman 44
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 2. – točka ba (nova)
(ba) može provesti provjeru usklađenosti u pogledu bilo kojeg drugog regulatornog zahtjeva povezanog s upravljanjem gospodarskim vozilom u Uniji.
Amandman 45
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 2. – alineja 2.a (nova)
-šasija/okvir,
Amandman 46
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 2. – alineja 3.
-osovine, kotači, gume i ovjese.
-kotači i gume,
Amandman 47
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 2. – alineja 3.a (nova)
uređaji za spajanje,
Amandman 48
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 2. – alineja 4.
štetna djelovanja.
štetna djelovanja: buka i ispušni plinovi.
Amandman 49
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 3.
Pregled svakog od tih područja obuhvaća jednu, više ili sve stavke navedene u Prilogu II. i relevantne za ta područja.

Pregled svakog od tih područja obuhvaća sve stavke navedene u Prilogu II. koje se smatraju potrebnim i relevantnim za ta područja.

Amandman 50
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 4.
Pored toga, nadzornik može provjeriti i druga područja navedena u točki 1. Priloga II. te obuhvatiti jednu, više ili sve stavke navedene u ovom Prilogu.

Pored toga, ako je to potrebno zbog potencijalnog rizika za sigurnost, nadzornik može provjeriti i druga područja navedena u prvom dijelu Priloga II. obuhvaćajući sve stavke navedene u tom Prilogu koje se smatraju potrebnim i relevantnim za ta područja.

Amandman 77
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2. – podstavak 5.
Kada zapisnik o tehničkom pregledu ili izvješće o pregledu na cesti pokazuju da je pregled jedne od stavaka navedenih u Prilogu II. proveden tijekom prethodnog mjeseca, nadzornik neće provjeravati tu stavku, osim kada je to opravdano zbog očiglednog nedostatka.

Kada zapisnik o tehničkom pregledu koji odgovara zadnjem tehničkom pregledu, dobrovoljnom redovnom pregledu sigurnosti vozila ili izvješće o pregledu na cesti pokazuju da je pregled jedne od stavaka navedenih u Prilogu II. proveden tijekom prethodna tri mjeseca, nadzornik neće provjeravati tu stavku, osim kada je takav pregled opravdan zbog očiglednog nedostatka.

Amandman 52
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 2.
2.  Kada se pregledi provode u stanici za tehnički pregled, mjesto početnog pregleda na cesti ne smije biti udaljeno više od 10 km od te stanice.
2.  Kada se pregledi provode u stanici za tehnički pregled, moraju se što prije provesti u najbližoj stanici.
Amandman 53
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 3.
3.  Jedinice za mobilni pregled opremljene su odgovarajućom opremom za provođenje pregleda na cesti, uključujući barem opremu potrebnu za ocjenu stanja kočnica, sustava za upravljanje, ovjesa i emisija vozila.
3.  Jedinice za mobilni pregled opremljene su odgovarajućom opremom za provođenje pregleda na cesti, uključujući barem opremu potrebnu za ocjenu stanja kočnica, sustava za upravljanje, ovjesa, emisija i težine vozila.
Amandman 54
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 2. – alineja 3.
-opasni nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cesti tako da se vozilo ni pod kojim uvjetima ne smije upotrebljavati na cesti.
-opasni nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cesti zbog kojih dotična država članica ili njezina nadležna tijela mogu opravdano zabraniti upotrebu vozila na cesti.
Amandman 55
Prijedlog Uredbe
Članak 13.
Članak 13.

Članak 13.

Posebna pravila u vezi s pregled osiguranja tereta

Pregled osiguranja tereta

Nadzornik može podvrgnuti vozilo pregledu osiguranja tereta u skladu s Prilogom IV. Također se primjenjuju naknadni postupci iz članka 14. u slučaju većih ili opasnih nedostataka u vezi s osiguranjem tereta.

Nadzornici mogu podvrgnuti vozilo pregledu osiguranja tereta u skladu s postojećim normama. Ishod takvih pregleda ne uvodi se u sustav stupnjevanja rizika dok se pravila o osiguranju tereta ne usklade na razini Unije.

Do … [uskladiti prema datumu u članku 18.a prijedloga Uredbe o periodičkim tehničkim pregledima] Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o razini usklađenosti na području osiguranja tereta u cestovnom prometu, o pregledu osiguranja tereta na cesti i o rezultatu analize metoda kojima se osigurava da poduzeća koji upravljaju vozilom, pošiljatelji, špediteri, utovaritelji i drugi relevantni operateri koji sudjeluju u rukovanju teretom ispunjavaju zahtjeve za osiguranje tereta.

Izvješće prati, ako je to primjereno, zakonodavni prijedlog.

Amandman 56
Prijedlog Uredbe
Članak 14. – stavak 1.
1.  Svaki veći nedostatak otkriven početnim ili iscrpnijim pregledom otklanja se bez odgode u blizini mjesta pregleda.
1.  Svaki veći nedostatak otkriven početnim ili iscrpnijim pregledom mora se bez odgode otkloniti na lokaciji koja ima svu potrebnu opremu što je bliže moguće mjestu na kojem je obavljen početni ili iscrpniji pregled.
Amandman 57
Prijedlog Uredbe
Članak 14. – stavak 3. – podstavak 1.
3.  Nadzornik neće dopustiti korištenje vozila razvrstanog u skupinu s opasnim nedostacima dokle god takvi nedostaci nisu otklonjeni na licu mjesta pregleda. Nadzornik može dopustiti korištenje vozila kako bi se stiglo do najbliže radionice u kojoj se ti nedostaci mogu otkloniti pod uvjetom da su opasni nedostaci popravljeni na način da omogućuju odlazak u radionicu i da ne postoji trenutan rizik za sigurnost putnika ili drugih sudionika u cestovnom prometu.
3.  Nadzornik neće dopustiti korištenje vozila razvrstanog u skupinu s opasnim nedostacima dokle god takvi nedostaci nisu otklonjeni na licu mjesta na kojem je obavljen pregled ili u jednoj od najbližih radionica. Ako se na vozilu otkriju nedostaci na područjima iz članka 10. stavka 2., nadzornik dopušta korištenje vozila kako bi stiglo do najbliže radionice u kojoj se ti nedostaci mogu otkloniti pod uvjetom da su opasni nedostaci popravljeni na način da omogućuju odlazak u radionicu i da ne postoji trenutan rizik za sigurnost putnika u vozilu ili drugih sudionika u cestovnom prometu.
Amandman 58
Prijedlog Uredbe
Članak 14. – stavak 3. – podstavak 2.
Nadzornik može dopustiti izravan odvoz vozila razvrstanog u skupinu s opasnim nedostacima do najbližeg mjesta gdje se to vozilo može popraviti ili zaplijeniti.

Nadzornik može dopustiti izravan odvoz vozila razvrstanog u skupinu s opasnim nedostacima do najbližeg dostupnog mjesta gdje se ono može popraviti ili zaplijeniti.

Amandman 59
Prijedlog Uredbe
Članak 16. – stavak 2.
2.  Nadzornik obavještava nadležno tijelo o rezultatima iscrpnijih pregleda na cesti u razumnom roku nakon provođenja tih pregleda. Nadležno tijelo te informacije čuva 36 mjeseci od datuma njihova primitka.
2.  Nadzornik obavještava nadležno tijelo elektroničkim putem o rezultatima iscrpnijih pregleda na cesti u razumnom roku nakon provođenja tih pregleda. Nadležno tijelo unosi te informacije u nacionalni registar iz Uredbe (EZ) br. 1071/2009 i čuva ih 36 mjeseci od datuma njihova primitka.
Amandman 60
Prijedlog Uredbe
Članak 16. – stavak 3.
3.  Rezultati pregleda na cesti šalju se tijelu za registraciju koje je registriralo vozilo.
3.  Rezultati pregleda na cesti šalju se elektroničkim putem tijelu za registraciju koje je registriralo vozilo, vlasniku vozila i, u slučaju vozila registriranih u drugoj državi članici, uporabom europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU), kao što je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1071/2009.
Amandman 61
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 1.
1.  Kada su na vozilu koje nije registrirano u državi članici pregleda pronađeni veći ili opasni nedostaci, posebno oni koji za posljedicu imaju zabranu prometovanja vozila, kontaktna točka obavještava nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo registrirano o rezultatima ovog pregleda.
1.  Kada su na vozilu koje nije registrirano u državi članici pregleda pronađeni veći ili opasni nedostaci, posebno oni koji za posljedicu imaju zabranu prometovanja vozila, kontaktna točka obavještava nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo registrirano o rezultatima tog pregleda.
Država članica u kojoj je vozilo registrirano uzima tu informaciju u obzir pri razvrstavanju poduzeća u skladu s člankom 6. stavkom 2.

Ova obavijest sadrži elemente izvješća o pregledu na cesti određene u Prilogu VI.

Ta obavijest sadrži elemente izvješća o pregledu na cesti određene u Prilogu VI i dostavlja se u standardiziranom formatu preko nacionalnog elektroničkog registra iz članka 16. Uredbe (EZ) 1071/2009.

Komisija usvaja iscrpna pravila u vezi s postupcima i formatima za prijavljivanje vozila s većim ili opasnim nedostacima nadležnom tijelu države članice u kojoj je vozilo registrirano u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

Komisija usvaja iscrpna pravila u vezi s postupcima za prijavljivanje vozila s većim ili opasnim nedostacima nadležnom tijelu države članice u kojoj je vozilo registrirano u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

Amandman 62
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 2. – podstavak 2.
Nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo registrirano obavještava o poduzetim mjerama državu članicu u kojoj je vozilo pregledano.

Nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo registrirano obavještava o poduzetim mjerama nadležno tijelo države članice u kojoj je vozilo pregledano i unosi informacije u europski registar cestovnih prijevoznika (ERRU).

Amandman 63
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
2a.  U slučaju da se pronađu veći ili opasni nedostaci ime korisnika šalje se kontaktnoj točki u skladu s člankom 16.
Amandman 64
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 2.b (novi)
2b.  Država članica u kojoj je vozilo registrirano dostavlja tijelu koje provodi pregled tehničke ispravnosti na cesti informacije o profilu rizičnosti poduzeća čije se vozilo pregledava. Te se informacije dostavljaju u razumnom roku elektroničkim putem. Komisija donosi provedbene akte u vezi s iscrpnim pravilima o postupcima za dostavljanje takvih informacija takvim tijelima.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 23. stavka 2.

Amandman 65
Prijedlog Uredbe
Članak 20. – stavak 2. – podstavak 2.
Komisija prikupljene podatke dostavlja Europskom parlamentu.

Komisija dostavlja Europskom parlamentu izvješće u kojem su sažeti prikupljeni podaci.

Amandman 66
Prijedlog Uredbe
Članak 22. – stavak 2.
2.  Ovlasti iz članka 21. prenose se na neodređeno vrijeme [od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
2.  Ovlasti iz članka 21. prenose se Komisiji na razdoblje od pet godina [od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblje jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 67
Prijedlog Uredbe
Članak 24. – stavak 2.
2.  Pravila utvrđena u skladu sa stavkom 1. obuhvaćaju kazne za vozača ili korisnika u slučaju odbijanja suradnje s nadzornikom i uklanjanja nedostataka otkrivenih tijekom pregleda.
2.  Pravila utvrđena u skladu sa stavkom 1. obuhvaćaju kazne za vozača ili korisnika u slučaju odbijanja suradnje s nadzornikom i nezakonitog korištenja vozilom kao posljedice neusklađenosti iz članka 14.
Amandman 68
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – drugi dio – stavka 5.2.2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

5.2.2. Kotači

Vizualni pregled obje strane svakog kotača

Izmjena Parlamenta

5.2.2. Kotači

Vizualni pregled obje strane svakog kotača

(da) Kotač ne odgovara glavini kotača

Amandman 69
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – drugi dio – stavka 5.2.3. – drugi stupac: Metoda

Tekst koji je predložila Komisija

5.2.3. Gume

Vizualni pregled cijele gume kotrljanjem vozila natrag i naprijed.

Izmjena Parlamenta

5.2.3. Gume

Vizualni pregled cijele gume kotrljanjem vozila natrag i naprijed.

Uz pomoć manometra izmjeriti tlak zraka guma i usporediti ga s vrijednostima koje je naveo proizvođač.

Amandman 70
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – prvi dio – naslov: Opasni nedostaci – stavak 1.
Nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cesti. Daljnja upotreba vozila na cesti nije dopuštena iako se u nekim slučajevima može dopustiti vožnja pod određenim uvjetima izravno do određene lokacije, na primjer radi trenutačnog popravka ili zbog zaplijene vozila.

Nedostaci koji predstavljaju izravnu i trenutačnu opasnost za sigurnost na cesti zbog kojih predmetna država članica ili njezina nadležna tijela mogu opravdano zabraniti upotrebu vozila na cesti, iako se u nekim slučajevima može dopustiti vožnja pod određenim uvjetima izravno do određene lokacije, na primjer radi trenutačnog popravka ili zbog zaplijene vozila.

Amandman 71
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – drugi dio – stavka 5.2.3. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

5.2.3. Gume

(e) Dubina gaznog sloja gume nije u skladu sa zahtjevima(¹).

X

X

Manje od 80 % potrebne dubine gaznog sloja

Izmjena Parlamenta

5.2.3. Gume

(e) Guma ima najmanju dopuštenu dubinu gaznog sloja.

X

X

Dubina gaznog sloja gume manja je od najmanje dopuštene dubine.

Amandman 72
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – drugi dio – stavka 5.2.3. – točka ga (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

5.2.3. Gume

Izmjena Parlamenta

5.2.3. Gume

(ga) Pogonski tlak u jednoj gumi vozila smanjen za 20 %

X

X

Amandman 73
Prijedlog Uredbe
Prilog IV.
[...]
Prilog se briše

(1) Predmet je vraćen nadležnom odboru na razmatranje sukladno članku 57. stavku 2., drugom podstavku (A7-0207/2013).


Tehnički pregledi motornih vozila i njihovih prikolica ***I
PDF 918kWORD 82k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 2. srpnja 2013. na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih prikolica kojom se stavlja izvan snage Direktiva 2009/40/EZ (COM(2012)0380 – C7-0186/2012 – 2012/0184(COD))(1)
P7_TA(2013)0297A7-0210/2013

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava koji osigurava da vozila tijekom uporabe budu održavana u sigurnom i ekološki prihvatljivom stanju. Taj sustav trebao bi obuhvaćati periodične tehničke preglede svih vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te odredbe o postupku registracije vozila radi osiguravanja da se vozila koja predstavljaju izravan rizik za cestovnu sigurnost na njima ne koriste.
(3)  Ispitivanje tehničke ispravnosti dio je opsežnijeg sustava koji osigurava da vozila tijekom uporabe budu održavana u sigurnom i ekološki prihvatljivom stanju. Taj sustav trebao bi obuhvaćati periodične tehničke preglede svih vozila i preglede na cesti tehničke ispravnosti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost cestovnog prijevoza te odredbe o postupku registracije vozila. Periodična ispitivanja trebala bi biti glavno sredstvo jamčenja tehničke ispravnosti. Pregledi na cesti vozila koja se koriste za gospodarsku djelatnost trebala bi jedino nadopunjavati periodične preglede i trebalo bi ih namijeniti vozilima koja predstavljaju izravan rizik za cestovnu sigurnost.
Amandman 2
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Sva vozila koja se koriste na javnim cestama dužna su svo vrijeme tijekom njihova korištenja, ne dovodeći pritom u pitanje zahtjeve periodičnih tehničkih pregleda, biti tehnički ispravna.
Amandman 3
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3b)  Provedba mjera za tehničku ispravnost trebala bi obuhvaćati kampanje usmjerene na vlasnike vozila kojima je cilj razvoj dobrih praksi i navika koje proizlaze iz osnovnih pregleda njihovih vozila.
Amandman 4 i 115
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  U Uniji je donesen niz tehničkih standarda i zahtjeva u pogledu sigurnosti vozila. Međutim, sustavom periodičnih tehničkih pregleda potrebno je osigurati da vozila, nakon što su uvedena na tržište, nastave zadovoljavati sigurnosne standarde tijekom svog uporabnog vijeka. Taj sustav trebao bi se odnositi na kategorije vozila određene Direktivom 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/61/EEZ, Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih takvim vozilima i Direktivi 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica i o stavljanju izvan snage Direktive 74/150/EEZ.
(4)  U Uniji je donesen niz tehničkih standarda i zahtjeva u pogledu sigurnosti vozila. Međutim, sustavom periodičnih tehničkih pregleda potrebno je osigurati da vozila, nakon što su uvedena na tržište, nastave zadovoljavati sigurnosne standarde tijekom svog uporabnog vijeka.Sva naknadno ugrađena oprema koja utječe na sigurnost i okolišna svojstva vozila ne bi smjela negativno utjecati na svojstva utvrđena u trenutku homologacije vozila, prve registracije ili početka službe. Države članice mogu uvesti nacionalne zahtjeve koje se odnose na tehničke preglede kategorija vozila utvrđenih u Direktivi 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača; taj sustav nacionalne tehničke ispravnosti trebao bi se odnositi na kategorije vozila određene Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavljanju okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih takvim vozilima i Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih.
Amandman 5
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  Rano otkrivanje nedovoljne tehničke ispravnosti motornog vozila pomaže u njezinom uklanjanju i na taj način sprečavanju nezgoda, a uštede vezane uz troškove nezgoda trebalo bi koristiti za djelomično financiranje uspostave bonusnog sustava.
Amandman 6
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Velik dio ukupnih emisija u cestovnom prometu, posebno emisija CO2, uzrokuje manji broj vozila s neispravnim sustavima za kontrolu emisija. Procjenjuje se da 5 % voznog parka uzrokuje 25 % svih emisija onečišćujućih tvari. Zato bi periodični sustav tehničkih pregleda također pridonio poboljšanju stanja okoliša smanjenjem prosječnih emisija vozila.
(6)  Velik dio ukupnih emisija u cestovnom prometu, posebno emisija CO2, uzrokuje manji broj vozila s neispravnim sustavima za kontrolu emisija. Procjenjuje se da 5 % voznog parka uzrokuje 25 % svih emisija onečišćujućih tvari. To se također odnosi na povećanje emisija sitnih čestica i NOx-a iz suvremenih motora koji iziskuju opsežniju provjeru emisija, uključujući elektroničku provjeru cjelovitosti i funkcionalnosti sustava samodijagnostike vozila putem provjere ispušne cijevi kako bi se osigurala potpuna provjera emisija jer sam sustav samodijagnostike nije pouzdana provjera. Zato bi periodični sustav tehničkih pregleda također pridonio poboljšanju stanja okoliša smanjenjem prosječnih emisija vozila.
Amandman 8
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Poljoprivredna vozila s najvećom konstrukcijskom brzinom iznad 40 km/h sve češće zamjenjuju kamione u lokalnom prometu. Njihov rizični potencijal usporediv je s kamionima i zbog toga s tom kategorijom vozila trebalo bi postupati na isti način kao s kamionima u pogledu tehničkih pregleda.
(8)  Poljoprivrednim vozilima s najvećom konstrukcijskom brzinom iznad 40 km/h u nekim slučajevima zamjenjuju se kamioni koja se koriste za gospodarsku djelatnost u svrhe cestovnog prijevoza tereta. Važno je osigurati da se s poljoprivrednim vozilima, kada ih se koristi na ovaj način, postupa na isti način kao s kamionima u pogledu tehničkih pregleda.
Amandman 9
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Vozila od povijesnog interesa imaju svrhu očuvati nasljeđe epohe u kojem su proizvedena i smatra se da se jedva koriste na javnim cestama, pa bi trebalo prepustiti državama članicama da produže rok periodičnih tehničkih pregleda takvih vozila. Države članice također bi trebale propisima urediti tehničke preglede ostalih vrsta specijaliziranih vozila.
(9)  Vozila od povijesnog interesa čuvaju nasljeđe doba u kojemu su proizvedena te ih se održava u povijesno ispravnom stanju i rijetko ih se koristi kao svakodnevna vozila. Državama članicama trebalo bi prepustiti da same proširuju razdoblje periodičnih tehničkih pregleda takvih vozila ili da na neki drugi način urede sustav ispitivanja njihove tehničke ispravnosti. Države članice također bi trebale propisima urediti tehničke preglede ostalih vrsta specijaliziranih vozila.
Amandman 10
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Tehnički pregledi nezavisna su djelatnost i stoga bi ih trebale provoditi države članice ili ih ovlaštenim tijelima pod vlastitim nadzorom. Države članice trebale bi ostati odgovorne za tehničke preglede u svakom slučaju, čak i ako nacionalni sustav omogućuje ovlaštenje privatnih tijela, uključujući tijela koja se bave popravcima.
(10)  Tehnički pregledi nezavisna su djelatnost i kao takve trebale bi ih provoditi predmetne države članice, ili javno tijelo ovlašteno od strane države ili tijela ili ustanova koje je država u tu svrhu odredila i izravno ih nadzire, uključujući valjano ovlaštena privatna tijela. Posebno, ako ustanove koje su kao stanice ovlaštene za tehnički pregled vozila također izvode popravke motornih vozila, države članice trebale bi ulagati sve napore da bi osigurale objektivnost i visoku kvalitetu tehničkog pregleda vozila.
Amandman 11
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Radi bolje primjene načela slobodnog kretanja unutar Unije zapisnik o tehničkom pregledu koji je izdan u državi članici u kojoj je registracija provedena trebale bi priznavati ostale države članice u svrhe ponovne registracije.
Amandman 12
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 10.b (nova)
(10b)  Kada postoji dokaz o tome da su tehnički pregledi u dostatnoj mjeri usklađeni, trebalo bi utvrditi odredbe za potpuno uzajamno priznavanje zapisnika o tehničkom pregledu diljem Unije.
Amandman 13
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Za pregled vozila, a posebno za njihove elektroničke sigurnosne komponente, presudno je imati pristup tehničkim specifikacijama svakog pojedinog vozila. Stoga proizvođači vozila ne samo da bi trebali osigurati sve podatke obuhvaćene potvrdom o sukladnosti (CoC) nego i pristup podacima potrebnima za provjeru funkcionalnosti dijelova povezanih sa sigurnošću i okolišem. Odredbe koje se odnose na pristup informacijama o popravku i održavanju trebale bi se slično primjenjivati za tu svrhu, čime bi stanice za tehnički pregled dobile pristup pojedinim informacijama potrebnima za tehnički pregled. To je od presudne važnosti osobito na području elektronički kontroliranih sustava i trebalo bi obuhvatiti sve elemente koje je ugradio proizvođač.
(11)  Za pregled vozila, a posebno za njihove elektroničke sigurnosne komponente, presudno je imati pristup tehničkim specifikacijama svakog pojedinog vozila. Stoga proizvođači vozila ne samo da bi trebali osigurati sve podatke obuhvaćene potvrdom o sukladnosti (CoC) nego i pristup podacima potrebnima za provjeru funkcionalnosti sustava povezanih sa sigurnošću i okolišem. Podaci bi trebali obuhvaćati pojedinosti koje omogućuju nadzor funkcionalnosti sigurnosnih sustava vozila na način koji im omogućuje da ih se testira periodično na tehničkim pregledima na takav način da se ostvari predvidiva stopa prolaznosti.
Amandman 14
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Da bi se postigla visoka kvaliteta ispitivanja diljem Unije, trebalo bi na razini Unije utvrditi opremu koja će se koristi za tehnički pregled, njezino održavanje i umjeravanje.
(12)  Kako bi se diljem Unije postigla visoka kvaliteta ispitivanja opreme koja će se koristiti za tehnički pregled, trebalo bi na razini Unije utvrditi njezino održavanje i umjeravanje. Trebalo bi stvoriti poticaje za inovacije na područjima sustava za pregled, postupaka i opreme omogućujući time daljnje smanjenje troškova i poboljšanje u uporabi.
Amandman 15
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Kada obavljaju tehničke preglede, nadzornici bi trebali biti neovisni i izbjegavati bilo kakav sukob interesa. Rezultat tehničkih pregleda tako ne bi smio biti povezan s plaćom ili ikakvom gospodarskom ili osobnom koristi.
(13)  Kada obavljaju tehničke preglede, nadzornici bi trebali biti neovisni i izbjegavati bilo kakav sukob interesa. Države članice trebale bi osigurati propisno obavljanje pregleda, a osobito paziti na njihovu objektivnost.
Amandman 16
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  Kvaliteta i nepristranost stanica za tehničke preglede presudne su za ostvarenje više razine sigurnosti u cestovnom prometu. Stoga bi stanice koje obavljaju tehničke preglede trebale, na primjer, ispunjavati minimalne uvjete u pogledu norme ISO 17020 o općim kriterijima za rad različitih vrsta tijela koja obavljaju preglede.
Amandman 17
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Rezultate pregleda ne bi se smjelo mijenjati u komercijalne svrhe. Samo ako su rezultati tehničkog pregleda koji je obavio nadzornik očigledno netočni, nadzorno tijelo trebalo bi moći izmijeniti rezultate tehničkog pregleda.
(14)  Rezultate pregleda ne bi se smjelo mijenjati u komercijalne svrhe. Samo ako su rezultati tehničkog pregleda koji je obavio nadzornik očigledno netočni, nadzorno tijelo trebalo bi moći izmijeniti rezultate tehničkog pregleda te odrediti odgovarajuću kaznu tijelu koje je izdalo zapisnik.
Amandman 18
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Visoki standardi tehničkih pregleda zahtijevaju visoku razinu vještina i sposobnosti ispitnog osoblja. Trebalo bi uvesti sustav obuke koji uključuje početno osposobljavanje i povremeno obnavljanje znanja. Trebalo bi utvrditi prijelazno razdoblje kako bi se sadašnjem ispitnom osoblju omogućio nesmetani prijelaz na sustav povremenog osposobljavanja.
(15)  Visoki standardi tehničkih pregleda zahtijevaju visoku razinu vještina i sposobnosti ispitnog osoblja. Trebalo bi uvesti sustav obuke koji uključuje početno osposobljavanje i povremeno obnavljanje znanja. Trebalo bi utvrditi prijelazno razdoblje kako bi se sadašnjem ispitnom osoblju omogućio nesmetani prijelaz na sustav povremenog osposobljavanja. Državama članicama koje u pogledu osposobljavanja, stručnosti i obavljanja pregleda već primjenjuju uvjete koji su strožiji od minimalnih trebalo bi omogućiti da zadrže svoje visoke standarde.
Amandman 19
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Učestalost ispitivanja trebalo bi prilagoditi vrsti vozila i njegovoj kilometraži. Veća je vjerojatnost tehničkih nedostataka kad vozila dosegnu određenu starost i nakon određene kilometraže, posebno ako ih se intenzivno koristi. Stoga je potrebno povećati učestalost pregleda starijih vozila i vozila s velikom kilometražom.
(17)  Učestalost ispitivanja trebalo bi prilagoditi vrsti vozila. Veća je vjerojatnost tehničkih nedostataka kad vozila dosegnu određenu starost. Stoga je potrebno povećati učestalost pregleda starijih vozila.
Amandman 20
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Tehnički pregledi trebali bi obuhvatiti sve stavke bitne za određeni model, konstrukciju i opremu ispitivanog vozila. U okviru tih stavki i s obzirom na trenutno stanje tehnologije vozila trebalo bi uključiti suvremene elektroničke sustave na popis stavki za pregled. Da bi se uskladilo tehničke preglede, trebalo bi utvrditi metode pregleda za svaku pregledavanu stavku.
(19)  Tehnički pregledi trebali bi obuhvatiti sve stavke bitne za određeni model, konstrukciju i opremu ispitivanog vozila. Te stavke trebalo bi ažurirati kako bi se njima obuhvatili razvoj istraživanja i tehnički napredak na području sigurnosti u cestovnom prometu. Kotači ispodprosječne kvalitete na nestandardnim osovinama trebalo bi tretirati kao ključnu stavku opasnosti za sigurnost te bi ih stoga trebalo podvrgnuti tehničkim pregledima. U okviru tih stavki i s obzirom na trenutno stanje tehnologije vozila trebalo bi uključiti suvremene elektroničke sustave na popis stavki za pregled. Da bi se uskladilo tehničke preglede, trebalo bi utvrditi metode pregleda za svaku pregledavanu stavku.
Amandman 21
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Standarde tehničkog pregleda trebalo bi utvrditi na zajedničkoj minimalnoj razini Unije, čime bi se onim državama članicama čiji su standardi već na razini višoj od one koju se traži u ovoj Uredbi omogućilo da ih održe i da ih kada je to potrebno prilagode tehničkom napretku.
Amandman 22
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Imatelj registracije vozila na kojem su prilikom tehničkog pregleda utvrđeni nedostaci, a posebno nedostaci koji predstavljaju rizik za sigurnost cestovnog prometa, trebao bi otkloniti te nedostatke bez odlaganja. U slučaju opasnih nedostataka, registraciju vozila trebalo bi povući dok se te nedostatke potpuno ne otkloni.
(21)  Imatelj registracije vozila na kojem su prilikom tehničkog pregleda utvrđeni nedostaci, posebno kad je riječ o vozilu koje predstavlja rizik za sigurnost cestovnog prometa, te bi nedostatke trebao otkloniti bez odlaganja. U slučaju opasnih nedostataka vozilom se ne bi trebalo voziti na javnim cestama dok se te nedostatke potpuno ne otkloni.
Amandman 23
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Nakon svakog pregleda vozila trebalo bi izdati zapisnik o njegovoj tehničkoj ispravnosti, koja bi između ostaloga uključivala informacije o identitetu vozila i informacije o rezultatima pregleda. S ciljem osiguranja pravilnog praćenja nakon tehničkog pregleda, države članice trebale bi prikupljati i čuvati takve podatke u bazi podataka.
(22)  Kako bi se osiguralo odgovarajuće praćenje rezultata provjere, nakon svake provjere trebalo bi izdati zapisnik o tehničkom pregledu koja bi također trebala biti u elektroničkom formatu s jednako detaljnim podacima o identitetu vozila i rezultatima provjere koje sadrži i originalna potvrda o provjeri. Nadalje, države članice te bi informacije trebale sakupljati i čuvati u središnjoj bazi podataka kako bi se osiguralo da se autentičnost rezultata periodičkih tehničkih pregleda može jednostavno provjeriti.
Amandman 24
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 22 a (nova)
(22a)  Budući da se u nekim državama članicama ne zahtijeva registracija određenih kategorija vozila, npr. laganih prikolica, informacije o uspješnom prolazu na tehničkom pregledu trebalo bi učiniti dostupnima dokazom pregleda koju bi trebalo na vidljiv način izložiti na vozilu.
Amandman 25
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Smatra se da prijevara s brojačem kilometara zahvaća između 5 % i 12 % slučajeva prodaje rabljenih automobila, što za društvo stvara vrlo važan trošak od nekoliko milijardi eura godišnje i ima za posljedicu netočne procjene tehničkog stanja vozila. Radi suzbijanja prijevara s brojačem kilometara, bilježenje kilometraže u zapisniku o tehničkom pregledu vozila, uz obvezu dostavljanja zapisnika s prethodnog pregleda, olakšalo bi otkrivanje neovlaštenih zahvata na brojaču kilometara ili manipuliranja njime. Također bi trebalo sustavnije razmotriti prijevare s brojačem kilometara kao prekršaj za koji bi bila predviđena kazna.
(23)  Smatra se da prijevara s brojačem kilometara zahvaća između 5 % i 12 % slučajeva prodaje rabljenih automobila u pojedinoj zemlji, dok je taj broj daleko veći u slučaju prekograničnih prodaja, što za društvo stvara vrlo velik trošak od nekoliko milijardi eura godišnje i ima za posljedicu netočne procjene tehničkog stanja vozila. Radi suzbijanja prijevara s brojačem kilometara, bilježenje kilometraže u zapisniku o tehničkom pregledu vozila, uz obvezu dostavljanja zapisnika s prethodnog pregleda, olakšalo bi otkrivanje neovlaštenih zahvata s brojačem kilometara ili na njemu ili manipuliranja njime. Uspostava elektroničke platforme s informacijama o vozilima koja bi, uz dužno poštovanje zaštite podataka, bilježila kilometraže vozila i ozbiljne slučajeve prometnih nesreća u kojima su sudjelovala tijekom svog životnog ciklusa također bi pomogla spriječiti neovlašteno postupanje i učinila dostupnima važne informacije. Također bi štoviše trebalo sustavnije razmotriti prijevare s brojačem kilometara kao prekršaj za koji bi bila predviđena kazna.
Amandman 26
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  Tehnički pregledi dio su šireg regulatornog sustava koji se odnosi na vozila tijekom njihovog životnog ciklusa, počevši od odobrenja, preko registracije, pregleda do odlaganja u otpad. Izrada i povezivanje nacionalnih i proizvođačkih elektroničkih baza podataka vozila trebali bi u načelu pridonijeti poboljšanju učinkovitosti cijelog administrativnog lanca koji se bavi vozilima te smanjiti troškove i administrativno opterećenje. U tu svrhu Komisija bi trebala provesti studiju o izvedivosti, troškovima i koristima od uspostave europske elektroničke platforme s informacijama o vozilima.
(25)  Tehnički pregledi dio su šireg regulatornog sustava koji se odnosi na vozila tijekom njihovog životnog ciklusa, počevši od odobrenja, preko registracije, pregleda do odlaganja u otpad. Izrada i povezivanje nacionalnih i proizvođačkih elektroničkih baza podataka vozila u načelu bi pridonijeli poboljšanju učinkovitosti cijelog administrativnog lanca koji se bavi vozilima te smanjiti troškove i administrativno opterećenje.
Amandman 27
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  Budući da bi cilj ove Uredbe trebao biti poticanje daljnjeg usklađivanja i standardizacije periodičkih tehničkih pregleda vozila, koji bi naposljetku trebali rezultirati uspostavom jedinstvenog tržišta za periodičke tehničke preglede u Uniji sa sustavom uzajamnog priznavanja zapisnika o tehničkom pregledu, što bi omogućilo provjeru vozila u bilo kojoj državi članici, Komisija bi trebala sastaviti izvješće o napretku procesa usklađivanja kako bi utvrdila kada bi takav sustav uzajamnog priznavanja mogao biti uspostavljen.
Amandman 28
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Kako bi se ovu Uredbu nadopunilo daljnjim tehničkim pojedinostima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da bi se po potrebi uzeo u obzir razvoj zakonodavstva Unije o homologaciji u odnosu na kategorije vozila, kao i potrebu ažuriranja priloga u svjetlu tehničkog napretka. Od posebne je važnosti da Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja tijekom svojih pripremnih aktivnosti, uključujući stručna savjetovanja. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata, Komisija bi trebala voditi računa da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(26)  Kako bi se ovu Uredbu ažuriralo, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da bi se po potrebi uzeo u obzir razvoj zakonodavstva Unije o homologaciji u odnosu na kategorije vozila, kao i potrebu ažuriranja priloga u svjetlu tehničkog napretka. Od posebne je važnosti da Komisija provodi odgovarajuća savjetovanja tijekom svojih pripremnih aktivnosti, uključujući stručna savjetovanja. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata, Komisija bi trebala voditi računa da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
Amandman 29
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Budući da cilj ove Uredbe – utvrđivanje minimalnih zajedničkih zahtjeva i usklađenih pravila za obavljanje tehničkih pregleda vozila unutar Unije – države članice ne mogu dostatno ostvariti same, nego ga je lakše postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(29)  Budući da cilj ove Uredbe – utvrđivanje minimalnih zajedničkih zahtjeva i usklađenih pravila za obavljanje tehničkih pregleda vozila unutar Unije – države članice ne mogu dostatno ostvariti same, nego ga je lakše postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Države članice mogu odlučiti odrediti zahtjeve strožije od minimalnih standarda.
Amandman 30
Prijedlog Uredbe
Članak 1.
Ovom Uredbom uspostavlja se sustav periodičnih tehničkih pregleda vozila.
Ovom Uredbom uspostavlja se sustav periodičkih tehničkih pregleda vozila koji se provode na temelju minimalnih tehničkih standarda i zahtjeva s ciljem osiguranja visoke razine sigurnosti na cestama i zaštite okoliša.
Amandman 31
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 1.
motorna vozila s najmanje četiri kotača koja se koriste za prijevoz putnika s najviše osam sjedala, osim vozačeva – vozila kategorije M1,
–  motorna vozila konstruirana i proizvedena prvenstveno za prijevoz putnika i njihove prtljage, koja osim sjedala za vozača sadrže najviše osam sjedala – vozila kategorije M1,
Amandman 32
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 2.
motorna vozila za prijevoz putnika s više od osam sjedala, osim vozačeva – kategorije vozila M2 i M3,
motorna vozila konstruirana i proizvedena prvenstveno za prijevoz putnika i njihove prtljage, koja osim vozačeva sadrže više od osam sjedala – kategorije vozila M2 i M3,
Amandman 33
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 3.
–  motorna vozila s najmanje četiri kotača koja se obično koriste za cestovni prijevoz robe i čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kg – kategorija vozila N1,
–  motorna vozila konstruirana i proizvedena prvenstveno za prijevoz robe, čija najveća masa nije veća od 3.5 tona – kategorija vozila N1,
Amandman 34
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 4.
–  motorna vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg – kategorije vozila N2 i N3,
motorna vozila konstruirana i proizvedena prvenstveno za prijevoz robe, čija je najveća masa veća od 3.5 tone – kategorije vozila N2 i N3,
Amandman 35
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 5.
–  prikolice i poluprikolice čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kgkategorije vozila O1 i O2,
–  prikolice konstruirane i proizvedene za prijevoz robe ili putnika te za smještaj osoba, čija je najveća masa veća od 750 kg, ali nije veća od 3.5 tone kategorija vozila O2
Amandman 36
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 6.
–  prikolice i poluprikolice čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg – kategorije vozila O3 i O4,
–  prikolice konstruirane i proizvedene za prijevoz robe ili putnika te za smještaj osoba, čija je najveća masa veća od 3.5 tone – kategorije vozila O3 i O4,
Amandman 117/1
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. alineja 7.
–  vozila na dva ili tri kotača – kategorije vozila L1e, L2e, L3e, L4e, L5e, L6e i L7e,
–  od 1. siječnja 2016. vozila na dva ili tri kotača – kategorije vozila L3e, L4e, L5e i L7e,
Amandman 38
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1. – alineja 8.
–  traktori na kotačima čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 40 km/hkategorija vozila T5.
–  traktori na kotačima kategorije T5 koji se uglavnom koriste na javnim cestama čija najveća konstrukcijska brzina prelazi 40 km/h.
Amandman 39
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1.a (novi)
1.a  Države članice mogu proširiti obvezne periodičke tehničke preglede na ostale kategorije vozila. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o svim odlukama o proširenju koje su donijele te dati razloge za te odluke.
Amandman 117/2
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 1.b (novi)
1b.  Ova Uredba se primjenjuje od 1. siječnja 2018. na sljedeće kategorije vozila osim ako Komisija ne pokaže u svojem izvješću sukladno članku 18. a da bi takva mjera bila neučinkovita.
—  vozila na dva ili tri kotača – kategorije vozila L1e, L2e, i L6e.,
Amandman 40
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 2. – alineja 2.
–  vozila koja pripadaju oružanim snagama, vatrogasnoj službi, službi civilne zaštite, hitnoj ili spasilačkoj službi,
–  vozila kojim se koriste oružane snage, vatrogasna služba, služba civilne zaštite, hitna ili spasilačka služba,
Amandman 41
Prijedlog Uredbe
Članak 2. – stavak 2. – alineja 4.a (nova)
–  prikolice kategorije O2 čija najveća masa ne prelazi 2.0 tone, ali koje ne uključuju prikolice kategorije O2 karavanskog tipa.
Amandman 42
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – točka 5.
(5)  „vozila s dva ili tri kotača” označavaju svako vozilo s vlastitim pogonom na dva kotača s bočnom prikolicom ili bez nje, tricikle i četverocikle;
briše se
Amandman 43
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – točka 7.
(7)  „vozilo od povijesnog interesa” znači vozilo koje zadovoljava sve od sljedećih uvjeta:
(7)  „vozilo od povijesnog interesa” znači vozilo koje se smatra povijesnim u državi članici u kojoj se provodi registracija ili jednom od njome imenovanih ovlaštenih tijela i koje zadovoljava sve od sljedećih uvjeta:
–  proizvedeno je prije najmanje 30 godina,
–  proizvedeno je ili registrirano prvi put prije najmanje 30 godina;
–  održavano je korištenjem zamjenskih dijelova koji reproduciraju povijesne dijelove vozila;
–  poseban tip tog vozila, kao što je definirano relevantnim pravnim aktima Unije o homologaciji, više se ne proizvodi;
–  nije bilo podvrgnuto nikakvoj promjeni tehničkih karakteristika svojih glavnih dijelova, kao što su motor, kočnice, upravljač ili ovjes i
–  očuvano je i održano u povijesno ispravnom stanju te stoga nije bilo podvrnuto nikakvoj velikoj promjeni svojih tehničkih karakteristika;
–  nije mu mijenjan izgled;
Amandman 44
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – točka 9.
(9)  „tehnički pregled” znači provjera odgovaraju li dijelovi i komponente vozila sigurnosnim i ekološkim značajkama na snazi u trenutku odobrenja, prve registracije ili stavljanja u uporabu te u trenutku naknadnog opremanja vozila;
(9)  „tehnički pregled” znači pregled kako bi se osiguralo da je vozilo sigurno za korištenje na javnim cestama i da odgovara potrebnim sigurnosnim i ekološkim značajkama u trenutku odobrenja, prve registracije ili stavljanja u uporabu ili u trenutku naknadnog opremanja vozila;
Amandman 45
Prijedlog Uredbe
Članak 3. – točka 13.
(13)  „nadzornik” znači osoba koju je ovlastila država članica za obavljanje tehničkih pregleda u stanici za tehnički pregled ili u ime nadležnog tijela;
(13)  „nadzornik” znači osoba koju je ovlastila država članica ili njezino nadležno tijelo za obavljanje tehničkih pregleda u stanici za tehnički pregled ili u ime nadležnog tijela;
Amandman 46
Prijedlog Uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Tehničke preglede provodi samo nadležno tijelo države članice ili stanice za tehnički pregled koje su ovlastile države članice.
2.  Tehničke preglede u načelu se provodi u državi članici u kojoj je vozilo registriralo nadležno tijelo te države članice ili javno tijelo kojemu je taj zadatak povjerila država ili tijela ili stanice za tehnički pregled koja je ta država ovlastila i koja ga nadzire, uključujući ovlaštena privatna tijela.
Amandman 47
Prijedlog Uredbe
Članak 4. – stavak 3.
3.  Proizvođači vozila omogućuju stanicama za tehnički pregled ili, po potrebi, nadležnom tijelu pristup tehničkim podacima potrebnima za tehnički pregled, kao što je određeno u Prilogu I. Komisija donosi detaljna pravila o postupcima pristupa tehničkim podacima određenima u Prilogu I. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
3.  Proizvođači vozila omogućuju stanicama za tehnički pregled i proizvođačima opreme za tehnički pregled ili, po potrebi, nadležnom tijelu besplatan pristup tehničkim podacima potrebnima za tehnički pregled, kao što je određeno u Prilogu I. Za proizvođače opreme za tehnički pregled ta informacija mora uključivati informacije potrebne kako bi se omogućilo korištenje opreme za tehnički pregled u svrhe provođenja procjene o prolazu ili padu funkcionalnosti elektroničkih sustava za kontrolu vozila. Komisija donosi detaljna pravila o postupcima pristupa tehničkim podacima određenima u Prilogu I. i ispituje izvedivost pojedine pristupne točke u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 2.
Amandman 48
Prijedlog Uredbe
Poglavlje 3. – naslov
ZAHTJEVI ZA TEHNIČKE PREGLEDE
MINIMALNI ZAHTJEVI ZA TEHNIČKE PREGLEDE
Amandman 50
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1. – alineja 2.
–  vozila kategorije M1, N1 i O2: četiri godine nakon datuma prve registracije vozila, zatim nakon dvije godine, a nakon toga svake godine;
–  vozila kategorije M1, N1 i O2: četiri godine nakon prve registracije vozila, a nakon toga svake dvije godine;
Amandman 51
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1. – alineja 3.
–  vozila kategorije M1 registrirana kao taksiji ili vozila hitne pomoći, vozila kategorija M2, M3, N2, N3, T5, O3 i O4: jednu godinu nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake godine.
–  vozila kategorije M1 registrirana kao taksiji ili vozila hitne pomoći, vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O3 i O4: godinu dana nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake godine;
Amandman 52
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1. – alineja 3.a (nova)
–  vozila kategorije T5 koja se uglavnom koriste na javnim cestama: godinu dana nakon datuma prve registracije vozila, a nakon toga svake godine;
Amandman 53
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1. – alineja 3.b (nova)
–  ostale kategorije vozila: u razmacima definiranima od strane države članice u kojoj je napravljena registracija.
Amandman 54
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1.a (novi)
1a.  Svaka država članica može financirati tehničke preglede ako vlasnik vozila odluči skratiti razdoblje između pregleda na jednu godinu. Razdoblje financiranja počinje najranije 10 godina od datuma prve registracije vozila.
Amandman 55
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 1.b (novi)
1b.  Država članica može zatražiti da vozila svih klasa registrirana na njezinom teritoriju podliježu češćim periodičkim tehničkim pregledima.
Amandman 56
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Ako vozilo kategorije M1 ili N1 dosegne kilometražu od 160.000 km do prvog tehničkog pregleda nakon prve registracije vozila, podliježe tehničkom pregledu svake godine nakon toga.
briše se
Amandman 57
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 3.
3.  Imatelj prometne dozvole može tražiti od stanice za tehnički pregled ili od nadležnog tijela, ako je uključeno, da provede tehnički pregled u razdoblju koje traje od početka mjeseca koji prethodi mjesecu godišnjice datuma iz stavka 1. do kraja drugog mjeseca nakon tog datuma, a da to ne utječe na datum sljedećeg tehničkog pregleda.
3.  Imatelj prometne dozvole može tražiti od stanice za tehnički pregled ili od nadležnog tijela ili tijela ili stanica za tehnički pregled koje je ta država ovlastila i koje nadzire, ako su uključena, da provede tehnički pregled u razdoblju koje traje od početka mjeseca koji prethodi mjesecu godišnjice datuma iz stavka 1. do kraja drugog mjeseca nakon tog datuma, a da to ne utječe na datum sljedećeg tehničkog pregleda.
Amandman 58
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 4. – alineja 3.
–  u slučaju promjene imatelja prometne dozvole vozila.
briše se
Amandman 59
Prijedlog Uredbe
Članak 5. – stavak 4. – alineja 3.a (nova)
–  kada je vozilo dosegnulo kilometražu od 160.000 km.
Amandman 60
Prijedlog Uredbe
Članak 6. – stavak 1.
1.  Tehnički pregled obuhvaća područja navedena u Prilogu II. točki 2.
1.  Tehnički pregled obuhvaća najmanje područja navedena u Prilogu II. točki 2.
Amandman 61
Prijedlog Uredbe
Članak 6. – stavak 2.
2.  Za svako područje iz stavka 1., nadležna tijela države članice ili stanica za tehnički pregled provest će tehnički pregled koji najmanje obuhvaća stavke navedene u Prilogu II. točki 3, primjenom metode primjenjive na ispitivanja tih stavki navedene u istoj točki.
2.  Za svako područje iz stavka 1., nadležna tijela države članice ili stanica za tehnički pregled provest će tehnički pregled koji najmanje obuhvaća stavke navedene u Prilogu II. točki 3, primjenom metode primjenjive na ispitivanja tih stavki navedene u istoj točki ili jednakovrijedne alternative koju je odobrilo nadležno tijelo.
Amandman 62
Prijedlog Uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.  Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo koje je provelo tehnički pregled vozila izdaje zapisnik o tehničkom pregledu tog vozila koji barem sadrži elemente utvrđene u Prilogu IV.
1.  Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo koje je provelo tehnički pregled vozila izdaje zapisnik o tehničkom pregledu tog vozila, koji je dostupan i u elektroničkom formatu te koji sadrži bar elemente utvrđene u Prilogu IV. U tom cilju Komisija je dužna sastaviti standardni oblik tehničkog pregleda Europske unije.
Amandman 63
Prijedlog Uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo izdaju osobi koja je dovezla vozilo na tehnički pregled zapisnik o tehničkom pregledu vozila ili, u slučaju elektroničkog zapisnika o tehničkom pregledu, propisno ovjereni ispis takvog zapisnika.
2.  Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo čim je test uspješno dovršen predaju osobi koja je dovezla vozilo na pregled zapisnik o tehničkom pregledu ili, ako je zapisnik u elektroničkom obliku, osiguravaju ispis rezultata.
Amandman 64
Prijedlog Uredbe
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
2a.  Ako je primljen zahtjev za ponovnom registracijom vozila, a vozilo potječe iz druge države članice, tijelo za registraciju priznaje zapisnik o tehničkom pregledu vozila nakon što je njegova valjanost potvrđena u trenutku ponovne registracije. Takvo priznanje odobrava se za isto razdoblje valjanosti koju je izvorno imao zapisnik osim ako izvorno razdoblje valjanosti ne premašuje maksimalno razdoblje pravne valjanosti u državi članici u kojoj se vozilo ponovno registrira. U tom slučaju valjanost se skraćuje i izračunava od datuma kada je izdan izvorni zapisnik o tehničkom pregledu vozila. Prije datuma primjene ove Uredbe države članice se međusobno izvješćuju o obliku zapisnika o tehničkom pregledu vozila koji priznaju njihova nadležna tijela te o uputama za provjeru vjerodostojnosti.
Amandman 65
Prijedlog Uredbe
Članak 8. – stavak 4.
4.  Za potrebe provjere stanja brojača kilometara i ako taj podatak nije priopćen elektroničkim putem nakon prethodnog tehničkog pregleda, nadzornik je dužan tražiti od osobe koja je dovezla vozilo na pregled da pokaže zapisnik dobiven nakon prethodnog tehničkog pregleda.
4.  Za potrebe provjere stanja brojača kilometara, kad je on ugrađen, i ako taj podatak nije priopćen elektroničkim putem nakon prethodnog tehničkog pregleda, nadzornik je dužan tražiti od osobe koja je dovezla vozilo na pregled da pokaže zapisnik dobiven nakon prethodnog tehničkog pregleda, ako taj zapisnik nije izdan elektroničkim putem.
Amandman 66
Prijedlog Uredbe
Članak 8. – stavak 5.
5.  Rezultati tehničkog pregleda šalju se tijelu za registraciju koje je registriralo vozilo. Ova obavijest mora sadržavati podatke navedene u zapisniku o tehničkom pregledu vozila.
5.  Rezultati tehničkog pregleda elektroničkim se putem šalju tijelu za registraciju koje je registriralo vozilo bez odgode. Ta obavijest mora sadržavati podatke navedene u zapisniku o tehničkom pregledu vozila.
Amandman 67
Prijedlog Uredbe
Članak 9. – stavak 2.
2.  U slučaju većih nedostataka, nadležno tijelo odlučuje o uvjetima pod kojima se vozilo može koristiti prije nego bude podvrgnuto sljedećem tehničkom pregledu. Njega se mora obaviti u roku od šest tjedana nakon prvobitnog pregleda.
2.  U slučaju većih nedostataka, nacionalno nadležno tijelo može odlučiti o uvjetima pod kojima se vozilo može koristiti prije nego bude podvrgnuto sljedećem tehničkom pregledu. Njega se mora obaviti u roku od šest tjedana nakon prvobitnog pregleda.
Amandman 68
Prijedlog Uredbe
Članak 9. – stavak 3.
3.  U slučaju opasnih nedostataka vozilo se ne smije koristiti na javno dostupnim cestama i njegova registracija se povlači u skladu s člankom 3.a Direktive XXX Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila dok se ne otklone nedostaci i ne izda novi zapisnik o tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da je vozilo tehnički ispravno.
3.  U slučaju opasnih nedostataka država članica ili nadležno tijelo mogu spriječiti ili ograničiti korištenje tog vozila na javnim cestama dok se ne otklone svi opasni nedostaci.
Amandman 69
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 1.
Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo države članice koje je provelo tehnički pregled vozila registriranog na njenom teritoriju izdaje dokaz za svako vozilo koje je uspješno prošlo takav pregled. Na dokazu se navodi datum sljedećeg tehničkog pregleda.
Stanica za tehnički pregled ili, ako je primjereno, nadležno tijelo države članice koje je provelo tehnički pregled vozila registriranog na njenom teritoriju izdaje dokaz za svako vozilo koje je uspješno prošlo takav pregled. Na dokazu se navodi datum sljedećeg tehničkog pregleda. Nije potrebno izdavati nikakav dokaz o tehničkoj ispravnosti ako se u dokumentu za registraciju vozila može navesti da je tehnički pregled obavljen i datum sljedećeg takvog testa.
Amandman 70
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 1.a (novi)
Ako testirano vozilo pripada kategoriji vozila koji ne podliježu registraciji u državi članici u kojoj su stavljena u uporabu, dokaz pregleda izlaže se na vidljiv način na vozilo.
Amandman 71
Prijedlog Uredbe
Članak 10. – stavak 2.
Svaka država članica priznaje dokaz izdan u skladu sa stavkom 1.
Svaka država članica priznaje dokaz koji je izdala druga država članica u skladu sa stavkom 1. ili odgovarajući podatak u dokumentu o registraciji vozila, pod uvjetom da je izdan za vozilo koje je registrirano u toj državi članici.
Amandman 72
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 1.
1.  Objekti i oprema za pregled koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda moraju udovoljavati minimalnim tehničkim zahtjevima propisanima u Prilogu V.
1.  Objekti i oprema za pregled koji se koriste za obavljanje tehničkih pregleda moraju udovoljavati barem minimalnim tehničkim zahtjevima propisanima u Prilogu V.
Amandman 73
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 1.a (novi)
1.a  Ovlaštenja stanicama za tehnički pregled u kojima nadzornici obavljaju tehnički pregled daje država članica ili njezino nadležno tijelo.
Amandman 74
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 1.b (novi)
1.b  Kad se radi o stanicama za tehnički pregled koje je država članica već ovlastila prije stupanja na snagu ove Uredbe, njihova sukladnost s minimalnim standardima ponovno će se provjeriti nakon razdoblja od najmanje dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 75
Prijedlog Uredbe
Članak 11. – stavak 2.a (novi)
2a.  Kako bi ispunile minimalne uvjete za upravljanje kvalitetom, stanice za tehnički pregled pridržavaju se uvjeta koje odredi država članica koja izdaje odobrenje. Stanice za tehnički pregled osiguravaju objektivnost i visoku kvalitetu pregleda vozila.
Amandman 76
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 1.
1.  Tehničke preglede provode nadzornici koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti utvrđene u Prilogu VI.
1.  Tehničke preglede provode nadzornici koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti utvrđene u Prilogu VI. Države članice mogu odrediti dodatne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti.
Amandman 77
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 1.a (novi)
1.a  Države članice propisuju odgovarajuću izobrazbu za nadzornike u skladu s kvalifikacijskim uvjetima.
Amandman 78
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Države članice izdaju potvrdu nadzornicima koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti. Ta potvrda mora barem sadržavati podatke navedene u Prilogu VI. točki 3.
2.  Nadležna tijela ili, po potrebi, ovlašteni centri za izobrazbu izdaju potvrdu nadzornicima koji ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu stručnosti i osposobljenosti. Ta potvrda mora barem sadržavati podatke navedene u Prilogu VI. točki 3.
Amandman 79
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  Nadzornici zaposleni kod nadležnih tijela država članica ili u stanici za tehnički pregled na dan početka primjene ove Uredbe bit će izuzeti od zahtjeva utvrđenih u Prilogu VI. točki 1. Države članice izdaju potvrdu o ekvivalentnom statusu tim nadzornicima.
3.  Nadzornici zaposleni kod nadležnih tijela država članica ili u stanici za tehnički pregled na dan početka primjene ove Uredbe, ili ovlašteni od istih, bit će izuzeti od zahtjeva utvrđenih u Prilogu VI. točki 1. Države članice izdaju potvrdu o ekvivalentnom statusu tim nadzornicima.
Amandman 80
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 4.a (novi)
4.a  Osoba koja je izvršila popravak ili radove na održavanju vozila ne smije biti nadzornik u idućem periodičnom tehničkom pregledu istog vozila osim ako se nadzorno tijelo nije uvjerilo da je moguće zajamčiti visok stupanj objektivnosti. Države članice mogu propisati strože uvjete za razdvajanje djelatnosti.
Amandman 81
Prijedlog Uredbe
Članak 12. – stavak 5.
5.  Stanica za tehnički pregled obavješćuje osobu koja je vozilo dovezla na pregled o popravcima koje je nužno izvršiti i ne smije izmijeniti rezultate pregleda u komercijalne svrhe.
5.  Stanica za tehnički pregled obavješćuje osobu ili servis koji su vozilo dovezli na pregled o utvrđenim nedostacima na vozilu i ne smije izmijeniti rezultate pregleda u komercijalne svrhe.
Amandman 82
Prijedlog Uredbe
Članak 13. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Svaka država članica osigurava nadzor nad stanicama za tehnički pregled na svom teritoriju.
Amandman 83
Prijedlog Uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Stanice za tehnički pregled kojima izravno upravlja nadležno tijelo izuzete su od zahtjeva povezanih s odobrenjem i nadzorom.
2.  Stanice za tehnički pregled kojima izravno upravlja država članica izuzete su od zahtjeva povezanih s odobrenjem i nadzorom.
Amandman 84
Prijedlog Uredbe
Članak 15.
Komisija će ispitati izvedivost, troškove i koristi od uspostave elektroničke platforme s informacijama o vozilima s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila.
Komisija će ispitati najučinkovitiji i najdjelotvorniji način uspostave elektroničke platforme s informacijama o vozilima upotrebom postojećih i već primijenjenih rješenja iz IT-tehnologije u vezi s međunarodnom razmjenom podataka kako bi se što je više moguće smanjili troškovi i izbjeglo udvostručavanje. Ispitivanje će biti najprimjereniji način povezivanja postojećih nacionalnih sustava s ciljem razmjene informacija bitnih za tehnički pregled i stanja brojača kilometara među nadležnim tijelima država članica odgovornima za ispitivanje tehničke ispravnosti, registraciju i homologaciju vozila, stanicama za tehnički pregled i proizvođačima vozila.
Komisija će također razmotriti prikupljanje i pohranu postojećih podataka o sigurnosti koji se odnose na vozila koja su sudjelovala u teškim nesrećama. Ti podaci trebali bi uključivati barem podatke o dijelovima koji imaju sigurnosnu funkciju, a koji su zamijenjeni i popravljeni.
Informacije o povijesti vozila trebale bi biti dostupne nadzornicima koji to vozilo testiraju i, anonimno, državi članici kako bi im se pomoglo planiranje i provedba mjera za poboljšanje sigurnosti na cestama, te imatelju prometne dozvole ili vlasniku vozila.
Na temelju tog ispitivanja, Komisija će predložiti i ocijeniti raspoložive mjere, uključujući i mogućnost da se ukine zahtjev o dokazu pregleda koji je predviđen člankom 10. U roku od dvije godine nakon početka primjene ove Uredbe, Komisija će izvijestiti Europski parlament i Vijeće o rezultatima ispitivanja i prema potrebi uz njih dostaviti zakonski prijedlog.
Na temelju tog ispitivanja, Komisija će predložiti i ocijeniti različite raspoložive mjere, uključujući i mogućnost da se ukine zahtjev o dokazu pregleda koji je predviđen člankom 10 i uspostavu sustava razmjene informacija među državama članicama u slučaju prekogranične prodaje vozila, o stanjima kilometraže tih vozila i teških nesreća u kojim su ta vozila sudjelovala tijekom svog životnog ciklusa. U roku od dvije godine nakon početka primjene ove Uredbe, Komisija će izvijestiti Europski parlament i Vijeće o rezultatima ispitivanja i prema potrebi uz njih dostaviti zakonski prijedlog.
Amandman 85
Prijedlog Uredbe
Članak 17.
Komisija je ovlaštena usvajati delegirane akte u skladu s člankom 19. s ciljem:
Komisija je ovlaštena usvajati delegirane akte u skladu s člankom 18. s ciljem ažuriranja:
–  odgovarajućeg ažuriranja članka 2. stavka 1. i članka 5. stavka 1. da bi se vodilo računa o promjenama kategorija vozila nastalih izmjenama zakonodavstva iz članka 3. stavka 1.,
(a)  odgovarajućeg određivanja kategorija vozila u članku 2. stavku 1. i članku 5. stavcima 1. i 2. u slučaju promjena kategorija vozila nastalih izmjenama zakonodavstva o homologaciji iz članka 2. stavka 1. bez utjecaja na opseg i učestalost pregleda;
–  ažuriranja priloga u svjetlu tehničkog napretka ili da bi se vodilo računa o promjeni međunarodnih zakona ili zakonodavstva Unije.
(b)  točke 3. Priloga II. o metodama i razlozima neispravnosti, te Priloga V. u slučaju dostupnosti učinkovitijih i djelotvornijih metoda pregleda, kao i Priloga I. u slučaju da su potrebne dodatne informacije za provedbu tehničkih pregleda;
(c)  točke 3. Priloga II. o popisu predmeta pregleda, metoda i razloga neispravnosti, Priloga III. za ocjenu nedostataka, te Priloga V. kako bi se oni prilagodili razvoju zakonodavstva Unije o sigurnosti i ekologiji, kao i Priloga I. u slučaju da su potrebne dodatne informacije za provedbu tehničkih pregleda.
Amandman 86
Prijedlog Uredbe
Članak 18. – stavak 2.
2.  Delegiranje ovlasti iz članka 17. daje se na neodređeno vrijeme od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 17. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od [datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti se automatski produljuje na razdoblje jednakog trajanja ako se Europski parlament ili Vijeće ne usprotive tom produljenju najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog od tih razdoblja.
Amandman 87
Prijedlog Uredbe
Članak 18.ba (novi)
Članak 18.a
Izvještavanje o vozilima na dva i na tri kotača
Najkasnije [tri godine od datuma objave ove Uredbe], Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o uključenju vozila na dva i na tri kotača u područje primjene ove Uredbe. U izvješću se ocjenjuje stanje sigurnosti na cestama u Uniji za tu kategoriju vozila. Komisija posebno uspoređuje rezultate sigurnosti na cestama za tu kategoriju vozila u državama članicama koje provode tehničke preglede te kategorije vozila s državama članicama u kojima se ta kategorija vozila ne pregledava, a kako bi ocijenila jesu li tehnički pregledi vozila na dva i na tri kotača razmjerni postavljenim ciljevima sigurnosti na cestama. Izvješće prate, gdje je to primjereno, zakonodavni prijedlozi.
Amandman 110
Prijedlog Uredbe
Članak 18.b (novi)
Članak 18.b
Izvještavanje
Najkasnije [pet godina od datuma objave ove Uredbe] Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Uredbe, posebno u pogledu učestalosti pregleda, razine usklađivanja periodičnih tehničkih pregleda i učinkovitosti odredbi o međusobnom priznavanju zapisnika o tehničkom pregledu u slučaju registracije vozila koje potječe iz druge države članice. U izvješću se također analizira postoji li dovoljna razina usklađivanja koja bi dozvoljavala međusobno priznavanje zapisnika o tehničkom pregledu diljem Unije te postoji li u svrhu postizanja tog cilja potreba za višim europskim standardima. Izvješće prate, gdje je to primjereno, zakonodavni prijedlozi.
Amandman 88
Prijedlog Uredbe
Članak 19. – stavak 2.
2.  Svaka država članica donosi potrebne mjere kako bi osigurala da se manipuliranje ili neovlašteno postupanje s brojačem kilometara smatra prekršajem i da bude kažnjivo učinkovitim, proporcionalnim, odvraćajućim i nediskriminirajućim kaznama.
2.  Svaka država članica donosi potrebne mjere kako bi osigurala da se manipuliranje ili neovlašteno postupanje s dijelovima vozila i sustavima koji imaju utjecaja na sukladnost sa sigurnosnim i ekološkim zahtjevima, ili s brojačem kilometara smatra prekršajem i da bude kažnjivo učinkovitim, proporcionalnim, odvraćajućim i nediskriminirajućim kaznama, te osigurava točnost stanja brojača kilometara tijekom cijelog životnog ciklusa vozila.
Amandman 89
Prijedlog Uredbe
Prilog I. – 5. dio – točka 5.3. – alineja 8.a (nova)
–  Preporučeni tlak guma
Amandman 90
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 1. dio – stavak 4.a (novi)
Ako nije moguće obaviti pregled vozila na način preporučen u ovom Prilogu, stanica za tehnički pregled može obaviti pregled u skladu s alternativnom metodom koju je pismenim putem odobrilo nadležno tijelo. Nadležno tijelo mora se uvjeriti da sigurnosne i ekološke norme biti zadržane.
Amandman 91
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 1.8. – točka a
1.8  Tekućina za kočnice
Mjerenje temperature vrenja ili postotka vode.
(a)  Preniska temperatura vrenja tekućine za kočnice ili prevelik postotak vode.

1.8  Tekućina za kočnice
Mjerenje temperature vrenja ili postotka vode.
(a)  Preniska temperatura vrenja tekućine za kočnice

Amandman 92
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 3.3. – točka a
3.3.  Vozačka zrcala (retrovizori) ili naprave
Vizualni pregled.
(a)  Zrcalo ili naprava nedostaje ili nije namještena prema zahtjevima(1).

3.3.  Vozačka zrcala (retrovizori) ili naprave
Vizualni pregled.
(a)  Zrcalo ili naprava nedostaje ili nije namještena u skladu sa zahtjevima(1), uključujući i zahtjeve iz Direktive 2007/38/EZ o naknadnom postavljanju zrcala na teška teretna vozila registrirana u Zajednici.

Amandman 93
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 4.1.2.
4.1.2.  Podešenost
Upotrebom naprave za kontrolu svjetla ili zaslona odredite horizontalno usmjerenje svakog kratkog svjetla.
Usmjerenje svjetla nije u granicama utvrđenim u zahtjevima.

4.1.2.  Podešenost
Odredite vodoravno i okomito usmjerenje svakog kratkog svjetla upotrebom naprave za kontrolu svjetla i uređaja za elektroničku kontrolu kako biste, gdje je to potrebno, provjerili dinamičku funkcionalnost.
Usmjerenje svjetla nije u granicama utvrđenim u zahtjevima.

Amandman 94
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 4.1.3.
4.1.3.  Prekidači
Vizualni pregled i pregled rada.
(a)  Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima(1) (broj glavnih svjetala koja rade istovremeno)



(b)  Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

4.1.3.  Prekidači
Vizualni pregled i pregled rada pomoću elektroničkog kontrolnog uređaja, prema potrebi.
(a)  Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima(1) (broj glavnih svjetala koja rade istovremeno)



(b)  Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

Amandman 95
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 4.1.5.
4.1.5.  Uređaj za podešavanje visine svjetala (ako je obavezan)
Ako je moguće, vizualni pregled i pregled rada.
(a)  Uređaj ne radi.



(b)  Ručnim uređajem ne može se upravljati iz vozačkog sjedala.

4.1.5.  Uređaj za podešavanje visine svjetala (ako je obavezan)
Vizualni pregled i pregled rada pomoću elektroničkog kontrolnog uređaja, po potrebi.
(a)  Uređaj ne radi.



(b)  Ručnim uređajem ne može se upravljati iz vozačkog sjedala.

Amandman 96
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 4.3.2.
4.3.2.  Prekidači
Vizualni pregled i pregled rada.
(a)  Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima.



(b)  Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.

4.3.2  Kočna svjetla – prekidač svjetla kočnice za slučaj opasnosti
Vizualni pregled i pregled rada pomoću elektroničkog kontrolnog uređaja za provjeru ulazne vrijednosti senzora pedale kočnice te provjeru promatranjem funkcioniranja svjetla kočnice za slučaj opasnosti.
(a)  Prekidač ne radi u skladu sa zahtjevima.



(b)  Funkcija kontrolnog uređaja je oslabljena.



(ba)  Funkcija svjetla kočnice za slučaj opasnosti ne radi ili ne radi ispravno.

Amandman 97
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 4.5.2.
4.5.2  Usmjerenost (X)(2)
pregled rada i pregled uz upotrebu uređaja za usmjerenje svjetla
Prednje svjetlo za maglu nije vodoravno usmjereno kad uzorak svjetla prelazi graničnu liniju.

4.5.2  Usmjerenost (X)(2)
pregled rada i pregled uz upotrebu uređaja za usmjerenje svjetla
Prednje svjetlo za maglu nije vodoravno i okomito usmjereno kad uzorak svjetla prelazi graničnu liniju

Amandman 98
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 5.2.2. – točka da (nova)
5.2.2.  Kotači
Vizualni pregled obje strane svakog kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici.
(a)  Bilo kakav lom ili neispravnost u zavarivanju.



(...)

5.2.2.  Kotači
Vizualni pregled obje strane svakog kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici.
(a)  Bilo kakav lom ili neispravnost u zavarivanju.



(...)



(da)  Kotač nije kompatibilan s glavinom kotača

Amandman 99
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 5.2.3. – stupac 2.
5.2.3.  Gume
Vizualni pregled cijele gume rotiranjem kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dotiču tlo ili pomicanjem vozila naprijed-natrag na kanalu.


5.2.3.  Gume
Vizualni pregled cijele gume rotiranjem kotača kad je vozilo na kanalu ili na dizalici i kotači ne dotiču tlo ili pomicanjem vozila naprijed-natrag na kanalu.



Upotrijebi tlakomjer za mjerenje tlaka guma i usporedi ga s vrijednostima koje je dao proizvođač.


Amandman 100
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 8.2.1.2.
8.2.1.2  Ispušni plinovi
Mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima(1). Alternativno, za vozila opremljena prikladnim sustavima samodijagnostike (OBD) pravilno funkcioniranje sustava za kontrolu ispušnih plinova može se provjeriti uz pomoć odgovarajućeg očitanja iz OBD uređaja i provjeravanja pravilnog funkcioniranja OBD-sustava. Provjera se može obaviti na mjestu ispitivanja ispušnih plinova dok motor radi u praznom hodu u skladu s preporukom proizvođača u pogledu kondicioniranja motora i drugim zahtjevima(1).
(a)  Ispušni plinovi prelaze granične vrijednosti koje je naveo proizvođač.



(b)  Ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze,



i)  za vozila čije emisije nisu kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:



–  4,5 %, ili



–  3,5 %



u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).



ii)  za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:



–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %



–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %



ili



–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 %6



–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %



u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).



(c)  Lambda je izvan raspona 1 ± 0,03 ili nije u skladu sa specifikacijom proizvođača.



(d)  pogreške očitane iz samodijagnostičkog sustava OBD

8.2.1.2  Ispušni plinovi
Mjerenje upotrebom analizatora ispušnih plinova u skladu sa zahtjevima(1). Pregled ispušne cijevi treba se uvijek koristiti za procjenu emisija ispušnih plinova čak i kad se koristi sa sustavima samodijagnostike.
(a)  Ili ispušni plinovi prelaze granične vrijednosti koje je naveo proizvođač;


Za vozila opremljena OBD-om u skladu sa zahtjevima (1), očitavanje informacija iz uređaja OBD i provjera (spremnost) ispravnog funkcioniranja OBD-sustava pri brzini vrtnje motora u praznom hodu u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima (1).



Mjerenje razine NOx-a pomoću primjerene opreme/primjereno opremljenog uređaja za analizu plina primjenom postojećih testova ispušne cijevi.
(b)  Ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze,



i)  za vozila čije emisije nisu kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:



–  4,5 %, ili



–  3,5 %



u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).



ii)  za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:



–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %



–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %



ili



–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 %6



–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %



ili



–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,2 % (6a)



–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,1 % (6a)



u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).



(c)  Lambda je izvan raspona 1 ± 0,03 ili nije u skladu sa specifikacijom proizvođača.



(d)  Pogreške očitane iz samodijagnostičkog sustava OBD u radu motora u praznom hodu.



Razina NOx-a nije u skladu sa zahtjevima ili prekoračuje specifične razine koje je dao proizvođač.

_____________

(6a)  Homologiran u skladu s ograničenjima iz Tablice br. 1 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 odnosno prvi put registriran ili stavljen u promet nakon 1. srpnja 2007. (Euro 5).

Amandman 101
Prijedlog Uredbe
Prilog II. – 3. dio – stavka 8.2.2.2.
8.2.2.2  Zacrnjenje (opacitet)



Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva
(a)  Zacrnjenje (opacitet) ispušnog plina koji treba izmjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje praznog hoda do najveće brzine vrtnje motora) pri čemu se ručica mjenjača nalazi u neutralnom položaju, a spojka je uključena.
(a)  Za vozila koja su prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima(1),


(b)  Priprema vozila:
zacrnjenje prelazi razinu zabilježenu na pločici proizvođača koja se nalazi na vozilu;


1.  Vozila se mogu ispitivati bez pripreme iako se zbog sigurnosnih razloga treba provjeriti je li motor zagrijan i u zadovoljavajućem mehaničkom stanju.
(b)  Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi(1) ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,


2.  Zahtjevi za pripremu:
za motore sa slobodnim usisom: 2,5 m-1 ,


i)  Motor treba biti potpuno zagrijan. Na primjer, temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u provrt šipke razine ulja treba biti najmanje 80 ºC ili niža ako je to uobičajena radna temperatura. Temperatura motora može se mjeriti na bloku motora, mjereći razinu infracrvene radijacije koja treba biti najmanje ekvivalentne temperature. Ako je to mjerenje nepraktično zbog konfiguracije vozila, normalna radna temperatura motora može se ustanoviti na drugi način, na primjer radom ventilatora za hlađenje motora.
za motore s turbopunjačem: 3,0 m-1 ,


ii)  Ispušni sustav treba se pročistiti pomoću najmanje tri ciklusa ubrzanja ili istovjetnom metodom.
ili za vozila utvrđena u zahtjevima(1), ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima(1),


(c)  Ispitni postupak:
1,5 m-1 7.


1.  Motor i bilo kakav ugrađeni turbopunjač moraju raditi u praznom hodu prije početka svakog ciklusa slobodnog ubrzanja. U slučaju teških dizelskih motora to znači da treba čekati najmanje 10 sekundi nakon otpuštanja pedale akceleratora.



2.  Za pokretanje svakog ciklusa slobodnog ubrzanja papučicu za snagu treba brzo i kontinuirano pritisnuti do kraja (za manje od jedne sekunde), ali ne nasilno, tako da crpka za ubrizgavanje goriva ostvari najveću dobavu.



3.  U svakom ciklusu slobodnog ubrzanja motor mora postići brzinu vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, ili, za vozila s automatskim prijenosom, brzinu koju je naveo proizvođač, ili, ako taj podatak nije dostupan, onda dvije trećine brzine vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, prije nego se otpusti papučica za snagu. To se može provjeriti, na primjer, praćenjem brzine vrtnje motora ili tako da se omogući da prođe dovoljno vremena između početnog pritiska papučice za snagu do njenog otpuštanja, što u slučaju vozila kategorije 1. i 2. Priloga 1. treba biti najmanje dvije sekunde;



4.  Vozila smiju biti proglašena neispravnima samo ako aritmetička sredina od najmanje posljednja tri slobodna ciklusa ubrzanja prelazi graničnu vrijednost. To se može izračunati tako da se ne uzmu u obzir mjerenja koja značajno odstupaju od izmjerene srednje vrijednosti, kao ni rezultati bilo kojeg drugog statističkog proračuna koji uzima u obzir rasipanje rezultata. Države članice mogu ograničiti broj ispitnih ciklusa.



5.  Da bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila neispravna ako njihove izmjerene vrijednosti znatno prelaze granične vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja. Isto tako države članice mogu, da bi spriječile nepotrebno ispitivanje, ocijeniti da su vozila ispravna ako su njihove izmjerene vrijednosti znatno ispod granične vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzavanja ili nakon ciklusa pročišćavanja.


8.2.2.2  Zacrnjenje (opacitet)



Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva
(a)  Zacrnjenost ispušnog plina koju treba mjeriti za vrijeme slobodnog ubrzanja (bez opterećenja od brzine vrtnje u praznom hodu do najveće brzine vrtnje) s ručicom mjenjača u neutralnom položaju i pritisnutom spojkom. Pregled ispušne cijevi treba se uvijek koristiti za procjenu emisija ispušnih plinova čak i kad se koristi sa sustavima samodijagnostike.
(a)  Za vozila koja su prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima(1),


Za vozila opremljena OBD-om u skladu sa zahtjevima (1), očitavanje informacija iz uređaja OBD i provjera (spremnost) ispravnog funkcioniranja OBD-sustava pri brzini vrtnje motora u praznom hodu u skladu s preporukama proizvođača i drugim zahtjevima (1).



(b)  Priprema vozila:
zacrnjenje prelazi razinu zabilježenu na pločici proizvođača koja se nalazi na vozilu;


1.  Vozila se mogu ispitivati bez pripreme iako se zbog sigurnosnih razloga treba provjeriti je li motor zagrijan i u zadovoljavajućem mehaničkom stanju.
(b)  Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi(1) ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,


2.  Zahtjevi za pretkondicioniranje:
za motore sa slobodnim usisom: 2.5 m-1,


(i)  Motor treba biti potpuno zagrijan. Na primjer, temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u provrt šipke razine ulja treba biti najmanje 80 ºC ili niža ako je to uobičajena radna temperatura. Temperatura motora može se mjeriti na bloku motora, mjereći razinu infracrvene radijacije koja treba biti najmanje ekvivalentne temperature. Ako je to mjerenje nepraktično zbog konfiguracije vozila, normalna radna temperatura motora može se ustanoviti na drugi način, na primjer radom ventilatora za hlađenje motora.
za motore s turbopunjačem: 3.0 m-1,


(ii)  Ispušni sustav treba se pročistiti pomoću najmanje tri ciklusa ubrzanja ili istovjetnom metodom.
ili, za vozila utvrđena u zahtjevima(1), ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima,


(c)  Ispitni postupak:
1,5 m-1.7


1.  Motor i bilo kakav ugrađeni turbopunjač moraju raditi u praznom hodu prije početka svakog ciklusa slobodnog ubrzanja. U slučaju teških dizelskih motora to znači da treba čekati najmanje 10 sekundi nakon otpuštanja pedale akceleratora.
ili


2.  Za vrijeme svakog slobodnog ciklusa ubrzanja, papučica akceleratora mora se pritisnuti u potpunosti do kraja brzo i kontinuirano (za manje od jedne sekunde) ali ne nasilno kako bi pumpa za dobavu goriva ostvarila najveću dobavu goriva u motor.
0,5 m-1 6a


3.  U svakom ciklusu slobodnog ubrzanja motor mora postići brzinu vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, ili, za vozila s automatskim prijenosom, brzinu koju je naveo proizvođač, ili, ako taj podatak nije dostupan, onda dvije trećine brzine vrtnje pri kojoj započinje prekid dovoda goriva, prije nego se otpusti papučica za snagu. To se može provjeriti, na primjer praćenjem brzine vrtnje motora ili tako da se omogući da prođe dovoljno vremena između početnog pritiska papučice za snagu i njezinog otpuštanja, što u slučaju vozila kategorije 1. i 2. Priloga 1. treba biti najmanje dvije sekunde.



4.  Vozila smiju biti proglašena neispravnima samo ako aritmetička sredina od najmanje posljednja tri slobodna ciklusa ubrzanja prelazi graničnu vrijednost. To se može izračunati zanemarivanjem svakog mjerenja koje znatno odstupa od izmjerene sredine. Države članice mogu ograničiti broj ispitnih ciklusa.



5.  Da bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila neispravna ako njihove izmjerene vrijednosti znatno prelaze granične vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja. Isto tako, da bi izbjegle nepotrebna ispitivanja, države članice mogu ocijeniti da su vozila ispravna ako su njihove izmjerene vrijednosti znatno ispod graničnih vrijednosti nakon manje od tri ciklusa slobodnog ubrzanja ili nakon ciklusa pročišćavanja.



Mjerenje razine NOx-a i čestica pomoću primjerene opreme/primjereno opremljenog uređaja za mjerenje ispušnih plinova korištenjem postojeće metode pregleda slobodnim ubrzanjem.
Razina NOx-a ili vrijednosti čestica nisu u skladu sa zahtjevima ili prekoračuju specifične razine koje je dao proizvođač.

______________

6a Homologiran u skladu s ograničenjima iz Tablice br. 1 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 odnosno prvi put registriran ili stavljen u promet nakon 1. srpnja 2007. (Euro 5).

Amandman 102
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – stavka 1.8. – točka a
1.8.  Tekućina za kočnice
(a)  Preniska temperatura vrenja tekućine za kočnice ili prevelik postotak vode


1.8.  Tekućina za kočnice
(a)  Preniska temperatura vrenja tekućine za kočnice


Amandman 103
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – stavka 5.2.2. – točka da (nova)


Manji
Veći
Opasni

5.2.2.  Kotači
(a)  Svaki lom ili neispravnost u zavarivanju.


x


(...)




Manji
Veći
Opasni

5.2.2.  Kotači
(a)  Svaki lom ili neispravnost u zavarivanju.


x


(...)



(da)  Kotač nije kompatibilan s glavinom kotača

x


Amandman 104
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – stavka 5.2.3.


Manji
Veći
Opasni

5.2.3.  Gume
(a)  Veličina gume, nosivost, homologacijska oznaka ili brzinski razred nisu u skladu sa zahtjevima(1) i utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

x



Nedovoljna nosivost ili brzinski razred za stvarnu upotrebu, guma dodiruje druge fiksne dijelove vozila ugrožavajući sigurnu vožnju


x


(b)  Gume na istoj osovini ili na dvostrukim kotačima različite su veličine.

x



(c)  Gume na istoj osovini različite su izrade (radijalna/dijagonalna).

x



(d)  Svako jako oštećenje ili rez gume.

x



Kabel vidljiv ili oštećen


x


(e)  Dubina gaznog sloja gume nije u skladu sa zahtjevima(1).

x



Manje od 80 % potrebne dubine gaznog sloja


x


(f)  Guma struže o druge dijelove (fleksibilni štitnik protiv prskanja).
x




Guma struže o druge sastavne dijelove (sigurna vožnja nije ugrožena)

x



(g)  Ponovo ožljebljene gume nisu u skladu sa zahtjevima(1).

x



Utječe na zaštitni sloj kabela


x


(h)  Sustav nadzora tlaka u gumama neispravan
x




očito ne radi

x




Manji
Veći
Opasni

5.2.3.  Gume
(a)  Veličina gume, nosivost, homologacijska oznaka ili brzinski razred nisu u skladu sa zahtjevima(1) i utječu na sigurnost u cestovnom prometu.

x



Nedovoljna nosivost ili brzinski razred za stvarnu upotrebu, guma dodiruje druge fiksne dijelove vozila ugrožavajući sigurnu vožnju


x


(b)  Gume na istoj osovini ili na dvostrukim kotačima različite su veličine.

x



(c)  Gume na istoj osovini različite su izrade (radijalna/dijagonalna).

x



(d)  Svako jako oštećenje ili rez gume.

x



Kabel vidljiv ili oštećen


x


(e)  Pokazatelj gaznog sloja gume postaje vidljiv.

x



Guma u skladu sa zakonskom dubinom gaznog sloja. Guma ispod zakonske dubine gaznog sloja.


x


(f)  Guma struže o druge dijelove (fleksibilni štitnik protiv prskanja).
x




Guma struže o druge sastavne dijelove (sigurna vožnja nije ugrožena)

x



(g)  Ponovo ožljebljene gume nisu u skladu sa zahtjevima(1).

x



Utječe na zaštitni sloj kabela


x


(h)  Sustav nadzora tlaka u gumama neispravan ili guma očigledno nedovoljno napuhana
x




očito ne radi

x



(i)  Radni tlak za vrijeme uporabe u jednoj od guma vozila smanjen za 20 %, ali ne ispod 150 kP

x



Tlak kuma niži od 150 kPa


x

Amandman 105
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – stavka 8.2.1.2. – točka b


Manji
Veći
Opasni

8.2.1.2.  Ispušni plinovi
(b)  Ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze,

x



(...)





ii)  za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:





–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %





–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %





ili





–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 %





–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %





u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).






Manji
Veći
Opasni

8.2.1.2.  Ispušni plinovi
(b)  Ili, ako ovaj podatak nije dostupan, emisije CO prelaze,

x



(...)





ii)  za vozila čije su emisije kontrolirane naprednim sustavom za kontrolu ispušnih plinova:





–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,5 %





–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,3 %





ili





–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,3 %





–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,2 %





ili





–  pri brzini vrtnje motora u praznom hodu: 0,2 % 6a





–  pri povišenoj brzini vrtnje motora: 0,1 % 6a





u skladu s datumom prve registracije ili upotrebom navedenom u zahtjevima(1).




______________

6a Homologiran u skladu s ograničenjima iz Tablice br. 1 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 odnosno prvi put registriran ili stavljen u promet nakon 1. srpnja 2007. (Euro 5).

Amandman 106
Prijedlog Uredbe
Prilog III. – stavka 8.2.2.2. – točka b


Manji
Veći
Opasni

8.2.2.2.  Zacrnjenje (opacitet)





Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva
Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi(1) ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,

x



za motore sa slobodnim usisom: 2,5 m-1,





za motore s turbopunjačem: 3,0 m-1,





ili za vozila utvrđena u zahtjevima(1), ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima(1),





1,5 m-1.






Manji
Veći
Opasni

8.2.2.2.  Zacrnjenje (opacitet)





Vozila registrirana ili stavljena u upotrebu prije 1. siječnja 1980. izuzeta su od ovog zahtjeva
Ako taj podatak nije dostupan ili zahtjevi(1) ne dopuštaju upotrebu referentnih vrijednosti,

x



za motore sa slobodnim usisom: 2,5 m-1,





za motore s turbopunjačem: 3,0 m-1,





ili, za vozila utvrđena u zahtjevima(1), ili prvi put registrirana ili stavljena u upotrebu nakon datuma navedenog u zahtjevima(1),





1,5 m-1.





ili





0,5 m-1 6a




_____________

6a Homologiran u skladu s ograničenjima iz Tablice br. 1 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 715/2007 odnosno prvi put registriran ili stavljen u promet nakon 1. srpnja 2007. (Euro 5).

Amandman 107
Prijedlog Uredbe
Prilog IV. – točka 6.a (nova)
(6a)  Detaljne informacije o velikim popravcima uzrokovanih nezgodom
Amandman 108
Prijedlog Uredbe
Prilog V. – I. dio – stavak 2.a (novi)
Alternativna oprema kojom se tehnološke inovacije primjenjuju na neutralan način može se koristiti pod uvjetom da osigurava jednako visoku razinu kvalitete pregleda.
Amandman 109
Prijedlog Uredbe
Prilog V. – 1. dio – stavak 1. – točka 15.a (nova)
15a)  tlakomjer za mjerenje tlaka guma;

(1) Predmet je vraćen nadležnom odboru na razmatranje sukladno članku 57. stavku 2., drugom podstavku (A7-0210/2013).


Prioritetne tvari u području vodne politike ***I
PDF 273kWORD 39k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike (COM(2011)0876 – C7-0026/2012 – 2011/0429(COD))
P7_TA(2013)0298A7-0397/2012

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2011)0876),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7–0026/2012),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2012.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. studenog 2012(2),

–  uzimajući u obzir izjavu predstavnika Vijeća u pismu od 17. travnja 2013. kojom se odobrava stajalište Parlamenta. u skladu sa člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 55. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A7–0397/2012),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 2. srpnja 2013. radi donošenja Direktive 2013/.../EU -- Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/105/EZ u odnosu na prioritetne tvari u području vodne politike

P7_TC1-COD(2011)0429


(S obzirom da je postignut sporazum između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi 2013/39/EU.)

(1) SL C 229, 31.7.2012., str. 116.
(2) SL C 17, 19.1.2013, str. 91


Određene kategorije horizontalnih usluga državne potpore i javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika *
PDF 413kWORD 37k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o prijedlogu Uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na određene kategorije horizontalnih državnih potpora i Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika (COM(2012)0730 – C7-0005/2013 – 2012/0344(NLE))
P7_TA(2013)0299A7-0179/2013

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije Vijeću (COM(2012)0730),

–  uzimajući u obzir članak 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C7-0005/2013),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 800/2008 od 6. kolovoza 2008. u kojoj se navode određene kategorije potpora usklađene sa zajedničkim tržištem primjenom članaka 87. i 88. Ugovora, u daljnjem tekstu «Uredba o općim skupnim izuzećima»(1)

–  uzimajući u obzir članak 55. svojeg Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za promet i turizam (A7-0179/2013),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 2
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na određene kategorije horizontalnih državnih potpora* daje ovlast Komisiji da uredbama izjavi da su određene posebne kategorije potpora u skladu s unutarnjim tržištem te da su izuzete iz obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora.
(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na određene kategorije horizontalnih državnih potpora daje(2) ovlast Komisiji da uredbama izjavi da su određene posebne kategorije potpora u skladu s unutarnjim tržištem te da su izuzete iz obveze prijave iz članka 108. stavka 3. Ugovora. Uredba (EZ) br. 994/98 navodi te kategorije, dok se detalji izuzeća i njihovi ciljevi razjašnjeni u odgovarajućim uredbama i smjernicama.
Amandman 3
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  Komisija nastoji pronaći pravu ravnotežu između usredotočavanja svojih napora na slučajeve sa značajnim učinkom na unutarnje tržište kroz izuzimanje određenih posebnih kategorija potpora iz obveze prijave, i istovremenog sprečavanja isključivanja prevelikog broja usluga iz nadzora državnih potpora.
Amandman 1
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1b)  Potrebno je uzeti u obzir posebno izvješće Europskog revizorskog suda br. 15/2011 pod nazivom «Osiguravaju li postupci Komisije učinkovito upravljanje nadzorom državnih potpora»
Amandman 4
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Uredba (EZ) br. 994/98 daje ovlast Komisiji da izuzme potpore za istraživanje i razvoj, ali ne i za inovacije. Inovacije su od tada postale prioritet politike Unije u kontekstu «Unije inovacija», jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020. Osim toga, mnoge mjere potpora inovacijama su relativno male i ne narušavaju u znatnijoj mjeri tržišno natjecanje.
(3)  Uredba (EZ) br. 994/98 daje ovlast Komisiji da izuzme potpore za istraživanje i razvoj, ali ne i za inovacije. Inovacije, uključujući socijalne inovacije, su od tada postale prioritet politike Unije u kontekstu «Unije inovacija», jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020. Osim toga, mnoge mjere potpora inovacijama su relativno male i ne narušavaju u znatnijoj mjeri tržišno natjecanje, posebno ako su u skladu s vodećim inicijativama strategije Europa 2020. i novim okvirnim programom za istraživanje i inovacije, Obzor 2020. U novoj uredbi o općem skupnom izuzeću bit će navedeni uvjeti i vrste potpora za koje se može dobiti izuzeće.
Amandman 23
Uvodna izjava 9.
(9)  Mjere javne potpore za amaterske sportove koje predstavljaju državnu potporu obično imaju ograničen učinak na trgovinu unutar Unije i ne stvaraju ozbiljne smetnje u tržišnom natjecanju. Dodijeljeni iznosi obično su također ograničeni. Na temelju stečenog iskustva za potporu za amaterske sportove mogu se utvrditi jasni uvjeti usklađenosti kako bi se spriječile veće smetnje u tržišnom natjecanju.
(9)  Amaterski sportovi u pravilu se ne mogu smatrati gospodarskom aktivnošću. Ako, iznimno, amaterski sportovi uključuju gospodarske aktivnosti i mjere javne potpore predstavljaju državnu potporu, suštinski imaju ograničene učinke na trgovinu unutar Unije i ne stvaraju smetnje u tržišnom natjecanju. Dodijeljeni iznosi obično su također ograničeni. Na temelju stečenog iskustva za potporu za amaterske sportove mogu se utvrditi jasni uvjeti usklađenosti kako bi se spriječile veće smetnje u tržišnom natjecanju ako takvi sportovi, iznimno, uključuju gospodarske aktivnosti. Novom općom uredbom o skupnom izuzeću trebalo bi razjasniti smatra li se da je državna potpora usmjerena izravno prema sportskim udruženjima za njihove aktivnosti ili prema sportskim infrastrukturnim projektima, i to dvoje razlikovati.
Amandman 24
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)  S obzirom na velik društveni značaj sporta, poticanje razvoja mladih u profesionalnim klubovima i sudska praksa Suda pravde Europske unije priznaje kao legitiman cilj. Politikom državnih potpora Unije stoga treba stvoriti jasan okvir u kojemu države članice mogu promovirati te ciljeve i u tu svrhu poticati sportske organizacije.
Amandman 6
Prijedlog Uredbe Vijeća
Uvodna izjava 10.
(10)  U skladu s iskustvom Komisije, na području potpora za zračni i pomorski prijevoz, potpore socijalne prirode stanovnicima udaljenih regija ne narušavaju u znatnijoj mjeri tržišno natjecanje te se mogu utvrditi jasni uvjeti usklađenosti, pod uvjetom da se dodjeljuju bez diskriminacije prijevoznika.
briše se
Amandman 7
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Na području potpora za željeznički i cestovni prijevoz te prijevoz unutarnjim plovnim putovima, članak 93. Ugovora navodi da su potpore koje zadovoljavaju potrebe koordinacije prijevoza ili predstavljaju povrat sredstava za ispunjavanje određenih obveza svojstvenih pojmu javne usluge u skladu s Ugovorima. Članak 9. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika trenutno iz obveze prethodne prijave utvrđene člankom 108. stavkom 3. Ugovora izuzima naknade za obavljanje usluga javnog prijevoza putnika ili za poštovanje tarifnih obaveza koje su utvrđene općim pravilima i plaćaju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007. Radi usklađivanja pristupa uredbama o skupnom izuzeću u području državnih potpora i u skladu s postupcima predviđenima člankom 108. stavkom 4. i člankom 109. Ugovora, potpore za koordinaciju prijevoza ili povrat sredstava za ispunjavanje određenih obveza svojstvenih pojmu javne usluge kako je navedeno u članku 93. Ugovora trebale bi pripadati području primjene Uredbe (EZ) br. 994/98. Članak 9. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 stoga bi se trebao brisati s učinkom od šest mjeseci nakon stupanja na snagu uredbe o ovoj kategoriji državnih potpora, koju usvoji Komisija
(11)  Na području potpora za željeznički i cestovni prijevoz te prijevoz unutarnjim plovnim putovima, članak 93. Ugovora navodi da su potpore koje zadovoljavaju potrebe koordinacije prijevoza ili predstavljaju povrat sredstava za ispunjavanje određenih obveza svojstvenih pojmu javne usluge u skladu s Ugovorima.
Amandman 8
Prijedlog Uredbe Vijeća
Uvodna izjava 12.
(12)  Na području potpora za širokopojasnu tehnologiju Komisija je tijekom prethodnih godina stekla široko iskustvo i razvila smjernice. S obzirom na iskustvo Komisije, potpore određenim vrstama infrastrukture za širokopojasnu tehnologiju ne narušavaju u znatnijoj mjeri tržišno natjecanje i mogle bi dobiti skupno izuzeće, pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti usklađenosti. Ovo vrijedi u slučaju potpora za osnovni širokopojasni pristup u regijama u kojima širokopojasna infrastruktura ne postoji i najvjerojatnije se neće razviti u bližoj budućnosti («bijela» područja), kao i u slučaju pojedinačnih malih mjera potpore za mreže s pristupom sljedeće generacije vrlo velike brzine u područjima u kojima infrastruktura za taj pristup ne postoji i najvjerojatnije se neće razviti u bližoj budućnosti. Također vrijedi za potpore građevinskim radovima povezanima sa širokopojasnom tehnologijom i pasivnoj infrastrukturi za širokopojasnu tehnologiju, gdje je Komisija stekla znatno iskustvo te se mogu utvrditi jasni uvjeti usklađenosti.
(12)  Na području potpora za širokopojasnu tehnologiju Komisija je tijekom prethodnih godina stekla široko iskustvo i razvila smjernice. S obzirom na iskustvo Komisije, potpore određenim vrstama infrastrukture za širokopojasnu tehnologiju ne narušavaju u znatnijoj mjeri tržišno natjecanje i mogle bi dobiti skupno izuzeće, pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti usklađenosti. Ovo vrijedi u slučaju potpora za osnovni širokopojasni pristup u regijama u kojima širokopojasna infrastruktura ne postoji i najvjerojatnije se neće razviti u bližoj budućnosti («bijela» područja), kao i u slučaju pojedinačnih malih mjera potpore za mreže s pristupom sljedeće generacije vrlo velike brzine u područjima u kojima infrastruktura za taj pristup ne postoji i najvjerojatnije se neće razviti u bližoj budućnosti. Također vrijedi za potpore građevinskim radovima povezanima sa širokopojasnom tehnologijom i pasivnoj infrastrukturi za širokopojasnu tehnologiju, gdje je Komisija stekla znatno iskustvo te se mogu utvrditi jasni uvjeti usklađenosti. Skupno izuzeće za građevinske radove i širokopojasnu infrastrukturu trebalo bi poduprijeti ulaganja, posebno u ruralna područja i udaljene regije. Slobodni tržišni pristup radu infrastrukture trebalo bi biti zajamčen kao uvjet za dobivanje skupnog izuzeća.
Amandman 9
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Stoga bi područje primjene Uredbe (EZ) br. 994/98 trebalo biti prošireno tako da uključuje te kategorije potpora.
(13)  Stoga bi područje primjene Uredbe (EZ) br. 994/98 trebalo biti prošireno tako da uključuje gore navedene kategorije potpora.
Amandman 10
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Uredba (EZ) br. 994/98 zahtijeva da su pragovi za svaku kategoriju potpore za koju Komisija donese uredbu o skupnom izuzeću izraženi bilo u obliku intenziteta potpore u odnosu na skup opravdanih troškova, bilo u obliku najviših iznosa potpore. Ovim uvjetom otežano je skupno izuzeće određenih vrsta mjera koje uključuju državne potpore i koje se, zbog posebnog načina na koji su oblikovane, ne mogu izraziti u obliku intenziteta potpore ili najviših iznosa potpore, kao što su instrumenti financijskog inženjeringa ili određeni oblici mjera čiji je cilj poticanje ulaganja u rizični kapital. To ponajprije uzrokuje činjenica da tako kompleksne mjere mogu uključivati potpore na različitim razinama (izravni korisnici, posredni korisnici, neizravni korisnici). S obzirom na sve veću važnost tih mjera i njihov doprinos ostvarenju ciljeva Unije, trebala bi postojati veća fleksibilnost u izuzimanju tih mjera. Stoga bi trebalo biti moguće utvrditi pragove u obliku najviše razine državne pomoći, bez obzira na to radi li se o državnoj potpori ili ne.
(14)  Uredba (EZ) br. 994/98 zahtijeva da su pragovi za svaku kategoriju potpore za koju Komisija donese uredbu o skupnom izuzeću izraženi bilo u obliku intenziteta potpore u odnosu na skup opravdanih troškova, bilo u obliku najviših iznosa potpore. Ovim uvjetom otežano je skupno izuzeće određenih vrsta mjera koje uključuju državne potpore i koje se, zbog posebnog načina na koji su oblikovane, ne mogu izraziti u obliku intenziteta potpore ili najviših iznosa potpore, kao što su instrumenti financijskog inženjeringa ili određeni oblici mjera čiji je cilj poticanje ulaganja u rizični kapital. To ponajprije uzrokuje činjenica da tako kompleksne mjere mogu uključivati potpore na različitim razinama (izravni korisnici, posredni korisnici, neizravni korisnici). S obzirom na sve veću važnost tih mjera i njihov doprinos ostvarenju ciljeva Unije, trebala bi postojati veća fleksibilnost u izuzimanju tih mjera. Stoga bi trebalo biti moguće utvrditi pragove u obliku najviše razine državnih potpora;
Amandman 11
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)  Kako bi se osigurali jednaki uvjeti u skladu s načelima unutarnjeg tržišta, mehanizmi državne potpore trebali bi jamčiti otvoren i jednak pristup državnim potporama za sve relevantne sudionike na tržištu, posebno korištenjem mehanizama ili sustava potpore, umjesto pojedinačne potpore.
Amandman 12
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15b)  Učinkovita zajamčenost jednakih uvjeta također zahtijeva cjelovitu i transparentnu primjenu nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva Unije na području javne nabave. Stoga bi nacionalne vlasti trebale poštovati mjerodavna pravila javne nabave prilikom oblikovanja mehanizama državnih potpora ili dodjeljivanja državnih potpora za koje vrijedi izuzeće na osnovi ove Uredbe.
Amandman 13
Prijedlog Uredbe
Uvodna izjava 15.c (nova)
(15c)  Pravna osnova ove Uredbe, članak 109. UFEU-a, predviđa samo savjetovanje s Europskim parlamentom, a ne redovni zakonodavni postupak, koji se od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona primjenjuje na druga područja integracije tržišta i uređenja gospodarstva. Ovaj demokratski deficit nije dopustiv u slučaju prijedloga koji se tiču načina na koje Komisija nadgleda odluke i akte nacionalnih ili lokalnih izabranih tijela. Taj bi deficit trebalo popraviti u mogućoj budućoj izmjeni Ugovora. U Komunikaciji Komisije od 28. studenog 2012. pod naslovom «Za dublju i pravu Ekonomsku i monetarnu unij»u predviđeni su prijedlozi izmjene Ugovora do 2014. Taj bi prijedlog između ostalog trebao uključivati posebni prijedlog o izmjeni članka 109. UFEU-a s ciljem usvajanja uredbi iz tog članka u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
Amandman 14
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (c) – točka ii.
(ii) istraživanja, razvoja i inovacija;
(ii) istraživanja, razvoja i inovacija, posebno u skladu s vodećim inicijativama strategije Europa 2020. i ciljevima politike Obzor 2020.
Amandman 15
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (d) – podtočka iii.
(iii) zaštite okoliša;
(iii) zaštite okoliša, posebno u skladu s vodećim inicijativama strategije Europa 2020. i ciljevima politike Obzor 2020.;
Amandman 16
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (b) – podtočka v.a (nova)
(va) promicanje turizma, posebno u skladu s ciljevima politike turizma Unije;
Amandman 25
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (a) – točka x
(x) amaterski sportovi;
(x) amaterski sportovi i razvoj mladih u sportu;
Amandman 17
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (a) – podtočka xi.
(xi) stanovnici udaljenih regija za prijevoz, kada su te potpore socijalne prirode i dodjeljuju se bez diskriminacije prijevoznika;
brisan
Amandman 18
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 1. – stavak 1. – točka (a) – podtočka xii.
(xii) koordinacija prijevoza ili povrat sredstava za ispunjavanje određenih obveza svojstvenih pojmu javne usluge u skladu s člankom 93. Ugovora;
brisan
Amandman 19
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 3. – stavak 2.
2.  U vezi s provedbom sustava potpora ili dodjelom pojedinačnih potpora odobrenih izvan bilo kakvog sustava, a koje su izuzete na temelju takvih uredbi, države članice su, radi objavljivanja na internetskoj stranici Komisije, Komisiji dužne dostaviti sažetke s informacijama o onim sustavima potpore ili onim pojedinačnim potporama koje nisu uključene u izuzete sustave potpora.
2.  U vezi s provedbom sustava potpora ili dodjelom pojedinačnih potpora odobrenih izvan bilo kakvog sustava, a koje su izuzete na temelju takvih uredbi, države članice uzimaju u obzir poštovanje pravila javne nabave , strategije Europa 2020. te okolišne politike i ciljeva Unije. Države članice su, radi objavljivanja na internetskoj stranici Komisije, Komisiji dužne dostaviti sažetke s informacijama o onim sustavima potpore ili onim pojedinačnim potporama koje nisu uključene u izuzete sustave potpora.
Amandman 20
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 3. – stavak 4.
(2a) Članak 3. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
«4.  Najmanje jednom godišnje države članice Komisiji šalju izvješće o primjeni skupnih izuzeća, u skladu s posebnim zahtjevima Komisije, po mogućnosti u elektroničkom obliku. Komisija Europskom parlamentu i svim državama članicama omogućuje pristup tim izvješćima. Savjetodavni odbor iz članka 7. jednom godišnje pregledava i ocjenjuje ta izvješća.«
Amandman 21
Prijedlog Uredbe
Članak 1. – točka 2.b (nova)
Uredba (EZ) br. 994/98
Članak 5.
(2b) članak 5. zamjenjuje se sljedećim
Članak 5.

Izvješće o ocjeni

Svake dvije godine Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću dužna podnijeti izvješće o primjeni ove Uredbe. U izvješću se posebno navodi široka ocjena troškova i koristi skupnih izuzeća dodijeljenih u skladu s ovom Uredbom kao i ocjena njenog doprinosa ukupnim vodećim inicijativama strategije Europa 2020. i ciljevima politike Obzor 2020. Nacrt ovog izvješća Komisija podnosi na razmatranje Savjetodavnom odboru iz članka 7. Komisija svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi rezultate praćenja provedbe uredbi o skupnim izuzećima i na svojoj internetskoj stranici objavljuje sažeto izvješće koje uključuje jasan pregled razina i vrsta neprihvatljivih državnih potpora koje su dodijelile države članice u okviru uredbe o skupnim izuzećima.«

Amandman 22
Prijedlog Uredbe
Članak 2.
Uredba (EZ) br. 1370/2007
Članak 9.
Članak 2.

brisan
Uredba (EZ) br. 1370/2007 mijenja se kako slijedi

Članak 9. briše se s učinkom od šest mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe Komisije o kategorijama državnih potpora iz članka 1. točke (a) podtočke xii. Uredbe Vijeća (EZ) br. 994/98.

(1) SL L 214, 9.8.2008., str. 3.
(2) SL L 142, 14.5.1998., str. 1.


Plavi rast - jačanje sektora pomorstva, pomorskog prijevoza i turizma
PDF 327kWORD 40k
Rezolucija Europskog parlamenta o 2. srpnja 2013. plavom rastu: jačanje održivog rasta u morskom sektoru te sektoru pomorskog prometa i turizma u EU-u (2012/2297(INI))
P7_TA(2013)0300A7-0209/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. naslovljenu «Plavi rast – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru» (COM(2012)0494),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. rujna 2012. naslovljeno «Napredak u integriranoj pomorskoj politici EU-a» (COM(2012)0491) i pripadajući radni dokument osoblja Komisije (SWD(2012)0255),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Limasola 8. listopada 2012. o morskom i pomorskom programu za rast i zapošljavanje,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), koja je stupila na snagu 16. studenog 1994.,

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),

–  uzimajući u obzir radni dokument osoblja Komisije od 31. listopada 2012. naslovljen «Pregled politika, zakonodavstva i inicijativa EU-a u vezi s morskim otpadom» (SWD(2012)0365),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 29. kolovoza 2012. naslovljenu «Znanje o moru 2020. – od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja» (COM(2012)0473),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. pod naslovom «Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima» (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. pod naslovom «Europa, prva turistička destinacija svijeta – novi politički okvir za turizam u Europi» (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. siječnja 2009. naslovljenu «Komunikacija i akcijski plan za uspostavu europskog prostora za pomorski promet bez prepreka» (COM(2009)0010),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. listopada 2007. pod naslovom «Integrirana pomorska politika za Europsku uniju» (COM(2007)0575),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 7. lipnja 2006. pod naslovom «Prema budućoj pomorskoj politici Unije: europska vizija oceana i mora» (COM(2006)0275),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o «Europi, prvoj turističkoj destinaciji svijeta – novom političkom okviru za turizam u Europi»(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. naslovljenu «Integrirana pomorska politika (IPP) – Ocjena postignutog napretka i novi izazovi»(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strateškim ciljevima i preporukama za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2008. o aspektima regionalnog razvoja utjecaja turizma na obalne regije(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2008. o integriranoj pomorskoj politici za Europsku uniju(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. srpnja 2007. o «Budućoj pomorskoj politici za Europsku uniju: europska vizija za oceane i mora»(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. ožujka 2013. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o «Plavom rastu – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru»,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. siječnja 2013. o «Plavom rastu – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru»,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ribarstvo (A7-0209/2013),

A.  budući da je preko 70 % površine zemlje pokriveno oceanima i morima koji mogu igrati ključnu ulogu u rješavanju dugoročnih izazova s kojima se EU suočava, poput klimatskih promjena i globalne konkurentnosti;

B.  budući da postoji šest glavnih obalnih zona u EU-u (Atlantik, Sjeverno more, Baltičko more, Crno more, Mediteran i najudaljenija područja), koje se razlikuju prema svojim teritorijalnim resursima i vrstama aktivnosti koje se tamo provode;

C.  budući da otprilike pola europskog stanovništva živi duž 89 000 kilometara europske obale te je stoga važno da regionalna i lokalna tijela vlasti uzmu u obzir ovaj demografski pritisak prilikom provedbe javnih politika;

D.  budući da se očekuje da će tehnološki napredak i potraga za novim izvorima održivog rasta povećati opseg pomorskog gospodarstva na 590 milijardi EUR do 2020., pružajući sveukupno 7 milijuna radnih mjesta;

E.  budući da će se očekivani porast u ljudskoj aktivnosti odvijati u krhkom morskom okolišu u kojem je samo 10 % morskih staništa i 2 % morskih vrsta zdravo, što pokazuje da pomorske gospodarske aktivnosti ne bi trebale ugrožavati morsku održivost;

F.  budući da je ulaganje u prirodni i ljudski kapital ključno za suočavanje s trenutnim izazovima, posebice za postizanje gospodarski i društveno održive ljudske aktivnosti, osiguravanje ekološki sigurnih uvjeta te prilagođavanje klimatskim promjenama u smislu borbe protiv obalne erozije i morskog zakiseljavanja te očuvanja biološke raznolikosti, uzimajući u obzir da su zdravi, produktivni ekosustavi od presudne važnosti za razvoj održivog i konkurentnog plavog gospodarstva;

G.  budući da su veličina i opseg utjecaja na okoliš značajnih područja plavog rasta iznimno neizvjesni i potencijalno štetni i s obzirom na naše ograničeno znanje o složenosti morskih ekosustava, donošenje odluka u vezi s tim mora stoga biti vođeno načelom predostrožnosti koje je ugrađeno u članak 191. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

H.  budući da bi obalna i pomorska politika trebala biti uključena u opći okvir programskog razdoblja 2014.-2020., također kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u strategiji Europa 2020.;

I.  budući da cilj pametnog, održivog i uključivog rasta za obalna i otočna područja mora biti podržan temeljitom analizom sustavih i strukturalnih nedostataka koji su svojstveni za ova područja;

J.  budući da otočni sustav EU-a, što se tiče pomorskog prometa, mora snositi značajno veće troškove nego druga obalna područja EU-a;

K.  budući da sezonska priroda turizma snažno ugrožava razvoj obalnih i otočnih područja te bi trebalo razviti ad hoc strategiju za suzbijanje ovog problema;

L.  budući da postoji potreba za koordinacijom između makroregionalnih strategija i odgovarajućih akcijskih planova za morske bazene Unije;

M.  budući da je ovaj izvještaj plan Parlamenta za daljnje unapređenje plavog rasta;

Opći okvir

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o plavom rastu, koja oblikuje pomorsku dimenziju strategije Europa 2020. i daje jasne naznake potencijala pomorskog gospodarstva da stvori pametan, održiv i uključiv rast te mogućnosti zapošljavanja;

2.  pozdravlja izvještaj Komisije o napretku Integrirane pomorske politike EU-a (IPP); iznova ponavlja svoju potporu za IPP i naglašava da promicanje ove politike ostaje glavni način jačanja plavog rasta;

3.  potvrđuje da će mora i oceani sve više igrati ključnu ulogu u globalnom gospodarskom rastu u budućnosti; smatra da će strategija plavog rasta, kao dio integrirane pomorske politike, potaknuti razvoj sinergija i koordiniranih politika, time stvarajući europsku dodanu vrijednosti i pridonoseći stvaranju radnih mjesta u pomorskim sektorima;

4.  smatra da u svrhu poticanja konkurentnost pomorskih gospodarskih sektora Unije na globalnom tržištu lokalna, regionalna, nacionalna i europska tijela vlasti moraju stvoriti nužne uvjete za održivi rast, osobito uspostavljanjem sustava pomorskog prostornog planiranja, nadograđivanjem infrastrukture, stvaranjem pristupa profesionalnim vještinama te osiguravanjem financiranja; naglašava važnost dijeljenja informacija i najboljih praksi između različitih razina javnih tijela putem osnivanja posebne EU platforme;

5.  napominje da će osiguravanje odgovarajućeg financiranja biti izazov za male i srednje poduzetnike (MSP) koji djeluju u sektorima plavog rasta i stoga pozdravlja inicijative poput novih pravila EU-a za fondove poduzetničkog kapitala, koje će malim i srednjim poduzetnicima olakšati pristup financiranju;

6.  smatra da je u vrijeme kada države članice smanjuju javna ulaganja hitno potrebno da razvojne politike i nadasve projekti s velikim troškovima, poput projekata za prijevoz, energiju i telekomunikacijsku infrastrukturu, dobiju odgovarajuće financiranje za vrijeme programskog perioda 2014.-2020., pa i kasnije; poziva države članice da usmjere dostupne financijske instrumente i europsko financiranje prema projektima plavog gospodarstva;

7.  naglašava važnost uzimanja u obzir, posebno u idućem višegodišnjem financijskom okviru za 2014.-2020., posebnih potreba država članica kojima je isplaćena pomoć i koje se suočavaju s povećanim poteškoćama u provođenju projekata s velikim troškovima, kao i potreba najudaljenijih i otočnih regija, koje predstavljaju strukturalna ograničenja zbog njihove udaljenosti i prirodnih obilježja;

8.  primjećuje uvjete gospodarske krize i društvene probleme koji utječu na puno područja, posebice na otoke, nadasve na Mediteranu te pogotovo one koji su jako udaljeni od kopna; naglašava da njihova udaljenost u odnosu na jedinstveno tržište izlaže otoke industrijskom i gospodarskom stagniranju i depopulaciji, što mora biti cilj posebnih mjera institucija EU-a; stoga potiče Komisiju da razmotri osnivanje slobodnih zona kao alata koji bi mogao zaustaviti spiralni gospodarski pad koji utječe na otočna područja potičući rast i razvoj smanjivanjem poreznog opterećenja i privlačenjem stranog izravnog ulaganja;

9.  naglašava ulogu strategija morskih bazena u poticanju regionalnog razvoja i gospodarske, teritorijalne i društvene kohezije, revitaliziranju europskog gospodarstva, poticanju uključivog plavog rasta, stvaranju radnih mjesta i zaštiti morske i obalne biološke raznolikosti; poziva da takve strategije, povezane s trenutnim i budućim makroregionalnim strategijama, budu učinkovito provedene za sve europske pomorske bazene te poziva da odgovarajuća sredstva EU-a i druga financijska i administrativna sredstva budu posvećena njihovoj provedbi; smatra da uloga koju igraju regije u osmišljavanju strategija morskih bazena treba biti ojačana; potvrđuje u tom pogledu doprinos teritorijalne i prekogranične suradnje u rješavanju problema s kojima se suočavaju obalne i pomorske regije;

10.  pozdravlja postignuti napredak s obzirom na provedbu strategija EU-a za Baltičko more i atlantske regije te ponavlja svoj zahtjev Komisiji za oblikovanje strategije EU-a za regiju Crnog mora;

11.  poziva Uniju i države članice da pruže snažnu potporu osnivanju regionalnih i prekograničnih pomorskih klastera; ističe stratešku važnost takvih klastera kao centara izvrsnosti za gospodarsku aktivnost povezanu s plavim rastom; smatra da će se njihovim razvijanjem promicati razmjena znanja i dobrih praksi, stvoriti sinergije među različitim sektorima plavog gospodarstva i pomoći pri privlačenju ulaganja;

12.  naglašava svojstvenu povezanost između gospodarskog rasta i klimatskih promjena te ističe da sve pomorske aktivnosti moraju biti u skladu sa strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama s ciljem pridonošenja Europi otpornijoj na klimatske promjene;

13.  posebno naglašava da povećana gospodarska aktivnost povezana s plavim rastom ne smije biti na štetu morskih i obalnih ekosustava koji su iznimno osjetljivi i koji među prvima trpe od učinaka klimatskih promjena; naglašava da plavi rast mora biti u skladu s ekološkim ciljevima i pristupom ekosustava Okvirne direktive o morskoj strategiji, kao i s Direktivom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš te podsjeća da se u slučajevima nesigurnosti poštuje načelo predostrožnosti; naglašava da bi sve gospodarske aktivnosti povezane s plavim rastom trebale osigurati pomorsku sigurnost i zaštitu;

14.  sa zabrinutošću primjećuje utjecaj morskog otpada na okoliš u svim europskim morskim bazenima i poziva Komisiju i države članice da se usredotoče na potpunu primjenu i provedbu odgovarajućih direktiva EU-a, poput onih o upravljanju otpadom, lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada, kvaliteti vode i morskoj strategiji;

15.  naglašava da sve pomorske aktivnosti, uključujući i one koje se odvijaju unutar okvira IPP-a, trebaju biti provedene u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); ističe potrebu za zajedničkim pristupom EU-a istraživanju, iskorištavanju, očuvanju i upravljanju prirodnim morskim resursima, koji osigurava učinkovito i sigurno razgraničenje isključivih gospodarskih zona između država članica EU-a i trećih zemalja u skladu s međunarodnim pravom;

16.  u tom pogledu naglašava potrebu za pravnom sigurnosti svih dioničara koji ulažu u pomorska područja i podupire svježe poticaje za povećanje iskorištavanja isključivih gospodarskih zona država članica;

Pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem

17.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o pomorskom prostornom planiranju (MSP) i integriranom upravljanju obalnim područjima (ICM) kao nužnim mjerama za upravljanje sve većim brojem pomorskih i obalnih aktivnosti te zaštitu morskog okoliša, osiguravajući da se različite aktivnosti mogu istovremeno skladno odvijati te izbjegavajući sukob oko korištenja obalnih i morskih područja; smatra da je u tom pogledu nužno odlučiti se za ekosustavni pristup upravljanju ljudskom aktivnosti na obali i na moru;

18.  primjećuje da se od pomorskog prostornog planiranja očekuje da smanji poslovne troškove i poboljša investicijsku klimu, dok će integrirano upravljanje obalnim područjima olakšati koordinaciju aktivnosti u obalnoj zoni i dovesti do sveukupnog poboljšanja u upravljanju ovom zonom;

19.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju širenje najboljih praksi i da se iz pripremnih akcija u ovom području nešto nauče lekcije, budući da postoje značajne razlike između država članica u razvoju upravljačkih sustava za pomorska i obalna područja; svejedno smatra da je prilagođeni pristup potreban, kako bi se napustio opseg država članica, prilikom primjene smjernica EU-a za pomorsko i obalno planiranje kako bi se uzele u obzir lokalne posebnosti i potrebe u suradnji s lokalnim tijelima vlasti;

20.  vjeruje da se treba ojačati povezanost kopna i mora u kontekstu prostornog planiranja kako bi se očuvao kontinuitet ljudske aktivnosti i lanca opskrbe te kako bi se osiguralo da su obalna područja primjereno povezana sa svojim zaleđem; vjeruje da bi to moglo pomoći da se izbjegne pojava u kojoj se obale smatraju granicama;

21.  naglašava da praznine u znanstvenim spoznajama o pomorskim aktivnostima i njihovom okolišu predstavljaju prepreke prostornom planiranju te ističe važnost inicijative «Znanje o moru 2020.» i njezinih posebnih ciljeva poput kartiranja morskog dna europskih voda do 2020.; smatra da se morsko dno treba ujednačeno kartirati kako bi podaci mogli biti dostupni zainteresiranim europskim tijelima, posebno istraživačkim centrima, sveučilištima i javnim ustanovama;

22.  poziva Komisiju da pomogne državama članicama pokrenuti planove za kartiranje i pregledavanje brodskih olupina i potopljenih arheoloških nalazišta koji čine važan dio povijesnog i kulturnog naslijeđa Unije; naglašava potrebu da se olakša razumijevanje i proučavanje takvih nalazišta i pomogne spriječiti pljačkanja kojima su izložena, čime bi se omogućilo njihovo pravilno očuvanje;

Pomorske vještine i zapošljavanje

23.  smatra da bi ukupno zapošljavanje u plavom gospodarstvu moglo premašiti predviđeni broj od 7 milijuna radnih mjesta do 2020. ako dobije potporu politika osposobljavanja usmjerenih na osiguravanje prisutnosti mobilne radne snage s dovoljno vještina i iskustva;

24.  ponavlja svoj poziv za značajnim poboljšanjem u radnim, zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima u pomorskim profesijama; potiče Komisiju i države članice da povećaju svoje napore na tom području kako bi poboljšali sigurnost karijere i učinili radna mjesta u plavom gospodarstvu i povezanim sektorima privlačnijima;

25.  naglašava potrebu za poboljšanjem radnih uvjeta pomoraca primjerenim sredstvima, za uključivanjem Konvencije Međunarodne organizacije rada o radu pomoraca u pravo Unije te za predlaganjem programa za kvalifikaciju i osposobljavanje pomoraca, posebno za zapošljavanje mladih ljudi, uključujući onih ih trećih zemalja;

26.  poziva Komisiju da pažljivo nadzire i podupire napore na regionalnoj razini da se procijene vještine i profesije koje će biti u potražnji u sektorima plavog gospodarstva te da osigura da inicijative poput «Panorame EU-a za vještine»odražavaju potrebe plavog gospodarstva;

27.  smatra da bi Komisija trebala zajedno s državama članicama izraditi akcijski plan promicanja profesija koje su izravno ili neizravno povezane s plavim gospodarstvom s ciljem privlačenja ljudi u te profesije;

28.  poziva Komisiju da promiče inicijative za poticanje mobilnost radnika među gospodarskim sektorima i državama članicama, poput višegodišnje akcije za razmjene studenata, učitelja i mladih profesionalaca prema modelu Erasmus; podupire suradnju između poduzeća i ustanova za osposobljavanje s ciljem pripremanja diplomiranih studenata za poslove u novim područjima;

29.  poziva Komisiju da surađuje s predstavnicima pomorskog gospodarskog sektora i ustanovama za osposobljavanje s ciljem osnivanja i financiranja Europskog vijeća za zapošljavanje i vještine, kako bi se registrirala radna mjesta, promjene u traženim vještinama i povezane potrebe osposobljavanja;

30.  poziva Komisiju da razvije inicijativu za poticanje mobilnosti istraživačkog osoblja, posebno u obalnim područjima, s posebnim usmjerenjem na područja turizma, energije i biotehnologije, u skladu s modelom Erasmus, a koja bi se provodila kao prioritet tijekom niske turističke sezone kako bi se na održivi način uravnotežili protoci ljudi u sve osjetljivijim ekosustavima, istovremeno optimizirajući upotrebu infrastrukture obalnih područja i otoka;

Istraživanje i inovacija

31.  primjećuje istraživački kapacitet EU-a koji je na svjetskoj razini u pomorskim područjima i njegovu važnost za utemeljeno stvaranje politike i poslovanja temeljenog na inovaciji, ali i poteškoće koje doživljava poslovanje prilikom komercijalizacije rezultata istraživanja;

32.  ističe da bi program Horizon 2020., s jednostavnijim postupcima i boljom potporom za inovacije, mogao pružiti značajnu pomoć morskom i pomorskom istraživanju s ciljem jačanja uvođenja na tržište, gradeći na iskustvu projekata inicijative «Ocean budućnosti»;

33.  poziva Komisiju da do 2014. nadogradi svoju europsku strategiju istraživanja na području mora i pomorstva predlažući konkretne mjere za poboljšanje sinergija i širenja znanja među istraživačima u EU-u;

34.  primjećuje da samo zdravi morski ekosustavi mogu biti temelj dobrog i održivog plavog gospodarstva; poziva Komisiju da nastavi istraživati kumulativne učinke ljudskog korištenja morskog okoliša i pomorskih aktivnosti u svim sektorima;

35.  poziva Komisiju da omogući primjereno dugoročno ekološko nadziranje i provede istraživanje o ranim sustavima upozorenja;

36.  naglašava važnost projekata poput Mreže nadgledanja i prikupljanja podataka europskih mora (EMODNET) za olakšavanje izmjene i dostupnosti podataka o istraživanju;

Pomorski prijevoz i brodogradnja

37.  sa zabrinutošću primjećuje da pomorski prijevoz unutar EU-a i dalje otežava administrativna i carinska birokracija koja ugrožava viziju europskog pomorskog prijevoznog područja i sprečava rast u industriji, posebice u pomorskoj kabotaži i morskim autocestama; vjeruje da treba razviti ujednačeni skup pravila za pomorski prijevoz unutar Unije jer je to ključno kako bi se osiguralo slobodno kretanje robe i osoba u vodama EU-a;

38.  zadovoljan je uspjehom pilot programa «Plavi pojas» i poziva Komisiju da izradi nužne zakonodavne prijedloge za stvaranje plavog pojasa, uključujući i nužnu reviziju Carinskog zakonika EU-a, prije kraja 2013.;

39.  ističe da će promicanje pomorskog prijevoza pridonijeti ne samo gospodarskom rastu i zapošljavanju već i ostvarivanju cilja utvrđenog u Bijeloj knjizi «Plan za jedinstveni europski prometni prostor» u smislu premještanja 50 % cestovnog teretnog prometa na željeznice i vodni promet do 2050.;

40.  naglašava potrebu za proširivanjem uloge morskih autocesta kao glavnih europskih koridora te ističe da je potrebno stvoriti besprekidne prijevozne lance za putnike i teret u svim oblicima prometa kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost europskog pomorskog prometa; poziva Komisiju da objavi komunikaciju o napretku, razvoju i budućnosti morskih autocesta; smatra da bi veliki otoci trebali biti u potpunosti uklopljeni u morske autoceste kako bi se poboljšala njihova dostupnosti i povećala njihova gospodarsku konkurentnost;

41.  naglašava da je pomorska sigurnost ključna za održivo promicanje pomorskog prometa, održiv gospodarski rast, zapošljavanje u pomorskom sektoru i održive ekološke standarde u ovom sektoru; naglašava da treba primjenjivati načelo sprječavanja kako bi se predvidjeli novi rizici i spriječile sve vrste katastrofa u pomorskom prometu; primjećuje da treba poduzeti mjere po tom pitanju unutar EU-a, no i na međunarodnoj razini te posebice unutar Međunarodne pomorske organizacije;

42.  naglašava da provedba trećeg paketa o pomorskoj sigurnosti poboljšava kvalitetu europskih zastava, aktivnost klasifikacijskih društava, nadzor luka, praćenje pomorskog prometa, istraživanje nesreća i zaštitu žrtava; poziva države članice da ubrzaju učinkovitu provedbu ovog zakonodavnog paketa;

43.  naglašava da bi politika pomorskog prometa trebala uzeti u obzir sva bitna gospodarska i ekološka pitanja te pitanja javnog zdravlja; poziva Komisiju da pažljivo nadzire utjecaj usklađenosti sektora pomorskog prijevoza EU-a s ekološkim zahtjevima te zahtjevima javnog zdravlja i da, kada je to primjereno, predloži posebne mjere za suzbijanje negativnih utjecaja na njegovu konkurentnost; primjećuje da bi zakonodavni zahtjevi povezani s uništavanjem brodova i sumpornim sadržajem brodskih goriva trebali osigurati visoku razinu zaštite okoliša, ujedno učinkovito štiteći cilj premještanja prometa s cesta na more, u skladu s ciljevima Unije po pitanju klimatskih promjena;

44.  poziva Komisiju i države članice da značajno povećaju svoje napore usmjerene prema postizanju međunarodnog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu, uzimajući u obzir sve veći utjecaj emisija stakleničkih plinova iz brodova;

45.  ističe da ekološki prihvatljiva goriva poput ukapljenog prirodnog plina (LNG) mogu igrati važnu ulogu u postizanju ciljnog smanjenja EU-ovih emisija CO2 iz brodskih pogonskih goriva za barem 40 % do 2050.;

46.  naglašava potrebu za pružanjem potpore razvoju učinkovitih i održivih usluga u lukama i infrastrukture koja se može nositi s izazovima povećanja prometa koje se očekuje u pomorskom prijevozu te smanjenja onečišćenja okoliša i zagađenja bukom, premještajući promet s kopna na more i osiguravajući glatki prijelaz putnika i roba iz jedne vrste prometa u drugu; zalaže se za usporedni razvoj popravka brodova i njihovog uništavanja u europskim lukama;

47.  skreće pozornost na mogućnost postavljanja logističkih platformi kako bi se olakšao prijevoz robe između Europe i drugih globalnih gospodarstava; naglašava stratešku važnost pomorskog prometa i veza između najudaljenijih regija i drugih područja na kopnu;

48.  naglašava da brodogradnja EU-a ima potencijal povećati svoj doprinos rastu i zapošljavanju iskorištavajući mogućnosti koje proizlaze iz potražnje za «čistim brodovima» (povećana energetska učinkovitost i smanjene emisije SOx i NOx ) kao i za plovilima i strukturama primjerenima za izgradnju, postavljanje i rad vjetroelektrana na moru; poziva brodogradnju EU-a da iskoristi ovu priliku, pogotovo s obzirom na porast koji se očekuje u pomorskom prijevozu na kratkim udaljenostima duž obale EU-a;

49.  potiče Vijeće da postigne sporazum s Parlamentom o donošenju uredbe prema kojoj će se plovila rastavljati na način koji poštuje okoliš i radne uvjete radnika, na taj način omogućavajući brodogradnji EU-a da reciklira materijale na konkurentniji način;

50.  poziva Komisiju da olakša provedbu strategije LeaderSHIP 2020. pružajući potporu navedenim mjerama za rješavanje izazova s kojima se suočava europska brodogradnja, poput pristupa financiranju, vještinama te međunarodnoj konkurentnosti;

Pomorski i obalni turizam

51.  poziva države članice, s izravnim sudjelovanjem lokalnih i regionalnih tijela vlasti, kao i organizacije civilnog društva, da pruže potporu inicijativama za razvitak i unapređenje održivih turističkih infrastruktura, s posebnim naglaskom na potrebe osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti te da poduzmu sve napore kako bi uklonile birokraciju i nedostatak transparentnosti u sektoru, u isto vrijeme poštujući zakonodavstvo o zaštiti okoliša;

52.  poziva na promicanje turizma i njegovo održavanje kao pokretača rasta i stvaranja radnih mjesta u obalnim područjima; zauzima stav da je zdrav okoliš od temeljnog značenja za bilo koji oblik turizma u obalnim regijama i da stoga treba poduzeti sve napore da ga se zaštiti; ističe potrebu za osiguravanjem održive infrastrukture za razvoj novih oblika turizma, posebice turističkih sektora s visokim potencijalom rasta, poput ekološkog ribolovnog agroturizma i održivih sportova na vodi; pozdravlja inicijative za promicanje prekograničnih turističkih strategija na temelju morskih bazena;

53.  naglašava da erozija europske obale, očuvanje ekološkog i životinjskog naslijeđa Europe i poboljšanje kvalitete vode ostaju važni problemi koje treba riješiti; stoga naglašava potrebu za primjerenim ulaganjem u ta područja kako bi se razvio održiv i kvalitetan plažni i podvodni turizam;

54.  naglašava da mjere za iskorištavanje i razvoj obalnog, pomorskog i morskog naslijeđa moraju biti planirane usporedno s mjerama za njegovo očuvanje i obnovu;

55.  primjećuje važnost osnivanja ili nadograđivanja specijaliziranih škola na visokoj razini (za administraciju i gospodarstvo turističkih poduzeća, za turističke profesije, pomorskih fakulteta, kulinarskih škola, itd.) te poboljšanja ponude osposobljavanja s ciljem povećanja kvalitete turističkih usluga i proizvoda, korištenja novih tehnologija i postupka prilagodbe klimatskim promjenama;

56.  naglašava potrebu za pojednostavljivanjem postupaka dobivanja vize, smanjivanjem uključenih troškova i izdavanjem viza za višekratni ulazak za posjetitelje iz trećih zemalja, posebice one iz zemalja BRIC-a; poziva Komisiju da istraži i odmah provede nove, «pametne» načine izdavanja turističkih viza kako bi se što više povećao broj turistički dolazaka;

57.  naglašava da je industrija kružnih putovanja važan gospodarski resurs za europske luke i susjedne lokalne zajednice, što je također bitno u razvoju i korištenju energetski učinkovitijih brodova s nižim razinama emisija; potiče planiranje privlačnih turističkih programa osmišljenih da poboljšaju posjetiteljevo iskustvo ističući pomorsku, kulturnu i povijesnu važnost lučkih destinacija;

58.  poziva Komisiju da poveća svoje napore kako bi potaknula konkurentnost europskih luka pružanjem potpore i koordiniranjem kapaciteta lučkih infrastruktura te nadograđivanjem usluga koje se pružaju (npr. njihovim usklađivanjem sa schengenskim zahtjevima) kako bi europske luke bile privlačnijima brodovima za kružna putovanja i korisnije za lokalne i ribarske zajednice, na taj im način omogućavajući da prošire svoje aktivnosti; poziva Komisiju da uzme u obzir posebne značajke luka u otočnim i najudaljenijim regijama;

59.  zahtijeva da opremanje putničkih terminala i novih putničkih brodova s opremom za ljude smanjene pokretljivosti postane obavezno u projektima modernizacije i širenja luka;

60.  ponovno naglašava važnost obalnog i plovidbenog putničkog prometa, posebno putem trajekata i brodova za kružna putovanja te ukazuje na stupanje na snagu Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika koji putuju morem, koja bi trebala pomoći poboljšati kvalitetu pomorskog turizma; poziva Komisiju da u vezi s tim pokrene kampanju za poboljšanje kvalitete putničkih brodova i brodova za kružna putovanja u skladu s pravima putnika, na temelju najboljih praksi subjekata;

61.  ističe važnost jahtinga i jedrenja za pomorski turizam; poziva Komisiju da prouči, u kontekstu svoje predstojeće komunikacije o pomorskom turizmu, društveni i gospodarsku učinak ovog sektora, opseg usklađivanja i pojednostavljivanja pravila koja uređuju izdavanje dozvola za rad, navigacijske i radne uvjete, sigurnosne uvjete, održavanje i popravak jahti te uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija u ovom sektoru na razini EU-a;

62.  ponovo potvrđuje važnost plažnog turizma kao značajke određenih europskih obalnih regija; poziva Komisiju da provede procjenu učinka kako bi potvrdila može li Direktiva 2006/123/EZ imati negativan učinak na male i srednje poduzetnike u ovom sektoru te ako je potrebno da predloži mjere kako bi se ublažio ovaj učinak i kako bi se osiguralo da se posebne značajke ove profesionalne aktivnosti uzmu u obzir prilikom primjene Direktive;

63.  poziva Komisiju da potakne države članice, regije, nezavisne zajednice i druge dioničare u obalnim i otočnim područjima da na sustavan način razviju i provedu inicijativu «drevnih trgovačkih puteva» koju je Parlament odobrio u proračunu za 2013. i to u mediteranskom i u drugim europskim morskim bazenima, posebno kako bi se proširio izbor turističkih proizvoda i smanjila sezonska priroda turizma;

64.  poziva Komisiju da uključi održivi pomorski, otočni i obalni turizam u povezane akcije i programe, poput «EDEN – Europske destinacije izvrsnosti» i Calypso programa te da pruži potporu inicijativama koje potiču diversifikaciju obalnog, pomorskog i morskog turizma, pomažu smanjiti sezonsku prirodu turističkih aktivnosti i zapošljavanja te potiču prilagodbu klimatskim promjenama; u tom pogledu smatra da diversifikacija turizma može pomoći povećati privlačnost pomorskih regija i omogućiti im nadilaženje tradicionalnog modela «sunce, more i pijesak»;

65.  poziva na promicanje pomorskih odmarališta jer ona mogu smanjiti sezonska kolebanja te stvoriti višestruki učinak za lokalna i regionalna gospodarstva uključivanjem ribarskih zajednica i uspostavljanjem ravnoteže između gospodarskog rasta i održivosti;

66.  poziva Komisiju da uzme u obzir doprinos i ulogu lokalne kulture i obrtničke gastronomije u razvoju europskog obalnog turizma; smatra da je nužno koristiti i koordinirati postojeće politike i alate te izraditi nove programe i akcije kako bi se potaknulo stvaranje sinergija, posebno između malih i srednjih poduzetnika u primarnom i tercijarnom sektoru u obalnim područjima EU-a;

67.  potiče Komisiju da u Virtualni turistički opservatorij uključi dio posvećen pomorskom i obalnom turizmu, osiguravajući veze između istraživačkih instituta, poduzeća i javnih tijela vlasti s ciljem unapređivanja istraživanja tržišta, pružajući poduzećima i javnim tijelima vlasti napredne podatke o razvoju ponude i potražnje i stvarajući povoljnije poslovne uvjete, u isto vrijeme pružajući podatke o vezama između biološke raznolikosti, zaštite klime i održivih turističkih inicijativa;

Plava energija

68.  primjećuje da su klimatske promjene jedna od glavnih prijetnji morskoj biološkoj raznolikosti u cijelom svijetu i da se energetski aspekti strategije plavog rasta moraju temeljiti na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti;

69.  u tom pogledu potvrđuje važnost europskih mora i oceana za energetsku sigurnost EU-a i diversifikaciju njegovih izvora energije i načina opskrbe;

70.  primjećuje potencijal energije vjetra na moru, plime, valova i oceanske toplinske energije, kao i konvencionalnog energetskog sektora na moru, da stvore održiva radna mjesta u obalnim regijama, smanje emisije i pridonesu srednjim i dugoročnim energetskim ciljevima EU-a; ističe činjenicu da će biti potrebno značajno ulaganje u ponovno razvijanje mrežnih veza i u kapacitet prijenosa kako bi se iskoristio ovaj potencijal;

71.  naglašava da plava energija predstavlja prednost za europsko pomorsko gospodarstvo; potiče Komisiju i države članice da pridonesu ostvarivanju potencijala plave energije koristeći strategije morskih bazena, obraćajući posebnu pažnju na mogućnosti koje nude najudaljenije regije zbog svoje lokacije i prirodnih obilježja;

72.  poziva Komisiju da aktivno pruži potporu globalnom vodstvu EU-a u ovom području razvijajući europsku industrijsku strategiju za plavu energiju, kao što je to u prošlosti učinila za druge sektore;

73.  poziva Komisiju da usvoji, u svojoj predstojećoj komunikaciji u ovom području, integrirani pristup razvoju morskih izvora energije, iskorištavajući sinergije između energije vjetra na moru i drugih oblika obnovljive morske energije; naglašava da takav pristup mora omogućiti da se energija dobavlja iz punog i održivog raspona izvora, u skladu s načelom predostrožnosti i osiguravajući pomorsku zaštitu i sigurnost te da također mora uključivati planove za primjerenu infrastrukturu za prijenos energije s mora na kopno i mora osigurati uzajamno povezivanje s konvencionalnom električnom mrežom;

74.  poziva države članice da rade zajedno kako bi olakšale održivu izgradnju mreže za obnovljivu energiju na Sjevernom moru; poziva Komisiju da izradi prijedlog za odgovarajući regulatorni okvir;

Ribarstvo i akvakultura

75.  naglašava da bi akvakultura i ribarstvo trebali pridonositi proizvodnji hrane na održivoj osnovi u cijeloj Uniji te dugoročnoj sigurnosti hrane i zaštiti potrošača; smatra da treba poticati razvoj i inovaciju održive akvakulture i industrije prerade ribe smanjivanjem birokracije i promicanjem mogućnosti zapošljavanja u ovim sektorima te poboljšavanjem kvalitete života u obalnim i ruralnim područjima;

76.  naglašava važnost razvijanja održive akvakulture kako bi se smanjilo izlovljavanje europskih ribljih stokova te kako bi se smanjila ovisnost o uvozu ribe iz trećih zemalja koja predstavlja više od 60 % ribe koja se konzumira unutar EU-a;

77.  ističe da akvakultura u EU-u već nudi 80 000 radnih mjesta i ima potencijal značajno poboljšati gospodarstva obalnih zajednica, imajući na umu predviđanja UN-a da će proizvodnja ribe iz uzgoja premašiti proizvodnju konvencionalnog ribarstva do 2019.;

78.  poziva Komisiju da, u svojim predstojećim strateškim smjernicama za akvakulturu u EU-u, promiče akvakulturu na moru koja se može kombinirati s plavim energetskim postrojenjima kako bi se smanjio pritisak preintenzivne akvakulture na obalne ekosustave i na druge aktivnosti; ističe potrebu da predmetnim integriranim upravljačkim planovima država članica kako bi se pojednostavio administrativni teret i osigurala dodjela odgovarajućeg prostora za razvoj ovih aktivnosti;

79.  naglašava važnost budućeg Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) koji po prvi put kombinira Integriranu pomorsku politiku i financiranje ribarstva, kao i ono Europske investicijske banke (EIB), u smislu pružanja potpore održivom i ekološki prihvatljivom razvoju ribarstva, akvakulture i prerade ribe, kao i diversifikacije prihoda u ribarskim zajednicama koje ovise o tim sektorima, posebno u odnosu na mali obalni ribolov, stručno usavršavanje žena i mladih te privlačenje novih poduzetnika u sektor;

80.  potvrđuje da je zaštita pomorskih granica Europe izazov za države članice; smatra da uspješno plavo gospodarstvo zahtijeva sigurne pomorske granice EU-a, s ciljem osiguravanja zaštite morskog okoliša, nadzora ribarstva, borbe protiv nezakonitog ribolova i provođenja zakona; ističe stoga važnost uspostavljanja europske obalne straže koja bi koordinirala operacije i nadzor na moru; nadalje, naglašava važnost intenziviranja regionalnih inicijativa za suradnju povezanih s ribarskim sektorom;

Vađenje mineralnih sirovina iz mora

81.  prepoznaje postojanje povoljnih uvjeta za vađenje mineralnih sirovina iz mora; no, naglašava da je okoliš morskog bazena povezan s ostatkom planeta kroz međusobne izmjene tvari, energije i biološke raznolikosti koje, ako se poremete, mogu uzrokovati nepredvidive promjene u ribljim stokovima i gubitak biološke raznolikosti;

82.  poziva Komisiju da posebnu pažnju posveti ekološkim posljedicama rudarenja u morskom bazenu, posebno u visoko osjetljivim morskim okolišima, da pruži potporu relevantnim istraživačkim projektima, da primijeni načelo predostrožnosti te da surađuje s tijelima vlasti trećih zemalja koje su uključene u sektor u pokušaju bržeg popunjavanja postojećih praznina u znanstvenim spoznajama;

83.  prepoznaje da učinkovitije korištenje resursa, u kombinaciji s pojačanim politikama recikliranja, nudi isplativiji i održiviji pristup zadovoljavanju naših potreba za mineralnim sirovinama nego intenzivno iskorištavanje podvodnih resursa; osuđuje činjenicu da nedostaci u recikliranju sirovih i rijetkih materijala iz zemlje pridonose povećanju količine otpada i stoga poziva na mjere za poticanje industrija recikliranja kako bi se pružila alternativa rudarenju pod morem; primjećuje dugoročne mogućnosti zapošljavanja koje nudi ovaj alternativni pristup;

Plava biotehnologija

84.  prepoznaje da plava biotehnologija ima potencijal stvaranja visoko kvalificiranog zapošljavanja i ima mnogo za ponuditi u kritičnim područjima poput zdravlja, prehrane i inovacije; pozdravlja namjeru Komisije da pruži potporu istraživanju i inovaciji koja je potrebna kako bi se promicala ova aktivnost na području poduzetništva;

85.  naglašava potencijal morske biološke raznolikosti za sektor plave biotehnologije, posebno u za sad još većinski neistraženom dubokom moru, no naglašava potrebu za opreznim istraživanjem ovog visoko osjetljivog ekosustava;

86.  poziva Komisiju da jasno utvrdi probleme i izazove povezane s plavom biotehnologijom (na primjer biološka nanotehnologija, biološki materijali i uvođenje genetski modificiranih riba, školjki i mikroorganizama) i da upotrijebi dobar znanstveni pristup koji se temelji na načelu predostrožnosti kako bi utvrdila, procijenila i upravljala povezanim ekološkim i zdravstvenim rizicima;

87.  poziva Komisiju da promiče partnerstvo između privatnog sektora i istraživačkih instituta, kao i prekogranična partnerstva poput Europskog centra za biološko istraživanje mora, budući da morska biotehnologija i pristup morskoj biološkoj raznolikosti zahtijevaju znanstvena znanja te sofisticiranu i skupocjenu opremu;

o
o   o

88.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.
(2) SL C 70E, 8.3.2012., str. 70.
(3) SL C 81 E, 15.3.2011., str. 10.
(4) SL C 45 E, 23.2.2010., str. 1.
(5) SL C 279 E, 19.11.2009., str. 30.
(6) SL C 175 E, 10.7.2008., str. 531.


Doprinos zadruga za rješavanje krize
PDF 302kWORD 32k
Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o doprinosu zadruga prevladavanju krize (2012/2321(INI))
P7_TA(2013)0301A7-0222/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 54.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 3. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2012. o Statutu europskih zadruga u pogledu sudjelovanju radnika(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu europskih zadruga (SCE)(4),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 94/1069/EZ od 7. prosinca 1994. o prijenosu malih i srednjih poduzeća(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o prijenosu malih i srednjih poduzeća(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o promicanju zadruga u Europi (COM(2004)0018),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o inicijativi za socijalno poduzetništvo (COM(2011)0682),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o zadrugama i restrukturiranju(7),

–  uzimajući u obzir preporuku 193. Međunarodne organizacije rada o promicanju zadruga, koju su prihvatile vlade svih 27 sadašnjih država članica, u vezi s rezolucijom Opće skupštine UN-a iz 2001. pod naslovom «Zadruge i ljudski razvoj» i činjenicu da su Ujedinjeni narodi godinu 2012. proglasili Međunarodnom godinom zadruga,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A7-0222/2013),

Uvod

1.  ističe da zadruge, zajedno s ostalim poduzećima socijalne ekonomije, igraju važnu ulogu u europskoj ekonomiji, naročito u vremenima krize jer povezuju profitabilnost sa solidarnošću, otvaraju visokokvalitetna radna mjesta, jačaju socijalnu, ekonomsku i regionalnu koheziju i stvaraju socijalni kapital; nadalje, svjestan je činjenice da za poduzeća socijalne ekonomije treba postojati jasniji i usklađeniji zakonodavni okvir koji uvažava veliku raznolikost među subjektima socijalne ekonomije i njihove specifična svojstva;

2.  napominje da zadruge postaju sve važnije unutar EU-a te da postoji oko 160 000 zadruga u vlasništvu 123 milijuna članova koje zapošljavaju 5,4 milijuna ljudi – uključujući oko 50 000 zadružnih poduzeća u industrijskom i uslužnom sektoru koja zapošljavaju 1,4 milijuna osoba – te da zadruge u prosjeku doprinose približno 5 % BDP-u svake države članice; napominje da je u proteklih nekoliko godina, kao rezultat restrukturiranja poduzeća u teškoćama ili onih bez pravnih slijednika, osnovano nekoliko stotina industrijskih i uslužnih zadružnih poduzeća, te su tako sačuvane ili obnovljene lokalne ekonomske aktivnosti i radna mjesta; napominje da su zadruge u industrijskom i uslužnom sektoru imale snažan utjecaj na regionalni razvoje u nekima od industrijski najrazvijenijih regija EU-a; napominje da «socijalne» zadruge specijalizirane za radnu integraciju zapošljavaju više od 30 000 osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju u industrijskom i uslužnom sektoru; ističe da su zadruge postale model za samostalno zaposlene i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima te da je prisutnost tog modela snažno porasla u novim sektorima, kao što su socijalne i zdravstvene usluge, digitalne i usluge podrške poslovanju, kao i usluge od općeg interesa koje je nekad obavljao javni sektor (npr. usluge zaštite okoliša i upravljanja prirodnim područjima, obrazovanje i kultura te proizvodnja energije iz obnovljivih izvora); napominje da zbog toga zadruge imaju vrlo važnu ulogu u EU-u u gospodarskom i socijalnom smislu, kao i u pogledu održivog razvoja i zapošljavanja, a osim toga predstavljaju odskočnu dasku za socijalne inovacije koje su vrlo važna tema u okviru strategija EU 2020 i Horizon 2020 te doprinose ostvarenju cilja održivog ekonomskog i socijalnog razvoja regionalnih i lokalnih zajednica;

3.  ponovo naglašava da zadružni poslovni model doprinosi istinskom ekonomskom pluralizmu, čini najvažniji dio «socijalne tržišne ekonomije» i potpuno je u skladu s vrijednostima iz Ugovora o EU-u i ciljevima iz strategije Europa 2020.;

4.  ističe da su se mnoge zadruge pokazale čak i otpornijima od mnogih konvencionalnih poduzeća u kriznim vremenima, kako s obzirom na stopu zaposlenosti, tako i u pogledu zatvaranja poduzeća; napominje da su se, unatoč krizi, zadruge osnivale u novim i inovativnim sektorima te da postoji mnogo dokaza spomenute otpornosti, naročito kad je riječ o zadružnim bankama i zadrugama u industrijskom i uslužnom sektoru (radničke zadruge, socijalne zadruge i zadruge koje su osnovala od mala i srednja poduzeća); ističe da se, zahvaljujući tome što zadruge imaju veliku sposobnost prilagodbe promjenama, zadružni model pokazao sposobnijim od drugih modela reagirati na nove potrebe i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, te očuvati ugroženo poslovanje i pritom ostvarivati svoju misiju; nadalje naglašava stratešku ulogu zadruga koje su osnovala mala i srednja poduzeća jer one mogu ponuditi kolektivna rješenja za zajedničke probleme i tako omogućuju ostvarivanje ekonomije razmjera; napominje sve veću važnost «zadruga u zajednici» koje omogućuju, prije svega u udaljenim i nedovoljno razvijenim područjima, izravni angažman građana kako bi zadovoljili različite potrebe kao što su zdravstvene i socijalne usluge, obrazovanje, komercijalne usluge, komunikacije itd.;

5.  smatra da zadruge u recesijskim vremenima mogu uspješno promicati poduzetništvo na razini mikropoduzeća jer omogućuju vlasnicima malih poduzeća, a to su često skupine građana, preuzimanje poslovnih odgovornosti; u tom smislu, podržava osnivanje zadruga u sektoru socijalne skrbi kako bi se osigurala veća socijalna uključenost ranjivih društvenih skupina;

6.  tvrdi da, zahvaljujući svojoj decentraliziranosti, zadružni model snažno doprinosi ostvarenju prioriteta utvrđenih za razdoblje do 2020. u Direktivi o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (2009/28/EZ) i prijelazu s fosilnih izvora energije na obnovljive; u vezi s tim, ističe činjenicu da su više od 1 000 zadruga na području uporabe energije iz obnovljivih izvora osnovali građani; vjeruje da zadruge koje djeluju na području obnovljivih izvora energije omogućuju građanima da postanu suradnici na lokalnim projektima te potiču ulaganja u projekte na području obnovljivih izvora energije, čime se pak povećava društvena prihvaćenost novih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; smatra da se uključivanjem građana u proizvodnju energije može povećati njihova svijest o potrebi održive i učinkovite potrošnje energije kao i njihova kontrola nad cijenama energenata; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost ulozi koju zadruge na području energetike mogu imati u povećanju uporabe obnovljivih izvora energije i unapređenju energetske učinkovitosti;

7.  izražava stajalište da je opisana veća otpornost uglavnom rezultat zadružnog modela upravljanja koji se temelji na zajedničkom vlasništvu, demokratskoj ekonomskoj participaciji te kontroli, organizaciji i upravljanju koje obnašaju svi članovi, tj. zainteresirane strane, kao i predanosti zajednici; naglašava da je za otpornost zadruga također zaslužan i karakterističan model prikupljanja kapitala koji ne ovisi toliko o kretanjima na financijskim tržištima, a vezan je za raspoređivanje viškova u pričuvna sredstva, od kojih jedan dio po mogućnosti ne podliježe raspodjeli (naročito u obliku imovine kojom se podržava zadrugarstvo općenito, nakon što se plate sva nepodmirena sva dugovanja u slučaju likvidacije), i ostvarenje poduzetničkih ciljeva koji obuhvaćaju uravnotežene socijalne i ekonomske ciljeve te unapređenje poslovanja i aktivnosti zadruga; smatra da se tim modelom pomaže osigurati da zadruge dugoročno pristupaju svom poslovanju tijekom nekoliko generacija i učvršćuje se njihovo mjesto u lokalnoj ekonomiji, što doprinosi održivom lokalnom razvoju i jamči da one neće napustiti lokalnu zajednicu čak i ako se prošire na međunarodnom planu;

8.  napominje da zadružna poduzeća mogu uspješno i učinkovito zadovoljiti postojeće i nove potrebe na područjima kao što je upravljanje kulturnim resursima i kreativne aktivnost te ekološka održivost u vezi s novim životnim stilovima i oblicima potrošnje; naglašava da zadruge također njeguju vrijednosti kao što je zaštita zakonitosti – jedan takav primjer je Italija gdje je zadrugama povjereno upravljanje imovinom koja je oduzeta pripadnicima mafije;

9.  smatra da bi zadruge trebale biti potpuno obuhvaćene ciljevima u okviru industrijske politike EU-a i mjerama koje poduzima EU s obzirom i na njihov važan doprinos restrukturiranju industrije, jednom od glavnih poglavlja nove industrijske politike EU-a;

10.  napominje također da međusobnom suradnjom zadruge mogu iskoristiti prednosti ekonomije razmjera, razmjenjivati iskustva i najbolju praksu te, prema potrebi, objediniti ili prenositi ljudske i financijske resurse; tvrdi da su se, zahvaljujući sebi svojstvenoj fleksibilnosti, zadruge sposobne održati i u najtežim vremenima;

11.  napominje da u različitim državama članicama postoje brojni primjeri dobre prakse koji pokazuju da zadružna poduzeća ostvaruju odlične rezultate u smislu rasta, zapošljavanja, stope održanja poslovanja i pokretanja novih poslova, a ti primjeri obuhvaćaju sustav jednokratne isplate («pago único») u Španjolskoj i Marcorin zakon u Italiji, prema kojima se osnivanje novih zadruga djelomično financira naknadama za nezaposlenost, te «zadruge za zapošljavanje i poduzetništvo» osnovane u Francuskoj, Švedskoj i Belgiji; nadalje ističe da se skupine pojedinačnih zadruga mogu dobrovoljno udružiti u velike poslovne skupine u sektorima kao što su industrija, poljoprivreda, distribucija, financije, istraživanje i razvoj te visokoškolsko obrazovanje; smatra da zadružno društvo ustrojeno, na primjer, po uzoru na britansko fiducijarno društvo može biti uspješan model dobrog upravljanja profesionalnim ili poluprofesionalnim sportskim organizacijama, što istovremeno olakšava neposredno uključivanje glavnih dionika, navijača, u upravljanje klubom (bez obzira radi li se o profesionalnom klubu ili ne); poziva Komisiju da temeljito prouči te primjere dobre prakse i razmotri njihovo uključivanje u definiranje politike EU-a koja pogoduje poduzetništvu;

12.  Smatra da zadruge znatno pridonose ekonomiji EU-a i stabilnoj zaposlenosti, naročito u kriznim vremenima;

13.  naglašava potrebu razvijanja, između ostalog, modela zadruge za zapošljavanje i poduzetništvo (BEC), čime se poduzećima omogućuje da postupno rastu ovisno o potrebama poduzetnika i razvijaju se u skladu s razvojem svojih poslovnih aktivnosti;

14.  napominje, međutim, da zadruge nisu imune na neuspjeh;

15.  napominje da u različitim državama članicama postoje različite situacije koje ukazuju na pravne i koncepcijske razlike; stoga poziva Komisiju da provede pregled postojećeg zakonodavstva kako bi se utvrdili zajednički temelji i uskladili njihovi osnovni elementi, u skladu s načelom supsidijarnosti, s ciljem uklanjanja prepreka za razvoj zadruga;

16.  naglašava da zaposlenici preuzimaju velik financijski rizik kod osnivanja zadruge ili kod prijenosa vlasništva nad poduzećem na njegove zaposlenike; napominje da dobro upravljanje, posebno u radničkoj zadruzi, u velikoj mjeri ovisi o potpori zaposlenicima i nadzoru zaposlenika pri upravljanju poslovanjem;

Regulatorni okvir

17.  smatra da tu otpornost svojstvenu zadrugama treba ojačati na način da im se posveti odgovarajuća pozornost u svim relevantnim područjima politike EU-a čiji je cilj doprinijeti svrsishodnom, održivom i uključivom rastu, između ostaloga i primjenom drugačijeg modela ekonomskog razvoja kojim se uvažava europski socijalni model i pojednostavljenjem postojećeg zakonodavstva EU-a o zadrugama; smatra, naročito, da u Akcijskom planu za poduzetništvo do 2020. treba ukazati na važnu ulogu zadruga; vjeruje da treba poduzeti potrebne korake kako bi se osigurali jednaki uvjeti poslovanja za zadruge i druge oblike poduzeća, a pritom sačuvati ciljeve i načine rada zadruga kao i njihov socijalni karakter;

18.  podsjeća na potrebu da Europska unija u svom zakonodavstvu prizna različite oblike poduzetništva i osigura jednako postupanje prema njima kako bi se zajamčilo poštovanje načela poduzetničke slobode, bez obzira na pravni oblik poduzeća; žali zbog činjenice da Komisija u svom Akcijskom planu za poduzetništvo do 2020. ne naglašava ulogu socijalno-ekonomskih poduzeća, već samo podsjeća na njihov doprinos otvaranju radnih mjesta i socijalnim inovacijama te da su ona suočena s većim poteškoćama u financiranju nego mala i srednja poduzeća;

19.  stoga poziva Komisiju da ojača svoje službe osnivanjem jedinice odgovorne za zadruge i druge socijalno-ekonomske organizacije (kao što su uzajamni fondovi, zaklade i udruženja koja se bave ekonomskim i financijskim djelatnostima), da posveti veću pažnju mjerama čiji je cilj osigurati odgovarajuće resurse te da sudjeluje u kreiranju politike u vezi sa socijalno-ekonomskim organizacijama i nadzire njenu provedbu; apelira na Komisiju da posveti odgovarajuću pozornost pretvaranju industrijskih i uslužnih poduzeća koja su u teškoćama ili bez pravnog slijednika u zadruge uspostavljajući službe koje se bave tom zadaćom;

20.  poziva Komisiju da osigura veću fleksibilnost pravila o javnoj nabavi koja se odnose na poduzeća kojima upravljaju zaposlenici, dopuštajući, na primjer, vremenski ograničenu rezervaciju;

21.  poziva Komisiju da zajamči usklađivanje s mjerama u okviru Inicijative za socijalno poslovanje kao i smanjenje administrativnih prepreka između dviju inicijativa;

22.  U skladu s preporukom Međunarodne organizacije rada 193/2002, apelira na države članice da pregledaju svoje zakonodavstvo koje se odnosi na zadruge općenito te, naročito, posebne tipove zadruga, kao što su radničke zadruge, socijalne zadruge, obrtničke zadruge i zadružne banke, s ciljem usvajanja sveobuhvatne politike koja će podupirati zadružni model poslovanja i stvaranje regulatornog okruženja koji će pogodovati priznavanju uloge zadruga i njihove organizacije upravljanja kao i razvoju zadruga, posebno na područjima i u sektorima gdje se pokazalo da taj model stvara dodanu vrijednost u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu; poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima i drugim regionalnim i lokalnim dionicima utvrde strateške sektore pogodne za zadružne projekte; naglašava da to treba obuhvatiti uvođenje odgovarajućih financijskih instrumenata i priznavanje uloge zadruga u nacionalnom socijalnom dijalogu, kao i ulogu kreditnih zadruga koje su uvijek pridavale posebnu važnost održivom i socijalno odgovornom financiranju i imaju snažnu lokalnu prisutnost; podsjeća da tu preporuku valja imati na umu prilikom pregleda Uredbe o Statutu europskih zadruga (SCE);

23.  naglašava važnost izrade regulatornih akata unutar čvrstog pravnog okvira i u skladu s međunarodnim standardima kako bi se izbjegla neujednačena nacionalna tumačenja i opasnost pojavljivanja konkurentskih prednosti ili konkurentski nepovoljnog položaja na regionalnoj, nacionalnoj ili makroregionalnoj razini;

24.  ističe važnost uključivanja zadruga u buduće inicijative i pothvate Unije u vezi sa zadrugama u svim fazama toga procesa;

Prijenos i restrukturiranje poduzeća

25.  smatra da bi prijenos vlasništva nad poduzećem na njegove zaposlenike osnivanjem zadruge i drugih oblika radničkog vlasništva mogao biti najbolji način osiguranja nastavka rada poduzeća; naglašava da bi taj način prijenosa poduzeća na zaposlenike, a naročito ako to podrazumijeva radničke zadruge i otkup vlasničkih udjela od strane radnika, trebalo podržati posebnom linijom u proračunu EU-a koja također uključuje i financijske instrumente; hitno poziva da se, uz sudjelovanje Europske investicijske banke (EIB) i socijalnih partnera te dionika u okviru zadružnog pokreta, uspostavi europski mehanizam za promicanje razvoja zadruga i, naročito, prijenos poduzeća primjenom zadružnog modela što uključuje, na primjer, instrument uzajamnih fondova;

26.  ističe da primjena otkupa vlasničkih udjela od strane radnika postaje sve uobičajenija praksa u državama članicama kao odgovor na ekonomsku krizu; stoga poziva Komisiju da utvrdi financijske instrumente kojima će potaknuti tu praksu ili da proširi postojeće;

27.  naglašava aktivnu ulogu socijalnih zadruga u restrukturiranju malih i srednjih poduzeća, naročito ako se pritom radi o «izdvajanju poslova u socijalna poduzeća» kojim se promiče integracija radnika za koje se može smatrati da su u nepovoljnom položaju i koji su u kritičnoj situaciji u pogledu zapošljavanja, pri čemu se primjenom načela solidarnosti jača sposobnost za zadovoljenje društvenih potreba;

28.  napominje da vrlo često kod prijenosa poduzeća na radnike problem nije samo trajanje postupaka, već – a to je čak i važnije – nedostatak znanja o tom poslovnom scenariju kod relevantnih stručnjaka (npr. pravnika ili računovođa) te u pravnom i obrazovnom sustavu; naglašava da bi izobrazba i podizanje svijesti kod svih subjekata uključenih u osnivanje ili prijenos vlasništva nad poduzećima u velikoj mjeri doprinijeli promicanju te prakse; stoga preporučuje da se zadružnom obliku poduzetništva dodijeli trajno mjesto u relevantnim nastavnim programima na sveučilištima i školama za poslovno upravljanje; nadalje, vjeruje da među sindikatima i tijelima čija je zadaća pružanje informacija o osnivanju poduzeća ili prijenosu vlasništva nad njima treba promicati bolje poznavanje zadruga, a prijenos vlasništva nad poduzećima na radnike u obliku zadruga treba podržati financijski, između ostaloga i ciljanom, pametnom primjenom strukturnih fondova; naglašava važnost stručnih znanja koja su savezi zadruga u nekim državama članicama stekli osnivanjem i prijenosom vlasništva nad poduzećima u obliku zadruga te poziva Komisiju da uspostavi mehanizme koji će olakšati suradnju među poduzećima i njihovu razmjenu najbolje prakse i postupaka na ovom području te da o rezultatima izvijesti Vijeće i Parlament.

29.  apelira na države članice da uspostave okvir kojim će se olakšati prijenos poduzeća na radnike, uključujući i financijske mehanizme koji trebaju pomoći radnicima pri ulaganju u poduzeća koja su u teškoćama ili bez pravnog slijednika kao i povlaštena prava za radnike kako bi se stvorili najbolji uvjeti za podnošenje ponuda za preuzimanje poduzeća kojem prijeti zatvaranje;

30.  vjeruje također da države članice trebaju usvojiti politike kojima će olakšati aktivnosti radnika za stjecanje udjela u kapitalu i sudjelovanje u rezultatima njihovih poduzeća, a kojima će predvidjeti primjenu konkretnih fiskalnih mehanizama različitih od onih za industrijska i uslužna poduzeća te osigurati potrebnu pravnu zaštitu i razmjerno sudjelovanje u upravljanju, nadzoru, odlučivanju i odgovornosti za poslovanje poduzeća; podsjeća na činjenicu da te aktivnosti mogu povećati konkurentnost dotičnog sektora u cjelini;

31.  naglašava pozitivne aspekte mehanizama tipičnih za zadružni model, kao što je nedjeljivost pričuva, tj. nije moguća raspodjela pričuva među članovima čak niti u slučaju likvidacije, već se one moraju iskoristiti za razvoj zadrugarstva, te pravne odredbe kojima se trećim osobama omogućuje da zadrugama osiguraju poduzetnički kapital, uz stjecanje glasačkih prava ili bez njih, kao što su uzajamni fondovi i Cooperazione Finanza Impresa (CFI) u Italiji, Institut de Développement de l’Economie Sociale (ESFIN-IDES) u Francuskoj ili ulagačka struktura kod Mondragon Corporation u Španjolskoj;

32.  poziva Komisiju da promiče politiku i mjere koje doprinose očuvanju postojećih radnih mjesta, a ne samo otvaranju novih radnih mjesta osnivanjem novih poduzeća; poziva Komisiju da uspostavi nove službe za osnivanje novih poduzeća koje će podržavati zadružni tip poduzeća podižući svijest i pokrećući edukacijske inicijative;

33.  naglašava da je kod pretvorbe poduzeća u teškoćama u ekonomski održive zadruge potrebna precizna i rana dijagnoza; poziva nadležna tijela na svim razinama da surađuju sa socijalnim partnerima i zadružnim pokretom pri provedbi tih ranih dijagnoza te ocjeni izvedivosti i korisnosti pretvorbe poduzeća u zadruge; vjeruje da sindikati i savezi zadruga također trebaju biti uključeni u taj proces;

34.  poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu studiju u kojoj će se usporediti primjeri najbolje prakse koja se primjenjuje u državama članicama i nacionalni zakoni kojima se promiče pretvorba poduzeća u zadruge, a naročito odredbe koje se odnose na preuzimanja, stečajeve, financijske aranžmane, tijela za podršku poslovanju i osnivanje zadružnih klastera; naglašava važnost uključivanja zadruga u tu studiju kako bi se odredili prioriteti; u tu svrhu poziva Komisiju da razmotri izradu baze podataka u kojoj se sustavno prikupljaju slučajevi i informacije o pretvorbi u zadruge kako bi se omogućila razmjena dobre prakse i prikupljanje dosljednih podataka;

35.  poziva Komisiju i države članice da olakšaju i potiču osnivanje klastera zadruga i socijalnih poduzeća kako bi im se pomoglo u pronalaženju resursa koje trebaju da bi imali važniju ulogu u lancu proizvodnje i distribucije te kako bi se postigla ekonomija razmjera neophodna za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija;

Pristup financiranju i podrška poslovanju

36.  naglašava da zadružna poduzeća u industrijskom i uslužnom sektoru, a naročito mala i srednja poduzeća, iz različitih razloga, od kojih je jedan priroda njihova poduzetništva, nemaju pristup poduzetničkom kapitalu i kreditima na tržištima kapitala; napominje također da radničke zadruge u kapitalno intenzivnim sektorima obično imaju poteškoća pri prikupljanju velikih iznosa kapitala od svojih članova te da stoga treba razviti odgovarajuće financijske instrumente koji će biti prilagođeni njihovom obliku poduzetništva;

37.  ističe da je pitanje pristupa kreditima za zadruge od naročite važnosti ako se uzme u obzir njihova posebna struktura; stoga poziva Komisiju, Bazelski odbor i EIB da utvrde i primjenjuju kvalitativne parametre koji se odnose također i na kreditiranje i financiranje, a omogućuju razlikovanje uloge zadruga, uključujući i socijalne zadruge, od ostalih vrsta poduzeća;

38.  smatra potrebnim omogućiti jaču kapitalizaciju zadruga boljim korištenjem resursa koje ne može osigurati njihova socijalna struktura; poziva Komisiju da, nakon donošenja odluke o preuzimanju poduzeća ili njene provedbe, promiče mjere kojima se podržava kapitalizacija, uključujući i porezne olakšice – čak i ako su vremenski ograničene, ali da se te mjere ne smatraju državnim potporama;

39.  ističe da u nekim državama članicama vanjski subjekti zadrugama mogu osigurati poduzetnički kapital uz stjecanje samo ograničenih glasačkih prava ili bez njihova stjecanja kako bi se očuvalo vlasništvo članova i kontrolne strukture te da je to zadrugama omogućilo uspostavu boljeg dijaloga s ostalim financijskim institucijama; izražava svoje slaganje s takvom politikom i potiče države članice da zadrugama omoguće lakši pristup kreditima;

40.  smatra da Komisija, EIB i Europski investicijski fond (EIF) trebaju zadrugama osigurati pristup financijskim mehanizmima na razini EU-a, uključujući prema potrebi i akcijski plan za financiranje malih i srednjih poduzeća kako je predloženo u Aktu o jedinstvenom tržištu, te da u suradnji sa sektorom zadružnih banaka trebaju uložiti posebne napore kako bi osigurali da se to ostvari; naglašava da bi se tim aktivnosti moglo unaprijediti funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

41.  smatra da pri uređivanju financijskih tržišta i kasnijem provedbenom zakonodavstvu treba uzeti u obzir specifična svojstva zadružnih banaka;

42.  naglašava da programi i fondovi koji se uspostavljaju unutar višegodišnjeg financijskog okvira (2014.-2020.) trebaju biti važni instrumenti za potporu zadruga; smatra da pri izradi operativnih programa težište treba biti na lakšem osnivanju novih zadruga, podršci razvoju održivog poslovanja i odgovornom restrukturiranju, uključujući mjere kao što su prijenos poduzeća na radnike i socijalne zadruge, lokalni razvoj te socijalne, tehnološke i procesne inovacije koristeći globalna bespovratna sredstva i druge financijske instrumente, uključujući Fond za prilagodbu globalizaciji;

43.  smatra da pri izradi financijskih programa na razini EU-a i na nacionalnoj razini posebnu pozornost treba posvetiti (ili određeni postotak namijeniti) zadrugama čiji je cilj omogućiti lakši pristup zapošljavanju za osobe u nepovoljnom položaju, kao što je također utvrđeno Uredbom (EZ) br. 2204/2002 kako bi se učvrstila, povećala i poboljšala razina socijalne zaštite;

44.  poziva Komisiju da sljedeće financijske godine podrži pilot projekt čiji je cilj pomoći pri prijenosu poduzeća u poteškoćama na radnike kako bi mogla nastaviti raditi stvarajući na taj način nove zadruge kojima je moguće oživjeti poduzeća u poteškoćama ili stečaju;

45.  poziva Komisiju da osmisli mjere kojima će poduprijeti zapošljavanje mladih u zadružnom sektoru; također poziva Komisiju da u državama članicama potakne širenje zadružnog modela kao glavnog instrumenta za otvaranje novih radnih mjesta;

46.  vjeruje da bi države članice također trebale poduzeti korake kako bi zadrugama olakšale pristup cijelom nizu usluga za podršku poslovanja jer će im to pomoći da i dalje doprinose održivom razvoju svojih djelatnosti; u tom smislu apelira na države članice da uvedu mjere kojima će zadrugama olakšati pristup kreditiranju, a posebno radničkim, socijalnim i obrtničkim zadrugama nastalima iz mikro-poduzeća;

47.  smatra da države članice trebaju donijeti odgovarajuće mjere za uklanjanje svih zakonskih, administrativnih ili birokratskih prepreka koje sprečavaju ili ograničavaju rast zadruga;

48.  vjeruje da bi malim kreditnim zadrugama trebalo olakšati pristup tržištu na području cijele Europe;

49.  nadalje smatra da treba poticati mreže suradnje među malim i srednjim poduzećima, poput onih koje već postoje unutar EU-a u obliku zadruga (obrtničke zadruge, zadruge malih i srednjih poduzeća, zadruge za poticanje poslovne aktivnosti i zapošljavanja itd.) budući da takve mreže u velikoj mjeri doprinose osnivanju i održivosti mikro i malih poduzeća osiguranjem zajedničkih službi za marketing, nabavu ili druge poslove te im pomažu da postanu izvori inovacije;

50.  vjeruje da treba uspostaviti službe za pomoć pri osnivanju zadruga kako bi se podržalo stvaranje novih zadruga; nadalje vjeruje da na nacionalnoj i europskoj razini treba ohrabriti inicijative kojima se promiče zadružni model među novim potencijalnim poduzetnicima (npr. u sklopu sveučilišnih nastavnih programa);

o
o   o

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 76 E, 25.3.2010., str. 16.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0071.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0005.
(4) SL L 207, 18.8.2003., str. 1.
(5) SL L 385, 31.12.1994., str. 14.
(6) SL C 93, 28.03.1998., str. 2.
(7) SL C 191, 29.6.2012., str. 24.


Biogospodarstvo za Europu
PDF 300kWORD 31k
Rezolucija Europskog parlamenta od 2. srpnja 2013. o inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za EuropuEu (2012/2295(INI))
P7_TA(2013)0302A7-0201/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom «Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu» (COM(2012)0060),

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom «Europa 2020.: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast» (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi,(1)

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom «Rješavanje izazova na robnim tržištima i sa sirovinama» (COM(2011)0025) te njezino rješenje od 13. rujna 2011. u vezi s ovim priopćenjem,(2)

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća tijekom britanskog predsjedanja 2005. godine («Europsko biogospodarstvo utemeljeno na znanju»), za vrijeme njemačkog predsjedanja 2007. («Na putu prema biogospodarstvu utemeljenome na znanju») za vrijeme belgijskog predsjedanja 2010. («Europsko gospodarstvo utemeljeno na znanju: ostvarenja i izazovi»),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za regionalni razvoj (A7-0201/2013),

A.  budući da se predviđa rast svjetskog stanovništva sa 7 milijardi na više od 9 milijardi do 2050. godine, potražnja hrane porast će za oko 70%, uz veliki pritisak na vodne resurse;

B.  budući da smo suočeni s oskudicom svjetskih prirodnih zaliha, povećana potražnja obnovljivih izvora sirovina i globalne posljedice na klimatske promjene zahtijevaju djelotvornije iskorištavanje resursa;

C.  budući da će dugotrajan, inovativan i učinkovit pristup osigurati ne samo veću održivost nego i potporu za ruralni i regionalni razvoj, moguće smanjenje emisije stakleničkih plinova, veću održivost proizvodnog ciklusa te širenje inovacija u industriji diljem cijelog lanca vrijednosti;

D.  budući da će prijelaz na održivu ekonomiju ojačati konkurentnost europske industrije i poljoprivrednog sektora, povećati gospodarski rast, a time i omogućiti znatan porast razine zaposlenosti u Europi;

E.  budući da uspješno europsko biogospodarstvo ovisi o dostupnosti održivo upravljanih i usmjerenih zaliha hrane (poljoprivreda, šumarstvo i biorazgradivi otpad);

F.  budući da biogospodarstvo EU-a već bilježi preokret od gotovo 2 bilijuna EUR, a znatan rast očekuje se i od održive primarne proizvodnje, prerade hrane, industrijske biotehnologije i biorafinerija;

Opće napomene

1.  pozdravlja priopćenje Komisije pod nazivom «Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu» i u njemu iznešenoga akcijskog plana za provedbu strategije biogospodarstva;

2.  smatra da biogospodarstvo omogućuje proizvodnju industrijske i potrošačke robe uz niže troškove, upotrebljavajući manje energije i manje zagađujući okoliš;

3.  dijeli stajalište da se prijelaz na pametno, održivo i uključivo biogospodarstvo treba temeljiti ne samo na proizvodnji obnovljivih prirodnih resursa s malim utjecajem na okoliš nego i na ekološkom, ekonomskom i socijalno održivom korištenju tih sredstava, održavajući korištenje biotičkih izvora unutar granica obnovljivosti ekosustava;

4.  naglašava da je sada potrebno hitno djelovati kako bi se podržale inovacije i ulaganja u nove tehnologije te novi poslovni modeli i stvorili poticaji koji će gospodarstvu donijeti dugoročnu korist; naglašava ključnu ulogu privatnog sektora u ostvarivanju održivoga gospodarskog rasta;

5.  smatra da je biogospodarstvo preduvjet za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., točnije, inicijativa «Unija inovacija» i «Resursno učinkovita Europa»;

6.  pozdravlja potporu Komisije radikalnoj promjeni u pristupu EU-a proizvodnji, potrošnji, preradi, skladištenju, recikliranju i odlaganju bioloških resursa;

7.  ističe da iako je 22 milijuna ljudi već zaposleno u biogospodarstvu, što iznosi 9% od broja ukupno zaposlenih u EU-u, ono ima velik potencijal da zaposli još milijune;

8.  podupire prijedlog Komisije o sastavljanju radne skupine i vodiča o bioindustrijama u kojemu treba naglasiti doprinos obnovljivih izvora i biotehnologije za održivi razvoj i poticanje regija i gospodarskih subjekata na razvoj novih inovacija u biogospodarskom sektoru;

9.  poziva države članice da razviju nacionalne i regionalne planove biogospodarskog djelovanja te zahtijeva od Komisije da predstavi Parlamentu polugodišnje izvješće o primjeni biogospodarstva;

10.  naglašava da je EU globalni vođa na raznim područjima bioznanosti i biotehnologije; smatra da će prijelaz na biogospodarstvo omogućiti Europi da poduzme velike korake naprijed u smislu gospodarstva sa smanjenim udjelom ugljika, u smislu inovacija i konkurentnosti te poboljšati svoju ulogu na međunarodnoj sceni;

11.  naglašava važnost i golem potencijal resursne i energetske učinkovitosti; naglašava potrebu «proizvoditi više s manje» kako bi biogospodarstvo ostalo održivo;

12.  zauzima stajalište da biogospodarstvo za Europu ne smije samo zamijeniti sadašnje gospodarstvo temeljeno na fosilnim gorivima ili ponavljati trenutačno razorno ponašanje i obrasce potrošnje, nego bi trebalo prerasti u učinkovitiji i održiviji model koji uzima u obzir služenje društvu i okolišu kroz sve biogospodarske vrijednosne lance;

13.  pozdravlja reviziju u tijeku o Unijinu zakonodavstvu o biogorivima kako bi se ublažili negativni učinci neizravne emisije zbog promjena u načinu korištenja zemljišta te promoviralo tržište i razvoj naprednih biogoriva koja bi omogućila veću iskoristivost neprehrambenih sirovina poput otpada, ostataka, lignoceluloznih i celuloznih materijala;

14.  podsjeća da uvjete neizravne emisije zbog promjena u načinu korištenja zemljišta za biogoriva i biotekućine, kao i obvezujuće kriterije održivosti u korištenju čvrste i plinovite biomase treba uključiti u Direktivu o obnovljivim izvorima energije i Direktivu o kvaliteti goriva; poziva Komisiju da predloži Direktivu o okviru biomase koja bi obuhvatila sve primjene biomase (energija, goriva, materijali i kemikalije) i uvela hijerarhiju biomase;

Ulaganje u istraživanje, inovacije i vještine

15.  potiče Komisiju da nastavi istraživanje i razvoj koordinacije između država članica i između različitih sektora te posebno naglasi potrebu istraživanja procjene održivih granica biotičkih resursa, uzimajući u obzir funkcije ekosustava, prirodne prehrambene lance, kao i ljudsku potražnju hrane;

16.  poziva na detaljnije istraživanje da bi se utvrdile socijalne i ekološke prilike, kao i potencijalni troškovi biogospodarstva, uzimajući u obzir moguće različite utjecaje i pogrešne metode korištenja biogospodarstva u smislu korištenja oskudnih prirodnih resursa, rizik od štete u okolišu i gubitak bioraznolikosti te mogućnost za očuvanje;

17.  podupire uspostavu radne skupine biogospodarskih stručnjaka kako bi unaprijedili sinergiju i povezanost politika i inicijativa te biogospodarski opservatorij s namjerom promicanja uzajamnog učenja, osiguravajući neprestanu razmjenu znanja i informacija između istraživačkih instituta, tvrtki, institucija, sveučilišta, regionalnih gospodarstvenika, poljoprivrednika i građana u ruralnim područjima te ubrzanja razvoja pravnog okvira radi povećanja i omogućivanja istraživanja, njihove primjene i komercijalizaciju inovacija;

18.  podsjeća na važnost primjene načela opreznosti u korištenju biotehnologija, posebno na području genetski manipuliranih organizama i sintetske biologije;

19.  smatra da je potrebno uspostaviti multidisciplinarno i međusektorsko informiranje te programe osposobljavanja kako bi rezultati istraživanja postali dostupni dionicima, uključujući potrošače, te stvarajući mogućnosti za povećanje svijesti i uključivanja;

20.  poziva da se ukinu postojeće prepreke inovacijama duž vrijednosnog lanca, posebno brzim i znanstveno utemeljenim postupcima EU-a za odobravanje biotehnoloških proizvoda i mnogo brži pristup tržištu;

21.  poziva Komisiju da predloži praktične mjere regionalno sveobuhvatnog dosega u promicanju proizvodnje i potrošnje biogospodarskih proizvoda na regionalnoj razini;

22.  naglašava da biogospodarstvo zahtijeva razvijanje i daljnju integraciju vještina, novih znanja i disciplina kako bi se uhvatilo u koštac s društvenim promjenama u vezi s biogospodarstvom, promicanjem konkurentnosti, rasta i otvaranja radnih mjesta, zadovoljavanjem industrijskih potreba i osiguravanjem boljeg podudaranja vještina i radnih mjesta;

23.  naglašava da biogospodarstvo zahtijeva prvorazredne stručnjake i kvalificiranu radnu snagu; zadržava stajalište da je potrebno ulagati u strukovnu izobrazbu i visoko obrazovanje u regijama Europske unije, uzimajući u obzir posebne odlike regija; ističe da sustavi širokog obrazovanja i izobrazbe u regijama potiču i širenje poslovanja;

24.  pozdravlja proračun od 4,5 miljarde EUR koje je predložila Komisija u svojem Okvirnom programu za istraživanje (Horizon 2020.) i nada se da će proračun biti dostupan svim sektorima i biogospodarskim instrumentima, a u svrhu daljnjeg poboljšanja inovacija, uključujući istraživanja granica ekosustava, ponovnu upotrebu i recikliranje biomaterijala;

25.  smatra da su biorafinerije temeljene na lokalnom održivom biomaterijalu koji ne uključuje hranu ili upotrebe u druge, još vrednije svrhe ključan alat za provedbu postupaka pretvorbe neiskorištenih postrojenja i revitalizacije krizom pogođenih područja kroz inovativne postupke i ulaganja prema kružnom gospodarstvu te se nada da će se ova uloga i dalje poticati;

26.  naglašava da su potrebne dovoljne količine održivih sirovina za uspješan rad biorafinerija u Europi; ističe kako će to zahtijevati poboljšanje infrastrukture za skladištenje i prijevoz te razvijanje potrebne logistike;

27.  ističe da postoji samo ograničen broj demonstracijskih postrojenja u Europi te da su potrebna veća ulaganja kako bi europske industrije zadržale vodeću ulogu u sektoru biorafinerija; poziva Komisiju i države članice da podupru pilot-projekt i demonstracijske aktivnosti za postupno povećanje proizvoda i postupaka;

28.  naglašava da biogospodarske politike moraju biti bolje osmišljene kako bi se osiguralo kaskadno korištenje biomasa; sukladno tome poziva na razvoj pravnog instrumenta koji će utrti put učinkovitijem i odživom korištenju ovoga dragocjenog resursa; naglašava da takav instrument treba uspostaviti načelo kaskadnog korištenja unutar piramide biomasa, uzimajući u obzir njegove različite segmente, te ga jačati na njegovim najvišim razinama; ističe da bi takav pristup vodio do hijerarhijskoga, pametnoga i učinkovitog korištenja biomase, aplikacija s dodanom vrijednošću te pratećih mjera poput koordinacije istraživanja duž cijeloga vrijednosnog lanca;

Ojačana politika suradnje i angažman dionika

29.  smatra da je potrebno osigurati integrirani, koherentni, međusektorski i interdisciplinarni pristup biogospodarstvu te poziva na usklađivanje raznih uključenih politika EU-a i vodećih načela koji se na njih odnose, kao npr. načelo predostrožnosti, u različitim sektorima (Plan za učinkovitije iskorištavanje resursa; Unija inovacije; Inicijativa za sirovine; Horizon 2020.; Program zaštite okoliša 2020.; Kohezijska, zajednička poljoprivredna i zajednička ribarska politika; Direktiva o obnovljivim izvorima energije, o vodnom okviru, okviru otpada i o ambalaži; te posebne mjere o biootpadu); smatra da je također potrebno uspostaviti jedinstveno, dugoročno i stabilno regulatorno okruženje, kako na razini Unije, tako i na nacionalnoj razini, usmjereno na promicanje ulaganja u biogospodarstvo u Europi;

30.  poziva Komisiju da donese propise o financijskim instrumentima da bi poduprla predkomercijalna ulaganja, pretvorila rezultate istraživanja u komercijalne uspjehe i omogućila inovativnim tvrtkama, osobito za malo i srednje poduzetništvo, da pronađu financijske i druge instrumente potpore kojima se potiče razvoj biogospodarstva, primjerice kroz korištenje Regionalnih i strukturnih fondova i sredstava Europske investicijske banke za podjelu rizika, kroz povećanu koherentnost između različitih EU fondova istraživanja i inovacije, a kroz osnivanje sustava «sve na jednom mjestu» za informacije o inicijativama o gospodarstvu potpuno utemeljenom na ekologiji, s namjerom postizanja najvećeg mogućeg utjecaja; priznaje teškoće i financijske rizike u vezi s komercijalizacijom inovacija biogospodarstva i njihovim stavljanjem na tržište;

31.  poziva na razvoj industrijske infrastrukture i optimiziranih lanaca opskrbe bioproizvodima u ruralnim i obalnim područjima radi stvaranja novih radnih mjesta u poljoprivredi, šumarstvu, akvakulturi; poziva da se u ovu svrhu stavi na raspolaganje Europski fond za ruralni razvoj te da se to obavi na način da se smanji, a ne poveća onečišćenje okoliša i smanjenje bioraznolikosti;

32.  poziva na ciljane i specifične akcije radi smanjenja složenosti i trajanja birokratskih postupaka odobrenja koji kompliciraju postupke razvoja biorafinerija, osobito akcije koje potiču prijenos inovativnih, naprednih tehnologija izvan EU-a;

33.  odobrava korištenje modela javno-privatnog partnerstva (JPP), izvođenje odgovarajućih pouka iz problema koji su se pojavili u prethodnim primjenama iste formule u drugim sektorima; poziva Komisiju da izdvoji odgovarajuće resurse za razvoj i rast takvih partnerstva, u uvjerenju da je to ključna metoda za omogućivanje stvaranja novih vrijednosnih lanaca, jačanje postojećih lanaca i olakšavanje ulaganja u tehnologije i prototipove koji mogu prenijeti rezultate istraživanja na tržište;

34.  slaže se s potrebom za pristupom na više razina te poziva na pridavanje veće pozornosti regionalnim i lokalnim dimenzijama biogospodarstva te inicijative «odozdo prema gore»; pozdravlja uspostavu, na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a, biogospodarskih platformi koje mogu izmjeriti napredak u danom sektoru i omogućiti razmjenu znanja i najbolje primjere iz prakse, s namjerom da se osigura ravnomjeran razvoj biogospodarstva diljem EU-a; poziva i Komisiju da uključi stručnjake u sektor i u sva predmetna područja na koja se to odnosi, uz već prisutne predstavnike potrošača i građana; ističe da regionalna gospodarstva imaju ključnu ulogu u ostvarivanju pametnog, održivog i uključivog rasta;

35.  smatra da su inicijative «odozdo prema gore» važne u stvaranju biodruštva te da je presudan pristup usmjeren prema poslovanju i potražnji, u kombinaciji s pristupom usmjerenim prema vladi; smatra da za regionalne inicijative trebaju biti osigurane odgovarajuće mogućnosti; poziva Komisiju da podupre takve mreže i klastere radi promicanja izmjene iskustava;

Jačanje tržišta i konkurentnost

36.  poziva Komisiju da financijsko izvješće o inovacijama usmjeri u skladu s Unijom inovacija, uključujući i priroritete Horizona 2020., potičući da se rezultati istraživanja pripreme za tržište, premošćujući takozvanu «dolinu smrti» istraživanja u Europi;

37.  smatra da postoji niz izvrsnih alata (javna nabava, standardizacija, porezni poticaji, sustavi certificiranja i posebno etiketiranje) koji mogu osigurati dovoljan priljev održivih i visokokvalitetnih bioproizvoda te pružiti resursno učinkovit sustav proizvodnje; smatra da je potrebna reforma postojećeg zakonodavstva; poziva Komisiju da razvije kriterije održivosti za upotrebu biomase, na kojima se trebaju temeljiti alati kreiranja tržišta;

38.  naglašava da se biogospodarstvo koje se oslanja na iskorištavanje prirodnih resursa umjesto energije iz fosilnih goriva treba voditi valjanim političkim okvirom koji uzima u obzir ne samo gospodarsku održivost nego i socijalne i ekološke čimbenike održivosti;

39.  mišljenja je da je bitno uključiti i informirati potrošače o izboru bioproizvoda i usluga; u tom se smislu nada da će takvi proizvodi postati standardizirani na temelju dovoljnih kriterija održivosti u EU-u, uzimajući u obzir da bi to bio alat za promoviranje unosnoga europskog tržišta pomoću ovih proizvoda;

40.  smatra da se životni vijek bioproizvoda ne može umjetno skratiti; proizvod bi trebao biti izgrađen za najdulji mogući životni vijek;

41.  ističe da će biogospodarstvo dati važan doprinos razvoju ruralnih i obalnih područja; smatra da će sinergija i bliska suradnja duž vrijednosnog lanca, uključujući lokalne proizvođače poljoprivrednih i šumarskih sirovina i biorafinerija, pomoći u jačanju konkurentnosti i povećati profitabilnost ruralnih regija; naglašava potrebu razvijanja dugoročne biogospodarske strategije, vodeći računa o potrebi da se osigura sigurnost hrane;

42.  zahtijeva da se razvijeni biološki i biotehnološki postupci mogu upotrijebiti u obnovljivim bioizvorima iz otpada i neprehrambenih usjeva te kao dijelovi postojećega poljoprivrednog i šumarskog poslovanja;

43.  ostaje pritom da je jedno od vodećih načela biogospodarstva poboljšanje učinkovitosti resursa i smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina, energije i neobnovljivih prirodnih resursa; upućuje na važnost šumarskog sektora i drugih bioindustrija te ostaje pri tome da obnovljivi prirodni resursi i sirovine bez udjela ugljika, kao npr. drvo i vlakna drva, mogu zamijeniti neobnovljive fosilne sirovine; ističe da biogospodarska industrija proizvodi mnogo proizvoda visoke vrijednosti, kao npr. kemikalije, lijekove, plastiku i ostale nove inovativne materijale, te da otvara radna mjesta; naglašava potencijal biotehnologija temeljenih na morskim resursima;

44.  poziva Komisiju na promicanje mjera za povećanje potencijala repromaterijala na održivi način, na bolju mobilizaciju takvog repromaterijala, sakupljanje biorazgradivog otpada – uz izbjegavanje odviše čestog prijevoza – i osiguravanje da upotreba biomase ostane u ekološkim okvirima te da ne smanjuje funkciju spremnika ugljika; smatra da je u ovom kontekstu nužno hitno uspostaviti kriterije održivosti upotrebe energije biomasa za resursno učinkovitije svrhe, sprečavajući da poticaji za transformaciju biomasa u energiju naruše tržište i smanje dostupnost proizvođačima;

45.  smatra da je važno ulagati u biogospodarske opskrbne lance da bi se zajamčila dostupnost sirovina; tvrdi da biogospodarske strategije trebaju poticati ne samo učinkovitu upotrebu kućanskog i komunalnog otpada nego i oporavak poljoprivrednih i šumarskih nusproizvodnih tokova i ostataka; poziva na izradu boljeg zakonodavstva koje bi nudilo pravnu sigurnost i snažnu potporu održivoj upotrebi biogospodarskih resursa te na iskorištavanje sirovina i uspostavu politika, u svakom smislu, na fleksibilnom dugoročnom pristupu koji promiče ulaganja;

46.  smatra da, u skladu sa smjernicama nove europske strategije industrijske politike, biogospodarstvo može bitno pridonijeti borbi protiv deindustrijalizacije koja trenutačno pogađa Europu i preokrenuti taj postupak novim strategijama za poticanje tržišta i vraćanje konkurentnosti regionalnog sustava;

47.  preporučuje Komisiji da ekološki štetne subvencije definira kao «rezultat vladine aktivnosti koja daje prednost potrošačima ili proizvođačima da bi dopunila njihove prihode ili smanjila troškove, ali ujedno i diskriminira valjane prakse zaštite okoliša»(3); poziva Komisiju i države članice da na temelju ove definicije donesu, bez odgode te najkasnije do 2014., konkretne planove za postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš do 2020., uključujući subvencije koje potiču neučinkovitu upotrebu obnovljivih izvora i subvencije za fosilna goriva te izvješće o napretku putem Državnih reformskih programa; u ovom kontekstu, zabrinut je da subvencije za upotrebu biomaterijala kao energije već potkopavaju učinkovitost resursno učinkovitih ciljeva;

48.  bilježi sa zabrinutošću da porast potražnje za biomasom, osobito drvima, može izazvati široko krčenje šuma u zemljama u razvoju, gdje se emisije stakleničkih plinova ne obračunavaju na temelju Protokola iz Kyota; ističe da se, iako to može utjecati na kvalitetu tla, vodne cikluse i bioraznolikost, povećava pritisak na globalne sporazume, kao npr. Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) i UN-ov Zajednički program o smanjenju emisije ugljika iz deforestacije i degradacije šuma u zemljama u razvoju (REDD); jednako tako strahuje, uzimajući u obzir da su sustavi upravljanja zemljom slabi u mnogim zemljama u razvoju, da bi porast potražnje za proizvodima od drva mogla izazvati ilegalne sječe i time slabljenje dobrovoljnih partnerskih ugovora pod akcijskim planom provođenja zakona, upravljanja i trgovanja na području šuma (FLEGT);

49.  ističe da će prijelaz na biogospodarstvo pridonijeti daljnjoj integraciji ishoda Rio+20 u politike Europske unije; smatra da EU treba dodatno pojačati svoj doprinos inicijativama koje olakšavaju prijelaz prema uključivom zelenom gospodarstvu na međunarodnoj razini;

50.  poziva Europsku uniju da postane radno središte međunarodnog istraživanja i inovacije na području biogospodarskog istraživanja; navodi da će novi proizvodi, postupci i usluge temeljene na obnovljivim izvorima energije unaprijediti konkurentnost europske industrije i učiniti je međunarodnim predvodnikom;

51.  ocjenjuje da je ključno razvijati međunarodno pravno obvezujuće održive standarde u svim sektorima gdje se upotrebljava biomasa, kao i obvezujuće održive kriterije upravljanja šumama; preporučuje Europskoj uniji da nastavi s donošenjem multilateralnih sporazuma i pruži, osobito najmanje razvijenim zemljama, institucionalnu i tehničku potporu postupku osiguravanja održive upotrebe biomase;

52.  smatra da će model biogospodastva koji je razvijen unutar ove strategije riješiti kritična pitanja koja o tome ovise i, dugoročno, pokrenuti obrasce proizvodnje, potrošnje, razvoja i načina života koji su održivi i učinkoviti, ponovno pokrećući postupak europskog rasta kao rezultata nove sinteze između gospodarstva, okoliša i socijalnih kvaliteta;

o
o   o

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0223.
(2) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 21.
(3) Prilagođeno iz OECD-a (1998. i 2005.) u IEEP-u et al. 2007., vidi http://ec.europa.eu/environment/enveco/taxation/index.htm

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti