Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o nacrtu Odluke Vijeća o zaključivanju Sporazuma o suradnji o civilnom globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) između Europske zajednice i njezinih država članica i Ukrajine (06373/2013 – C7-0070/2013 – 2012/0274(NLE))

P7_TA(2013)0391 A7-0298/2013

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (06373/2013),

–  uzimajući u obzir nacrt sporazuma o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica i Ukrajine (13242/2005),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 172. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C7‑0070/2013),

–  uzimajući u obzir članak 81., članak 90. stavak 7. i članak 46. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A7‑0298/2013),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ukrajini.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o korištenju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2011/025 IT/Lombardija, Italija) (COM(2013)0470 – C7-0206/2013 – 2013/2138(BUD))

P7_TA(2013)0392 A7-0294/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0470 – C7‑0206/2013),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006.)(1), a posebno njegovu točku 28.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji(2),

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga iz točke 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A7-0294/2013),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturalnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima te kako bi im se pomoglo pri reintegraciji na tržište rada;

B.  budući da je područje primjene Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) prošireno za zahtjeve predane od 1. svibnja 2009. do 31. prosinca 2011. kako bi se uključila potpora radnicima čije je otpuštanje izravno povezano s globalnom financijskom i gospodarskom krizom;

C.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i stavljena na raspolaganje što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sjednice odbora za mirenje 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum (MIS) od 17. svibnja 2006. u pogledu donošenja odluka o korištenju EGF-a;

D.  budući da je Italija predala zahtjev EGF/2011/025 IT/Lombardija za financijski doprinos EGF-a nakon 529 otkaza u Lombardiji, koji uključuje 480 radnika kojima su namijenjene mjere koje sufinancira EGF tijekom referentnog razdoblja od 20. ožujka 2011. do 20. prosinca 2011.;

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 2. točke (b) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

2.  sa žaljenjem primjećuje da su talijanske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos EGF-a 30. prosinca 2011. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 28. lipnja 2013.; žali zbog dugačkog razdoblja ocjenjivanja od 18 mjeseci;

3.  primjećuje da se Lombardija, najuspješnija talijanska regija koja proizvede jednu petinu talijanskog BDP-a, treba suočiti s velikim strukturnim izazovima pojačanim gospodarskom i financijskom krizom; pozdravlja činjenicu što Lombardija po drugi put koristi pomoć iz EGF-a za suočavanje s gospodarskim i društvenim poteškoćama;

4.  poziva talijanske vlasti da u potpunosti iskoriste potporu EGF-a i da potaknu najveći mogući broj radnika da sudjeluju u mjerama, podsjeća da su prethodne intervencije EGF-a u Italiji bile podložne relativno niskoj stopi izvršavanja proračuna ponajviše zbog niskih stopa sudjelovanja;

5.  ističe da je Komisija već prepoznala učinak gospodarske i financijske krize na sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te da su otpušteni radnici iz tog sektora dobili podršku EGF-a (slučajevi: EGF/2011/016 IT/Agile i EGF/2010/012 NL/Noord Holland);

6.  primjećuje da je tijekom posljednjeg desetljeća talijanski sektor ICT-a pod udarom jake konkurencije iz država s niskim troškovima proizvodnje; priznaje potrebu za reorganizacijom sektora zbog brzog pojavljivanja novih tehnologija, kao što su računarstvo u oblaku, različite vrste e-usluga i društvene mreže, koje su prepoznate kao izazov već nekoliko godina; primjećuje da se razlika u digitalizaciji između Italije i vodećih europskih zemalja, kao i drugih zemalja u svijetu, povećala zbog gospodarskog usporavanja uzrokovanog krizom; primjećuje da su svi ti događaji od 2009. doveli do smanjenja osoblja ICT-a u talijanskim poduzećima ;

7.  pozdravlja činjenicu da su talijanske vlasti, radi pravovremene pomoći radnicima, odlučile pokrenuti provedbu personaliziranih mjera 1. ožujka 2012., dugo prije konačne odluke o odobravanju sredstava EGF-a za predloženi usklađeni paket;

8.  primjećuje da su se uvelike upotrebljavale društvene sigurnosne mreže kao što je fond za naknadu plaća (CIG) kojima su se osiguravale financijske naknade za radnike kao kompenzacija za isplatu plaće, kako bi se ograničio društveni učinak otpuštanja u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; sa zadovoljstvom primjećuje da talijanske vlasti nisu tražile nikakvu potporu iz EGF-a za financiranje dnevnih naknada za životne troškove;

9.  primjećuje da usklađeni paket personaliziranih usluga koje će se sufinancirati uključuje mjere za reintegraciju 480 radnika, kao što su tehnike intervjua za posao, profiliranje vještina, definiranje puta karijere, nadzor, koordinacija i upravljanje osobnog interventnog plana, poduka i profesionalno usmjeravanje, istraživanje mogućnosti zapošljavanja kod novih poslodavaca, usklađivanje vještina i poslova, mentorstvo tijekom prve faze na novom radnom mjestu, savjet i potpora samozapošljavanju, poduka i potpora tijekom pripravništva;

10.  primjećuje da mjere osposobljavanja i prekvalifikacije nisu obuhvaćene u usklađeni paket personaliziranih usluga zbog činjenice da će se te mjere financirati regionalnim izvorima;

11.  pozdravlja činjenicu da se pri osmišljavanju mjera za usklađeni paket EGF-a provelo savjetovanje sa socijalnim partnerima, a posebno sindikatima na lokalnoj razini (CGIL, CISL, UIL, CISAL)(3), primjećuje da će se tijekom raznih razdoblja provedbe i procjene EGF-a primjenjivati politika ravnopravnosti između žena i muškaraca te načelo nediskriminacije;

12.  podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika pomoću prilagođenog usavršavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se usavršavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi potrebama otpuštenih radnika, ali i stvarnom poslovnom okruženju;

13.  primjećuje da usklađeni paket personaliziranih usluga, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, sadrži mjere u vezi s profesionalnim savjetovanjem i planiranjem, mentorstvom, usklađivanjem vještina i poslova te potporom samozapošljavanju i stažiranju;

14.  primjećuje da informacije iz usklađenog paketa prilagođenog potrebama koji će financirati EGF sadrže informacije o komplementarnosti s aktivnostima koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su talijanske vlasti potvrdile da prihvatljive aktivnosti ne primaju pomoć od drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da predstavi usporednu procjenu tih podataka u svojim godišnjim izvješćima kako bi se osiguralo potpuno poštovanje postojećih odredbi te kako bi se zajamčilo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

15.  traži da uključene institucije poduzmu potrebne napore kako bi se poboljšale postupovne mjere radi ubrzanja korištenja EGF-a; cijeni unaprijeđene postupke koje je uvela Komisija nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzanim oslobađanjem sredstava kojima je cilj da se proračunskom tijelu predstavi ocjena Komisije o prihvatljivosti zahtjeva za EGF zajedno s prijedlogom o korištenju EGF-a; nada se da će se uključiti daljnja poboljšanja u postupku te da će se postići veća učinkovitost, transparentnost i vidljivost EGF-a;

16.  naglašava da se u skladu s člankom 6. Uredbe o EGF-u osigurava potpora EGF-a otpuštenim radnicima kako bi ponovno dobili stalno zaposlenje; nadalje naglašava da se sredstvima EGF-a mogu sufinancirati samo aktivne mjere na tržištu rada koje vode trajnom, dugoročnom zaposlenju; ponavlja da pomoć EGF-a ne smije zamijeniti aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća, niti mjere za rekonstruiranje poduzeća ili sektora;

17.  pozdravlja činjenicu da je s Vijećem postignut sporazum da se u uredbu o EGF-u za razdoblje 2014. – 2020. ponovno uvedu mjere za korištenje fonda u slučaju krize koje omogućuju pružanje financijske pomoći radnicima koji su otpušteni zbog trenutačne financijske i gospodarske krize te onima koji izgube posao zbog promjena u tokovima svjetske trgovine;

18.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.  nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o korištenju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2011/025 IT/Lombardija, Italija)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2013/526/EU)

(1) SL C 139, 14.6.2006., str. 1. (2) SL L 406, 30.12.2006., str. 1. (3) CGIL (Confederazione generale italiana del lavoro), CISL (Confederazione italiana sindacati lavoratori), UIL (Unione italiana del lavoro), CISAL (Confederazione Italiana Sindacati Autonomi Lavoratori)

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o korištenju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/008 IT/De Tomaso Automobili iz Italije) (COM(2013)0469 – C7-0207/2013 – 2013/2139(BUD))

P7_TA(2013)0393 A7-0292/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0469 – C7‑0207/2013),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju(1) (Međuinstitucionalni sporazum od 17. svibnja 2006.), a posebno njegovu točku 28.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1927/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji(2) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga iz točke 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

—  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A7-0292/2013),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturalnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima te kako bi im se pomoglo pri reintegraciji na tržište rada;

B.  budući da je područje primjene Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) prošireno za zahtjeve predane od 1. svibnja 2009. do 31. prosinca 2011. kako bi se uključila potpora radnicima čije je otpuštanje izravno povezano s globalnom financijskom i gospodarskom krizom;

C.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i stavljena na raspolaganje što brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sjednice odbora za mirenje 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum (MIS) od 17. svibnja 2006. u pogledu usvajanja odluka za mobilizaciju EGF-a;

D.  budući da je Italija predala zahtjev EGF/2012/008 IT/De Tomaso Automobili za financijski doprinos EGF-a, nakon 1030 otkaza u poduzeću De Tomaso Automobili S.p.A. koji uključuje 1010 radnika kojima su namijenjene mjere koje sufinancira EFG tijekom referentnog razdoblja od 5. srpnja 2012. do 28. kolovoza. 2012.;

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 2. stavka (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

2.  primjećuje da su talijanske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos EGF-a 5. studenog 2012. i da jeKomisija svoju procjenu učinila dostupnom 28. lipnja 2013.; pozdravlja relativno kratko razdoblje ocjenjivanja od 7 mjeseci;

3.  primjećuje da je do 1030 otkaza talijanskog proizvođača automobila, poduzeća De Tomaso Automobili S.p.A. došlo zbog promjena u geografskim obrascima potrošnje, posebno zbog brzog rasta azijskih tržišta od kojih proizvođači u Uniji imaju manje koristi budući da tradicionalno imaju lošiji položaj na tim tržištima nego drugdje, te zbog smanjenja kredita uslijed ekonomske i financijske krize čime je time poduzeće dodatno opterećeno, nije uspjelo naći isplativo rješenje te je u travnju 2012. stupilo u postupak likvidacije;

4.  naglašava da je Komisija već prepoznala učinak ekonomske i financijske krize na automobilski sektor te da je u tom sektoru bilo najviše zahtjeva (16) za potporu EGF-a, od kojih se sedam odnosi na globalizaciju povezanu s trgovinom(3);

5.  poziva talijanske vlasti da se koriste potporom EGF-a u njezinoj potpunosti i da potaknu najveći mogući broj radnika da sudjeluju u mjerama, podsjeća da su prethodne intervencije EGF-a u Italiji bile podložne relativno niskoj stopi izvršavanja proračuna ponajviše zbog niskih stopa sudjelovanja;

6.  naglašava činjenicu da je do otpuštanja u poduzeću De Tomaso Automobili došlo diljem regijaPijemont i Toskane te posebno u regijama Torino i Livorno u kojima su se nalazila proizvodna postrojenja poduzeća De Tomaso Automobili S.p.A.;

7.  pozdravlja činjenicu što su talijanske vlasti, radi pravodobne pomoći radnicima, odlučile pokrenuti provedbu personaliziranih mjera 15. siječnja 2013., mnogo prije konačne odluke o odobravanju sredstava EGF-a za predloženi usklađeni paket;

8.  primjećuje da su otpuštanja pokrivena iz fonda za naknadu plaća (CIG), talijanske socijalne sigurnosne mreže, iz kojeg su radnicima isplaćivane financijske naknade kao kompenzacija za isplatu plaća; no primjećuje da su talijanske vlasti zatražile potporu EGF-a za financiranje naknada za osnovne životne troškove pored uobičajene socijalne pomoći koja je dostupna za nezaposlene prema talijanskom radnom pravu;

9.  podsjeća da se sredstva EGF-a u budućnosti ponajprije trebaju dodjeljivati za programe izobrazbe i traženja posla te za programe profesionalnog usmjeravanja; primjećuje da njegov financijski doprinos naknadama uvijek treba biti samo dodatak usporedno s onim što je otpuštenim radnicima dostupno na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora; u tom smislu podsjeća na zaključak Revizorskog suda u Posebnom izvješću br. 7/2013 o EGF-u da se „jednom trećinom sredstava EGF-a kompenziraju nacionalni programi potpore za plaće radnika bez dodane vrijednosti EU-a” i preporuku da se te mjere u budućnosti trebaju ograničiti;

10.  primjećuje da sufinancirani usklađeni paket prilagođen potrebama sadrži mjere za ponovno zapošljavanje 1010 radnika poput profesionalne orijentacije, traženja zamjenskog zaposlenja i pomoći pri traženju posla, usavršavanja, ponovnog usavršavanja i strukovnog osposobljavanja, popratnih mjera za stvaranje posla, doprinosa za pokretanje posla, potpore za zapošljavanje, naknade za traženje posla, doprinosa za posebne troškove poput doprinosa za skrb o uzdržavanim osobama i doprinosa za putne troškove;

11.  pozdravlja činjenicu se pri osmišljavanju mjera za usklađeni paket EGF-a provelo savjetovanje sa socijalnim partnerima, a posebno sindikatima na lokalnoj razini ; primjećuje da će se tijekom raznih razdoblja provedbe i procjene EGF-a primjenjivati politika jednakosti žena i muškaraca te načelo nediskriminacije;

12.  pozdravlja činjenicu da se pri oblikovanju paketa savjetovalo sa socijalnim partnerima ; pozdravlja činjenicu da će upravljački odbor pratiti provedbu paketa;

13.  podsjeća na važnost povećanja mogućnosti zapošljavanja svih radnika pomoću prilagođenog usavršavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da se usavršavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi potrebama otpuštenih radnika, ali i stvarnom poslovnom okruženju;

14.  poziva države članice da u budućim zahtjevima obuhvate sljedeće podatke o mjerama osposobljavanja koje treba poduprijeti EGF-om: vrste osposobljavanja koje se pruža, sektore u kojima se osposobljavanje pruža ako ponuda odgovara očekivanim potrebama za vještinama u regiji/mjestu i je li u skladu s gospodarskim izgledima regije u budućnosti;

15.  primjećuje da informacije iz usklađenog paketa prilagođenog potrebama koji će financirati EGF sadrže informacije o komplementarnosti s aktivnostima koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su talijanske vlasti potvrdile da prihvatljive aktivnosti ne primaju pomoć od drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da predstavi usporednu procjenu tih podataka u svojim godišnjim izvješćima kako bi se osiguralo potpuno poštovanje postojećih odredbi te kako bi se zajamčilo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

16.  traži od uključenih institucija da poduzmu potrebne napore kako bi se poboljšale postupovne mjere radi ubrzanog korištenja EGF-a; cijeni unaprijeđene postupke koje je uvela Komisija nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava kojima je cilj da se proračunskom tijelu predstavi ocjena Komisije o prihvatljivosti prijava za EGF zajedno s prijedlogom za uporabu sredstava EGF-a; nada se da će daljnja postupovna poboljšanja biti uključena u novu Uredbu o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. − 2020.) te da će se postići veća učinkovitost, transparentnost i vidljivost EGF-a;

17.  naglašava da će se u skladu s člankom 6. Uredbe o EGF-u osigurati potpora EGF-a otpuštenim radnicima kako bi ponovno dobili stalno zaposlenje; nadalje naglašava da se sredstvima EGF-a mogu sufinancirati samo aktivne mjere na tržištu rada koja vode trajnom, dugoročnom zaposlenju; ponavlja da pomoć EGF-a ne smije zamijeniti aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća, niti mjere za rekonstruiranje poduzeća ili sektora;

18.  odobrava odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.  pozdravlja činjenicu da je s Vijećem postignut sporazum da se u uredbu o EGF-u za razdoblje 2014. – 2020. ponovno uvedu mjere za upotrebu fonda u slučaju krize koje omogućuju pružanje financijske pomoći radnicima koji su otpušteni zbog trenutačne financijske i gospodarske krize te onima koji izgube posao zbog promjena u tokovima svjetske trgovine;

20.  nalaže svojem Predsjedniku da s Predsjednikom Vijeća potpiše odluku i da ga da na objavu u Službenom listu Europske unije;

21.  nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG:

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o korištenju Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 28. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2012/008 IT/De Tomaso Automobili iz Italije)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2013/514/EU)

(1) SL C 139, 14.6.2006., str.1. (2) SL L 406, 30.12.2006., str. 1. (3) EGF/2012/008 De Tomaso Automobili (predmet ovog prijedloga odluke), EGF/2012/005 Saab Automotive COM(2012)0622, EGF/2009/013 Karmann COM(2010)0007, EGF/2008/004 Castilla y Leon Aragon COM(2009)0150, EGF/2008/002 Delphi COM(2008)0547, EGF/2007/010 Lisboa Alentejo COM(2008)0094, EGF/2007/001 PSA Suppliers COM(2007)0415.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o korupciji u javnim i privatnim sektorima: utjecaj na ljudska prava u trećim zemljama (2013/2074(INI))

P7_TA(2013)0394 A7-0250/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije otvorenu za potpisivanje u Meridi 9. prosinca 2003.,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) otvorenu za potpisivanje u Parizu 17. prosinca 1997. i preporuke kojima se ona dopunjuje,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 12. prosinca 2011. o „Ljudskim pravima i demokraciji u središtu vanjskog djelovanja EU-a – prema učinkovitijem pristupu” (COM(2011)0886),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju kako ih je na svojem 3179. sastanku od 25. lipnja 2012. usvojilo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 8. svibnja 2001. o „Ulozi Europske unije u promicanju ljudskih prava i demokratizacije u trećim zemljama” (COM(2001)0252),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 25. listopada 2011. o „Obnovljenoj strategiji EU-a za društvenu odgovornost korporacija za razdoblje 2011. – 2014.” (COM(2011)0681),

–  uzimajući u obzir zbirku dokumenata Vijeća „Uključivanje ljudskih prava i rodne jednakosti u Europsku sigurnosnu i obrambenu politiku”(1) te posebno dokument Vijeća „Opći standardi ponašanja tijekom operacija ESOP-a” (dok. 08373/3/2005),

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

–  uzimajući u obzir globalni plan djelovanja „Ispunjenje obećanja: ujedinjeni u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva” koji je Opća skupština UN-a donijela 10. listopada 2010.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 27. veljače 2013. o „Pristojnom životu za sve: okončanje siromaštva i pružanje održive budućnosti svijetu” (COM(2013)0092),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke (EIB) o „Politici o sprečavanju i onemogućivanju korupcije, prijevare, tajnog dogovaranja, pranja novca i financiranja terorizma u aktivnostima Europske investicijske banke” (politika EIB-a za borbu protiv prijevara) usvojeno 2008.,

–  uzimajući u obzir Politiku i postupke provođenja Europske banke za obnovu i razvoj koji su stupili na snagu u ožujku 2009.,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima: provođenje okvira Ujedinjenih naroda zaštite, poštovanja i pomoći (HR/PUB/11/04),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2011.o vanjskoj politici EU-a kojom se podržava demokratizacija(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o strategiji digitalne slobode u vanjskoj politici EU-a(3),

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava kako su usvojene na 2914. sastanku Vijeća za opće poslove od 8. prosinca 2008.,

–  uzimajući u obzir Dokument iz Montreuxa o bitnim međunarodnim pravnim obvezama i dobrim praksama za države povezane s operacijama privatnih vojnih i zaštitarskih kompanija tijekom oružanog sukoba koji je usvojen u Montreuxu 17. rujna 2008.,

–  uzimajući u obzir Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji otvorenu za potpisivanje 27. siječnja 1999. i Građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji otvorenu za potpisivanje 4. studenog 1999. te rezolucije (98) 7 i (99) 5 koje je Odbor ministara Vijeća Europe usvojio 5. svibnja 1998. (prvu) te 1. svibnja 1999. (potonju) i kojima se uspostavlja Skupina država za borbu protiv korupcije (GRECO),

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Jakarte o načelima za antikorupcijske agencije usvojenu 26. i 27. studenog 2012.,

–  uzimajući u obzir pariška Načela za nacionalne institucije za ljudska prava(4),

–  uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća(5),

–  uzimajući u obzir Tripartitnu deklaraciju Međunarodne organizacije rada o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku(6),

–  uzimajući u obzir Inicijativu UN-a o globalnom paktu(7),

–  uzimajući u obzir Međunarodni kodeks ponašanja za privatne pružatelje zaštitarskih usluga,

–  uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem usvojen na Završnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o Ugovoru o trgovini oružjem održanoj u New Yorku od 18. do 28. ožujka 2013.(8),

–  uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0250/2013),

A.  budući da se korupcija može definirati kao zloupotreba povjerene ovlasti radi izravne ili neizravne osobne koristi pojedinca ili kolektiva i budući da korupcijski postupci obuhvaćaju zločine podmićivanja, pronevjere, protuzakonitog posredovanja, zloupotrebe položaja i nezakonitog bogaćenja, kako su definirani u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije; budući da su prijevara, iznuda, ucjena, zloupotreba diskrecijskih ovlasti, pristranost, nepotizam, klijentelizam i nezakoniti politički doprinosi usko povezani s korupcijom; budući da se korupcija može povezati s organiziranim kriminalom koji se provodi pod kolektivnim vodstvom usporedno sa službenim strukturama, osobito ako vlasti ne provode zakone;

B.  budući da se uz pomoć korupcije uporno ponavljaju i pogoršavaju nejednaki, nepravedni i diskriminacijski ishodi s obzirom na jednako ostvarivanje ljudskih prava, bez obzira na to je li riječ o građanskim, političkim, gospodarskim ili socijalnim i kulturnim pravima; budući da korupcija može imati negativne posljedice na okoliš i nerazmjerno utječe na najugroženije i marginalizirane skupine društva, i to ne dopuštanjem njihova jednakog pristupa političkom sudjelovanju, javnim uslugama, pravdi, sigurnosti, zemlji, radnim mjestima, obrazovanju, zdravlju i stanovanju te budući da korupcija osobito utječe na napredak prema iskorjenjivanju diskriminacije, prema jednakosti spolova i osnaženju žena ograničavanjem sposobnosti žena da traže svoja prava;

C.  budući da korupcija može dovesti u pitanje gospodarski razvoj povremenim opstruiranjem poduzetništva i ulaganja;

D.  budući da je borba protiv korupcije dio načela dobrog upravljanja, kako se zagovara i određuje u članku 9. stavku 3. i članku 97. Sporazuma iz Cotonoua;

E.  budući da djela korupcije i kršenja ljudskih prava najčešće uključuju zloupotrebu ovlasti, manjak odgovornosti i institucionalizaciju raznih oblika diskriminacije; budući da je korupcija redovito učestalija ako je ostvarivanje ljudskih prava manjkavo ili izostaje te budući da se zbog korupcije često dovodi u pitanje djelotvornost institucija i pravnih subjekata koji obično izvršavaju uzajamne provjere vlasti i namjena im je da jamče poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava kao što su parlamenti, tijela vlasti koja provode zakone, pravosuđe, pravni sustavi i civilno društvo;

F.  budući da je korupcija općenito duboko ukorijenjena u mentalitete društava koje prožima te budući da bi se svi napori za njezino suzbijanje trebali ponajprije usmjeriti na obrazovni sustav i imati za cilj osobe od njihove najranije dobi;

G.  budući da države ponekad propuštaju djelovati na sprečavanju ili kažnjavanju korupcije u javnom i privatnom sektoru čime krše svoje međunarodne obveze u okviru Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i drugih relevantnih međunarodnih i regionalnih instrumenata o ljudskim pravima;

H.  budući da se korupcijom iskrivljuju veličina i sastav državnih rashoda, čime se ozbiljno šteti sposobnosti države da se u najvećoj mjeri koristi dostupnim resursima kako bi u potpunosti ostvarila gospodarska, socijalna i kulturna prava te budući da korupcija preusmjeruje velike količine financijskih sredstava s ulaganja u gospodarstvo, čime se onemogućuje oporavak država u ekonomskoj krizi, što obuhvaća i države članice EU-a;

I.  budući da korupcija na visokim položajima može ozbiljno podrivati i destabilizirati države o kojima je riječ te napasti samo središte države;

J.  budući da, prema podacima Svjetske banke, korupcija čini 5 % svjetskog BDP-a (2,6 bilijuna USD), pri čemu se svake godine preko 1 bilijun USD isplati kao mito; i budući da korupcija dodaje do 10 % ukupnog troška poslovanja na globalnoj osnovi i 25 % troška ugovora javne nabave u državama u razvoju(9);

K.  budući da Svjetska banka procjenjuje da se svake godine iz javnih proračuna zemalja u razvoju preko korupcije na visokoj razini ukrade i u inozemstvu sakrije između 20 i 40 milijardi USD, što iznosi od 20 do 40 % službene pomoći za razvoj(10);

L.  budući da su zemlje u razvoju od 2000. do 2009. izgubile 8,44 bilijuna USD zbog nezakonitih financijskih tokova, deset puta više nego što su primile u inozemnoj pomoći; budući da su zemlje u razvoju svake godine tijekom prošlog desetljeća izgubile 585,9 milijardi USD preko nezakonitih tokova; budući da je novac koji se svake godine ukrade preko korupcije dostatan da se gladni u svijetu nahrane 80 puta, a mito i krađa povećavaju ukupni trošak projekata kojima se nastoje osigurati sigurna voda za piće i sanitarni sustav diljem svijeta za čak 40 %(11);

M.  budući da je korupcija, prijeteći učvršćenju demokracije i ostvarenju ljudskih prava, i nadalje temeljni uzrok i katalizator sukoba, rasprostranjenih kršenja međunarodnog humanitarnog prava i nekažnjavanja u zemljama u razvoju te budući da je nepromijenjeno stanje korupcije i nezakonitog bogaćenja na položajima državne moći dovelo do otimanja vlasti i neotuđivosti vlasti te do stvaranja novih paravojnih skupina i raširenog nasilja;

N.  budući da se korupcijom u pravosudnom sektoru krše načelo nediskriminacije, pristup pravdi i pravo na pošteno suđenje i na djelotvoran pravni lijek, što je nužno za ostvarivanje svih drugih ljudskih prava te budući da se korupcijom ozbiljno narušava neovisnost, sposobnost i nepristranost pravosuđa i javne uprave potičući pritom nepovjerenje u javne institucije, dovodeći u pitanje vladavinu prava i vodeći u nasilje;

O.  budući da pružanje javnih usluga državama omogućuje da ispune svoje međunarodne obveze o ljudskim pravima, jamčeći opskrbu vodom, hranu, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, sigurnost i red kao sastavnice ljudskog razvoja te budući da korupcija u javnoj nabavi buja u nedostatku otvorenosti, transparentnosti, informacija, nadmetanja, poticaja, jasnih pravila i propisa koji se strogo provode i isto tako kad ne postoje neovisni mehanizmi za praćenje i sankcioniranje;

P.  budući da rasprostranjena korupcija, nedostatak transparentnosti, pristupa informacijama i uključivog sudjelovanja u odlučivanju sprečavaju građane da vlade i političke predstavnike pozivaju na odgovornost kako bi se jamčilo da se prihod povezan s ispitivanjem resursa i tržišta upotrebljava za ostvarivanje njihovih ljudskih prava; budući da su vlade obvezne činiti sve u svojoj moći da se bore protiv korupcije u javnim i privatnim kompanijama;

Q.  budući da branitelji ljudskih prava, mediji, organizacije civilnog društva, sindikati i istraživački novinari imaju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije temeljitim ispitivanjem javnih proračuna, praćenjem aktivnosti vlada i velikih, te posebno multinacionalnih, kompanija i financiranja političkih stranaka, pružanjem vještina za izgradnju kapaciteta i stručnog znanja i traženjem transparentnosti i odgovornosti; budući da su novinari koji izvješćuju o korupciji i organiziranom kriminalu sve češće meta uznemirivanja organiziranih zločinačkih skupina, „paralelnih vlasti” i tijela javne vlasti, osobito u zemljama u razvoju;

R.  budući da su slobodni i neovisni tisak i mediji, i oni internetski i oni izvan interneta, presudni za jamčenje transparentnosti i kontrole, koje su potrebne za suzbijanje korupcije, pružanjem platforme za raskrinkavanje korupcije i davanjem građanima i društvu pristupa informacijama;

S.  budući da otvoreni podaci i otvorena vlast građane osnažuju pružanjem pristupa informacijama o vladinim proračunima i rashodima;

T.  budući da su zviždači ključni za raskrinkavanje korupcije, prijevare, lošeg upravljanja i zloporabe ljudskih prava, unatoč visokom osobnom riziku kojemu se izlažu, te budući da nedostatak zaštite od odmazde, kontrole nad zakonima o informiranju, uvredi i kleveti te neodgovarajuće istrage tvrdnji zviždača mogu odvratiti osobe od prijavljivanja nedjela i često mogu kompromitirati njihovu osobnu sigurnost te sigurnost njihovih obitelji; budući da EU ima obvezu zaštititi ih, osobito uz najdjelotvorniju uporabu instrumenata za suradnju poput Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

U.  budući da izvanredne situacije i prispjela pomoć nude prilike za korupciju zbog prirode aktivnosti i složenosti radnji i njihovih izvršitelja te budući da te „prilike” obuhvaćaju podmićivanje, opstruiranje, iznuđivanje s kojim se suočava osoblje agencija za pomoć, neprofesionalno ponašanje osoblja agencija za pomoć, prijevare, lažno računovodstvo, protuzakonito prisvajanje primljene pomoći i iskorištavanje potrebitih i da te prilike potiču raširen osjećaj očajanja u vezi s tijelima javne vlasti svake vrste; budući da je otuđenje humanitarne pomoći ozbiljna povreda međunarodnog humanitarnog prava;

V.  budući da se 25 % svih istraga koje pokreće Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) odnosi na europsku vanjsku pomoć trećim zemljama te budući da je 17,5 milijuna EUR vraćeno zahvaljujući tim istragama(12);

W.  budući da bi pomoć EU-a zemljama u razvoju mogla propasti bez sustava kojim nisu obuhvaćene primjerene uzajamne provjere vlasti u državama korisnicima i cjelovito neovisno praćenje sustava integriteta koji se podrazumijeva pri uporabi financijskih sredstava;

X.  budući da su europske javne banke, koje su institucije EU-a (EIB) ili čija su većina dioničara države članice EU-a (EBRD), navodno uključene u skandale s korupcijom u svom djelovanju izvan Europske unije;

Y.  budući da donatori pomoći i međunarodne financijske institucije kao što su Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) trebaju poticati djelotvornu reformu upravljanja u zemljama dužnicima i doprinositi djelotvornoj borbi protiv korupcije, pa i kritičkim ocjenama i upozoravanjem na dokazane opasnosti od korupcije i gubitak ljudskih prava povezan s mnogim mjerama nametnutim u kontekstu programa strukturne prilagodbe poput privatizacije državnih kompanija i resursa;

Z.  budući da se trgovanje ljudskim bićima umnogome oslanja na složene korumpirane mreže koje se protežu kroz sve ogranke vlasti, javne uprave, tijela koja provode zakone i privatnog sektora u zemljama porijekla, provoza i odredišta žrtava te budući da se korupcijom oslabljuje djelovanje aktera koji se bore protiv trgovanja ljudima zbog korumpiranosti policije i pravosudnog osoblja te tijekom postupaka uhićenja i sudskog progona trgovaca ljudima i tijekom pružanja pravne pomoći i zaštite svjedoka žrtvama trgovanja ljudima;

AA.  budući da korumpiranost i nesavjesno ponašanje oružanih snaga, obrambenog sektora, tijela vlasti koja provode zakone i mirovnih snaga prouzročuje ozbiljne rizike za živote, tjelesni integritet, zaštitu, slobodu i prava građana u zemljama u razvoju te budući da su za obrambeni sektor i javnu nabavu za potrebe obrane i nadalje svojstvene neprihvatljive razine korupcije i da su oni posebno zaštićeni povjerljivošću na osnovi nacionalne sigurnosti; budući da bi javnu nabavu pri opskrbi sigurnosnom opremom trebalo pomno nadgledati;

AB.  budući da su i javni i privatni subjekti tijekom proteklih dvadeset godina eksponencijalno povećali svoje korištenje uslugama privatnih vojnih i zaštitarskih kompanija te budući da su, zbog prirode svojih aktivnosti, privatne vojne i zaštitarske kompanije posebno podložne korupciji te su optuživane za teške zloporabe ljudskih prava, unatoč pretežnom djelovanju na području koje nije strogo regulirano, bez odgovornosti javnosti koja se općenito zahtijeva od oružanih snaga;

AC.  budući da je razina provedbe, uporabe i učinkovitosti uzajamne pravne pomoći i mehanizama povrata imovine u skladu s poglavljima IV. i V. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i dalje niska među državama potpisnicama Konvencije te budući da te države potpisnice tek trebaju u potpunosti ispuniti svoje obveze iz poglavlja IV. (Međunarodna suradnja) i poglavlja V. (Povrat imovine) Konvencije u vezi s međunarodnom suradnjom i, konkretnije, tek trebaju u dovoljnoj mjeri ispuniti svoje obveze o uzajamnoj pravnoj pomoći iz članka 46. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije;

AD.  budući da loše regulirana i netransparentna svjetska trgovina konvencionalnim oružjem i streljivom potiče sukobe, korupciju, siromaštvo, zloporabu ljudskih prava i nekažnjavanje;

AE.  budući da se korupcija velikih razmjera u zemljama u razvoju događa većinom uz sudioništvo, pa čak i pomoć određenih poslovnih ljudi, pravnika, financijskih institucija i javnih dužnosnika u razvijenim zemljama, uključujući i države članice EU-a, te budući da su te institucije i korporacije, uz očito nepoštovanje propisa o borbi protiv pranja novca na razini EU-a i na međunarodnoj razini, omogućile kanale za pranje prihoda stečenih korupcijom u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju kako bi stvorile netransparentne strukture i skrile imovinu u „poreznim oazama”;

AF.  budući da pristup mjerama protiv korupcije koji se temelji na ljudskim pravima povećava razinu opće osviještenosti o tome da, osim na javna financijska sredstva, korupcija utječe i na pojedinačna prava i mogućnosti građana; budući da će uska povezanost međunarodnih pokreta za borbu protiv korupcije i onih za ljudska prava podići razinu osviještenosti javnosti i zahtijevanja otvorenosti, odgovornosti i pravde te budući da povezivanje djela korupcije s povredama ljudskih prava stvara nove mogućnosti za djelovanje, osobito kad je moguće suprotstaviti se korupciji uz korištenje postojećim nacionalnim, regionalnim i međunarodnim mehanizmima za praćenje poštovanja ljudskih prava;

Usklađenost unutarnje i vanjske politike

1.  vjeruje da EU može postati pouzdan i utjecajan lider u borbi protiv korupcije samo ako se na odgovarajući način suoči s problemima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca unutar svojih granica; u tom smislu pozdravlja „Izvješće o borbi protiv korupcije u EU-u” koje će objaviti Komisija; nada se da će utvrđivanje područja podložnih korupciji u državama članicama koje je provela Komisija pomoći da se pojačaju napori protiv korupcije, olakša razmjena najboljih praksi, utvrde tendencije u EU-u i potakne uzajamno učenje i daljnje poštovanje obveza preuzetih u sklopu EU-a i međunarodnih obveza; poziva Komisiju da predstavi političke inicijative EU-a na području borbe protiv korupcije kao što je Akcijski plan EU-a protiv korupcije;

2.  u tom smislu pozdravlja ponovno razmatranje Direktive o oporezivanju štednje čime se u stvarnosti nastoji ukinuti bankovna tajna; smatra da je jačanje propisa i transparentnosti kad je riječ o registrima trgovačkih društava i trustova u svim državama članicama EU-a preduvjet za rješavanje korupcije i u EU-u i u trećim zemljama; vjeruje da se u propisima EU-a treba nametnuti obveza da se registriraju sve pravne strukture i podaci o njihovu stvarnom vlasništvu te da se ti podaci objave na internetu uz elektroničko praćenje i u formatu koji se može pretraživati kako bi im se moglo pristupiti bez plaćanja;

3.  mišljenja je da EU treba slijediti primjer Sjedinjenih Država koje su 2012. usvojile Akt o odgovornosti vladavine prava potaknut slučajem Sergeja Magnjitskog te donijeti sličan zakon na razini EU-a kao svojstven i operativni okvir kojim se uspostavlja poveznica između korupcije i kršenja ljudskih prava; stoga poziva Vijeće da donese odluku kojom se utvrđuje zajednički popis EU-a s imenima dužnosnika upletenih u smrt Sergeja Magnjitskog, u pravosudno zataškavanje koje je uslijedilo i u aktualno i neprekidno uznemiravanje njegove obitelji; dodaje da se tom odlukom Vijeća tim dužnosnicima trebaju nametnuti ciljane sankcije kao što su zabrana izdavanja viza u cijelom EU-u i nalog za zamrzavanje sve financijske imovine koju oni ili njihova najbliža obitelj imaju u Europskoj uniji; poziva Komisiju da sastavi akcijski plan radi stvaranja mehanizma za popisivanje i nametanje sličnih ciljanih sankcija dužnosnicima trećih zemalja (čime se obuhvaćaju policajci, tužitelji i suci) upletenima u teške povrede ljudskih prava i pravosudne „manipulacije” nad zviždačima, novinarima koji izvješćuju o korupciji i aktivistima za ljudska prava u trećim zemljama; ističe da kriteriji za uvrštavanje na taj popis trebaju biti sastavljeni na temelju dobro dokumentiranih, dopunjujućih i neovisnih izvora i uvjerljivih dokaza te da treba omogućiti mehanizme za prigovor ciljanih osoba;

Odgovornost i transparentnost vanjske pomoći i javnih proračuna

4.  potpuno podržava predanost EU-a da u svim svojim razvojnim politikama obuhvati i usmjeri koncept demokratskog vlasništva, tj. djelotvornog i punog sudjelovanja osoba u oblikovanju, provedbi i praćenju razvojnih strategija i politika donatora i partnerskih vlada; mišljenja je da ta politika potiče uključivanje korisnika programa i time doprinosi boljem praćenju i odgovornosti u borbi protiv korupcije; potiče Komisiju i države članice da primijene načelo prema kojem korištenje njihovim programima razvojne pomoći treba biti uvjetovano poštovanjem međunarodnih normi protiv korupcije i da unesu odredbu protiv korupcije u ugovore o javnoj nabavi kako je preporučio OECD; traži od Komisije da nastavi poticati visoke razine transparentnosti pomoći u digitalnim formatima koje mogu očitati strojevi i da se služi zajedničkim standardom kako bi se jamčila usporedivost s drugim donatorima te konkretnije u skladu s potrebama vlada primateljica;

5.  ističe da, radi jamčenja da se mehanizmima mješovitih sredstava proširuje djelotvornost razvojnog financiranja, upravljanje tim instrumentima treba preispitati s ciljem pružanja veće transparentnosti kriterija odabira projekata i odgovornosti društvu u cjelini; podsjeća da bi se uspostavljanjem kritičnog broja minimalnih uvjeta za odabir projekata, praćenjem i ocjenjivanjem mogla olakšati usporedivost i usklađena osnovica za informiranje o uspješnosti djelovanja; primjećuje da bi se o napretku i razvojnom učinku projekata trebalo sustavno izvješćivati kako bi se opravdalo korištenje sredstvima pomoći u sklopu mehanizama mješovitih sredstava, ne samo donatorima i uključenim europskim financijskim institucijama, već i općoj javnosti;

6.  zauzima stajalište da Komisija treba nametnuti najvišu razinu integriteta u postupcima javne nabave za provođenje projekata koje financira EU, osobito promicanjem lakšeg pristupa pozivima na podnošenje ponuda za lokalne organizacije; ističe da pristupu javnoj nabavi koji se temelji na ljudskim pravima koristi sudjelovanje subjekata širokog raspona, osobito onih na koje utječe postupak nadmetanja (kao što su udruženja zemljoposjednika te zapostavljene skupine); smatra da se pristupom javnoj nabavi koji se temelji na ljudskim pravima također potiču vlasti da osnaže zapostavljene skupine da se one same natječu u postupcima javne nabave i da prošire kriterije prema kojima se trgovačka društva ocjenjuju u postupcima javne nabave; podsjeća da je praćenje ishoda projekata u suradnji s civilnim društvom i pozivanje na odgovornost lokalnih vlasti nužno za utvrđivanje rabe li se sredstva EU-a ispravno; snažno potiče Komisiju da ne dodjeljuje projekte izvođačima čiji stvarni vlasnici nisu poznati ili koji imaju korporativnu strukturu koja im omogućuje da se lako uključe u prijenos cijena;

7.  snažno potiče EU da unaprijedi transparentnost podupiranjem stvaranja globalnog sustava za praćenje pruženih jamstava pomoći kako bi države donatorice održale svoja obećanja o pomoći i kako bi ih se pozvalo na odgovornost za projekte, institucije ili skupine koje podupiru;

8.  k tomu podsjeća na potrebu da se spriječe korupcijske metode kao što su napuhavanje troškova projekata, plaćanja za izmišljene projekte i radnike, neodgovarajuća i korupcijska uporaba ekonomskih i/ili industrijski kompenzacija, izravno otuđenje državnih sredstava, napuhani putni troškovi i podmićivanje, među ostalim praksama, pri provedbi projekata koje financira EU; stoga ustraje u potrebi praćenja lanca financiranja EU-a u cijelosti, što obuhvaća oblikovanje politike i propisa, planiranje i donošenje proračuna, financiranje, fiskalne prijenose, upravljanje i razvoj programa, podnošenje ponuda i javnu nabavu, izgradnju, djelovanje i održavanje te plaćanje usluga;

9.  predlaže da Komisija promiče mehanizme izvješćivanja u sklopu OLAF-a kad je riječ o zloporabi sredstava EU-a među sudionicima javnih natječaja i korisnicima pomoći EU-a te da donese političke smjernice o postupanju s informacijama koje dostavljaju zviždači u vezi s tom zloporabom u trećim zemljama čime će se omogućiti primjerene popratne mjere, povratne informacije i zaštita protiv odmazde uz posvećivanje posebne pozornosti položaju najugroženijih skupina stanovništva, osobito žena, u mnogim zemljama u razvoju jer su one naročito podložne tome da budu meta korupcije i da surađuju na njezinu raskrinkavanju, no i da budu ugrožene i stigmatizirane zbog suradnje;

10.  ističe da EU mora naglasiti važnost ostvarivanja prava na sudjelovanje i prava na pristup informacijama i mehanizmima javne odgovornosti kao što su dostupni podaci kao ključna načela demokracije u sklopu svih platformi za dijalog s trećim zemljama, čime su obuhvaćeni i bilateralni odnosi i oni na najvišoj razini; ističe da je u tom smislu ključna sloboda tiska i medija, i onih internetskih i onih izvan interneta; predlaže da EU financira projekte u trećim zemljama radi podupiranja provođenja tih načela, osobito u zemljama koje prolaze kroz procese demokratizacije, jamčeći integraciju načela jednakosti spolova, osiguravajući da je u te procese uključeno civilno društvo, osobito branitelji ljudskih prava, sindikati, žene te posebno ugrožene skupine, i pomažući pri oblikovanju zakona za djelotvornu zaštitu zviždača;

11.  primjećuje da u tom smislu EU mora služiti kao primjer; ustraje u tome da bi se EU i njegove države članice trebali aktivno uključiti u međunarodne inicijative za veću proračunsku transparentnost kao što su Partnerstvo za otvorenu vlast, Inicijativa za proračunsku otvorenost i Inicijativa za transparentnost međunarodne pomoći kako bi se takvo uključivanje promicalo među partnerskim zemljama kao prijeka potreba u okviru međunarodnih standarda o ljudskim pravima;

12.  poziva Komisiju da predloži proširenje definicije branitelja ljudskih prava u Smjernicama EU-a o braniteljima ljudskih prava kako bi se njome obuhvatili aktivisti u borbi protiv korupcije, istraživački novinari i osobito zviždači;

13.  ističe da EU kao vodeći svjetski donator treba pratiti i proširiti nedavne slučajeve povezivanja dostave vanjske pomoći EU-a s proračunskim reformama kojima je cilj veća transparentnost, bolji pristup podacima i unaprijeđeni procesi sudjelovanja i uskladiti vodeća načela s tim u vezi s drugim donatorima; mišljenja je da EU treba utvrditi jasna i javna mjerila i kriterije u sklopu pristupa koji se temelji na poticajima kako bi vlade primateljice učinile dostupnim svoje proračunske procese i u svoje napore uvrstile sastavnice transparentnosti, sudjelovanja javnosti i nadzora preko izobrazbe ili tehničke pomoći; snažno potiče EU da promiče i podupire razvoj poticajnog okruženja za nadzorna tijela u zemljama u razvoju (što obuhvaća parlamente, revizorske sudove, organizacije civilnog društva i medije) kako bi mogla izvršavati svoje središnje funkcije i tako se boriti protiv korupcije;

14.  s druge strane ističe da se EU treba koristiti okvirom „naprednih partnerstava” s trećim zemljama kako bi na djelotvoran način primorao režime u kojima je zavladala endemska korupcija da usvoje reforme za provođenje spomenutih načela; zauzima stajalište da politički dijalog, pritisak i suradnja EU-a prema potrebi za reformom trebaju biti vidljivi i transparentni i trebaju obuhvaćati odgovarajuće i ambiciozne mehanizme praćenja; zauzima stajalište da EU treba javno osuditi donošenje zakona kojima se ograničavaju sloboda medija i aktivnosti civilnog društva kao temeljci odgovornosti i da treba sastaviti strategije za prilagodbu odnosa s tim zemljama kako bi se vidljivo poticala reforma; ističe potrebu za odredbama kojima se jasno definiraju i poštuju ljudska prava u sporazumima s trećim zemljama čime bi se omogućilo da se u slučaju teških povreda ljudskih prava svaki sporazum o partnerstvu proglasi nevažećim;

15.  podržava povećanu transparentnost odlučivanja o ulaganjima europskog javnog novca, ponajprije u projekte EIB-a i EBRD-a koji bi mogli imati nepovoljan učinak na ljudska prava; snažno potiče EIB i EBRD da ojačaju svoje politike o borbi protiv prijevare i korupcije kako bi se jamčila puna transparentnost ulaganja izvan Europske unije; ističe potrebu da EIB i EBRD potvrde svoju spremnost da izbjegavaju riskantna ulaganja, osobito preko financijskih posrednika, te da usvoje pristup koji se temelji na riziku i poboljšane procjene utjecaja na ljudska prava projekata koje podupiru, uz posvećivanje dužne pozornosti dobrom odnosu prema ljudskim pravima i integritetu u svim operacijama svojih klijenata; zauzima stajalište da posebnu pozornost treba posvetiti jamčenju sudjelovanja javnosti te bezuvjetnog prethodnog i potkrijepljenog savjetovanja sa zahvaćenim zajednicama, u svim fazama planiranja, provedbe, praćenja i ocjenjivanja financiranih projekata; snažno potiče države članice i Komisiju da se koriste utjecajem koji imaju kao isključivi članovi EIB-a i veliki dioničari EBRD-a kako bi poticale znatne reforme tih institucija radi omogućivanja veće demokratske provjere njihovih odluka i odgovornosti;

16.  smatra da međunarodne financijske institucije poput MMF-a i Grupacije Svjetske banke trebaju provesti procjenu rizika od korupcije među mjerama predloženim zemljama dužnicima u sklopu programa strukturne prilagodbe, uz procjenu utjecaja korupcije na ljudska prava; zauzima stajalište da se u programima strukturne prilagodbe trebaju naći i reforme za unapređenje upravljanja i transparentnosti; ustraje u tome da nakon provedbe programa trebaju uslijediti odgovarajući neovisni sustavi nadzora s dobrom financijskom osnovicom u okviru kojih će se provoditi česte revizije i provjere; dodaje da se posebna pozornost treba posvetiti otimačini zemlje, prisilnim deložacijama, javnoj nabavi na području obrane, zasebnim proračunima za obranu i financiranju vojnih i paravojnih aktivnosti u zemljama dužnicima; poziva države članice da se koriste utjecajem koji imaju kao članice MMF-a i Svjetske banke da zahtijevaju veću transparentnost i mehanizme sudjelovanja u pregovorima o programima strukturne prilagodbe i drugim programima financiranja i da potiču veću demokratsku provjeru njihovih odluka i odgovornosti;

17.  poziva bilateralne i multilateralne financijske institucije, uključujući Grupaciju Svjetske banke, MMF, banke za regionalni razvoj, agencije za kreditiranje izvoza i banke u privatnom sektoru, da od ekstraktivnih kompanija i od vlada zahtijevaju da se pridržavaju uvjeta iz inicijative „Objavi što plaćaš” i/ili standarda iz Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) o transparentnosti plaćanja kao preduvjetu za svu potporu projektima;

18.  pozdravlja Akcijski plan protiv korupcije skupine G20 iz Seula i vjeruje da treba održati stvoreni zamah kako bi se osigurao usklađen međunarodni napor kojim se nastoji suzbiti korupcija na glavnim područjima;

Korupcija i razvojne politike

19.  naglašava da najsiromašnije ljude u zemljama u razvoju, budući da se snažno oslanjaju na javne službe, nerazmjerno pogađa sitna korupcija, uključujući takozvanu „tihu korupciju” pri čemu javni službenici ne pružaju usluge ili informacije za koje ih plaća vlada (kao u slučajevima odsutnih nastavnika u javnim školama ili liječnika koji izbivaju s posla u ustanovama primarne zdravstvene zaštite);

20.  naglašava da korupcija stvara prepreke stranom izravnom ulaganju i odvraća vanjske aktere od upuštanja u ekonomsku suradnju sa zemljama u razvoju;

21.  vjeruje da je borba protiv korupcije, uključujući porezne oaze, utaju poreza i nezakoniti bijeg kapitala, dio širih napora za promicanje dobrog upravljanja koje se smatra jednim od ključnih prioriteta za povećavanje učinkovitosti razvojne politike EU-a u Planu za promjenu 2011. (COM(2011)0637); naglašava potrebu potpune i neposredne provedbe Konvencije UN-a protiv korupcije;

22.  ističe da sve napore za suzbijanje korupcije treba pratiti podrška programima kojima se nastoji spriječiti korupcija preko obrazovanja i kampanja za podizanje razine osviještenosti;

23.  podsjeća na obveze koje su preuzete u okviru Busanskog partnerstva za učinkoviti razvoj i poziva EU i države članice da ih provedu kako bi pojačali zajedničke napore za borbu protiv korupcije i nezakonitih novčanih tokova;

24.  vjeruje da je osiguravanje dosljednosti razvojnih politika ključno za borbu protiv korupcije i njezino iskorjenjivanje; također ističe da treba povećati pomoć EU-a na područjima fiskalnog upravljanja i postupaka protiv poreznih prijevara u okviru Instrumenta razvojne suradnje i Europskog fonda za razvoj;

Unapređenje nadležnosti država članica

25.  traži od država članica da po potrebi izmijene svoje kaznene zakone kako bi uspostavile nadležnost nad pojedincima svih nacionalnosti koji se nađu na njihovim teritorijima, a koji su počinili nedjela podmićivanja ili pronevjere državnih sredstava bez obzira na to gdje je zločin počinjen dok god se prihodi od tih kaznenih djela nalaze u državi članici o kojoj je riječ ili se ondje vrši pranje tih prihoda ili dok je osoba „usko povezana” s državom članicom, osobito u smislu svoga državljanstva, boravišta ili stvarnog vlasništva kompanije čije se sjedište ili podružnice nalaze u državi članici;

26.  ističe međutim da države članice trebaju oprezno prosuđivati kad dostavljaju informacije trećim zemljama o pojedincima koji su optuženi za korupciju, pronevjeru ili utaju poreza kako ne bi neopravdano uplele branitelje ljudskih prava, što je učinjeno u slučaju Aljesa Bjaljackog;

27.  zauzima stajalište da zakoni o kleveti/uvredi mogu odvratiti osobe od prijavljivanja korupcije u trećim zemljama; snažno potiče sve države članice da stoga služe kao primjer i dekriminaliziraju klevetu/uvredu u svojim pravnim sustavima, barem u slučajevima u kojima je riječ o navodima o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca u državama članicama i inozemstvu;

28.  snažno potiče države članice, na preporuku Konvencije UN-a protiv korupcije, da donesu zakonodavne i druge mjere za proglašenje hotimičnog nezakonitog bogaćenja, tj. znatnog povećanja imovine javnog dužnosnika koje on ne može prihvatljivo objasniti u vezi sa svojim zakonitim prihodom, kaznenim djelom;

Izgradnja kapaciteta institucija za borbu protiv korupcije

29.  pozdravlja Izjavu iz Jakarte o načelima za antikorupcijske agencije iz studenog 2012.; potiče EU i države članice da nastave u tom smjeru i stvore zamah na međunarodnoj razini kad je riječ o potrebi da se riješi nedostatak djelotvornosti pri suočavanju s korupcijom institucija za borbu protiv korupcije koji je nastao u mnogim zemljama u razvoju, ponajviše zbog njihovih institucionalnih mehanizama, nedostatka funkcionalne neovisnosti od izvršne vlasti, manjka političke podrške, porijekla njihova financiranja , njihovih pravila za odabir i imenovanje službenika i njihovih provedbenih ovlasti;

30.  poziva EU i države članice da pokrenu razvoj međunarodnih standarda o neovisnosti i djelotvornosti antikorupcijskih vlasti koji će se sastaviti u međuvladinoj suradnji s ciljem konačnog donošenja u Općoj skupštini UN-a i koji će biti jednakovrijedni pariškim Načelima za nacionalne institucije za ljudska prava i imati jednako široko područje primjene; naglašava da se ta načela trebaju rabiti kao mjerila odgovornosti preko procjena uspješnosti stručnih revizija;

31.  poziva Komisiju da učvrsti suradnju koju provodi s drugim donatorima i Međunarodnom organizacijom vrhovnih revizijskih institucija, da razvija kapacitete vrhovnih revizijskih institucija u zemljama primateljicama pomoći kako bi se primjenjivali međunarodni standardi za vrhovne revizijske institucije;

32.  snažno potiče EU i države članice da podrže i podupru stvaranje Međunarodne komisije protiv korupcije koja će se osnovati međunarodnim ugovorom ili protokolom Konvencije UN-a protiv korupcije, što bi dovelo do stvaranja međunarodnog tijela kriminalističkih istražitelja kojemu bi bile povjerene ovlasti jednake onima koje imaju tijela vlasti za provođenje zakona i kazneno gonjenje kako bi ono istraživalo i sudski gonilo zločine korupcije na domaćim teritorijima država potpisnica, uz mogućnost da podiže optužnice protiv pojedinaca na nacionalnim kaznenim sudovima;

33.  poziva države članice EU-a da podrže osnivanje funkcije posebnog izvjestitelja UN-a o financijskom kriminalu, korupciji i ljudskim pravima sa sveobuhvatnim mandatom, što uključuje plan usmjeren na ciljeve i periodično ocjenjivanje antikorupcijskih mjera koje države poduzimaju; poziva države članice koje su potpisale, ali još nisu ratificirale Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji otvorenu za potpisivanje 27. siječnja 1999. da je što prije ratificiraju;

Korporativna odgovornost

34.  upućuje na postojanje priručnika koji se temelji na Konvenciji OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju kojom se trgovačkim društvima omogućuje da poduzmu djelotvorne nadzorne i etičke mjere te mjere usklađivanja radi sprečavanja i otkrivanja prekogranične korupcije;

35.  traži od svih poduzeća u EU-u da ispunjavaju svoju korporativnu odgovornost radi poštovanja ljudskih prava u skladu s Vodećim načelima UN-a; pozdravlja spremnost Komisije da razvije smjernice o ljudskim pravima za malo i srednje poduzetništvo; poziva države članice EU-a da razviju vlastite nacionalne planove za provođenje Vodećih načela UN-a i da ustraju u potrebi da se i partnerske zemlje pridržavaju međunarodno priznatih standarda korporativne društvene odgovornosti i Tripartitne deklaracije MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku;

36.  poziva na razvijanje djelotvornijih standarda djelotvornosti i odgovornosti za tehnološke kompanije u EU-u u vezi s izvozom tehnologija koje se mogu upotrijebiti za kršenje ljudskih prava, za podupiranje korupcije ili za djelovanje protiv sigurnosnih interesa EU-a;

37.  primjećuje da se većinom inicijativa za unapređenje korporativne prakse u trećim zemljama, posebno u zonama sukoba, kao što su Globalni pakt UN-a ili Smjernice UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, ne ustanovljuju zajednički stavovi i pravilna provedba smjernica, već se oslanja na dobrovoljnu inicijativu kompanija da će ih se pridržavati; poziva EU da preuzme glavnu ulogu u međunarodnim naporima za uspostavu takvih normativnih standarda, barem unutar nadležnosti EU-a, uz naglasak na odgovornosti direktora transnacionalnih korporacija i mehanizme pravnog lijeka za žrtve;

38.  snažno potiče Komisiju da predloži zakonodavstvo kojim će se od kompanija u EU-u tražiti da zajamče da se njihovim kupovinama ne podržavaju počinitelji korupcije, sukobi i teške povrede ljudskih prava, osobito izvršavanjem provjera i revizija njihovih lanaca opskrbe sirovinama i objavljivanjem rezultata; zauzima stajalište da bi, kad bi kompanije u EU-u obvezno poduzimale sve moguće mjere u skladu sa smjernicama koje je objavio OECD, to potaknulo europska poduzeća i učinilo politiku EU-a o ljudskim pravima i razvoju dosljednijom, osobito u područjima zahvaćenima sukobom;

39.  ponovno naglašava potrebu da EU i države članice poduzmu odgovarajuće mjere, uključujući one u sklopu kaznenog prava, za praćenje i naposljetku sankcioniranje kompanija s poslovnim nastanom na njihovu teritoriju koje su uključene u korupciju u trećim zemljama; poziva Komisiju da sastavi javni popis kompanija koje su proglašene krivima za korupcijska djela ili protiv čijih se službenika podižu optužnice za korupcijska djela u državama članicama ili trećim zemljama; mišljenja je da bi se takvim popisivanjem trebalo tim kompanijama zabraniti sudjelovanje u postupcima javne nabave ili korištenje sredstvima EU-a u državama članicama EU-a ili trećim zemljama u slučaju osuđujuće presude i do konačne sudske odluke o oslobađanju krivnje; ističe činjenicu da stavljanje na crnu listu može biti djelotvorno u odvraćanju kompanija od upuštanja u korupcijske aktivnosti i pruža im dobar poticaj za poboljšanje i osnaživanje vlastitih unutarnjih postupaka integriteta;

40.  pozdravlja sporazume koje su sklopili Europski parlament i Vijeće prema kojima se od kompanija u ekstraktivnom sektoru i eksploatatora primarnih šuma zahtijeva objelodanjivanje isplata vladama na osnovi država i projekata; snažno potiče vlade svih partnerskih država da zahtijevaju istovrsno otkrivanje isplata transnacionalnih kompanija registriranih ili popisanih na financijskim tržištima u njihovoj nadležnosti; snažno potiče EU da promiče taj standard izvješćivanja u kontekstu svojih odnosa s partnerskim zemljama; zauzima stajalište da bi Komisija u predstojećoj reviziji zakonodavstva o kojemu je riječ trebala razmotriti širenje područja primjene izvješćivanja o pojedinačnim državama kako bi se njime obuhvatile i transnacionalne kompanije svih sektora i kako bi se njime obuhvatilo više informacija kao što su prodaja, imovina, zaposlenici, prihodi i porezi;

Operacije za uspostavu mira i stabilnosti

41.  naglašava da korupcija često raspiruje zločine i pridonosi sukobu i nestabilnosti te zauzima stajalište da se borbi protiv korupcije treba pridati više važnosti u naporima EU-a za sprečavanje sukoba i djelovanju u nestabilnim situacijama;

42.  ističe ključnu ulogu visokih standarda integriteta među mirovnim snagama UN-a i AU-a, osobito u kontekstu instrumenta mirovne pomoći za Afriku; podržava zahtjeve za reformu sustava mjera integriteta UN-a, posebno potrebu za učvršćenje svih istraga nesavjesnog ponašanja dužnosnika, uključujući istrage na terenu, u jedno tijelo za unutarnji nadzor; stoga poziva UN da poduzme korake kojima će se jamčiti da oni koji su žrtve mirotvoraca imaju pravo na pravni lijek i kojima će se unaprijediti mehanizmi izvješćivanja i politika zaštite zviždača;

43.  ističe potrebu za razvijanjem i ažuriranjem Općih standarda ponašanja i Kodeksa ponašanja za misije ZSOP-a EU-a kako bi se napori protiv korupcije na odgovarajući način odrazili i na misije i na područja gdje se one provode; poziva EU i njegove države članice da poduzme korake za jamčenje da oni koji su žrtve europskog osoblja na misijama za uspostavu mira i vladavine prava imaju djelotvorno pravo na pravni lijek; snažno potiče Vijeće da uspostavi sigurne i primjerene mehanizme izvješćivanja i djelotvornu politiku zaštite zviždača; ističe da ti mehanizmi moraju poštovati rodnu ravnopravnost;

44.  pozdravlja inicijative kao što je Dokument iz Montreuxa i Međunarodni kodeks ponašanja za privatne pružatelje zaštitarskih usluga; pozdravlja nedavnu podršku Europske unije Dokumentu iz Montreuxa te njegovu visoku i sve veću prihvaćenost među državama članicama; međutim ističe da treba bolje provoditi utvrđena načela; poziva sve države članice EU-a da nadalje razvijaju svoje nacionalno pravo i propise u skladu sa standardima navedenim u Dokumentu iz Montreuxa i preporučuje da one i EU sklapaju ugovore samo s privatnim vojnim i zaštitarskim kompanijama koje poštuju načela tih inicijativa; poziva EU i njegove države članice da podupiru stvaranje nadzornog mehanizma Međunarodnog kodeksa ponašanja za privatne pružatelje zaštitarskih usluga koje bi trebalo biti tijelo za provjeru usklađenosti sposobno za rješavanje pritužbi i nametanje sankcija za odvraćanje od korupcijskih radnji (uključujući izmjene ugovora kojima će se zahtijevati dodatna ograničenja, izdavanje službenih upozorenja, financijske kazne i privremeno ili trajno izuzimanje određene privatne vojne ili zaštitarske kompanije iz sustava Međunarodnog kodeksa ponašanja) kako bi se osiguralo da te kompanije poštuju svoje obveze u sklopu Međunarodnog kodeksa ponašanja i da ih se naposljetku poziva na odgovornost u vezi s tim obvezama;

45.  traži da EU i države članice podrže stvaranje međunarodnog okvira za uređenje aktivnosti privatnih vojnih i zaštitarskih kompanija, čime će se uspostaviti jednaki uvjeti za sve kako bi države domaćini imale ovlast reguliranja tih kompanija i kako bi se ugovorne države mogle služiti svojom ovlasti za zaštitu ljudskih prava i sprečavanje korupcije; naglašava da se tim okvirom moraju obuhvatiti sankcije za odvraćanje za povrede, pozivanje na odgovornost prekršitelja i djelotvoran pristup pravnim lijekovima za žrtve uz sustav za izdavanje dozvola i praćenje u sklopu kojeg će se od svih privatnih vojnih i zaštitarskih kompanija tražiti da se podvrgnu neovisnim revizijama i sudjeluju u obveznom osposobljavanju sveg osoblja u vezi s ljudskim pravima;

Međunarodna suradnja i pomoć

46.  preporučuje da države članice osnaže provedbu Poglavlja IV. (Međunarodna suradnja) i V. (Povrat imovine) Konvencije UN-a protiv korupcije, posebno kako bi se ostvarila veća djelotvornost uzajamne pravne pomoći koju zatraže treće zemlje, osobito tumačenjem domaćeg zakonodavstva na način kojim se omogućuje pružanje zatražene pomoći, razdvajanjem oduzimanja imovine od osuđujuće presude u zemlji koja traži pomoć radi pružanja uzajamne pravne pomoći i osiguravanjem potrebnih ljudskih i financijskih resursa njihovim pravnim sustavima kako bi se predmeti mogli rješavati propisno i hitro; snažno potiče EU da tom pitanju od velike važnosti za treće zemlje koje prolaze kroz proces demokratizacije dade prednost, ponajprije rješavanjem pravnih prepreka i nedostatka spremnosti na suradnju iz financijskih središta u EU-u koja često provode neučinkovite režime uzajamne pravne pomoći čije reakcije često izostaju;

47.  mišljenja je da bi se standardnom odredbom o ljudskim pravima uvedenom u sve sporazume s trećim zemljama trebala obuhvatiti obveza o zaštiti i promicanju dobrog upravljanja;

48.  potiče Komisiju da u sljedećoj reviziji Sporazuma iz Cotonoua predloži da poštovanje dobrog upravljanja bude osnovnom sastavnicom Sporazuma i da se opseg definicije korupcije proširi kako bi se omogućilo sankcioniranje kršenja odredbe o dobrom upravljanju u svim ozbiljnim okolnostima, a ne samo kad je povezano s ekonomskom i sektorskom politikom i programima u kojima je Europska unija važan partner u smislu financijske potpore;

49.  pozdravlja odluku radnih skupina EU − Egipat i EU − Tunis da finaliziraju plan za povrat nezakonito stečene imovine koja je još zamrznuta u većem broju trećih zemalja; snažno potiče EU i njegove države članice da se u potpunosti pridržavaju postojećih međunarodnih normi kojima se vodi povrat imovine, kao što su Poglavlje V. Konvencije UN-a protiv korupcije, akcijski plan povrata imovine kako je razvijen u sklopu Partnerstva iz Deauvillea skupine G8 s arapskim državama u tranziciji i novog zakonodavnog okvira koji je razvilo Vijeće 26. studenog 2012.; smatra da će se odredbama o povratu imovine podržati napori država u smislu otklanjanja najgorih učinaka korupcije i snažno potiče EU i njegove države članice da ulože znatne napore usmjerene omogućivanju povrata protupravno usvojene imovine koju su nekadašnji režimi oteli narodu zemalja Arapskog proljeća; naglašava važnost pristupa zasnovanog na ljudskim pravima za postupanje u vezi s povratom imovine i državnim dugom država koje izlaze iz režima u kojima je korupcija endemska; podržava inicijative da se revidira vanjski i unutarnji državni dug radi otkrivanja korupcije i njezina učinka na ljudska prava; poziva države članice da podrže inicijative o reviziji duga;

50.  poziva EU i države članice da osiguraju pravnu i tehničku pomoć zemljama u razvoju koje žele povrat ukradene imovine (ili imovine koju su nezakonito prikupili diktatorski režimi), a koja se nalazi na teritoriju Europske unije;

51.  ističe da korupcija u trgovini oružjem čini velik udio u korupciji prisutnoj u globalnim transakcijama; pozdravlja Ugovor o trgovini oružjem koji je Opća skupština UN-a donijela 2. travnja 2013. i prema kojem se uspostavljaju zajednički obvezujući standardi i kriteriji za procjenu međunarodnih prijenosa oružja; pozdravlja predanost država članica potpisivanju Ugovora o trgovini oružjem što prije i poziva ih da preuzmu glavnu ulogu i u naporima UN-a da sve države članice UN-a hitro ratificiraju i provedu Međunarodni ugovor o oružju; potiče EU da osigura veći oprez u vezi s izvozom europskih proizvođača oružja i da se bori protiv netransparentnosti u sektoru trgovine oružjem, posebno kad je riječ o korištenju posrednicima i ekonomskim/industrijskim kompenzacijama, u skladu sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme;

o
o   o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica EU-a, država kandidatkinja i pridruženih zemalja, Vijeću Europe, Afričkoj uniji, Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Europskoj investicijskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvoj i Ujedinjenim narodima.

(1) Vijeće Europske unije, 2008. (2) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 165. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0470. (4) Vidi Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/48/134. (5) OECD (2011), OECD Guidelines for Multinational Enterprises, OECD Publishing. (6) Međunarodna organizacija rada, 2006 ISBN 92-2-119010-2 i 978-92-2-119010-3. (7) New York, Sjedište UN-a, 26. srpnja 2000. (8) Opća skupština UN-a A/CONF.217/2013/L.3. (9) Inicijativa CleanGovBiz, OECD 2013. (10) Inicijativa CleanGovBiz, OECD 2013. (11) Nezakoniti financijski tokovi iz zemalja u razvoju tijekom desetljeća koje je završilo 2009. godinom, izvješće organizacije Global Financial Integrity. (12) Godišnje izvješće OLAF-a za 2011.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o planiranju politike i dugoročnim kretanjima: financijske posljedice za izgradnju kapaciteta (2012/2290(INI))

P7_TA(2013)0395 A7-0265/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1), a posebno na pripremno djelovanje „Međuinstitucijski sustav utvrđivanja dugoročnih kretanja” u proračunu za 2013.,

–  uzimajući u obzir Financijsku uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno njezin članak 54. stavak 2. točke (a) i (b) te članak 54. točku (e), koja se primjenjuje na opći proračun Unije te pravila njezine primjene,

–  uzimajući u obzir izvješće o ESPAS-u (Europski sustav strateške analize i analize politika) „Svjetska kretanja – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” koje je izradio Institut Europske unije za sigurnosne studije (EUISS)(2),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za regionalni razvoj i Odbora za ustavna pitanja (A7 0265/2013),

A.  budući da živimo u razdoblju brzih promjena, što je očito u pogledu dinamike moći, demografskih promjena, klimatskih promjena, urbanizacije i tehnologije, postaje sve potrebnije da tvorci politika na svim područjima ulažu veće napore u proučavanje i praćenje glavnih svjetskih kretanja;

B.  budući da je na inicijativu Parlamenta proračunom EU-a za 2010. bilo predviđeno da Komisija poduzme pilot-projekt u trajanju od dvije godine s ciljem istraživanja mogućnosti uspostavljanja „međuinstitucijskog sustava utvrđivanja dugoročnih kretanja u vezi s glavnim pitanjima politika s kojima se Unija suočava”;

C.  budući da je proračunom EU-a za 2012. odobren prelazak projekta u sljedeću fazu kao pripremno djelovanje tijekom tri godine od 2012. do 2014. s ciljem uspostavljanja Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) koji će do kraja 2014. u potpunosti funkcionirati i obuhvaćati sve relevantne institucije EU-a razvijajući „bliskiju suradnju među istraživačkim odjelima raznih institucija i tijela Unije koji se bave analizom srednjoročnih i dugoročnih kretanja u razvoju politika”(3),

D.  budući da bi uspostavljanje trajnog međuinstitucijskog sustava na administrativnoj razini za utvrđivanje i mapiranje glavnih kretanja koja će vjerojatno oblikovati budući politički kontekst pomagalo i podupiralo institucije EU-a u pripremi i odgovaranju na izazove te određivanju dosljednih strateških mogućnosti za godine koje dolaze;

E.  budući da bi se dobro uspostavljenim i prihvaćenim sustavom osigurala osnova za razmatranja u kontekstu pripreme proračuna EU-a i uspostavljanja političkih prioriteta na godišnjoj i višegodišnjoj osnovi te izravnijeg povezivanja financijskih sredstava s političkim ciljevima;

F.  budući da se osnaživanje žena ne može postići bez priznanja i učinkovite provedbe njihovih prava; budući da bi se u okviru ESPAS-a mogla napraviti učinkovita analiza izazova do kojih dolazi pri promicanju ravnopravnosti spolova, od političkog osnaživanja do suzbijanja svih vrsta diskriminacije žena;

G.  budući da se u prvom izvješću koje je naručio ESPAS a izradio EUISS pod naslovom „Svjetska kretanja 2030. – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” utvrđuje nekoliko svjetskih kretanja koja će vjerojatno utjecati na svijet u predstojećim desetljećima;

H.  budući da ta kretanja posebno obuhvaćaju: rastuće osnaživanje pojedinca djelomično potaknuto tehnološkim promjenama, jači naglasak na održivom razvoju u kontekstu rastuće oskudnosti resursa i postojanom siromaštvu povezanim s učincima klimatskih promjena i stvaranje međunarodnog sustava kojeg karakterizira prijenos moći s država s rastućim propustima u upravljanju jer tradicionalni mehanizmi međudržavnih odnosa ne mogu dati prikladan odgovor na javne zahtjeve;

1.  vjeruje da će dosljedna i djelotvorna izrada politika EU-a sve više i više ovisiti o pravovremenom utvrđivanju tih dugoročnih svjetskih kretanja koji imaju utjecaj na izazove i odabire s kojima se suočava Unija u sve složenijem i međuovisnom svijetu;

2.  naglašava važnost da institucije EU-a djelotvorno surađuju radi praćenja i analiziranja dugoročnih kretanja te surađuju i umrežavaju se s drugim subjektima, uključujući širu znanstvenu zajednicu u Uniji i izvan nje koju zanimaju slična pitanja u trećim zemljama; u tom kontekstu podvlači važnost nastavljanja postupka razvijanja učinkovitog kapaciteta za osiguravanje neovisne, visokokvalitetne međuinstitucijske analize i savjeta o ključnim kretanjima s kojima se suočavaju tvorci politika unutar sustava EU-a;

3.  ukazuje na to da je u skladu s načelom supsidijarnosti razvijanje dugoročnih društveno gospodarskih strategija i provedba politika EU-a odgovornost raznih javnih organizacija, kao što su europske institucije, ministarstva, službe regionalnih i lokalnih vlasti te određene agencije; ističe činjenicu da ekonomski i socijalni partneri, nevladine organizacije i drugi dionici također imaju ulogu u razvijanju dugoročnih strategija zajedno s javnim tijelima država članica i europskih institucija; stoga podvlači da bi se trebao primijeniti pristup višerazinskog upravljanja;

4.  ističe da je kohezijska politika zbog njezina višegodišnjeg, dugoročnog i horizontalnog karaktera nužno politika sa snažnom komponentom planiranja unaprijed i da s obzirom na njezin znatan udio u proračunu EU-a treba imati istaknuto mjesto u svim proračunskim planovima koji su usmjereni na budućnost;

5.  vjeruje da formulacija politika u pogledu kohezijske politike i drugih područja sve više ovisi o pravovremenom utvrđivanju dugoročnih svjetskih kretanja; u vezi s tim primjećuje različita izvješća usmjerena na budućnost kao što su „Projekt Europa 2030.” (izvješće Skupine za razmatranje budućnosti EU-a 2030. Europskom vijeću) i „Svjetska kretanja 2030. – građani u međusobno povezanom i policentričnom svijetu” koje je pripremio Institut Europske unije za sigurnosne studije (EUISS) kao dijela projekta Europski sustav strateške analize i analize politika (ESPAS); preporuča bolje usklađivanje takvih inicijativa izvješćivanja;

6.  poziva na uključivanje rodne perspektive u procjenu dugoročnih svjetskih kretanja i budućih izvješća kako bi se suzbili kršenje ljudskih prava, diskriminacija i siromaštvo;

7.  posebno pozdravlja privremen ishod pilot-projekta na administrativnoj razini (2010. – 2011.) i pripremnog djelovanja (2012. – 2014.) izrađenih radi razvijanja Europskog sustava strateške analize i analize politika (ESPAS) kako bi se pomoglo utvrđivanju dugoročnih kretanja u važnim pitanjima s kojima se Unija suočava, te snažno preporuča da se taj proces nastavi nakon isteka tekućeg pripremnog djelovanja; smatra da bi takav sustav trebao obuhvaćati osoblje iz svih relevantnih institucija i tijela EU-a, uključujući Odbor regija; vjeruje da mehanizam izvješćivanja treba biti predmet rasprave među svim relevantnim interesnim skupinama, poduzećima i nevladinim organizacijama;

8.  potiče četiri institucije i tijela koji su trenutno uključeni u proces ESPAS – Komisiju, Parlament, Vijeće i Europsku službu za vanjsko djelovanje – da razrade i potpišu neku vrstu međuinstitucijskog sporazuma, koji bi se u idealnom slučaju sklopio u proljeće 2014., u kojem bi se svaki partner obvezao na kontinuirano održavanje dogovora i sudjelovanje u njemu;

9.  ističe potrebu za tim da institucije sudionice i tijela sudionici u potpunosti u skladu s Financijskom uredbom, a posebno njezinim člankom 54. točkom (e), ulože potrebno osoblje i financijska sredstva u sustav ESPAS u okviru svakog od njihovih proračuna i u okviru godišnjeg proračunskog postupka kako bi se osigurala da se ta sposobnost u predstojećim godinama može razvijati na proračunsko neutralan način, ističe potrebu za tim da institucije ulažu u osoblje s određenim stručnim znanjima kojima mogu u potpunosti doprinijeti analizi i praćenju svjetskih kretanja te stručnim znanjima za utvrđivanje mogućnosti i davanje preporuka za izradu politika u skladu s posebnim potrebama svake institucije EU-a;

10.  ustraje na tome da ESPAS-om upravlja i nadgleda ga odgovarajuće sastavljen međuinstitucijski odbor, u kojem će Parlament ako tako odluči biti zastupljen zastupnicima, koji bi odredio mandat i prioritete ESPAS-a te imenovao direktora ili druge službenike, s tim da se podrazumijeva da ESPAS svoj rad u okviru mandata provodi na neovisan način;

11.  pozdravlja namjeru da se postupak ESPAS i njegova svjetska mreža iskoriste za stvaranje svjetske internetske zbirke dokumenata i materijala iz raznih izvora u vezi sa srednjoročnim i dugoročnim kretanjima koja bi bila besplatno dostupna tvorcima politika i građanima diljem svijeta;

12.  pozdravlja činjenicu da će bliža administrativna suradnja među institucijama EU-a kroz postupak ESPAS u sklopu pripremnih djelovanja dovesti do predstavljanja dugoročnih kretanja analiziranih u izvješću s budućim predviđanjima, uključujući njihove posljedice za izazove i odabire pred kojima se Unija nalazi u razdoblju od 2014. do 2019., a koje treba predati predsjednicima institucija u 2014. godini; smatra da je ta praksa uspješna i da se treba kasnije ponavljati barem svakih pet godina;

13.  vjeruje da bi stalni sustav s ciljem osiguravanja redovitih analiza srednjoročnih i dugoročnih kretanja institucijama EU-a radi poticanja strateškog pristupa postupku donošenja odluka trebao obuhvaćati odredbe za predaju godišnjeg izvješća o strateškim kretanjima institucijama prije rasprave o stanju u Uniji i objavu godišnjeg programa rada Komisije radi praćenja i ocjene promjenjivog uzorka dugoročnih kretanja te osim toga proračunskom tijelu osigurati određene informacije u početku pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) nakon 2020. kao i za svako preispitivanje na sredini razdoblja VFO-a 2014. – 2020.;

14.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) 27.travnja 2012. http://www.iss.europa.eu/uploads/media/ESPAS_report_01.pdf (3) http://europa.eu/espas/pdf/espas-preparatory-action-amendment_en.pdf

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o unapređenju međunarodnog privatnog prava: pravila o nadležnosti koja se primjenjuju na zapošljavanje (2013/2023(INI))

P7_TA(2013)0396 A7-0291/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 12., 15., 16., 27., 28., 30., 31. i 33. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 45., 81. i 146. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir presude Suda europske unije u predmetima C-18/02(1), C-341/05(2) i C-438/05(3),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A7‑0291/2013),

A.  budući da je revizija Uredbe Bruxelles I.(4) bila vrlo uspješna jer su njome uvedena znatna poboljšanja pravila o nadležnosti i priznavanju te izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima;

B.  budući da postupkom preinake nisu bila obuhvaćena određena pitanja radnog prava;

C.  budući da se u Međuinstitucionalnom sporazumu od 28. studenog 2001.(5) navodi da se metodu preinake treba koristiti za akte koji se često mijenjaju;

D.  budući da je važno osigurati usklađenost među propisima kojima je uređena nadležnost nad sporom te propisima kojima je određeno pravo koje se primjenjuje u sporu;

E.  budući da su sprečavanje biranja najpovoljnijeg suda – naročito ako bi to moglo biti na štetu slabije strane, kao što su zaposlenici – i osiguranje najveće moguće razine predvidljivosti u pogledu sudske nadležnosti među važnim pitanjima međunarodnog privatnog prava na europskoj razini;

F.  budući da bi, kao opće načelo, sud koji ima najbliskije veze s predmetom trebao imati nadležnost;

G.  budući da je nekoliko važnih slučajeva pred Europskim sudom o sudskoj nadležnosti i mjerodavnom pravu u vezi s pojedinačnim ugovorima o radu i industrijskim mjerama izazvalo strahove da bi nacionalne propise o zakonodavstvu o zapošljavanju mogla narušiti europska pravila koja u određenim slučajevima mogu dovesti do toga da pravo jedne države članice primjenjuje sud druge države članice(6);

H.  budući da je, s obzirom na veliku važnost radnog prava za ustavni i politički identitet država članica, važno da europsko pravo poštuje nacionalne tradicije na tom području;

I.  budući da je u interesu pravilnog funkcioniranja pravosuđa potrebno uskladiti odredbe o sudskoj nadležnosti s odredbama o mjerodavnom pravu koliko je to moguće;

J.  budući da se čini primjerenim procijeniti je li potrebno mijenjati odredbe o sudskoj nadležnosti na području radnog prava;

K.  budući da, s obzirom na industrijske akcije, nadležnost trebaju imati sudovi države članice u kojoj je industrijska akcija provedena ili treba biti provedena;

L.  budući da bi, s obzirom na pojedinačne ugovore o zapošljavanju, trebalo u potrebnoj mjeri osigurati nadležnost sudova države članice koja je najbliže povezana s radnim odnosom;

1.  čestita institucijama na uspješnoj reviziji Uredbe Bruxelles I.;

2.  smatra da bi Komisija trebala dodatno razmotriti pitanja radnog prava u cilju moguće buduće izmjene;

3.  primjećuje da je zaštita slabije strane jedno od glavnih načela međunarodnog privatnog prava u vezi s nadležnosti i da je cilj zaštite zaposlenika naveden u postojećim pravilima o nadležnosti;

4.  primjećuje da su zaposlenici općenito dobro zaštićeni pravilima o nadležnosti u pitanjima zapošljavanja kada su tužena strana u postupcima koje je pokrenuo njihov poslodavac preko isključivih nadležnosti koje su utvrđene u Uredbi Bruxelles I.;

5.  zahtijeva od Komisije da procijeni uvažavaju li se postojećim pravnim okvirom prema Uredbi Bruxelles I. u dovoljnoj mjeri specifičnosti postupaka u sektoru zapošljavanja;

6.  poziva Komisiju da naročitu pozornost posveti sljedećim pitanjima:

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.

(1) Odluka Suda (Šeste komore) od 5. veljače 2004. u predmetu C-18/02, Danmarks Rederiforening, koji djeluje u ime DFDS Torline A/S protiv LO Landsorganisationen i Sverige, koji djeluje u ime SEKO Sjöfolk Facket för Service och Kommunikation, Zbirka sudske prakse iz 2004. str. I-01417. (2) Odluka Suda (Velikog vijeća) od 18. prosinca 2007. u predmetu C-341/05, Laval un Partneri Ltd protiv Svenska Byggnadsarbetareförbundet, Svenska Byggnadsarbetareförbundets avdelning 1, Byggettan i Svenska Elektrikerförbundet, Zbirka sudske prakse iz 2007., str. I-11767. (3) Odluka Suda (Velikog vijeća) od 11. prosinca 2007. u predmetu C-438/05, International Transport Workers’ Federation i Finnish Seamen’s Union protiv Viking Line ABP and OÜ Viking Line Eesti, Zbirka sudske prakse iz 2007., str. I-10779. (4) Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.) (5) Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenog 2001. o sustavnijoj primjeni metode preinake pravnih akata, (SL C 077, 28. 3. 2002., str. 1.) (6) Vidi, naročito, okolnosti u vezi s predmetom C-438/05, International Transport Workers’ Federation and Finnish Seamen’s Union protiv Viking Line ABP and OÜ Viking Line Eesti, Zbirka sudske prakse iz 2007., str. I-10779.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s nadležnosti države zastave za provedbu Direktive Vijeća 2009/13/EZ o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006. te o izmjeni Direktive 1999/63/EZ (COM(2012)0134 – C7-0083/2012 – 2012/0065(COD))

P7_TA(2013)0397 A7-0037/2013

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0134),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0083/2012),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2012.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom Regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 12. lipnja 2013. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za promet i turizam (A7‑0037/2013),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. listopada 2013. radi donošenja Uredbe (EU) br. .../2013 Europskog parlamenta i Vijeća o nekim nadležnostima države zastave za usklađivanje s Konvencijom o radu pomoraca i njezinu provedbu, 2006.

(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi 2013/54/EU)

(1) SL C 299, 4.10.2012., str. 153. (2) Ovo stajalište zamijenjuje izmjene usvojene 13. ožujka 2013. (Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0080).

Amandmani koje je Europski parlament usvojio 8. listopada 2013. na prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, oglašavanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda (COM(2012)0788 – C7-0420/2012 – 2012/0366(COD)(1))

P7_TA(2013)0398 A7-0276/2013

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 3.a (nova) (3.a)  Zdravstvena upozorenja dio su organizirane, djelotvorne i dugoročne strategije za borbu protiv pušenja s točno utvrđenim područjem primjene i ciljevima. Amandman 2 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 6. (6)  Veličina unutarnjeg tržišta duhanskih i srodnih proizvoda, rastuća težnja proizvođača duhanskih proizvoda da koncentriraju proizvodnju cijele Unije u samo malom broju proizvodnih pogona u državama članicama i, kao posljedica toga, značajna prekogranična trgovina duhanskim i srodnim proizvodima zahtijevaju zakonodavne mjere na razini Unije umjesto na nacionalnoj razini kako bi se ostvarilo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. (6)  Veličina unutarnjeg tržišta duhanskih i srodnih proizvoda, rastuća težnja proizvođača duhanskih proizvoda da koncentriraju proizvodnju cijele Unije u samo malom broju proizvodnih pogona u državama članicama i, kao posljedica toga, značajna prekogranična trgovina duhanskim i srodnim proizvodima zahtijevaju pojačane zakonodavne mjere na razini Unije kako bi se ostvarilo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Amandman 3 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 7. (7)  Zakonodavne mjere na razini Unije također su potrebne za provedbu Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (u daljnjem tekstu: „FCTC”) iz svibnja 2003. koju su potpisale Europska unija i njezine države članice. Posebno su važni njezini članci 9. (reguliranje sastava duhanskih proizvoda), 11. (reguliranje davanja informacija o duhanskim proizvodima), 11. (pakiranje i označivanje duhanskih proizvoda), 13. (oglašavanje) i 15. (nezakonita trgovina duhanskim proizvodima). Tijekom različitih konferencija potpisnica FCTC-a uz potporu Unije i država članice konsenzusom su usvojene smjernice za provedbu FCTC-a. (7)  Zakonodavne mjere na razini Unije također su potrebne za provedbu povijesne Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana („FCTC”) iz svibnja 2003. Sve države članice i sama Europska unija potpisale su i ratificirale FCTC te su se stoga obvezale u skladu s međunarodnim pravom primjenjivati njezine odredbe. Posebno su važni njezini članci 9. (reguliranje sastava duhanskih proizvoda), 11. (reguliranje davanja informacija o duhanskim proizvodima), 11. (pakiranje i označivanje duhanskih proizvoda), 13. (oglašavanje) i 15. (nezakonita trgovina duhanskim proizvodima). Tijekom različitih konferencija potpisnica FCTC-a uz potporu Unije i država članice konsenzusom su usvojene smjernice za provedbu FCTC-a. Amandman 4 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 8. (8)  U skladu s člankom 114. stavkom 3. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu „Ugovor”) kao osnovu bi trebalo uzeti visoku razinu zaštite zdravlja, posebice vodeći računa o svakom novom razvoju utemeljenom na znanstvenim činjenicama. Duhanski proizvodi nisu obična roba te bi se s obzirom na osobito štetne učinke duhana velika važnost trebala pridati zaštiti zdravlja, posebno kako bi se smanjila raširenost pušenja među mladima. (8)  U skladu s člankom 114. stavkom 3. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu „Ugovor”) kao osnovu bi trebalo uzeti visoku razinu zaštite zdravlja, posebice vodeći računa o svakom novom razvoju utemeljenom na znanstvenim činjenicama. Duhanski proizvodi nisu obična roba te bi se s obzirom na osobito štetne učinke duhana velika važnost trebala pridati zaštiti zdravlja, posebno kako bi se smanjila raširenost pušenja među mladima. U tu bi svrhu države članice trebale promicati kampanje za sprečavanje pušenja, posebno u školama i u medijima. U skladu s načelom odgovornosti proizvođača proizvođači duhanskih proizvoda trebali bi snositi sve zdravstvene troškove koji nastanu kao posljedica potrošnje duhana. Amandman 5 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 9.a (nova) (9.a)  Budući da u mnogim državama članicama veliki dio pušača vjerojatno neće u potpunosti prestati pušiti, zakonodavstvo bi trebalo uzeti u obzir njihovo pravo da budu objektivno informirani o posljedicama potrošnje duhana na njihovo zdravlje, a te su informacije također dostupne pušačima na omotu pakiranja proizvoda koji namjeravaju koristiti. Amandman 6 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 10. (10)  Za mjerenje udjela katrana, nikotina i ugljičnog monoksida u cigaretama trebalo bi se upućivati na međunarodno priznate standarde ISO 4387, 10315 i 8454. Za druge emisije ne postoje međunarodno dogovoreni standardi ili testovi za određivanje udjela, no trenutačno se radi na njihovom razvoju. (10)  Za mjerenje udjela katrana, nikotina i ugljičnog monoksida u cigaretama trebalo bi se upućivati na međunarodno priznate standarde ISO 4387, 10315 i 8454. Za druge emisije ne postoje međunarodno dogovoreni standardi ili testovi za određivanje količine prinosa, ali države članice i Komisija trebale bi aktivno poticati napore na međunarodnoj razini da se razviju takvi standardi ili testovi. Amandman 7 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 10.a (nova) (10.a)  Dokazano je da je polonij 210, koji se nalazi u duhanu, u velikoj mjeri kancerogena tvar. Kombinacijom jednostavnih mjera njegovo bi se prisustvo u cigaretama moglo gotovo u potpunosti ukloniti. Zato je primjereno odrediti maksimalnu dopuštenu količinu polonija 210, što će dovesti do smanjenja od 95 % trenutačnog prosječnog sadržaja polonija 210 u cigaretama. Trebao bi se razviti standard ISO za mjerenje polonija 210 u duhanu. Amandman 8 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 11. (11)  U odnosu na utvrđivanje maksimalnih dopuštenih količina možda je potrebno i primjereno naknadno prilagođavanje utvrđenih količina ili utvrđivanje maksimalnih pragova emisija, uzimajući u obzir njihovu toksičnost i svojstvo stvaranja ovisnosti. (11)  U odnosu na utvrđivanje maksimalnih dopuštenih količina možda je potrebno i primjereno naknadno smanjivanje utvrđenih količina ili utvrđivanje maksimalnih pragova emisija, uzimajući u obzir njihovu toksičnost i svojstvo stvaranja ovisnosti. Amandman 9 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 13. (13)  Trenutačna uporaba različitih obrazaca za izvješćivanje otežava proizvođačima i uvoznicima ispunjavanje njihovih obveza o izvješćivanju i opterećuje države članice i Komisiju pri usporedbi, analizi i donošenju zaključaka iz primljenih informacija. U tom bi smislu trebao postojati obvezni obrazac za izvješćivanje o sastojcima i emisijama. Treba osigurati najveću moguću transparentnost informacija o proizvodima za opću javnost, istodobno jamčeći da se odgovarajuća pozornost posvećuje pravima trgovačkog i intelektualnog vlasništva proizvođača duhanskih proizvoda. (13)  Trenutačna uporaba različitih obrazaca za izvješćivanje otežava proizvođačima i uvoznicima ispunjavanje njihovih obveza o izvješćivanju i opterećuje države članice i Komisiju pri usporedbi, analizi i donošenju zaključaka iz primljenih informacija. U tom bi smislu trebao postojati obvezni obrazac za izvješćivanje o sastojcima i emisijama. Treba osigurati najveću moguću transparentnost informacija o proizvodima za opću javnost, istodobno jamčeći da se odgovarajuća pozornost posvećuje pravima trgovačkog i intelektualnog vlasništva proizvođača duhanskih proizvoda, osobito malih i srednjih poduzetnika. Amandman 10 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 14. (14)  Nedostatak usklađenog pristupa reguliranju sastojaka utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i na slobodno kretanje robe diljem EU-a. Neke države članice donijele su zakonodavstvo ili su sklopile obvezujuće sporazume sa subjektima iz industrije kojima se određeni sastojci dopuštaju ili zabranjuju. Kao posljedica neki su sastojci regulirani u nekim državama članicama, a u nekima ne. Države članice također imaju različite pristupe u odnosu na aditive koji su dio cigaretnog filtra kao i na aditive koji duhanskom dimu daju boju. Bez usklađivanja se očekuje da će prepreke na unutarnjem tržištu rasti sljedećih godina vodeći računa o provedbi Okvirne konvencije o kontroli duhana i njezinih smjernica i uzimajući u obzir iskustvo stečeno u drugim okvirima nadležnosti izvan Unije. Smjernice za članke 9. i 10. Okvirne konvencije o kontroli duhana prvenstveno pozivaju na uklanjanje sastojaka koji jačaju okus, stvaraju dojam da duhanski proizvodi imaju zdravstvene koristi, povezani su s energijom i vitalnošću ili imaju osobine bojila. (14)  Nedostatak usklađenog pristupa reguliranju sastojaka utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i na slobodno kretanje robe diljem EU-a. Neke države članice donijele su zakonodavstvo ili su sklopile obvezujuće sporazume sa subjektima iz industrije kojima se određeni sastojci dopuštaju ili zabranjuju. Kao posljedica neki su sastojci regulirani u nekim državama članicama, a u nekima ne. Države članice također imaju različite pristupe u odnosu na aditive koji su dio cigaretnog filtra kao i na aditive koji duhanskom dimu daju boju. Bez usklađivanja se očekuje da će prepreke na unutarnjem tržištu rasti sljedećih godina vodeći računa o provedbi Okvirne konvencije o kontroli duhana i njezinih smjernica i uzimajući u obzir iskustvo stečeno u drugim okvirima nadležnosti izvan Unije. Smjernice za članke 9. i 10. Okvirne konvencije o kontroli duhana prvenstveno pozivaju na uklanjanje sastojaka koji jačaju okus, stvaraju dojam da duhanski proizvodi imaju zdravstvene koristi, povezani su s energijom i vitalnošću ili imaju osobine bojila. Sastojke koji povećavaju ovisnost i toksičnost također treba ukloniti. Amandman 11 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 14.a (nova) (14.a)  Za zaštitu ljudskog zdravlja trebalo bi provjeriti sigurnost aditiva koji se koriste u duhanskim proizvodima. Samo aditivi koji se nalaze na popisu EU-a dopuštenih aditiva trebali bi biti dopušteni u duhanskim proizvodima. U tom bi se popisu također trebali navesti uvjeti ili ograničenja za uporabu dopuštenih aditiva. Duhanski proizvodi koji sadrže aditive koji se ne nalaze na popisu Unije ili se koriste na način koji nije u skladu s ovom Direktivom ne bi se trebali stavljati na tržište Unije. Amandman 12 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 14.b (nova) (14.b)  Važno je uzeti u obzir ne samo svojstva aditiva kao takvih, nego i svojstva proizvoda njihova sagorijevanja. Aditivi i proizvodi njihova sagorijevanja ne bi smjeli zadovoljavati kriterije za kategoriju opasnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i mješavina1. _____________ 1SL L 353, 31.12.2008., str. 1. Amandman 13 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 15. (15)  Vjerojatnost razilaženja propisa dodatno se povećava zabrinutošću oko duhanskih proizvoda, uključujući proizvode od bezdimnog duhana, koji imaju svojstvenu aromu drukčiju od duhana, a koji bi mogli olakšati porast potrošnje duhana ili utjecati na obrasce potrošnje. U mnogim se zemljama, primjerice, prodaja proizvoda s udjelom mentola postupno povećala iako se zastupljenost pušenja sveukupno smanjila. Brojne studije pokazale su da duhanski proizvodi s udjelom mentola pogoduju udisanju i porastu broja pušača među mladim osobama. Mjere kojima se uvode neopravdane razlike u postupanju prema cigaretama s aromom (poput cigareta s udjelom mentola ili klinčića) treba izbjegavati. (15)  Vjerojatnost razilaženja propisa dodatno se povećava zabrinutošću oko duhanskih proizvoda koji imaju svojstvenu aromu drukčiju od duhana, a koji bi mogli olakšati porast potrošnje duhana ili utjecati na obrasce potrošnje. U mnogim se zemljama, primjerice, prodaja proizvoda s udjelom mentola postupno povećala iako se zastupljenost pušenja sveukupno smanjila. Brojne studije pokazale su da duhanski proizvodi s udjelom mentola pogoduju udisanju i porastu broja pušača među mladim osobama. Mjere kojima se uvode neopravdane razlike u postupanju prema cigaretama s aromom (poput cigareta s udjelom mentola ili klinčića) treba izbjegavati. Amandman 14 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 16. (16)  Zabranom duhanskih proizvoda koji imaju svojstvenu aromu ne zabranjuje se sasvim upotreba pojedinačnih aditiva, nego se proizvođače obvezuje da ograniče aditive ili kombinaciju aditiva u tolikoj mjeri da aditivi više ne doprinose svojstvenoj aromi. Upotreba aditiva potrebnih za proizvodnju duhanskih proizvoda trebala bi biti dopuštena sve dok oni ne doprinose svojstvenoj aromi. Komisija bi trebala osigurati jedinstvene uvjete za provedbu odredbe o svojstvenoj aromi. Države članice i Komisija trebale bi koristiti neovisne odbore kao pomoć pri donošenju takvih odluka. Pri primjeni ove Direktive ne bi se smjelo praviti razliku između različitih vrsta duhana. Briše se. Amandman 15 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 17. (17)  Određeni aditivi koriste se za stvaranje dojma da su duhanski proizvodi korisni za zdravlje, da predstavljaju manju opasnost za zdravlje ili da povećavaju koncentraciju ili fizičke mogućnosti. Ti bi se aditivi trebali zabraniti kako bi se osigurala jedinstvena pravila i visoka razina zaštite zdravlja. (17)  Određeni aditivi koriste se za stvaranje dojma da su duhanski proizvodi korisni za zdravlje, da predstavljaju manju opasnost za zdravlje ili da povećavaju koncentraciju ili fizičke mogućnosti. Kako bi se osigurala jedinstvena pravila i visoka razina zaštite zdravlja, ti se aditivi ne bi smjeli odobriti. Osim toga, aditivi koji daju svojstvenu aromu ne bi smjeli biti odobreni. To ne bi trebalo dovesti do potpune zabrane upotrebe pojedinačnih aditiva. Međutim, proizvođače bi se trebalo obvezati da ograniče upotrebu aditiva ili kombinacije aditiva u tolikoj mjeri da aditivi više ne doprinose svojstvenoj aromi. Trebalo bi biti moguće odobriti upotrebu aditiva koji su ključni za proizvodnju duhanskih proizvoda, dokle god ti aditivi više ne doprinose svojstvenoj aromi i privlačnosti takvih proizvoda. Amandman 16 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 17.a (nova) (17.a)  Sve veći broj ljudi, od koji je najviše djece, obolijevaju od astme i različitih alergija. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, iako svi uzroci astme nisu poznati, potrebno je spriječiti faktore rizika kao što su alergeni, duhan i nadražljive kemikalije kako bi se povećala kvaliteta života ljudi. Amandman 17 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 18. (18)  S obzirom na naglasak Direktive na mladim osobama, duhanski proizvodi osim cigareta, duhan za motanje i bezdimni duhan, koje uglavnom konzumiraju stariji potrošači, trebaju biti izuzeti iz određenih zahtjeva o sastojcima ako ne dolazi do znatnije promjene okolnosti u smislu opsega prodaje ili obrazaca potrošnje u odnosu na mlade osobe. (18)  S obzirom na naglasak Direktive na mladim osobama, duhanski proizvodi osim cigareta, duhan za motanje i duhan za vodenu lulu, koje uglavnom konzumiraju stariji potrošači, trebali bi biti izuzeti iz određenih zahtjeva o sastojcima ako ne dolazi do znatnije promjene okolnosti u smislu opsega prodaje ili uzoraka potrošnje u odnosu na mlade osobe. Amandman 18 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 18.a (nova) (18a)  Države članice treba potaknuti, ako to već nisu učinile, da izrade nacionalne zakone o zaštiti mladih kojima se zabranjuje prodaja duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina i konzumacija duhanskih proizvoda od strane njih; Države članice bi također trebale osigurati da se takve zabrane poštuju; Amandman 19 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 18.b (nova) (18.b)  U članku 16. FCTC-a upozorava se na odgovornost potpisnica Konvencije za razmatranje proizvoda namijenjenih maloljetnim potrošačima, kao što su prehrambeni proizvodi i igračke u obliku duhanskih proizvoda koji mogu biti privlačni maloljetnicima. U proteklim godinama na tržište je stavljeno nekoliko proizvoda kao što su električne cigarete, koje ne sadrže nikotin no imaju oblik cigareta i koje nastoje oponašati proces pušenja uz pomoć raspršivanja tvari čije neštetno djelovanje još nije znanstveno dokazano i uz pomoć električnog svjetla koje oponaša postupak gorenja cigarete. Takvi su proizvodi očito proizvedeni da budu privlačni mladim i maloljetnim potrošačima te su sve popularniji među mladima u više država članica. Izražava se sve veća zabrinutost oko navika koje stječu mladi potrošači i maloljetnici upotrebom takvih imitacija cigareta. . Amandman 20 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 20. (20)  Takva bi razilaženja mogla predstavljati prepreku trgovini i onemogućiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhanskih proizvoda te bi ih stoga trebalo ukloniti. Osim toga, potrošači u nekim državama članicama možda su bolje obaviješteni o zdravstvenim rizicima duhanskih proizvoda nego u drugim državama. Bez daljnjih mjera na razini Unije postojeća razilaženja najvjerojatnije će se povećati u nadolazećim godinama. (20)  Takva bi razilaženja mogla predstavljati prepreku trgovini i onemogućiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhanskih proizvoda te bi ih stoga trebalo ukloniti. Osim toga, potrošači u nekim državama članicama možda su bolje obaviješteni o zdravstvenim rizicima duhanskih proizvoda nego u drugim državama. Bez daljnjih mjera usklađivanja na razini Unije postojeća razilaženja najvjerojatnije će se povećati u nadolazećim godinama. Amandman 21 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 22. (22)  Odredbe o označivanju također treba uskladiti s novim znanstvenim dokazima. Primjerice prikazi udjela katrana, nikotina i ugljičnog monoksida na kutijama cigareta pokazuju se obmanjujućima jer potrošače navode na zaključak da su određene cigarete manje štetne od drugih. Dokazi također upućuju na to da su velika kombinirana zdravstvena upozorenja djelotvornija od isključivo tekstualnih upozorenja. U tom smislu kombinirana zdravstvena upozorenja trebaju postati obvezna u cijeloj Uniji i zauzimati znatne i vidljive dijelove površine kutije. Treba odrediti najmanju veličinu svih zdravstvenih upozorenja kako bi se osigurala njihova vidljivost i djelotvornost. (22)  Odredbe o označivanju također treba uskladiti s novim znanstvenim dokazima. Primjerice prikazi udjela katrana, nikotina i ugljičnog monoksida na kutijama cigareta pokazuju se obmanjujućima jer potrošače navode na zaključak da su određene cigarete manje štetne od drugih. Dokazi također upućuju na to da su velika zdravstvena upozorenja u kojima se kombiniraju slika i tekst djelotvornija od isključivo tekstualnih upozorenja. U tom smislu kombinirana zdravstvena upozorenja trebaju postati obvezna u cijeloj Uniji i zauzimati znatne i vidljive dijelove površine kutije, koji se nalaze u vidnom polju. Treba odrediti najmanju veličinu svih zdravstvenih upozorenja kako bi se osigurala njihova vidljivost i djelotvornost. Amandman 22 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 23. (23)  Kako bi se osigurala cjelovitost i vidljivost zdravstvenih upozorenja i maksimalno povećala njihova djelotvornost, trebalo bi donijeti odredbe o veličini upozorenja i o određenim aspektima izgleda duhanskog pakiranja, uključujući mehanizam za otvaranje. Pakiranje i proizvodi mogu obmanuti potrošače, posebno mlade osobe, upućujući na manju štetnost proizvoda. Primjerice, to je slučaj s određenim tekstovima ili obilježjima kao što su „nizak udio katrana”, „light”, „ultra-light”, „mild”, „prirodan”, „organski”, „bez aditiva”, „bez aroma”, „slim”, nazivi, slike te figurativni i drugi znakovi. Isto tako, veličina i izgled pojedinačnih cigareta mogu obmanuti potrošače stvaranjem dojma da su manje štetne. Nedavna studija pokazala je i da su pušači tankih cigareta bili skloniji vjerovanju da bi njihova marka proizvoda mogla biti manje štetna. Ta se pitanja trebaju riješiti. (23)  Kako bi se osigurala cjelovitost i vidljivost zdravstvenih upozorenja i maksimalno povećala njihova djelotvornost, trebalo bi donijeti odredbe o veličini upozorenja i o određenim aspektima izgleda duhanskog pakiranja. Pakiranje i proizvodi mogu obmanuti potrošače, posebno mlade osobe, upućujući na manju štetnost proizvoda. Primjerice, to je slučaj s određenim tekstovima ili obilježjima kao što su „nizak udio katrana”, „light”, „ultra-light”, „mild”, „prirodan”, „organski”, „bez aditiva”, „bez aroma”, „slim”, nazivi, slike te figurativni i drugi znakovi. . Isto tako, veličina i izgled pojedinačnih cigareta mogu obmanuti potrošače stvaranjem dojma da su manje štetne. Nedavna studija pokazala je i da su pušači tankih cigareta bili skloniji vjerovanju da bi njihova marka proizvoda mogla biti manje štetna. Ta se pitanja trebaju riješiti. Amandman 23 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 23.a (nova) (23.a)  Dokazano je da duhanski proizvodi sadrže i ispuštaju mnoge škodljive i kancerogene tvari koje su pri sagorijevanju opasne za ljudsko zdravlje. Znanstvena istraživanja nedvojbeno su dokazala da pasivno pušenje uzrokuje smrt, bolest ili invaliditet i da su njime posebno ugrožena nerođena djecu i dojenčad. Kod osoba koje udišu dim ono može izazvati ili pogoršati probleme dišnog sustava. Zdravstvena upozorenja stoga bi trebala također skrenuti pozornost na opasnost pasivnog pušenja za zdravlje. Amandman 24 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 24. (24)  Duhanskim proizvodima za pušenje, osim cigaretama i duhanu za motanje, koje uglavnom konzumiraju stariji potrošači, trebalo bi izuzeti iz određenih zahtjeva označivanja sve dok nije nastupila znatna promjena okolnosti u pogledu opsega prodaje ili obrazaca ponašanja vezanih uz mlade. Pri označivanju tih drugih duhanskih proizvoda trebalo bi slijediti posebna pravila. Treba osigurati vidljivost zdravstvenih upozorenja na proizvodima od bezdimnog duhana . Upozorenja bi stoga trebalo staviti na dvije glavne površine pakiranja proizvoda od bezdimnog duhana. (24)  Duhanskim proizvodima za pušenje, osim cigaretama, duhanu za motanje i duhanu za vodenu lulu, koje uglavnom konzumiraju stariji potrošači, trebalo bi izuzeti iz određenih zahtjeva označivanja sve dok nije nastupila znatna promjena okolnosti u pogledu opsega prodaje ili obrazaca ponašanja vezanih uz mlade. Pri označivanju tih drugih duhanskih proizvoda trebalo bi slijediti posebna pravila. Treba osigurati vidljivost zdravstvenih upozorenja na proizvodima od bezdimnog duhana . Upozorenja bi stoga trebalo staviti na dvije glavne površine pakiranja proizvoda od bezdimnog duhana. Amandman 25 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 26. (26)  Znatne količine nezakonite robe koja ne udovoljava zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2001/37/EZ plasiraju se na tržište i pokazatelji upućuju na to da bi se te količine mogle povećati. Ti proizvodi dovode u pitanje slobodno kretanje proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima i zaštitu koju pružaju zakoni o kontroli duhana. Osim toga, Unija se Okvirnom konvencijom o kontroli duhana obvezuje na borbu protiv nezakonite robe, što je dio sveobuhvatne politike kontrole duhana. Stoga bi se trebala donijeti odredba da se jedinične kutije duhanskih proizvoda označuju na jedinstven i siguran način i da se njihovo kretanje bilježi kako bi se ti proizvodi mogli slijediti i pronaći u Uniji i kako bi se njihovo udovoljavanje ovoj Direktivi moglo pratiti i bolje provoditi. Osim toga, trebalo bi donijeti odredbu o uvođenju sigurnosnih obilježja koja će olakšati provjeru autentičnosti proizvoda. (26)  Znatne količine nezakonite robe koja ne udovoljava zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2001/37/EZ plasiraju se na tržište i pokazatelji upućuju na to da bi se te količine mogle povećati. Ti proizvodi dovode u pitanje slobodno kretanje proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima i zaštitu koju pružaju zakoni o kontroli duhana. Osim toga, Unija se Okvirnom konvencijom o kontroli duhana obvezuje na borbu protiv nezakonite robe, što je dio sveobuhvatne politike kontrole duhana. Stoga bi se trebala donijeti odredba da se jedinične kutije i vanjsko pakiranje duhanskih proizvoda označuju na jedinstven i siguran način i da se njihovo kretanje bilježi kako bi se ti proizvodi mogli slijediti i pronaći u Uniji i kako bi se njihovo udovoljavanje ovoj Direktivi moglo pratiti i bolje provoditi. Osim toga, trebalo bi donijeti odredbu o uvođenju sigurnosnih obilježja koja će olakšati provjeru autentičnosti proizvoda kako bi se osiguralo da su jedinstveni pokazatelji jediničnih kutija povezani s jedinstvenim pokazateljima na vanjskom pakiranju. Amandman 26 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 28. (28)  Radi osiguravanja neovisnosti i transparentnosti proizvođači duhanskih proizvoda trebali bi sklopiti ugovore o pohranjivanju podataka s neovisnim trećim stranama pod okriljem vanjskog revizora. Podaci koji se odnose na sustav za praćenje i pronalaženje trebali bi se čuvati odvojeno od drugih podataka koji se odnose na poslovni subjekt te bi trebali biti pod nadzorom nadležnih tijela država članica i Komisije i dostupni tim tijelima u svako doba. (28)  Radi osiguravanja neovisnosti i transparentnosti proizvođači duhanskih proizvoda trebali bi sklopiti ugovore o pohranjivanju podataka s neovisnim trećim stranama. Primjerenost takvih ugovora trebala bi odobriti i pratiti Komisija uz pomoć neovisnog vanjskog revizora. Podaci koji se odnose na sustav za praćenje i pronalaženje trebali bi se čuvati odvojeno od drugih podataka koji se odnose na poslovni subjekt te bi trebali biti pod nadzorom nadležnih tijela država članica i Komisije i dostupni tim tijelima u svako doba. Amandman 27 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 29. (29)  Direktivom Vijeća 89/622/EEZ od 13. studenog 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o označivanju duhanskih proizvoda i zabrani stavljanja na tržište određenih vrsta duhana za oralnu upotrebu u državama članicama zabranjena je prodaja određenih vrsta duhana za oralnu upotrebu. Direktivom 2001/37/EZ ta je zabrana potvrđena. Izuzeće iz ove zabrane odobrava se Kraljevini Švedskoj na temelju članka 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske. Zabrana prodaje duhana za oralnu upotrebu trebala bi i dalje biti na snazi kako bi se spriječio ulazak na unutarnje tržište proizvoda koji izaziva ovisnost, ima štetne učinke na zdravlje i privlačan je mladim osobama. Za druge bezdimne duhanske proizvode koji se ne proizvode za masovno tržište, strogi propisi o označivanju i sastojcima smatraju se dovoljnima da se širenje tržišta ograniči na njihovu tradicionalnu upotrebu. (29)  Direktivom Vijeća 89/622/EEZ od 13. studenog 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o označivanju duhanskih proizvoda i zabrani stavljanja na tržište određenih vrsta duhana za oralnu upotrebu u državama članicama zabranjena je prodaja određenih vrsta duhana za oralnu upotrebu. Direktivom 2001/37/EZ ta je zabrana potvrđena. Izuzeće iz ove zabrane odobrava se Kraljevini Švedskoj na temelju članka 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske. Zabrana prodaje duhana za oralnu upotrebu trebala bi i dalje biti na snazi kako bi se spriječio ulazak na unutarnje tržište proizvoda koji izaziva ovisnost, ima štetne učinke na zdravlje i privlačan je mladim osobama. Amandman 28 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 29.a (nova) (29.a)  S obzirom na opću zabranu prodaje duhana za oralnu upotrebu (proizvod „snus”) u Uniji ne postoji prekogranični interes za reguliranje sadržaja proizvoda snus. Odgovornost za reguliranje sadržaja proizvoda snus stoga preuzima država članica u kojoj je dopuštena prodaja snusa u skladu s člankom 151. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske. Ti bi se proizvodi stoga trebali izuzeti iz odredbi članka 6. ove Direktive. Amandman 29 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 30. (30)  Prekogranična prodaja duhana na daljinu mladim osobama olakšava pristup duhanskim proizvodima i predstavlja rizik dovođenja u pitanje udovoljavanja zahtjevima koji se uspostavljaju zakonodavstvom o kontroli duhana i posebno ovom Direktivom. Potrebno je uvođenje zajedničkih pravila o sustavu obavješćivanja kako bi se jamčilo da ova Direktiva ostvaruje svoj puni potencijal. Obavješćivanje o prekograničnoj prodaji duhana na daljinu u ovoj Direktivi trebalo bi se primjenjivati neovisno o postupku obavješćivanja utvrđenom u Direktivi 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva. Prodaja duhanskih proizvoda na daljinu između poduzeća i potrošača dodatno se propisuje u Direktivi 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu, koju će zamijeniti Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, a koja će se primjenjivati od 13. lipnja 2014. (30)  Prekogranična prodaja duhana na daljinu trebala bi biti zabranjena jer mladim osobama olakšava pristup duhanskim proizvodima i predstavlja rizik dovođenja u pitanje udovoljavanja zahtjevima ove Direktive. Amandman 30 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 30.a (nova) (30.a)  Direktiva 2003/33/EZ o oglašavanju i sponzorstvu duhanskih proizvoda već zabranjuje slobodnu distribuciju takvih proizvoda u kontekstu sponzorstva nad događajima. Ovom Direktivom, kojom se uređuju aspekti vezani uz predstavljanje i prodaju duhana, a cilj joj je postizanje visoke razine zaštite zdravlja i prevencije potrošnje duhana među mladim osobama, proširuje se područje primjene zabrane slobodne distribucije na javnim mjestima i posebno se zabranjuje distribucija tiskanih materijala, kupona s popustima i sličnih posebnih ponuda unutar paketa i ovitaka. Amandman 31 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 30.b (nova) (30.b)  Komisija i države članice trebale bi se obvezati na učinkovitu provedbu Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima uz Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC). Trebalo bi poduzeti napore za unapređenje kontrole i sprečavanje nezakonitog trgovanja duhanskim proizvodima proizvedenih u trećim zemljama. Amandman 32 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 31. (31)  Svi duhanski proizvodi potencijalno prouzrokuju smrtnost, obolijevanje i oštećenje te bi njihovu potrošnju trebalo ograničiti. Stoga je važno pratiti razvoj događanja u vezi s novim duhanskim proizvodima. Proizvođače i uvoznike trebalo bi obvezati na obavješćivanje o novim duhanskim proizvodima ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica da ih zabrane ili odobre. Komisija bi trebala pratiti razvoj događaja i podnijeti izvještaj pet godina nakon roka za prenošenje ove Direktive u nacionalna prava kako bi se procijenilo jesu li ovoj Direktivi potrebne izmjene. (31)  Svi duhanski proizvodi potencijalno prouzrokuju smrtnost, obolijevanje i oštećenje te bi njihovu proizvodnju, distribuciju i potrošnju trebalo regulirati. Stoga je važno pratiti razvoj događanja u vezi s novim duhanskim proizvodima. Proizvođače i uvoznike trebalo bi obvezati na obavješćivanje o novim duhanskim proizvodima ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica da ih zabrane ili odobre. Komisija bi trebala pratiti razvoj događanja i podnijeti izvještaj tri godine nakon roka za prenošenje ove Direktive u nacionalna prava kako bi se procijenilo jesu li ovoj Direktivi potrebne izmjene. Amandman 165 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 33. (33)  Proizvodi koji sadrže nikotin prodaju se na tržištu Unije. Različiti regulatorni pristupi država članica za suočavanje s pitanjima zdravlja i sigurnosti koja su povezana s tim proizvodima imaju negativan utjecaj na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, posebno uzevši u obzir da su ti proizvodi predmet znatne prekogranične prodaje na daljinu, uključujući putem interneta. (33)  Proizvodi koji sadrže nikotin, uključujući elektroničke cigarete, prodaju se na tržištu Unije. Međutim, države članice imaju različite regulatorne pristupe za suočavanje s pitanjima zdravlja i sigurnosti koja su povezana s tim proizvodima. Nužna su usklađena pravila te bi stoga svi proizvodi koji sadrže nikotin trebali biti regulirani ovom Direktivom kao proizvodi srodni s duhanskim proizvodima. S obzirom na potencijal proizvoda koji sadrže nikotin da pomažu pri odvikavanju od pušenja, države članice trebale bi osigurati da oni postanu dostupni u istoj mjeri kao i duhanski proizvodi. Amandman 118 i 137/REV Prijedlog Direktive Uvodna izjava 34. (34)  Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenog 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za ljudsku uporabu1 predviđen je pravni okvir za ocjenu kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti lijekova uključujući proizvode koji sadrže nikotin. Znatan broj proizvoda koji sadrže nikotin već je odobren pod tim regulatornim okvirom. Pri odobrenju se uzima u obzir sadržaj nikotina u predmetnom proizvodu. Stavljanjem svih proizvoda koji sadrže nikotin, a čiji je sadržaj nikotina jednak ili veći od sadržaja nikotina proizvoda koji sadrži nikotin, a koji je prethodno odobren u skladu s Direktivom 2001/83/EZ pod isti pravni okvir pojašnjava se pravna situacija, uklanjaju se razlike između nacionalnih zakonodavstava, osigurava se jednako postupanje sa svim proizvodima koji sadrže nikotin i koji se mogu koristiti u svrhu odvikavanja od pušenja te se stvaraju poticaji za istraživanje i inovacije na području odvikavanja od pušenja. To ne bi smjelo dovoditi u pitanje primjenu Direktive 2001/83/EZ na druge proizvode obuhvaćene ovom Direktivom ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni Direktivom 2001/83/EZ. Briše se. __________________ 1SL L 311, 28.11.2001., str. 67., kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2011/62/EU, SL L 174, 1.7.2011., str. 74. Amandman 35 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 35. (35)  Potrebno je uvesti odredbe o obilježavanju proizvoda koji sadrže nikotin ispod granične vrijednosti predviđene ovom Direktivom kako bi se privukla pozornost potrošača na moguće zdravstvene rizike. Briše se. Amandman 36 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 35.a (nova) (35.a)  Države članice bi trebale osigurati da se proizvodi koji sadrže nikotin ne prodaju osobama mlađim od dobi potrebne za kupovinu duhanskih ili sličnih proizvoda. Amandman 37 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 37. (37)  Da bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Direktive, posebno u vezi s oblikom navođenja sastojaka, određivanjem proizvoda sa svojstvenom aromom ili s povišenom razinom toksičnosti i svojstvom stvaranja ovisnosti te metodologijom utvrđivanja ima li duhanski proizvod svojstvenu aromu, provedbene ovlasti trebale bi se dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. (37)  Da bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Direktive, posebno u vezi s oblikom navođenja sastojaka, provedbene ovlasti trebale bi se dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Amandman 38 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 38. (38)  Da bi ova Direktiva bila u potpunosti funkcionalna i u skladu s tehničkim, znanstvenim i međunarodnim razvojem događanja u proizvodnji, potrošnji i regulaciji duhana, Komisiji treba delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, posebno u vezi s donošenjem i prilagodbom najviših dopuštenih količina za emisije i metoda njihovog mjerenja, utvrđivanjem graničnih vrijednosti za sastojke koji povećavaju toksičnost, svojstvo stvaranja ovisnosti ili privlačnost, korištenjem zdravstvenih upozorenja, posebnih identifikacijskih kodova i sigurnosnih elemenata u označivanju i pakiranju, određivanju ključnih elemenata ugovora o pohranjivanju podataka s neovisnim trećim stranama, revizijom određenih izuzeća za duhanske proizvode koji nisu cigarete, duhan za motanje i bezdimni duhanski proizvodi te revizijom razina nikotina u proizvodima koji sadrže nikotin. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobno, pravovremeno i primjereno slanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. (38)  Da bi ova Direktiva bila u potpunosti funkcionalna i u skladu s tehničkim, znanstvenim i međunarodnim razvojima u proizvodnji, potrošnji i regulaciji duhana, Komisiji treba delegirati ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, posebno u vezi s donošenjem i prilagodbom najviših dopuštenih količina za emisije i metoda njihovog mjerenja, odobravanjem aditiva i utvrđivanjem graničnih vrijednosti za aditive po potrebi, korištenjem zdravstvenih upozorenja, posebnih identifikacijskih kodova i sigurnosnih elemenata u označivanju i pakiranju, određivanju ključnih elemenata ugovora o pohranjivanju podataka s neovisnim trećim stranama, i revizijom određenih izuzeća za duhanske proizvode koji nisu cigarete, duhan za motanje, duhan za lulu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Pri pripremi i sastavljanju delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istodobno, pravovremeno i primjereno slanje relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Amandman 39 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 39. (39)  Komisija bi trebala pratiti razvoj događanja i podnijeti izvješće pet godina nakon roka za prenošenje ove Direktive u nacionalna prava kako bi se procijenilo jesu li ovoj Direktivi potrebne izmjene. (39)  Komisija bi trebala pratiti razvoj događanja i podnijeti izvješće tri godine nakon roka za prenošenje ove Direktive u nacionalna prava kako bi se procijenilo jesu li ovoj Direktivi potrebne izmjene, posebno po pitanju pakiranja. Amandman 40 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 39.a (nova) (39.a)  Države članice imaju važnu odgovornost zaštite javnog zdravlja i provođenja preventivnih mjera, davanja javnih jamstava, praćenja i savjetovanja za mlade osobe te provođenja preventivnih javnih kampanja protiv pušenja, posebno u školama. Od ključne važnosti smatra se slobodan pristup savjetovanju o odvikavanju od pušenja i odgovarajućim tretmanima. Amandman 41 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 40. (40)  Državi članici koja smatra potrebnim da primijeni strože nacionalne odredbe za aspekte koji su u području primjene ove Direktive to bi trebalo i dopustiti, jednako za sve proizvode, na temelju prvenstvenih potreba u vezi sa zaštitom javnog zdravlja. Državi članici također treba dopustiti uvođenje strožih odredbi, jednako za sve proizvode, zbog razloga povezanih s pojedinačnom situacijom te države članice i pod uvjetom da su odredbe opravdane potrebom zaštite javnog zdravlja. Strože nacionalne odredbe trebale bi biti potrebne i razmjerne, ne služiti kao sredstvo za proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama. Strože nacionalne odredbe uvjetuju se prethodnim obavješćivanjem i odobrenjem od Komisije uzimajući u obzir visoku razinu zaštite zdravlja ostvarenu ovom Direktivom. (40)  Državi članici koja smatra potrebnim da primijeni ili uvede strože nacionalne odredbe za aspekte koji su u području primjene ove Direktive to bi trebalo i dopustiti, jednako za sve proizvode, ako su takve mjere u skladu s UFEU-om. Strože nacionalne odredbe uvjetuju se prethodnim obavješćivanjem i odobrenjem od Komisije uzimajući u obzir visoku razinu zaštite zdravlja ostvarenu ovom Direktivom. Amandman 42 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 42. (42)  Države članice trebale bi osigurati da se osobni podaci obrađuju u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama utvrđenima Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka. (42)  Države članice trebale bi osigurati da se osobni podaci obrađuju u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama utvrđenima Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka. Od ključne je važnosti da se također vodi računa o nacionalnim propisima o zaštiti podataka. Amandman 43 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 45. (45)  Prijedlog utječe na nekoliko temeljnih prava utvrđenih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), slobodu izražavanja i informiranja (članak 11.), slobodu poduzetništva za gospodarske subjekte (članak 16.) i prava na vlasništvo (članak 17.). Obveze nametnute proizvođačima, uvoznicima i distributerima duhanskih proizvoda nužne su radi boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta istodobno osiguravajući visoku razinu zdravstvene zaštite i zaštite potrošača kako je predviđeno člancima 35. i 38. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Primjena ove Direktive trebala bi biti sukladna pravu EU-a i mjerodavnih međunarodnih obveza. (45)  Prijedlog utječe na nekoliko temeljnih prava utvrđenih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), slobodu izražavanja i informiranja (članak 11.), slobodu poduzetništva za gospodarske subjekte (članak 16.) i prava na vlasništvo vlasnicima robne marke (članak 17.). Stoga je potrebno osigurati da obveze nametnute proizvođačima, uvoznicima i distributerima duhanskih proizvoda ne jamče samo visoku razinu zdravstvene zaštite i zaštite potrošača već i štite sva druga temeljna prava i proporcionalne su u pogledu funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Primjena ove Direktive trebala bi biti sukladna pravu Unije i mjerodavnih međunarodnih obveza. Amandman 44 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 45.a (nova) (45.a)  Države članice trebale bi poštovati pravo na čist zrak u smislu članka 7.b i 12. Međunarodne konvencije o gospodarskim, društvenim i kulturnim pravima osiguravajući prava na sigurne i zdrave radne uvjete te pravo sviju na uživanje najviših mogućih standarda fizičkog i mentalnog zdravlja. To se nalazi u okviru cilja članka 37. Povelje o temeljnim pravima prema kojem se visoka razina zaštite okoliša i unapređenje kvalitete okoliša moraju uključiti u politike Unije. Amandman 45 Prijedlog Direktive Članak 1. Cilj je ove Direktive uskladiti zakone i druge propise država članica u vezi s: Cilj je ove Direktive uskladiti zakone i druge propise država članica u vezi s: (a)  sastojcima i emisijom duhanskih proizvoda i povezanom obvezom izvješćivanja, uključujući o najvišim dopuštenim količinama katrana, nikotina i ugljičnog monoksida za cigarete; (a)  sastojcima i emisijom duhanskih proizvoda i povezanom obvezom izvješćivanja, uključujući o najvišim dopuštenim količinama katrana, nikotina i ugljičnog monoksida za cigarete; (b)  označivanjem i pakiranjem duhanskih proizvoda, uključujući da se zdravstvena upozorenja nalaze na jediničnim paketima duhanskih proizvoda i svakom vanjskom pakiranju te sljedivosti i sigurnosnim obilježjima kako bi se osigurala usklađenost s ovom Direktivom; (b)  označivanjem i pakiranjem duhanskih proizvoda, uključujući da se zdravstvena upozorenja nalaze na jediničnim paketima duhanskih proizvoda i svakom vanjskom pakiranju te sljedivosti i sigurnosnim obilježjima kako bi se osigurala usklađenost s ovom Direktivom; (c)  zabranom stavljanja na tržište duhana za oralnu upotrebu; (c)  zabranom stavljanja na tržište duhana za oralnu upotrebu; (d)  prekograničnom prodajom na daljinu duhanskih proizvoda; (d)  zabranom prekogranične prodaje na daljinu duhanskih proizvoda; (e)  obvezom obavješćivanja o novim duhanskim proizvodima; (e)  obvezom obavješćivanja o novim duhanskim proizvodima; (f)  stavljanjem na tržište i označivanjem određenih proizvoda koji su srodni duhanskim proizvodima, posebno onih proizvoda koji sadrže nikotin i biljnih proizvoda za pušenje; (f)  stavljanjem na tržište i označivanjem određenih proizvoda koji su srodni duhanskim proizvodima, posebno onih proizvoda koji sadrže nikotin i biljnih proizvoda za pušenje; kako bi se olakšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhana i srodnih proizvoda, a osnova je visoka razina zaštite zdravlja. kako bi se zadovoljile obveze prema Okvirnoj konvenciji za kontrolu duhana Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i kako bi se olakšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta duhana i srodnih proizvoda, a osnova je visoka razina zaštite zdravlja, posebno mladih osoba. Amandman 46 Prijedlog Direktive Članak 2. Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije: (1)  „svojstvo stvaranja ovisnosti” znači farmakološki potencijal tvari da stvori ovisnost, stanje koje utječe na sposobnost pojedinca da kontrolira ponašanje obično davanjem nagrade ili uklanjanjem simptoma odvikavanja ili oboje; (1)  „svojstvo stvaranja ovisnosti” znači farmakološki potencijal tvari da stvori ovisnost, stanje koje utječe na sposobnost pojedinca da kontrolira ponašanje obično davanjem nagrade ili uklanjanjem simptoma odvikavanja ili oboje; (2)  „aditiv” znači tvar u sastavu duhanskog proizvoda, jediničnog paketa ili bilo kojeg vanjskog pakiranja, uz iznimku listova duhana i drugih prirodnih ili neprerađenih dijelova biljaka duhana; (2)  „aditiv” znači tvar u sastavu duhanskog proizvoda, jediničnog paketa ili bilo kojeg vanjskog pakiranja, uz iznimku listova duhana i drugih prirodnih ili neprerađenih dijelova biljaka duhana; (3)  „sustav provjere dobi” znači sustav računanja kojim se jasno potvrđuje dob potrošača u elektroničkom obliku u skladu s nacionalnim zahtjevima; (3)  „sustav provjere dobi” znači sustav računanja kojim se jasno potvrđuje dob potrošača u elektroničkom obliku u skladu s nacionalnim zahtjevima; (4)  „svojstvena aroma” znači prepoznatljiva aroma ili okus različit od duhana, koji nastaje od aditiva ili kombinacije aditiva, uključujući, ali ne ograničujući se na, voće, začine, začinske trave, alkohol, slatkiše, mentol ili vaniliju opažljiv prije ili poslije namjenske uporabe duhanskog proizvoda; (4)  „svojstvena aroma” znači prepoznatljiva aroma ili okus različit od duhana, koji nastaje od aditiva ili kombinacije aditiva, uključujući, ali se ne ograničujući na, voće, začine, začinske trave, alkohol, slatkiše, mentol ili vaniliju koji je opažljiv prije ili poslije namjenske uporabe duhanskog proizvoda; (5)  „duhan za žvakanje” znači bezdimni duhanski proizvod kojemu je isključiva namjena žvakanje; (5)  „duhan za žvakanje” znači bezdimni duhanski proizvod kojemu je isključiva namjena žvakanje; (6)  „cigara” znači smotuljak duhana koji se konzumira postupkom izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 4. stavku 1. Direktive Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan; (6)  „cigara” znači smotuljak duhana koji se konzumira postupkom izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 4. stavku 1. Direktive Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan; (7)  „cigareta” znači smotuljak duhana koji se konzumira postupkom izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća 2011/64/EU; (7)  „cigareta” znači smotuljak duhana koji se konzumira postupkom izgaranja i koji je dodatno definiran u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća 2011/64/EU; (8)  „cigarilos” znači vrsta male cigare promjera do 8 mm; (8)  „cigarilos” znači vrsta male cigare i dodatno je definiran u članku 8. stavku 1. Direktive Vijeća 2007/74/EZ; (9)  „kombinirano zdravstveno upozorenje” znači zdravstveno upozorenje kako je predviđeno u ovoj Direktivi, a sastoji se od kombinacije tekstualnog upozorenja i odgovarajuće fotografije ili slike; (9)  „kombinirano zdravstveno upozorenje” znači zdravstveno upozorenje kako je predviđeno u ovoj Direktivi, a sastoji se od kombinacije tekstualnog upozorenja i odgovarajuće fotografije ili slike; (10)  „potrošač” znači fizička osoba koja djeluje u svrhe koje nisu povezane s njegovom strukom, zanatom, zanimanjem ili zvanjem; (10)  „potrošač” znači fizička osoba koja djeluje u svrhe koje nisu povezane s njegovom strukom, zanatom, zanimanjem ili zvanjem; (11)  „prekogranična prodaja na daljinu” znači usluga prodaje na daljinu pri kojoj se potrošač za vrijeme narudžbe proizvoda nalazi u državi članici koja nije država članica ili treća zemlja u kojoj se nalazi maloprodajno mjesto; maloprodajno mjesto smatra se osnovanim u državi članici: (11)  „prekogranična prodaja na daljinu” znači usluga prodaje na daljinu pri kojoj se potrošač za vrijeme narudžbe proizvoda nalazi u državi članici koja nije država članica ili treća zemlja u kojoj se nalazi maloprodajno mjesto; maloprodajno mjesto smatra se osnovanim u državi članici: (a)  u slučaju fizičke osobe, ako je njegovo ili njezino mjesto poslovanja u toj državi članici; (a)  u slučaju fizičke osobe, ako je njegovo ili njezino mjesto poslovanja u toj državi članici; (b)  u drugim slučajevima, ako je njegovo sjedište, središnja administracija ili mjesto poslovanja, uključujući podružnice, agencije ili bilo koje druge ispostave u toj državi članici; (b)  u drugim slučajevima, ako je njegovo sjedište, središnja administracija ili mjesto poslovanja, uključujući podružnice, agencije ili bilo koje druge ispostave u toj državi članici; (12)  „emisije” znače tvari koje se ispuštaju kada se duhanski proizvod koristi namjenski, kao što su tvari koje se nalaze u dimu ili tvari koje se ispuštaju tijekom postupka upotrebe bezdimnog duhanskog proizvoda; (12)  „emisije” znače tvari koje se ispuštaju kada se duhanski proizvod koristi namjenski, kao što su tvari koje se nalaze u dimu ili tvari koje se ispuštaju tijekom postupka upotrebe bezdimnog duhanskog proizvoda; (13)  „aromatizator” znači aditiv koji daje aromu i/ili okus; (13)  „aromatizator” znači aditiv koji daje aromu i/ili okus; (14)  „zdravstveno upozorenje” znači upozorenje predviđeno u ovoj Direktivi, uključujući tekstualna upozorenja, opća upozorenja i informativne poruke; (14)  „zdravstveno upozorenje” znači upozorenje predviđeno u ovoj Direktivi, uključujući tekstualna upozorenja, opća upozorenja i informativne poruke; (15)  „biljni proizvod za pušenje” znači proizvod na bazi biljaka ili bilja koji ne sadrži duhan i konzumira se postupkom izgaranja; (15)  „biljni proizvod za pušenje” znači proizvod na bazi biljaka ili bilja koji ne sadrži duhan i konzumira se postupkom izgaranja; (16)  „uvoz duhana i srodnih proizvoda” znači ulazak takvih proizvoda u područje Unije, osim ako proizvodi po ulasku u Uniju podliježu postupku ili dogovoru privremene obustave plaćanja carinskih pristojbi, kao i njihovo puštanje iz postupka ili dogovora privremene obustave plaćanja carinskih pristojbi; (16)  „uvoz duhana i srodnih proizvoda” znači ulazak takvih proizvoda u područje Unije, osim ako proizvodi po ulasku u Uniju podliježu postupku ili dogovoru privremene obustave plaćanja carinskih pristojbi, kao i njihovo puštanje iz postupka ili dogovora privremene obustave plaćanja carinskih pristojbi; (17)  „uvoznik duhana i srodnih proizvoda” znači vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolaganja duhanom i srodnim proizvodima koji su uvezeni u područje Unije; (17)  „uvoznik duhana i srodnih proizvoda” znači vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolaganja duhanom i srodnim proizvodima koji su uvezeni u područje Unije; (18)  „sastojak” znači aditiv, duhan (listovi i drugi prirodni, prerađeni ili neprerađeni dijelovi biljke duhana što uključuje ekspandirani i rekonstituirani duhan) te svaku tvar prisutnu u krajnjem duhanskom proizvodu uključujući papir, filtar, tintu, kapsule i ljepila; (18)  „sastojak” znači aditiv, duhan kao i svaku tvar prisutnu u krajnjem duhanskom proizvodu uključujući papir, filtar, tintu, kapsule i ljepila; (18.a)  „duhan” znači listovi i drugi prirodni, prerađeni ili neprerađeni dijelovi biljke duhana što uključuje ekspandirani i rekonstituirani duhan; (19)  „najviša razina” ili „najviša dopuštena količina” znači maksimalan sadržaj ili emisija, uključujući 0, tvari u duhanskom proizvodu mjeren u gramima; (19)  „najviša razina” ili „najviša dopuštena količina” znači maksimalan sadržaj ili emisija, uključujući 0, tvari u duhanskom proizvodu mjeren u gramima; (20)  „duhan za šmrkanje” znači bezdimni duhanski proizvod koji se konzumira šmrkanjem u nos; (20)  „duhan za šmrkanje” znači bezdimni duhanski proizvod koji se konzumira šmrkanjem u nos; (21)  „nikotin” znači nikotinski alkaloidi; (21)  „nikotin” znači nikotinski alkaloidi; (22)  „proizvod koji sadrži nikotin” znači proizvod koji potrošači mogu konzumirati inhaliranjem, unošenjem u želudac ili drugim načinima i kojemu je nikotin dodan tijekom proizvodnog procesa ili ga je dodao sam korisnik prije ili tijekom konzumiranja; (22)  „proizvod koji sadrži nikotin” znači proizvod koji potrošači mogu konzumirati inhaliranjem, unošenjem u želudac ili drugim načinima i kojemu je nikotin dodan tijekom proizvodnog procesa ili ga je dodao sam korisnik prije ili tijekom konzumiranja; (23)  „novi duhanski proizvod” označuje duhanski proizvod osim cigarete, duhana za motanje, duhana za lule, duhana za vodenu lulu, cigare, cigarilosa, duhana za žvakanje, duhana za šmrkanje ili duhana za oralnu upotrebu stavljen na tržište nakon stupanja na snagu ove Direktive; (23)  „novi duhanski proizvod” označuje duhanski proizvod osim cigarete, duhana za motanje, duhana za lule, duhana za vodenu lulu, cigare, cigarilosa, duhana za žvakanje, duhana za šmrkanje ili duhana za oralnu upotrebu stavljen na tržište nakon stupanja na snagu ove Direktive; (24)  „vanjsko pakiranje” znači svako pakiranje u kojem je proizvod stavljen na tržište i koji obuhvaća jedinični paket ili više jediničnih paketa; prozirni ovici ne smatraju se vanjskim pakiranjem; (24)  „vanjsko pakiranje” znači svako pakiranje u kojem je proizvod stavljen na tržište i koji obuhvaća jedinični paket ili više jediničnih paketa; prozirni ovici ne smatraju se vanjskim pakiranjem; (24.a)  „vanjsko pakiranje za prijevoz” znači svako pakiranje koje se sastoji od više jediničnih paketa u kojima se duhanski proizvodi prevoze od proizvođača do sljedećeg gospodarskog subjekta prije no što se stave na tržište, kao što su kartoni, kutije i palete; (25)  „staviti na tržište” znači učiniti proizvode dostupnima potrošačima koji se nalaze u Uniji, uz naplatu ili bez nje, što obuhvaća i prodaju na daljinu; u slučaju prekogranične prodaje na daljinu, proizvod se smatra stavljenim na tržište u državi članici u kojoj se nalazi potrošač; (25)  „staviti na tržište” znači učiniti proizvode dostupnima potrošačima koji se nalaze u Uniji, uz naplatu ili bez nje, što obuhvaća i prodaju na daljinu; u slučaju prekogranične prodaje na daljinu, proizvod se smatra stavljenim na tržište u državi članici u kojoj se nalazi potrošač; (26)  „duhan za lulu” znači duhan koji pri upotrebi sagorijeva i koji je namijenjen isključivo za lulu; (26)  „duhan za lulu” znači duhan koji pri upotrebi sagorijeva i koji je namijenjen isključivo za lulu; (26.a)  „duhan za vodenu lulu” znači duhan koji je namijenjen isključivo za vodenu lulu; (27)  „maloprodajno mjesto” znači bilo koje mjesto na kojem se duhanski proizvodi stave na tržište, uključujući od strane fizičkih osoba; (27)  „maloprodajno mjesto” znači bilo koje mjesto na kojem se duhanski proizvodi stave na tržište, uključujući od strane fizičkih osoba; (28)  „duhan za motanje” znači duhan koji za motanje cigareta mogu koristiti potrošači ili maloprodajna mjesta; (28)  „duhan za motanje” znači duhan koji za motanje cigareta mogu koristiti potrošači ili maloprodajna mjesta; (29)  „bezdimni duhanski proizvod” znači duhanski proizvod koji ne sagorijeva postupkom izgaranja, uključujući duhan za žvakanje, duhan za šmrkanje i duhan za oralnu upotrebu; (29)  „bezdimni duhanski proizvod” znači duhanski proizvod koji ne sagorijeva postupkom izgaranja, uključujući duhan za žvakanje, duhan za šmrkanje i duhan za oralnu upotrebu; (30)  „znatna promjena okolnosti” znači povećanje opsega prodaje po kategoriji proizvoda kao što su duhan za lulu, cigare, cigarilosi, za najmanje 10 % u najmanje deset država članica na temelju podataka o prodaji prenesenih u skladu s člankom 5. stavkom 4. ili povećanje razine zastupljenosti u potrošačkoj skupini ispod 25 godina starosti od najmanje 5 postotnih bodova u najmanje deset država članica za pojedinu kategoriju proizvoda na temelju izvješća Eurobarometra ili istovjetnih studija o zastupljenosti od ____ [ovaj datum utvrđuje se u trenutku donošenja Direktive]; (30)  „znatna promjena okolnosti” znači povećanje opsega prodaje po kategoriji proizvoda, kao što su duhan za lulu, cigare, cigarilosi, za najmanje 10 % u najmanje pet država članica na temelju podataka o prodaji prenesenih u skladu s člankom 5. stavkom 4. ili povećanje razine zastupljenosti u potrošačkoj skupini ispod 25 godina starosti od najmanje 5 postotnih poena u najmanje pet država članica za pojedinu kategoriju proizvoda na temelju izvješća Eurobarometra ili istovjetnih studija o zastupljenosti od ____ [ovaj datum utvrđuje se u trenutku donošenja Direktive]; (31)  „katran” znači sirovi anhidridni kondenzat dima koji ne sadrži nikotin; (31)  „katran” znači sirovi anhidridni kondenzat dima koji ne sadrži nikotin; (32)  „duhan za oralnu upotrebu” znači svi proizvodi za oralnu upotrebu, osim onih kojima je namjena udisanje ili žvakanje, koji se u potpunosti ili dijelom sastoje od duhana, koji su u prahu ili u određenom obliku ili u bilo kojoj kombinaciji tih oblika, posebno onih koji se nalaze u porcijama vrećica ili u šupljikavim vrećicama; (32)  „duhan za oralnu upotrebu” znači svi proizvodi za oralnu upotrebu, osim onih kojima je namjena udisanje ili žvakanje, koji se u potpunosti ili dijelom sastoje od duhana, koji su u prahu ili u određenom obliku ili u bilo kojoj kombinaciji tih oblika, posebno onih koji se nalaze u porcijama vrećica ili u šupljikavim vrećicama; (33)  „duhan za pušenje” znači duhanski proizvod koji nije bezdimni duhanski proizvod; (33)  „duhan za pušenje” znači duhanski proizvod koji nije bezdimni duhanski proizvod; (33)  „duhan za pušenje” znači duhanski proizvod koji nije bezdimni duhanski proizvod; (33)  „duhan za pušenje” znači duhanski proizvod koji nije bezdimni duhanski proizvod; (34)  „duhanski proizvodi” znači proizvodi koje potrošači mogu koristiti za konzumaciju i koji se, bar djelomično, sastoje od duhana, bilo da je on genetički modificiran ili nije; (34)  „duhanski proizvodi” znači proizvodi koje potrošači mogu koristiti za konzumaciju i koji se, bar djelomično, sastoje od duhana, bilo da je on genetički modificiran ili nije; (35)  „toksičnost” znači stupanj do kojeg tvar može imati štetne učinke na ljudski organizam, uključujući učinke koji nastaju tijekom vremena, obično po ponavljanom ili stalnom konzumiranju ili izloženosti; (35)  „toksičnost” znači stupanj do kojeg tvar može imati štetne učinke na ljudski organizam, uključujući učinke koji nastaju tijekom vremena, obično po ponavljanom ili stalnom konzumiranju ili izloženosti; (36)  „jedinični paket” znači najmanje pojedinačno pakiranje proizvoda koji je stavljen na tržište. (36)  „jedinični paket” znači najmanje pojedinačno pakiranje proizvoda koji je stavljen na tržište. (36.a)  „pasivno pušenje” znači nedobrovoljno udisanje dima od izgaranja cigareta ili cigara ili od izdisaja jednog ili više pušača. Amandmani 89 i 149 Prijedlog Direktive Članak 3. - stavak 2. 2.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi prilagođavanja najviših dopuštenih količina iz stavaka 1., uzimajući u obzir znanstvene trendove i međunarodno dogovorene standarde. Briše se. .3. Države članice obavješćuju Komisiju o najvišim dopuštenim količinama koje odrede za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete. Uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, ako postoje, i na temelju znanstvenih dokaza i najviših dopuštenih količina koje prijave države članice, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi utvrđivanja i prilagođavanja najviših dopuštenih količina za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete koje u značajnoj mjeri povećaju otrovni ili ovisnički učinak duhanskih proizvoda iznad praga toksičnosti i svojstvima koja stvaraju ovisnost, a proizlaze iz najviše dopuštene količine katrana, nikotina i ugljičnog monoksida utvrđene u stavku 1. Amandman 90 Prijedlog Direktive Članak 3. – stavak 3. 3.  Države članice obavješćuju Komisiju o najvišim dopuštenim količinama koje odrede za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete. Uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, ako postoje, i na temelju znanstvenih dokaza i najviših dopuštenih količina koje prijave države članice, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi utvrđivanja i prilagođavanja najviših dopuštenih količina za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete koje u značajnoj mjeri povećaju otrovni ili ovisnički učinak duhanskih proizvoda iznad praga toksičnosti i svojstvima koja stvaraju ovisnost, a proizlaze iz najviše dopuštene količine katrana, nikotina i ugljičnog monoksida utvrđene u stavku 1. Briše se. Amandman 48 Prijedlog Direktive Članak 4. 1.  Količina katrana, nikotina i ugljičnog monoksida u cigaretama mjeri se na temelju normi ISO 4387 za katran, 10315 za nikotin i 8454 za ugljični monoksid. 1.  Količina katrana, nikotina i ugljičnog monoksida u cigaretama mjeri se na temelju normi ISO 4387 za katran, 10315 za nikotin i 8454 za ugljični monoksid. Točnost katranskih i nikotinskih oznaka provjerava se u skladu s normom ISO 8243. Točnost katranskih i nikotinskih oznaka te oznaka ugljičnog monoksida provjerava se u skladu s normom ISO 8243. 2.  Mjerenja iz stavka 1. provode ili potvrđuju laboratoriji za testiranja koje su odobrila i koje nadziru nadležna tijela država članica. 2.  Mjerenja iz stavka 1. provode ili potvrđuju neovisni laboratoriji za testiranja koje su odobrila i koje nadziru nadležna tijela država članica. Države članice šalju Komisiji popis ovlaštenih laboratorija na kojem će navesti kriterije koji se koriste za odobrenje i metode nadzora koje se primjenjuju, te ga ažuriraju kad god se dogodi promjena. Komisija će učiniti popis ovlaštenih laboratorija koje navedu države članice javno dostupnim. Države članice šalju Komisiji popis ovlaštenih laboratorija na kojem će navesti kriterije koji se koriste za odobrenje i metode nadzora koje se primjenjuju, te ga ažuriraju kad god se dogodi promjena. Komisija će učiniti popis ovlaštenih laboratorija koje navedu države članice javno dostupnim. . 2.a  Ispitivanja kojima se potvrđuje valjanost rezultata koje su predala duhanska poduzeća redovito provode neovisni laboratoriji za testiranje koje nadziru nadležna tijela država članica. 3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi prilagođavanja metoda mjerenja količine katrana, nikotina i ugljičnog monoksida, uzimajući u obzir znanstveni i tehnički razvoj te međunarodno dogovorene standarde. 3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi nadopunjavanja ili izmjene metoda mjerenja količine katrana, nikotina i ugljičnog monoksida, uzimajući u obzir znanstveni i tehnički razvoj te međunarodno dogovorene standarde. 4.  Države članice obavješćuju Komisiju o metodama mjerenja kojima se koriste za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete. Na temelju tih metoda i uzimajući u obzir znanstveni i tehnički razvoj kao i međunarodno dogovorene standarde Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi utvrđivanja i prilagođavanja metoda mjerenja. 4.  Države članice obavješćuju Komisiju o metodama mjerenja kojima se koriste za druge emisije cigareta i emisije duhanskih proizvoda koji nisu cigarete. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 22. kako bi u pravo Unije uključila metode koje su dogovorile strane FCTC-a ili Svjetske zdravstvene organizacije. 4.a  Točnost oznaka za ostale emisije ostalih duhanskih proizvoda koji sagorijevaju provjerava se u skladu s normom ISO 8243. Amandmani 91, 92 i49 Prijedlog Direktive Članak 5. .1. Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da svojim nadležnim tijelima dostave popis svih sastojaka i njihovih količina po vrsti i tipu, koji se koriste u proizvodnji duhanskih proizvoda, kao i njihove emisije i najviše dopuštene količine. Proizvođači ili uvoznici također obavješćuju nadležna tijela dotičnih država članica ako se promijeni sastav proizvoda i to utječe na informacije dostavljene u skladu s ovim člankom. Informacije tražene u ovom članku podnose se prije stavljanja na tržište novog ili modificiranog duhanskog proizvoda .1. Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da nadležnim tijelima dostave popis svih sastojaka koji se koriste u proizvodnji duhanskih proizvoda po vrsti i tipu te njihovih količina kao i njihove emisije i najviše dopuštene količine koja proizlazi iz predviđene upotrebe. Proizvođači ili uvoznici također obavješćuju nadležna tijela dotičnih država članica ako se promijeni sastav proizvoda i to utječe na informacije dostavljene u skladu s ovim člankom. Informacije tražene u ovom članku podnose se prije stavljanja na tržište novog ili modificiranog duhanskog proizvoda. Uz popis se dostavlja izjava u kojoj se navode razlozi uključenja takvih sastojaka u te duhanske proizvode. Na popisu se navodi njihov status, uključujući jesu li sastojci registrirani prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) te njihovu klasifikaciju prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa48. Uz popis se također dostavljaju toksikološki podaci koji su na raspolaganju proizvođaču ili uvozniku u vezi s tim sastojcima u zapaljenom ili nezapaljenom obliku po potrebi, posebno u vezi s njihovim učinkom na zdravlje potrošača i, među ostalim, uzimajući u obzir sve ovisničke učinke. Popis se sastavlja u opadajućem redoslijedu težine svakog sastojka u proizvodu. Osim katrana, nikotina i ugljičnog monoksida te emisija iz članka 4. stavka 4., proizvođači i uvoznici navode korištene metode mjerenja. Države članice također od proizvođača i uvoznika mogu tražiti provođenje ispitivanja koja su mogla utvrditi nadležna nacionalna tijela kako bi se ocijenio učinak tvari na zdravlje, među ostalim uzimajući u obzir njihovo svojstvo stvaranja ovisnosti i toksičnost. Uz popis se dostavlja izjava u kojoj se navode razlozi uključenja takvih sastojaka u te duhanske proizvode. Na popisu se navodi njihov status, uključujući jesu li sastojci registrirani prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) te njihovu klasifikaciju prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa48. Uz popis se također dostavljaju toksikološki podaci koji su na raspolaganju proizvođaču ili uvozniku u vezi s tim sastojcima u zapaljenom ili nezapaljenom obliku po potrebi te koji su dovoljni barem za klasifikaciju tih tvari prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008, posebno u vezi s njihovim učinkom na zdravlje potrošača i, među ostalim, uzimajući u obzir sve ovisničke učinke. Popis se sastavlja u opadajućem redoslijedu težine svakog sastojka u proizvodu. Osim katrana, nikotina i ugljičnog monoksida te emisija iz članka 4. stavka 4., proizvođači i uvoznici navode korištene metode mjerenja. Države članice također od proizvođača i uvoznika mogu tražiti provođenje ispitivanja koja su mogla utvrditi nadležna nacionalna tijela kako bi se ocijenio učinak tvari na zdravlje, među ostalim uzimajući u obzir njihovo svojstvo stvaranja ovisnosti i toksičnost. 2.  Države članice osiguravaju širenje informacija koje su podnesene u skladu sa stavkom 1. na odgovarajućoj internetskoj stranici koja je dostupna široj javnosti. Pritom države članice uzimaju u obzir potrebu za zaštitom informacija koje čine poslovnu tajnu. 2.  Države članice osiguravaju širenje informacija koje su podnesene u skladu sa stavkom 1. na internetskoj stranici koja je dostupna široj javnosti. Pritom države članice uzimaju u obzir potrebu za zaštitom informacija koje čine poslovnu tajnu. 3.  Komisija provedbenim aktima utvrđuje i, po potrebi, ažurira oblik za podnošenje i dostavu informacija utvrđenih stavcima 1. i 2. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 21. 3.  Komisija provedbenim aktima utvrđuje i, po potrebi, ažurira oblik za podnošenje i dostavu informacija utvrđenih stavcima 1. i 2. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 21. 4.  Države članice od proizvođača i uvoznika traže podnošenje unutarnjih i vanjskih studija koje su im na raspolaganju o istraživanju tržišta i preferencijama raznih skupina potrošača, uključujući mlade osobe, u vezi sa sastojcima i emisijama. Države članice također od proizvođača i uvoznika traže izvješćivanje o podacima o opsegu prodaje po proizvodu u komadima ili kilogramima i po državi članici na godišnjoj osnovi počevši od pune kalendarske godine koja počinje nakon stupanja na snagu ove Direktive. Države članice također, po potrebi, podnose alternativne ili dodatne podatke o prodaji kako bi se osiguralo da su informacije o opsegu prodaje koje se traže ovim stavkom pouzdane i potpune. 4.  Države članice od proizvođača i uvoznika traže podnošenje unutarnjih i vanjskih studija koje su im na raspolaganju o istraživanju tržišta i preferencijama raznih skupina potrošača, uključujući mlade osobe i kronične pušače, u vezi sa sastojcima i emisijama, te radnih sažetaka svakog istraživanja tržišta kojeg provode prilikom stavljanja novog proizvoda na tržište. Države članice također od proizvođača i uvoznika traže izvješćivanje o podacima o opsegu prodaje po proizvodu u komadima ili kilogramima i po državi članici na godišnjoj osnovi počevši od pune kalendarske godine koja počinje nakon stupanja na snagu ove Direktive. Države članice također, po potrebi, podnose alternativne ili dodatne podatke o prodaji kako bi se osiguralo da su informacije o opsegu prodaje koje se traže ovim stavkom pouzdane i potpune. 5.  Svi podaci i informacije koje treba podnijeti državama članicama ili koje one trebaju podnijeti prema ovom članku podnose se u elektroničkom obliku. Države članice elektronički čuvaju informacije i osiguravaju da Komisija u svakom trenutku ima pristup informacijama. Druge države članice na opravdan zahtjev imaju pristup tim informacijama. Države članice i Komisija osiguravaju da se s poslovnim tajnama i drugim povjerljivim informacijama postupa na povjerljiv način. 5.  Svi podaci i informacije koje treba podnijeti državama članicama ili koje one trebaju podnijeti prema ovom članku podnose se u elektroničkom obliku. Države članice elektronički čuvaju informacije i osiguravaju da Komisija u svakom trenutku ima pristup informacijama. Druge države članice na opravdan zahtjev imaju pristup tim informacijama. Države članice i Komisija osiguravaju da se s poslovnim tajnama i drugim povjerljivim informacijama postupa na povjerljiv način. 5.a  Komisija analizira informacije koje su joj dane na raspolaganje prema ovom članku (posebno informacije u vezi sa svojstvom stvaranja ovisnosti i toksičnosti sastojaka, istraživanjem tržišta i podacima o prodaji) i izrađuje redovito izvješće za Europski parlament i Vijeće kojim se sažimaju glavna saznanja. 5.b  Informacije prikupljene prema ovom članku uzimaju se u obzir u svrhu odobrenja aditiva u skladu s člankom 6. stavkom 10.a. 6.  Naknade koje naplaćuju države članice za zaprimanje, čuvanje, obradu, analiziranje i objavljivanje informacija koje su im podnesene prema ovom članku, ako postoje, ne bi trebale nadmašiti trošak koji se može pripisati tim aktivnostima. 6.  Države članice mogu naplaćivati proporcionalne naknade za zaprimanje, čuvanje, obradu, analiziranje i objavljivanje informacija koje su im podnesene prema ovom članku. Amandmani 50, 87 i 95 Prijedlog Direktive Članak 6. 1.   Države članice zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda sa svojstvenim aromama. 1.  Aditivi se ne smiju koristiti u duhanskim proizvodima, osim ako nisu odobreni u skladu s ovom Direktivom. Odobreni aditivi uključuju se na popis iz Priloga [-I]. Svi uvjeti ili ograničenja upotrebe odobrenih aditiva također se navode na popisu. Stavljanje na tržište duhanskih proizvoda koji sadrže aditive koji nisu navedeni u Prilogu [-I] ili nisu korišteni u skladu sa svim uvjetima ili ograničenjima utvrđenim u tom Prilogu ove Direktive zabranjuje se. Sljedeći se aditivi ne mogu odobriti: (a)  vitamini i drugi aditiv koji stvaraju dojam da je duhanski proizvod koristan za zdravlje ili da predstavlja manju opasnost za zdravlje; (b)  kofein, taurin te drugi aditivi i stimulativna sredstva koje se povezuje s energijom i vitalnošću; (c)  aditivi od kojih su emisije obojene; (d)  aditivi koji zadovoljavaju kriterije za klasifikaciju u opasne tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ili koji se pretvaraju u takve tvari nakon izgaranja; (e)  aditivi koji prilikom korištenja mogu dati svojstvenu aromu; (f)  aditivi koji tijekom konzumiranja povećavaju toksičan ili ovisnički učinak duhanskog proizvoda. Neovisno o točki (e) prethodnog podstavka, kada određeni aditiv ili kombinacija aditiva obično daje svojstvenu aromu samo kada nadmaši određenu razinu prisutnosti ili koncentracije, dotični aditiv ili aditivi se mogu odobriti pod uvjetom da su utvrđene najviše dopuštene razine. Neovisno o točki (f) drugog podstavka, kada određeni aditiv tijekom konzumiranja pojačava toksičan ili ovisnički učinak duhanskog proizvoda samo kada dosegne određenu razinu prisutnosti ili koncentracije, uključujući standardne sigurnosne gornje granice, dotični aditiv se može odobriti pod uvjetom da su utvrđene najviše dozvoljene razine. Države članice ne zabranjuju upotrebu aditiva koji su nužni za proizvodnju duhanskih proizvoda, ako zbog tih aditiva proizvod ne dobije svojstvenu aromu. Aditivi koji su nužni za proizvodnju duhanskih proizvoda mogu se odobriti, ako zbog tih aditiva proizvod ne dobije svojstvenu aromu Smatra se da otapanje složenih šećera u duhanskim proizvodima do razina prisutnih u listovima duhana prije rezanja ne daje svojstvenu aromu . Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom. 2.  Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija provedbenim aktima utvrđuje pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 21. Komisija provedbenim aktima donosi jedinstvena pravila o postupcima utvrđivanja pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 1. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 21. 3.  Ako iskustvo stečeno primjenom stavaka 1. i 2. pokazuje da određeni aditiv, sam ili u kombinaciji, obično daje svojstvenu aromu kad prelazi određenu razinu prisutnosti ili koncentracije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi postavljanja najviših razina tih aditiva ili kombinacija aditiva koje uzrokuju svojstvenu aromu. 4.  Države članice zabranjuju upotrebu sljedećih aditiva u duhanskim proizvodima: (a)  vitamina i drugih aditiva koji stvaraju dojam da je duhanski proizvod koristan za zdravlje ili da predstavlja manju opasnost za zdravlje ili (b)  kofeina, taurina te drugih aditiva i stimulativnih sredstava koje se povezuje s energijom i vitalnošću ili (c)  aditiva od kojih su emisije obojene. 5.  Države članice zabranjuju upotrebu aroma u sastavnicama duhanskih proizvoda kao što su filtri, papiri, pakiranja, kapsule ili bilo kakvih tehničkih obilježja koja omogućuju promjenu intenziteta arome ili dima. Filtri i kapsule ne sadržavaju duhan. 5.  Upotreba aroma u sastavnicama duhanskih proizvoda kao što su filtri, papiri, pakiranja, kapsule ili bilo kakvih tehničkih obilježja koja omogućuju promjenu intenziteta arome ili dima zabranjena je. Filtri i kapsule ne sadržavaju duhan. 6.  Države članice osiguravaju da se odredbe ili uvjeti navedeni u Uredbi (EZ) br. 1907/2006 na odgovarajući način primjenjuju na duhanske proizvode. 7.  Države članice na temelju znanstvenih dokaza zabranjuju stavljanje na tržište duhanskih proizvoda s aditivima u količinama koje u fazi konzumiranja u značajnoj mjeri povećaju toksični ili ovisnički učinak duhanskog proizvoda. Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom. 8.  Komisija na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu provedbenim aktima utvrđuje pripada li duhanski proizvod u područje primjene stavka 7. Ti provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom razmatranja iz članka 21. i moraju se temeljiti na najnovijim znanstvenim dokazima. 9.  Ako znanstveni dokazi i iskustva prikupljena primjenom stavaka 7. i 8. pokažu da određeni aditiv ili određena količina tog aditiva u fazi konzumiranja znatno povećava toksičnost nekog duhanskog proizvoda ili ovisnost o njemu, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 22. kako bi utvrdila najviše razine za te aditive. 10.  Duhanski proizvodi koji nisu cigarete, duhan za motanje i bezdimni duhanski proizvodi izuzeti su od zabrana utvrđenih u stavcima 1. i 5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi povlačenja tog izuzeća ako dođe do znatne promjene okolnosti, što se utvrđuje u izvješću Komisije. 10.  Duhanski proizvodi koji nisu cigarete, duhan za motanje i duhan za vodenu lulu izuzeti su od primjene točke (e) drugog podstavka stavka 1. i stavka 5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi povlačenja tog izuzeća ako dođe do znatne promjene okolnosti, što se utvrđuje u izvješću Komisije. 10.a  Proizvođači i uvoznici Komisiji podnose prijavu kako bi dobili odobrenje aditiva. Uz prijavu dostavljaju se sljedeći podaci: (a)  ime ili naziv tvrtke i stalna adresa osobe koja podnosi prijavu; (b)  kemijski naziv aditiva; (c)  funkcija aditiva i najviša količina koja se može koristiti po cigareti; (d)  jasni dokazi poduprijeti znanstvenim podacima da se aditiv ne ubraja u jednu od kategorija za isključenje navedenih u ovom članku. Komisija može pitati relevantan znanstveni odbor ubraja li se dotični aditiv u kriterije za isključenje navedene u ovom članku kao takav ili samo počevši od određene koncentracije. Komisija donosi odluku o nakon primitka prijave. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 22. radi odobrenja aditiva, po potrebi s najvišim dozvoljenim razinama, i izmijeniti Prilog [-I] u skladu s time. 10.b  Upotreba mentola u svim njegovim komercijalnim oblicima poznatim na dan objave ove Direktive izuzeta je od primjene ovog članka na razdoblje od pet godina od datuma iz članka 25. stavka 1. 10.c  Duhan za oralnu uporabu (proizvod „snus”) izuzet je od odredbi ovog članka. 10.d  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje primjena relevantnih odredbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 ili bilo kojih drugih uvjeta utvrđenih prema toj Uredbi na duhanske proizvode. 10.e  Ovaj se članak primjenjuje od ...*. _______________ * 36 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive. Amandman 51 Prijedlog Direktive Članak 7. 1.  Svako pojedinačno pakiranje duhanskog proizvoda i svako vanjsko pakiranje mora imati zdravstvena upozorenja na službenom jeziku ili jezicima države članice u kojoj je proizvod stavljen na tržište. 1.  Svako pojedinačno pakiranje duhanskog proizvoda i svako vanjsko pakiranje mora imati zdravstvena upozorenja na službenom jeziku ili jezicima države članice u kojoj je proizvod stavljen na tržište. 2.  Zdravstvena upozorenja zauzimaju čitavu površinu koja je za njih predviđena te ih se ne smije komentirati, parafrazirati niti na njih smije biti ikakvih upućivanja. 2.  Zdravstvena upozorenja zauzimaju čitavu površinu koja je za njih predviđena te ih se ne smije komentirati, parafrazirati niti na njih smije biti ikakvih upućivanja. 3.  Kako bi se osigurala njihova grafička cjelovitost i vidljivost, zdravstvena upozorenja moraju biti otisnuta tako da ih se ne može ukloniti, izbrisati niti na bilo drugi način prekriti ili prekinuti, pa ni poreznim biljezima, cjenovnim oznakama, oznakama za praćenje i pronalaženje, sigurnosnim obilježjima, ikakvom vrstom omotnice, vrećice, košuljice, kutije ili druge naprave, niti otvaranjem jediničnog paketa. 3.  Kako bi se osigurala njihova grafička cjelovitost i vidljivost, zdravstvena upozorenja moraju biti otisnuta tako da ih se ne može ukloniti, izbrisati niti na bilo drugi način prekriti ili prekinuti, pa ni poreznim biljezima, cjenovnim oznakama, oznakama za praćenje i pronalaženje, sigurnosnim obilježjima, ikakvom vrstom omotnice, vrećice, košuljice, kutije ili druge naprave, niti otvaranjem jediničnog paketa. U slučaju duhanskih proizvoda koji nisu cigarete, duhan za motanje, duhan za vodenu lulu i bezdimni duhanski proizvodi, zdravstvena upozorenja mogu se pričvrstiti naljepnicama, pod uvjetom da se takve naljepnice ne mogu ukloniti. 4.  Države članice osiguravaju da zdravstvena upozorenja na glavnoj površini pojedinačnog pakiranja i vanjskog pakiranja budu posve vidljiva, što uključuje da ne budu djelomično ili potpuno prekrivena ili prekinuta omotnicama, vrećicama, ovojnicama, kutijama ili drugim napravama prilikom stavljanja duhanskih proizvoda na tržište. 4.  Države članice osiguravaju da zdravstvena upozorenja na svim stranama pojedinačnog pakiranja i vanjskog pakiranja koje se nalaze u vidnom polju budu posve vidljiva, što uključuje da ne budu djelomično ili potpuno prekrivena ili prekinuta omotnicama, vrećicama, ovojnicama, kutijama ili drugim napravama prilikom stavljanja duhanskih proizvoda na tržište. 5.  Zdravstvena upozorenja nipošto ne smiju prekriti ili prekinuti porezne biljege, cjenovne oznake, oznake za praćenje i pronalaženje ili sigurnosna obilježja na pojedinačnom pakiranju. 5.  Zdravstvena upozorenja nipošto ne smiju prekriti ili prekinuti porezne biljege, cjenovne oznake, oznake za praćenje i pronalaženje ili sigurnosna obilježja na pojedinačnom pakiranju. 6.  Države članice ne smiju povećati veličinu zdravstvenih upozorenja niti uvođenjem obveze da se oko njih stavi obrub. Stvarna veličina zdravstvenih upozorenja izračunava se u odnosu na površinu na koju se stavljaju prije otvaranja jediničnog paketa. 6.  Države članice ne smiju povećati veličinu zdravstvenih upozorenja niti uvođenjem obveze da se oko njih stavi obrub. Stvarna veličina zdravstvenih upozorenja izračunava se u odnosu na površinu na koju se stavljaju prije otvaranja jediničnog paketa. 7.  Slike jediničnih paketa i svih vanjskih pakiranja kojima su ciljna skupina potrošači u Uniji moraju biti u skladu s odredbama ovog poglavlja. 7.  Slike jediničnih paketa i svih vanjskih pakiranja kojima su ciljna skupina potrošači u Uniji moraju biti u skladu s odredbama ovog poglavlja. 7.a  Propisi o drugim aspektima paketa ne nalaze se u području primjene ove Direktive. 7.b  U jediničnom paketu i ostatku pakiranja ne smiju se nalaziti tiskani kuponi kojima se nude popusti, besplatna distribucija, ponude dva za jedan i slične ponude u kojima se radi o bilo kojoj vrsti duhanskog proizvoda obuhvaćenoj ovom Direktivom... Amandman 52 Prijedlog Direktive Članak 8. – stavci 1. do 3. 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje duhana za pušenje nose sljedeće opće upozorenje: 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje duhana za pušenje nose sljedeće opće upozorenje: Pušenje ubija – prestanite odmah Pušenje ubija – prestanite odmah 2.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje duhana za pušenje nose sljedeću informativnu poruku: 2.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje duhana za pušenje nose sljedeću informativnu poruku: Duhanski dim sadrži preko 70 tvari koje uzrokuju rak Duhanski dim sadrži preko 70 tvari koje uzrokuju rak 3.  Opće upozorenje i informativna poruka na paketima cigareta tiska se na bočnim stranama jediničnih paketa. Ta upozorenja su najmanje širine 20 mm i najmanje dužine 43 mm. Informativna poruka na duhanu za motanje tiska se na površini koja postaje vidljiva pri otvaranju jediničnog paketa. I opće upozorenje i informativna poruka prekrivaju 50 % površine na kojoj su otisnuti. 3.  Opće upozorenje i informativna poruka na paketima cigareta tiska se na bočnim stranama jediničnih paketa crnim podebljanim slovima vrste Helvetica na bijeloj površini. Ta upozorenja su najmanje širine 20 mm. Za duhan za motanje u vrećicama informativna poruka tiska se na površini koja postaje vidljiva pri otvaranju jediničnog paketa, za valjkaste spremnike upozorenja se tiskaju na poklopcu, a za kvadratne spremnike upozorenja se tiskaju na bočnim stranama. I opće upozorenje i informativna poruka prekrivaju 50 % površine na kojoj su otisnuti. Amandman 96 Prijedlog Direktive Članak 8. – stavak 4. - točka b (b)  za određivanje položaja, formata, prikaza i dizajna zdravstvenih upozorenja utvrđenih ovim člankom, uključujući vrstu slova i boju pozadine. Briše se. Amandmani 168 i 181 Prijedlog Direktive Članak 9. – stavak 1. – točka c (c)  prekrivaju 75 % vanjskog područja i prednje i stražnje površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja; (c)  prekrivaju 65 % vanjskog područja i prednje i stražnje površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja; Amandman 111 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 1. – točka g – podtočka i. (i)  visina: najmanje 64 mm; (i)  visina: najmanje 50 mm; Amendmani 100, 112, 141 i 182 Prijedlog direktive Članak 9. – stavak 1. – točka g – podtočka ii. (ii)  širina: najmanje 55 mm (ii)  širina: najmanje 52 mm; Amandman 54 Prijedlog Direktive Članak 9. – stavak 2. 2.  Kombinirana zdravstvena upozorenja podijeljena su u tri skupine koje se svake godine izmjenjuju. Države članice osiguravaju da svako kombinirano zdravstveno upozorenje bude prikazano na što ujednačenijem broju proizvoda svake robne marke. 2.  Kombinirana zdravstvena upozorenja podijeljena su u tri skupine koje se svake godine izmjenjuju. Države članice osiguravaju da svako kombinirano zdravstveno upozorenje koje se može koristiti bilo koje godine bude prikazano na što ujednačenijem broju proizvoda svake robne marke. Amandman 101 Prijedlog Direktive Članak 9. – stavak 3. – točka c (c)  odredila položaj, format, prikaz, dizajn, rotaciju i veličinu zdravstvenih upozorenja; Briše se. Amandman 55 Prijedlog Direktive Članak 9. – stavak 3. - točka d. (d)  odstupajući od članka 7. stavka 3. utvrdila uvjete pod kojima se zdravstvena upozorenja pri otvaranju jediničnog paketa mogu prelomiti tako da se osigura grafička cjelovitost i vidljivost teksta, fotografija i informacija o odvikavanju. Briše se. Amandman 56 Prijedlog Direktive Članak 10. – stavci 1. do 4. Označivanje duhana za pušenje osim cigareta i duhana za motanje Označivanje duhana za pušenje osim cigareta, duhana za motanje i duhana za vodenu lulu 1.  Duhan za pušenje osim cigareta i duhana za motanje izuzet je od obveze nošenja informativne poruke utvrđene u članku 8. stavku 2. i kombiniranih zdravstvenih upozorenja iz članka 9. Osim općeg upozorenja navedenog u članku 8. stavku 1., svaki jedinični paket i vanjsko pakiranje tih proizvoda nosi tekstualno upozorenje navedeno u Prilogu I. Opće upozorenje navedeno u članku 8. stavku 1. obuhvaća upućivanje na službe za odvikavanje od pušenja u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b). 1.  Duhan za pušenje osim cigareta, duhana za motanje i duhana za vodenu lulu izuzet je od obveze nošenja informativne poruke utvrđene u članku 8. stavku 2. i kombiniranih zdravstvenih upozorenja iz članka 9. Osim općeg upozorenja navedenog u članku 8. stavku 1., svaki jedinični paket i vanjsko pakiranje tih proizvoda nosi tekstualno upozorenje navedeno u Prilogu I. Opće upozorenje navedeno u članku 8. stavku 1. obuhvaća upućivanje na službe za odvikavanje od pušenja u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b). Opće upozorenje tiska se na najvidljivijoj površini jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Tekstualna upozorenja navedena u Prilogu I. izmjenjuju se na način kojim se jamči njihovo redovito pojavljivanje. Ta upozorenja tiskaju se na najvidljivijoj površini jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Opće upozorenje tiska se na najvidljivijoj plohi jediničnog paketa i na bilo kojem vanjskom pakiranju. Tekstualna upozorenja navedena u Prilogu I. izmjenjuju se na način kojim se jamči njihovo redovito pojavljivanje. Ta upozorenja tiskaju se na najvidljivijoj površini jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. 2.  Opće upozorenje iz stavka 1. prekriva 30 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 35 % u državama članicama koje imaju tri službena jezika. 2.  Opće upozorenje iz stavka 1. prekriva 30 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 35 % u državama članicama koje imaju više od dva službena jezika. 3.  Tekstualno upozorenje iz stavka 1. prekriva 40 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 45 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 50 % u državama članicama koje imaju tri službena jezika. 3.  Tekstualno upozorenje iz stavka 1. prekriva 40 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 45 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 50 % u državama članicama koje imaju više od dva službena jezika. 3.a  U slučaju paketa čija najvidljivija strana ima površinu veću od 75 cm2, upozorenja iz stavaka 2. i 3. ipak moraju pokrivati površinu od najmanje 22,5 cm2 na svakoj strani. Taj se udio povećava na 24 cm2 u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 26,25 cm2 u državama članicama koje imaju tri službena jezika. 4.  Opće upozorenje i tekstualno upozorenje iz stavka 1.: 4.  Opće upozorenje i tekstualno upozorenje iz stavka 1.: (a)  tiskaju se podebljanim crnim slovima vrste Helvetica na bijeloj podlozi. Kako bi u obzir uzele jezične posebnosti, države članice mogu odrediti veličinu vrste slova pod uvjetom da je veličina vrste slova koju odrede u svojem zakonodavstvu takva da zauzima najveći mogući dio područja koje je predviđeno za traženi tekst; (a)  tiskaju se podebljanim crnim slovima vrste Helvetica na bijeloj podlozi. Upozorenja se mogu pričvrstiti naljepnicama ako se one ne mogu ukloniti. Kako bi u obzir uzele jezične posebnosti, države članice mogu odrediti veličinu vrste slova pod uvjetom da je veličina vrste slova koju odrede u svojem zakonodavstvu takva da zauzima najveći mogući dio područja koje je predviđeno za traženi tekst; (b)  postavljaju se u središte površine na kojoj ih treba tiskati, usporedno s gornjim rubom jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja; (b)  postavljaju se u središte površine na kojoj ih treba tiskati, usporedno s gornjim rubom jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja; (c)  uokvireni su crnim obrubom od najmanje 3 mm i najviše 4 mm širine unutar površine predviđene za tekst upozorenja. (c)  uokvireni su crnim obrubom od najmanje 3 mm i najviše 4 mm širine unutar površine predviđene za tekst upozorenja. Amandman 102 Prijedlog Direktive Članak 10. – stavak 5. 5.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi povlačenja izuzeća iz stavka 1. ako dođe do znatne promjene okolnosti, što se utvrđuje u izvješću Komisije. Briše se. Amandman 58 Prijedlog Direktive članak 11. – stavci 1. do 2. 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje proizvoda od bezdimnog duhana nose sljedeće zdravstveno upozorenje: 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje proizvoda od bezdimnog duhana nose sljedeće zdravstveno upozorenje: Ovaj proizvod može štetiti vašem zdravlju i izaziva ovisnost. Ovaj proizvod šteti vašem zdravlju i izaziva ovisnost. 2.  Zdravstveno upozorenje iz stavka 1. u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Osim toga: 2.  Zdravstveno upozorenje iz stavka 1. u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Osim toga: (a)  ono je tiskano na dvije najveće površine jediničnog paketa i svim vanjskim pakiranjima; (a)  ono je tiskano na dvije najveće površine jediničnog paketa i svim vanjskim pakiranjima; (b)  prekriva 30 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika, a na 35 % u državama članicama koje imaju tri službena jezika. (b)  prekriva 30 % vanjskog područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika, a na 35 % u državama članicama koje imaju više od dva službena jezika. Amandman 59 Prijedlog Direktive Članak 11. – stavak 3. 3.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 22. radi prilagođavanja uvjeta iz stavaka 1. i 2., uzimajući u obzir znanstvena i tržišna kretanja. 3.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 22. radi prilagođavanja uvjeta iz stavka 1., uzimajući u obzir znanstvena i tržišna kretanja. Amandmani 60, 103 i 153 Prijedlog Direktive Članak 12. – stavak 1. 1.  Oznaka jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja te samog duhanskog proizvoda ne smije sadržavati element ili obilježje koje: 1.  Oznaka jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja te samog duhanskog proizvoda i/ ili naziva marke proizvoda ne smije sadržavati element ili obilježje koje: (a)  promiče duhanski proizvod lažnim, obmanjujućim, prijevarnim sredstvima ili onima koja mogu stvoriti pogrešan dojam o svojstvima, učincima na zdravlje, opasnostima ili emisijama tog proizvoda; (a)  promiče duhanski proizvod i potiče konzumaciju istoga lažnim, obmanjujućim, prijevarnim sredstvima ili onima koja mogu stvoriti pogrešan dojam o svojstvima, učincima na zdravlje, opasnostima ili emisijama tog proizvoda. Oznake ne smiju obuhvaćati nikakve podatke o sadržaju nikotina, katrana ili ugljičnog monoksida; ((b) ukazuje na činjenicu da je pojedini duhanski proizvod manje štetan od drugih ili da ima revitalizirajuće, energične, iscjeljujuće, pomlađujuće, prirodne, organske ili na neki drugi način pozitivne zdravstvene ili društvene učinke; (b)  ukazuje na činjenicu da je pojedini duhanski proizvod manje štetan od drugih ili da ima revitalizirajuće, energične, iscjeljujuće, pomlađujuće, prirodne, organske ili na neki drugi način pozitivne zdravstvene učinke; (c)  se odnosi na aromu, okus, aromatične tvari ili druge aditive ili nedostatak istih; (c)  se odnosi na aromu, okus, aromatične tvari ili druge aditive ili nedostatak istih; (d)  nalikuje na prehrambeni proizvod. (d)  nalikuje na hranu ili kozmetički proizvod. (da)  nastoji smanjiti učinak nekih štetnih sastavnica dima ili povećati biološku razgradivost duhanskih proizvoda Amandmani 104, 121 i 148 Prijedlog Direktive Članak 12. – stavak 2. 2.   Zabranjeni elementi i obilježja mogu obuhvaćati, ali nisu ograničeni na tekstove, simbole, imena, žigove, simbolične ili druge oznake, boje koje bi mogle dovesti u zabludu, umetke i druge dodatne materijale kao što su ljepljive etikete, naljepnice, dodaci, srećke grebalice i vrećice ili se odnose na oblik samog duhanskog proizvoda. Za cigarete promjera manjeg od 7,5 mm smatra se da mogu dovesti u zabludu. 2.   Zabranjeni elementi i obilježja mogu obuhvaćati, ali nisu ograničeni na tekstove, simbole, imena, žigove, simbolične ili druge oznake, boje koje bi mogle dovesti u zabludu, umetke i druge dodatne materijale kao što su ljepljive etikete, naljepnice, dodaci, srećke grebalice i vrećice ili se odnose na oblik samog duhanskog proizvoda. Amandman 61 Prijedlog Direktive Članak 12. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi) 1.a  kad je riječ o filter cigaretama, cigaretni papir mora svojom složenošću pružati dostatnu zaštitu od krivotvorenja proizvoda. Zbog toga mora posjedovati sljedeća svojstva: (a)  nekoliko vidljivih tiskovnih boja i proizvodnju s tiskanjem gravura; (b)  sva bijela područja su lakirana; (c)  složeno tiskanje s djelomično tankim strukturama; (d)  tiskanje na bijelom temeljnom papiru; (e)  prethodnu perforaciju koja je dovoljno udaljena od kraja cigarete. Amandman 62 Prijedlog Direktive Članak 12. – stavak 2. – podstavak 1.b (novi) 1.b  Cigaretni papir sadržava vodene žigove. Amandman 63 Prijedlog Direktive Članak 12. – stavak 2.a (novi) 2.a  Različite vrste duhana korištene za proizvodnju proizvoda, zemlja njegovog podrijetla ili oboje mogu biti navedeni na jediničnom paketu. Amandman 105 Prijedlog Direktive Članak 13. – stavak 1. 1.  Jedinični paket cigareta mora imati oblik kvadra. Jedinični paket duhana za motanje ima oblik vrećice, tj. pravokutnog džepa s preklopom kojim se pokriva otvor. Preklop vrećice pokriva najmanje 70 % prednjeg dijela paketa. Jedinični paket cigareta mora uključivati najmanje 20 cigareta. Jedinični paket duhana za motanje sadrži duhan mase najmanje 40 g. 1.  Jedinični paket cigareta mora uključivati najmanje 20 cigareta. Jedinični paket duhana za motanje sadrži duhan mase najmanje 20 g. Amandman 66 Prijedlog Direktive Članak 13. – stavak 3. 3.  Komisija ima ovlast donošenja delegiranih akata u skladu s člankom 22. kako bi definirala detaljnija pravila za oblik i veličinu jediničnih paketa u mjeri u kojoj su ta pravila potrebna kako bi se osigurala puna vidljivost i cjelovitost zdravstvenih upozorenja prije prvog otvaranja, za vrijeme dok je jedinični paket otvoren i nakon njegova ponovnog zatvaranja. Briše se. Amandmani 107, 125 i 154 Prijedlog Direktive Članak 13. – stavak 4. 4.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. radi uvođenja obveze da se jedinični paketi duhanskih proizvoda osim cigareta i duhana za motanje izrađuju u obliku kvadra ili cilindra ako se pojave znatne promjene u okolnostima, što se utvrđuje u izvješću Komisije. Briše se. Amandmani 156, 67, 185, 189 i 108 Prijedlog Direktive Članak 14. 1.  Države članice osiguravaju označivanje svih jediničnih paketa duhanskih proizvoda jedinstvenim identifikatorom. Kako bi se ostvarila njihova cjelovitost, jedinstveni identifikatori tiskaju se ili pričvršćuju tako da ih se ne može ukloniti, izbrisati, ni na koji način sakriti ili prekinuti, što uključuje upotrebu poreznih biljega i cjenovnih oznaka, kao i otvaranje paketa. U vezi s proizvodima izrađenima izvan Unije, obveze iz ovog članka primjenjuju se samo na one namijenjene tržištu Unije ili plasirane na njemu 1.  1. Države članice osiguravaju označivanje svih jediničnih paketa i svih vanjskih pakiranja duhanskih proizvoda jedinstvenim identifikatorom s ciljem praćenja proizvoda kroz cijeli opskrbni lanac. Kako bi se ostvarila njihova cjelovitost, jedinstveni identifikatori sigurni su, tiskaju se ili pričvršćuju tako da ih se ne može ukloniti, izbrisati, ni na koji način sakriti ili prekinuti, što uključuje upotrebu poreznih biljega i cjenovnih oznaka, kao i otvaranje paketa. U vezi s proizvodima izrađenima izvan Unije, obveze iz ovog članka primjenjuju se samo na one namijenjene tržištu Unije ili plasirane na njemu. 1.a  Države članice osiguravaju da su jedinstveni identifikatori na jediničnim paketima povezani s jedinstvenim identifikatorima na vanjskom pakiranju za prijevoz. Sve izmjene u poveznicama između jediničnih paketa i vanjskog pakiranja za prijevoz evidentiraju se u bazi podataka spomenutoj u stavku 6. 2.  Jedinstveni identifikator omogućava utvrđivanje: 2.  Jedinstveni identifikator omogućava utvrđivanje: (a)  datuma i mjesta proizvodnje; (a)  datuma i mjesta proizvodnje; (b)  proizvodnog pogona; (b)  proizvodnog pogona; (c)  stroja korištenog za proizvodnju proizvoda; (c)  stroja korištenog za proizvodnju proizvoda; (d)  proizvodne smjene ili vremena proizvodnje; (d)  proizvodne smjene ili vremena proizvodnje; (e)  naziva proizvoda; (e)  opisa proizvoda; (f)  ciljanog maloprodajnog tržišta; (f)  ciljanog maloprodajnog tržišta; (g)  planirane dostavne rute; (g)  planirane i stvarne dostavne rute od mjesta proizvodnje do prvog prodajnog mjesta, uključujući sva korištena skladišta, datum dostave, odredište dostave, posrednika i polazišnu točku; (h)  ako je primjenjivo, uvoznika za Uniju; (h)  ako je primjenjivo, uvoznika za Uniju; (i)  stvarne dostavne rute od mjesta proizvodnje do prvog prodajnog mjesta, uključujući sva korištena skladišta; (j)  identitet svih kupaca u lancu od proizvodnje do prvog prodajnog mjesta; (j)  identitet svih kupaca u lancu od proizvodnje do prvog prodajnog mjesta; (k)  računa, broja narudžbe i evidencije o plaćanju svih kupaca u lancu od proizvodnje do prvog prodajnog mjesta. (k)  računa, broja narudžbe i evidencije o plaćanju svih kupaca u lancu od proizvodnje do prvog prodajnog mjesta. 3.  Države članice osiguravaju da svi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu duhanskih proizvoda od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog prodajnog mjesta bilježe ulaz svih jediničnih paketa u njihovo posjedovanje te sva posredna kretanja i konačni izlaz iz njihova posjedovanja. Ta obveza može se ispuniti bilježenjem u zbirnom obliku, npr. vanjskog pakiranja pod uvjetom da se jedinični paketi mogu i dalje slijediti i pronaći. 3.  Države članice osiguravaju da svi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu duhanskih proizvoda od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog prodajnog mjesta bilježe ulaz svih jediničnih i vanjskih paketa u njihovo posjedovanje, sva posredna kretanja i konačni izlaz iz njihova posjedovanja i elektroničkim putem prenose podatke do mjesta za pohranu podataka u skladu s člankom 6. Ta obveza može se ispuniti bilježenjem u zbirnom obliku, npr. vanjskog pakiranja. 3.a  Tehnologija rabljena za slijeđenje i nalaženje trebala bi pripadati i biti upravljana gospodarskim subjektima koji nemaju nikakvu pravnu ili trgovačku vezu s industrijom duhana. 4.  Države članice osiguravaju da proizvođači duhanskih proizvoda svim gospodarskim subjektima uključenima u trgovinu duhanskih proizvoda od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog prodajnog mjesta, uključujući uvoznike, skladišta i prijevoznike, osiguraju opremu potrebnu za vođenje evidencije duhanskih proizvoda koji su kupljeni, prodani, skladišteni, prevezeni ili na neki drugi način tretirani. Oprema podatke može čitati i prenositi elektronički do mjesta za pohranu podataka u skladu sa stavkom 6. 4.  Države članice osiguravaju da proizvođači duhanskih proizvoda svim gospodarskim subjektima uključenima u trgovinu duhanskih proizvoda od proizvođača do posljednjeg gospodarskog subjekta prije prvog prodajnog mjesta, uključujući uvoznike, skladišta i prijevoznike, kao što su te države članice utvrdile, osiguraju opremu potrebnu za vođenje evidencije duhanskih proizvoda koji su kupljeni, prodani, skladišteni, prevezeni ili na neki drugi način tretirani. Oprema podatke može čitati i prenositi elektronički do mjesta za pohranu podataka u skladu sa stavkom 6. 5.  Evidentirane podatke ne može mijenjati ili brisati bilo koji gospodarski subjekt uključen u trgovanje duhanskim proizvodima, nego onaj koji je uveo podatke, a drugi gospodarski subjekti na koje se transakcija izravno odnosi, kao što su dobavljač ili primatelj, mogu komentirati prethodno unesene podatke. Dotični gospodarski subjekt dodaje ispravne podatke i uputu na prethodni unos za koji smatra da zahtijeva ispravak. U iznimnim okolnostima i nakon podnošenja odgovarajućeg dokaza nadležno tijelo države članice u kojoj je izvršena evidencija ili, ako je evidencija izvršena izvan Unije, nadležno tijelo države članice uvoznice može odobriti izmjenu ili brisanje prethodno registriranih podataka. 5.  Evidentirane podatke ne može mijenjati ili brisati bilo koji gospodarski subjekt uključen u trgovanje duhanskim proizvodima, nego onaj koji je uveo podatke, a drugi gospodarski subjekti na koje se transakcija izravno odnosi, kao što su dobavljač ili primatelj, mogu komentirati prethodno unesene podatke. Dotični gospodarski subjekt dodaje ispravne podatke i uputu na prethodni unos za koji smatra da zahtijeva ispravak. U iznimnim okolnostima i nakon podnošenja odgovarajućeg dokaza nadležno tijelo države članice u kojoj je izvršena evidencija ili, ako je evidencija izvršena izvan Unije, nadležno tijelo države članice uvoznice može odobriti izmjenu ili brisanje prethodno registriranih podataka. 6.  Države članice osiguravaju da proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda sklapaju ugovore o pohrani podataka s neovisnom trećom stranom, koja je domaćin objekta za pohranu podataka povezanih s dotičnim proizvođačem i uvoznikom. Objekt za pohranu podataka fizički je lociran na teritoriju Unije. Prikladnost treće strane, posebno njezine neovisnosti i tehničkih kapaciteta, te ugovora odobrava i nadzire vanjski revizor, kojega predlaže i plaća proizvođač duhana i odobrava Komisija. Države članice osiguravaju punu transparentnost i stalnu dostupnost objekata za pohranu podataka nadležnim tijelima država članica, Komisiji i neovisnoj trećoj strani. U propisno obrazloženim slučajevima države članice ili Komisija omogućavaju proizvođačima ili uvoznicima pristup ovim informacijama, pod uvjetom da komercijalno osjetljive informacije ostaju prikladno zaštićene u skladu s nadležnim nacionalnim i Unijinim zakonodavstvom. 6.  Države članice potvrđuju da proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda sklapaju ugovore o pohrani podataka s neovisnom trećom stranom, koja je domaćin objekta za pohranu podataka povezanih s dotičnim proizvođačem i uvoznikom. Objekt za pohranu podataka fizički je lociran na teritoriju Unije. Neovisna treća strana ne ovisi o trgovačkim i ostalim interesnim skupinama industrije duhana i ostalih srodnih industrija. Prikladnost treće strane, posebno njezine neovisnosti i tehničkih kapaciteta, te ugovora odobrava i nadzire Komisija kojoj pomaže neovisni vanjski revizor kojega predlaže i plaća proizvođač duhana i odobrava Komisija. Države članice osiguravaju punu transparentnost i stalnu dostupnost objekata za pohranu podataka nadležnim tijelima država članica, Komisiji i neovisnoj trećoj strani. U propisno obrazloženim slučajevima države članice ili Komisija omogućavaju proizvođačima ili uvoznicima pristup ovim informacijama, pod uvjetom da komercijalno osjetljive informacije ostaju prikladno zaštićene u skladu s nadležnim nacionalnim i Unijinim zakonodavstvom. 7.  Države članice osiguravaju da se osobni podaci obrađuju samo u skladu s pravilima i zaštitom predviđenom Direktivom 95/46/EZ. 7.  Države članice osiguravaju da se osobni podaci obrađuju samo u skladu s pravilima i zaštitom predviđenom Direktivom 95/46/EZ. 8.  Osim jedinstvenog identifikatora države članice zahtijevaju da je na svim jediničnim paketima duhanskih proizvoda koji se stavljaju na tržište vidljivo sigurnosno obilježje zaštićeno od neovlaštenih manipulacija, veličine barem 1 cm2, koje je otisnuto ili pričvršćeno tako da ga se ne može ukloniti, izbrisati i niti na bilo koji drugi način prikriti ili prekinuti, pa ni poreznim biljezima, cjenovnim oznakama ni drugim zakonski propisanim elementima. 8.  Osim jedinstvenog identifikatora države članice zahtijevaju da je na svim jediničnim paketima duhanskih proizvoda koji se stavljaju na tržište vidljivo i nevidljivo sigurnosno obilježje zaštićeno od neovlaštenih manipulacija, veličine barem 1 cm2, koje je otisnuto ili pričvršćeno tako da ga se ne može ukloniti, izbrisati i niti na bilo koji drugi način prikriti ili prekinuti, pa ni poreznim biljezima, cjenovnim oznakama ni drugim zakonski propisanim elementima. U onim državama članicama u kojima se porezni biljezi stavljaju na duhanske proizvode i kao takvi su u skladu s uvjetima iz ovog stavka, nije potrebno nikakvo dodatno sigurnosno obilježje. 9.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 22.: 9.Uzimajući u obzir praksu, tehnologije i postojeće aspekte trgovačke djelatnosti, kao i globalne standarde za praćenje, pronalaženje i provjeru autentičnosti potrošačkih dobara i odgovarajućih zahtjeva određenih Protokolom o nezakonitoj trgovini duhanskim proizvodima Svjetske zdravstvene organizacije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 22. (a)  radi definiranja ključnih elemenata (kao što su trajanje, mogućnost produženja, potrebno stručno znanje, povjerljivost) ugovora iz stavka 6., uključujući njegovo redovito praćenje i evaluaciju; (a)  radi definiranja ključnih elemenata (kao što su trajanje, mogućnost produženja, potrebno stručno znanje, povjerljivost) ugovora iz stavka 6., uključujući njegovo redovito praćenje i evaluaciju; (b)  radi definiranja tehničkih standarda kako bi osigurala potpuna međusobna usklađenost sustava koji se koriste za jedinstvene identifikatore i srodnih funkcija na razini Unije i (b)  radi definiranja tehničkih standarda kako bi osigurala potpuna međusobna usklađenost sustava koji se koriste za jedinstvene identifikatore i srodnih funkcija na razini Unije i u skladu s međunarodnim standardima. (c)  radi definiranja tehničkih standarda za sigurnosno obilježje i njihovu moguću rotaciju i radi njihove prilagode znanstvenim, tržišnim i tehničkim kretanjima. 10.  Duhanski proizvodi osim cigareta i duhana za motanje izuzimaju se iz primjene stavaka 1. do 8. tijekom razdoblja od 5 godina nakon datuma navedenog u stavku 1. članka 25. 10.  Duhanski proizvodi osim cigareta i duhana za motanje izuzimaju se iz primjene stavaka 1. do 8. tijekom razdoblja od sedam godina nakon datuma navedenog u stavku 1. članka 25. Amandman 68 Prijedlog Direktive Članak 16. Poglavlje IV.: Prekogranična prodaja na daljinu duhanskih proizvoda Poglavlje IV.: Promotivna distribucija i prodaja na daljinu duhanskih proizvoda Članak 16. Članak 16. Prekogranična prodaja na daljinu duhanskih proizvoda Prodaja duhanskih proizvoda na daljinu 1.  Države članice obvezuju prodajna mjesta koja se namjeravaju baviti prekograničnom prodajom na daljinu potrošačima koji se nalaze u Uniji da se prijave pri nadležnim tijelima u državama članicama u kojima je poslovni nastan prodajnog mjesta i u državi članici u kojoj se stvarni ili potencijalni potrošač nalazi. Prodajna mjesta s poslovnim nastanom izvan Unije moraju se prijaviti pri nadležnim tijelima u državi članici u kojoj se stvarni ili potencijalni potrošač nalazi. Sva prodajna mjesta koja se namjeravaju baviti prekograničnom prodajom na daljinu podnose barem sljedeće informacije nadležnim tijelima: 1.  Države članice zabranjuju prodajnim mjestima čiji se poslovni nastan nalazi na njihovom teritoriju bavljenje prekograničnom prodajom na daljinu. (a)  ime ili naziv tvrtke i stalnu adresu mjesta aktivnosti iz kojeg se provodi opskrba duhanskim proizvodima; (b)  datum početka djelatnosti ponude duhanskih proizvoda za prekograničnu prodaju na daljinu pomoću informatičkih društvenih usluga; (c)  adresu internetske/-ih stranice/-a koje se koriste u tu svrhu i sve relevantne informacije potrebne za identifikaciju internetske stranice. 1.a  Države članice zadržavaju ovlast odlučivanja o proširivanju područja primjene gore navedene zabrane kako bi obuhvatile nacionalnu prodaju na daljinu. Kada države članice dopuštaju nacionalnu prodaju na daljinu, one osiguravaju opremljenost prodajnih mjesta „sustavom provjere dobi”. 1.b  Pojedina država članica može, kada je to u interesu javnog zdravlja, nametnuti ograničenja na uvoz duhana za osobnu upotrebu. Država članica mora biti u mogućnosti primjenjivati takva ograničenja osobito kada je cijena u državi članici u kojoj se proizvod kupuje znatno niža od cijene u državi članici podrijetla ili ako zdravstvena upozorenja nisu na njegovom/njegovim službenom jeziku/službenim jezicima. 2.  Nadležna tijela država članica objavljuju potpuni popis svih prodajnih mjesta koja su pri njima prijavljena u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ. Prodajna mjesta mogu početi plasirati duhanske proizvode na tržište za prodaju na daljinu tek od trenutka objave naziva prodajnog mjesta u odgovarajućim državama članicama. 2.  Države članice koje provode nacionalnu strategiju za borbu protiv pušenja mogu postaviti količinska ograničenja na prekogranična kretanja. 2.  Nadležna tijela država članica objavljuju potpuni popis svih prodajnih mjesta koja su pri njima prijavljena u skladu s pravilima i zaštitnim mjerama utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ. Prodajna mjesta mogu početi plasirati duhanske proizvode na tržište za prodaju na daljinu tek od trenutka objave naziva prodajnog mjesta u odgovarajućim državama članicama. Briše se. 3.  Ako je to potrebno za osiguravanje usklađenosti i omogućavanje provedbe, države članice odredišta mogu zahtijevati od prodajnog mjesta da odredi fizičku osobu koja je nadležna za to da prije nego što duhanski proizvodi dođu do potrošača provjeri pridržavaju li se ti proizvodi nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom u državi članici odredišta. 4.  Prodajna mjesta koja se bave prodajom na daljinu opremljena su sustavom provjere dobi, koji u trenutku prodaje provjerava ima li potrošač minimalnu dob predviđenu u okviru nacionalnog zakonodavstva države članice odredišta. Prodavač ili određena fizička osoba šalje nadležnim tijelima opis pojedinosti i funkcioniranja sustava provjere dobi. 5.  Osobni podaci potrošača obrađuju se samo u skladu s Direktivom 95/46/EZ i ne otkrivaju se proizvođaču duhanskih proizvoda niti poduzećima koja su dio iste skupine poduzeća niti bilo kojoj trećoj strani. Osobni podaci ne koriste se niti prenose izvan svrhe ove stvarne kupnje. Ovo se također primjenjuje ako je prodajno mjesto dio proizvođača duhanskih proizvoda. Amandman 69 Prijedlog Direktive Članak 16.a (novi) Članak 16.a države članice zabranjuju prodajnim mjestima s poslovnim nastanom na njihovom teritoriju da distribuiraju besplatne ili snižene duhanske proizvode prekograničnim kanalima na daljinu ili bilo kojim drugim kanalima. Amandman 70 Prijedlog Direktive Članak 17. Prijava novih duhanskih proizvoda Prijava novih duhanskih proizvoda 1.  Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da nadležnim tijelima država članica prijave sve nove duhanske proizvode koje namjeravaju staviti na tržišta tih država članica. Prijava se podnosi u elektroničkom obliku šest mjeseci prije namjeravanog stavljanja na tržište i priložen joj je detaljan opis dotičnog proizvoda kao i informacije o sastojcima i emisijama u skladu s člankom 5. Proizvođači i uvoznici koji prijavljuju novi duhanski proizvod nadležnim tijelima također dostavljaju: 1.  Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da nadležnim tijelima država članica prijave sve nove duhanske proizvode koje namjeravaju staviti na tržišta tih država članica. Prijava se podnosi u elektroničkom obliku šest mjeseci prije namjeravanog stavljanja na tržište i priložen joj je detaljan opis dotičnog proizvoda kao i sve predložene oznake, upute za uporabu, pojedinosti o sastavu proizvoda, proizvodni postupak i s njim povezane kontrole te informacije o sastojcima i emisijama u skladu s člankom 5. Proizvođači i uvoznici koji prijavljuju novi duhanski proizvod nadležnim tijelima također dostavljaju: (a)  dostupne znanstvene studije o toksičnosti, stvaranju ovisnosti i privlačnosti proizvoda, a naročito s obzirom na njegove sastojke i emisije; (a)  dostupne znanstvene studije o toksičnosti, stvaranju ovisnosti i privlačnosti proizvoda, a naročito s obzirom na njegove sastojke i emisije; (b)  dostupne studije i istraživanja tržišta o sklonostima raznih potrošačkih skupina, uključujući mlade ljude i (b)  radne sažetke dostupnih studija i istraživanja tržišta o sklonostima raznih potrošačkih skupina , uključujući mlade ljude i kronične pušače; (c)  ostale dostupne i relevantne informacije, uključujući analizu rizika i koristi proizvoda, očekivane učinke na odvikavanje od potrošnje duhana, očekivane učinke na započinjanje potrošnje duhana i ostalu predviđenu percepciju potrošača. (c)  ostale dostupne i relevantne informacije, uključujući analizu rizika i koristi proizvoda, očekivane učinke na odvikavanje od potrošnje duhana, očekivane učinke na započinjanje potrošnje duhana i ostalu predviđenu percepciju potrošača. 2.  Države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da obavijeste svoja nadležna tijela o svim novim ili ažuriranim informacijama iz točaka (a) do (c) stavka 1. Države članice imaju pravo zahtijevati od proizvođača ili uvoznika duhana da provedu dodatne testove ili podnesu dodatne informacije. Države članice stavljaju na raspolaganje Komisiji sve informacije koje zaprime u skladu s ovim člankom. Države članice imaju pravo uvesti sustav izdavanja odobrenja i naplaćivati razmjernu naknadu. 2.  Nakon stavljanja duhanskog proizvoda na tržište države članice zahtijevaju od proizvođača i uvoznika duhanskih proizvoda da obavijeste svoja nadležna tijela o svim novim ili ažuriranim informacijama iz točaka (a) do (c) stavka 1. Države članice imaju pravo zahtijevati od proizvođača ili uvoznika duhana da provedu dodatne testove ili podnesu dodatne informacije. Države članice stavljaju na raspolaganje Komisiji sve informacije koje zaprime u skladu s ovim člankom. Države članice imaju pravo uvesti sustav izdavanja odobrenja i naplaćivati razmjernu naknadu. 3.  Za nove duhanske proizvode koji se stavljaju na tržište poštuju se zahtjevi iz ove Direktive. Odredbe koje se primjenjuju ovise o tome radi li se o proizvodima koji su u točki 29. stavka 2. definirani kao bezdimni duhanski proizvodi ili u točki 33. članka 2. kao duhan za pušenje. 3.  Za nove duhanske proizvode koji se stavljaju na tržište poštuju se zahtjevi iz ove Direktive. Odredbe koje se primjenjuju ovise o tome radi li se o proizvodima koji su u točki 29. stavka 2. definirani kao bezdimni duhanski proizvodi ili u točki 33. članka 2. kao duhan za pušenje. Amandman 170 Prijedlog Direktive Članak 18. 1.  Sljedeći proizvodi koji sadrže nikotin mogu se staviti na tržište samo ako su odobreni u skladu s Direktivom 2001/83/EZ: 1.  Proizvodi koji sadrže nikotin mogu se staviti na tržište u skladu s postupkom obavješćivanja utvrđenim u članku 17. ove Direktive. Države članice osiguravaju da su proizvodi koji sadrže nikotin u skladu sa svim relevantnim zakonodavstvom Unije i posebno s Direktivom 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda. (a)  proizvodi s razinom nikotina većom od 2 mg po jedinici ili (b)  proizvodi s koncentracijom nikotina većom od 4 mg po ml ili (c)  proizvodi čija namjeravana upotreba dovodi do prosječne vršne koncentracije u plazmi koja premašuje 4 ng nikotina po ml. 2.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 22. kojima se ažuriraju količine nikotina utvrđene u stavku 1. uzimajući u obzir znanstveni napredak i izdana odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže nikotin u skladu s Direktivom 2001/83/EZ. 2.   Proizvodi koji sadrže nikotin koji se predstavljaju kao proizvodi sa svojstvima liječenja ili sprečavanja bolesti, mogu se plasirati na tržište samo ako su odobreni u skladu s Direktivom 2001/83/EZ: 3.  U pogledu proizvoda koji sadrže nikotin koji se stavljaju na tržište u skladu sa stavkom 1. države članice osiguravaju da: (a)  proizvodi s razinom nikotina većom od 30 mg/ml ne stavljaju se na tržište; (b)  proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda dostavljaju nadležnim tijelima popis svih sastojaka proizvoda i njihovih količina po vrsti i tipu, njihovih emisija koje proizlaze iz upotrebe proizvoda te promjena u navedenim vrijednostima. Države članice potom osiguravaju širenje tih informacija na internetskoj stranici vodeći računa o zaštiti poslovnih tajni. Proizvođači i uvoznici također dostavljaju vlastima informacije o nacionalnom opsegu prodaje po vrsti i tipu; (c)  proizvodi koji sadrže nikotin s aditivima navedenima u članku 6. stavku 4. ne stavljaju se na tržište; (d)  jedinični paket proizvoda koji sadrže nikotin sadrži letak s uputama za uporabu, uključujući navod da se nepušačima ne preporučuje konzumacija proizvoda, nuspojave, upozorenja za određene rizične skupine, upute za prijavljivanje nuspojava, mjesto proizvodnje te podaci o proizvođaču ili uvozniku; 3.  svaki jedinični paket i sva vanjska pakiranja proizvoda koji sadrže nikotin u količinama ispod donje granice utvrđene u stavku 1. sadrže sljedeće zdravstveno upozorenje: „Ovaj proizvod sadrži nikotin i može štetiti vašem zdravlju”. (e)  svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje proizvoda koji sadrže nikotin sadrže sljedeće zdravstveno upozorenje: „Ovaj proizvod namijenjen je uporabi postojećih pušača. On sadrži nikotin koji izaziva veliku ovisnost”. (f)  prodaja proizvoda ograničava se u skladu sa zakonskom dobnom granicom za prodaju duhanskih proizvoda u dotičnoj državi članici; ni u kojem slučaju ne smije biti dopuštena ispod dobi od 18 godina; (g)  proizvod je dostupan za prodaju izvan ljekarni; (h)  u proizvodima su dopuštene arome; (i)  ograničenja oglašavanja, sponzorstva, audiovizualne komercijalne komunikacije i prikrivenog oglašavanja duhanskih proizvoda utvrđena Direktivom 2003/33/EZ i Direktivom 2010/13/EZ vrijede za proizvode koji sadrže nikotin; (j)  prekogranična prodaja na daljinu proizvoda koji sadrže nikotin regulirana je u skladu s člankom 16.; (k)  duhanski žigovi, zaštićena imena i simboli ne upotrebljavaju se za proizvode koji sadrže nikotin. 4.  Zdravstveno upozorenje iz stavka 3. u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Ono osim toga: (a)  tiskano je na dvije najveće površine jediničnog paketa i svim vanjskim pakiranjima; 4.  Zdravstveno upozorenje iz stavka 3.e u skladu je sa zahtjevima utvrđenim u članku 10. (b)  prekriva 30 % vanjskog područja i odgovarajuće površine jediničnog paketa i svakog vanjskog pakiranja. Taj se udio povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i 35 % u državama članicama koje imaju tri službena jezika. 5.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 22. kojima se zahtjevi iz stavaka 3. i 4. prilagođuju s obzirom na znanstvena i tržišna kretanja te utvrditi i prilagoditi mjesto, oblik, izgled, dizajn i rotaciju zdravstvenih upozorenja. 5.   Države članice nadziru razvoj tržišta za proizvode koji sadrže nikotin, uključujući moguće dokaze o uporabi proizvoda među mladima koja dovodi do pušenja, te o rezultatima izvještavaju Komisiju. Na temelju podnesenih dokaza i znanstvenih studija Komisija izvještava Europski parlament i Vijeće o proizvodima koji sadrže nikotin pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive. U izvješću se ocjenjuje jesu li potrebne izmjene ove Direktive ili dodatno zakonodavstvo. Amandman 72 Prijedlog Direktive Članak 19. biljni proizvodi za pušenje. biljni proizvodi za pušenje. 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje biljnih proizvoda za pušenje nose sljedeće zdravstveno upozorenje: 1.  Svaki jedinični paket i svako vanjsko pakiranje biljnih proizvoda za pušenje nose sljedeće zdravstveno upozorenje: Ovaj proizvod može štetiti vašem zdravlju. Ovaj proizvod može štetiti vašem zdravlju. 2.  Zdravstveno upozorenje tiska se na prednjoj i stražnjoj vanjskoj površini jediničnog paketa i na bilo kojem vanjskom pakiranju. 2.  Zdravstveno upozorenje tiska se na prednjoj i stražnjoj vanjskoj površini jediničnog paketa i na bilo kojem vanjskom pakiranju. 3.  Zdravstveno upozorenje u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Ono pokriva najmanje 30 % područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svih vanjskih pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 35 % u državama članicama koje imaju tri službena jezika. 3.  Zdravstveno upozorenje u skladu je sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Ono pokriva najmanje 30 % područja odgovarajuće površine jediničnog paketa i svih vanjskih pakiranja. Taj se omjer povećava na 32 % u državama članicama koje imaju dva službena jezika i na 35 % u državama članicama koje imaju više od dva službena jezika. Amandman 73 Prijedlog Direktive Članak 19.a (novi) Članak 19.a Proizvodi koji imitiraju duhan Zabranjeni su proizvodi koji imitiraju duhan i privlačni su maloljetnicima pa mogu potaknuti korištenje duhanskih proizvoda. Amandman 74 Prijedlog Direktive Članak 20. – stavak 3. 3.  Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i donose sve mjere radi osiguravanja njihove provedbe. Predviđene kazne učinkovite su, razmjerne i odvraćajuće. 3.  Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i donose sve mjere radi osiguravanja njihove provedbe. Predviđene kazne učinkovite su, razmjerne i odvraćajuće. Sve financijske kazne koje se primjenjuju u slučaju namjernih kršenja takve su da poništavaju gospodarsku prednost koju se kršenjem želi ostvariti. Amandman 75 Prijedlog Direktive Članak 22. 1.  Ovlast usvajanja delegiranih akata dodijeljena Komisiji podliježe uvjetima utvrđenima ovim člankom. 1.  Ovlast usvajanja delegiranih akata dodijeljena Komisiji podliježe uvjetima utvrđenima ovim člankom. 2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 3., članka 6. stavka 9., članka 6. stavka 10., članka 8. stavka 4., članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 5., članka 11. stavka 3., članka 13. stavka 3., članka 13. stavka 4., članka 14. stavka 9., članka 18. stavka 2. i članka 18. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od [Ured za publikacije: upišite datum stupanja na snagu ove Direktive]. 2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 10.a, članka 8. stavka 4., članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 5., članka 11. stavka 3., članka 13. stavka 4. i članka 14. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [Ured za publikacije: upišite datum stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija priprema izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produžuje na razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće takvom produženju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. 3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku poništiti delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 3., članka 6. stavka 9., članka 6. stavka 10., članka 8. stavka 4., članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 5., članka 11. stavka 3., članka 13. stavka 3., članka 13. stavka 4., članka 14. stavka 9., članka 18. stavka 2. i članka 18. stavka 5. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku poništiti delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2., članka 3. stavka 3., članka 4. stavka 3., članka 4. stavka 4., članka 6. stavka 10.a, članka 8. stavka 4., članka 9. stavka 3., članka 10. stavka 5., članka 11. stavka 3., članka 13. stavka 4. i članka 14. stavka 9. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedene u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćava Europskom parlamentu i Vijeću. 4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćava Europskom parlamentu i Vijeću. 5.  Akt delegiran u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 3. stavkom 3., člankom 4. stavkom 3., člankom 4. stavkom 4., člankom 6. stavkom 3., člankom 6. stavkom 9., člankom 6. stavkom 10., člankom 8. stavkom 4., člankom 9. stavkom 3., člankom 10. stavkom 5., člankom 11. stavkom 3., člankom 13. stavkom 3., člankom 13. stavkom 4., člankom 14. stavkom 9., člankom 18. stavkom 2. i člankom 18. stavkom 5. stupa na snagu samo ako niti Parlament niti Vijeće nisu uložili primjedbe u roku od dva mjeseca nakon što su o aktu obaviješteni Parlament i Vijeće ili ako su, prije isteka toga roka, i Parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće ulagati primjedbe. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. 5.  Akt delegiran u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 3. stavkom 3., člankom 4. stavkom 3., člankom 4. stavkom 4., člankom 6. stavkom 10.a, člankom 8. stavkom 4., člankom 9. stavkom 3., člankom 10. stavkom 5., člankom 11. stavkom 3., člankom 13. stavkom 4. i člankom 14. stavkom 9. stupa na snagu samo ako niti Parlament niti Vijeće nisu uložili primjedbe u roku od dva mjeseca nakon što su o aktu obaviješteni Parlament i Vijeće ili ako su, prije isteka toga roka, i Parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće ulagati primjedbe. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća. Amandman 76 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 1. – podstavak 1. Najkasnije pet godina od datuma navedenog u članku 25. stavku 1. Europska komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija izvješće o primjeni ove Direktive. Najkasnije tri godine od datuma navedenog u članku 25. stavku 1. Europska komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija izvješće o primjeni ove Direktive. Amandman 77 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ca (nova) (ca)  procjena ovisničkih učinaka onih sastojaka koji potiču stvaranje ovisnosti; Amandman 78 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 2. – podstavak 1. – točka cb (nova) (cb)  razvoj standardiziranih metoda testiranja za mjerenje udjela sastavnih dijelova dima cigarete koji nisu katran, nikotin i ugljični monoksid; Amandman 79 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 2. – podstavak 1. − točka cc (nova) (cc)  toksikološki podaci koje treba tražiti od proizvođača o sastojcima i načinu na koji bi ih se trebalo ispitati kako bi tijela nadležna za javno zdravlje mogla procijeniti njihovu upotrebu; Amandman 80 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 2. – podstavak 1. – točka cd (nova) (cd)  razvoj standarda za proizvode koji nisu cigarete. Amandman 81 Prijedlog Direktive Članak 23. – stavak 3.a (novi) 3.a  Države članice svake dvije godine izvješćuju Komisiju o provedbi mjera donesenih u skladu s Preporukom Vijeća 2003/54/EZ od 2. prosinca 2002. o sprečavanju pušenja i inicijativama za snažnije kontrole duhana, osobito kad je riječ o starosnim granicama utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu, kao i o njihovim planovima za povećanje starosne granice kako bi se stvorio„naraštaj nepušača”. Amandman 82 Prijedlog Direktive Članak 24. 1.  Države članice ne zabranjuju niti ograničavaju uvoz, prodaju ili konzumiranje duhana ili srodnih proizvoda koji su u skladu s ovom Direktivom. 1.  U skladu sa stavcima 2. i 3. države članice ne zabranjuju niti ograničavaju uvoz, prodaju ili konzumiranje duhana ili srodnih proizvoda koji su u skladu s ovom Direktivom. 2.  Država članica ipak može zadržati strožije nacionalne odredbe koje se primjenjuju na sve proizvode, u područjima obuhvaćenima Direktivom, zbog važnih potreba povezanih sa zaštitom javnog zdravlja. Država članica također može donijeti strože odredbe zbog razloga povezanih s njezinom konkretnom situacijom ako su opravdane potrebom zaštite javnog zdravlja. Takve nacionalne odredbe moraju se dostaviti Komisiji zajedno s obrazloženjem za njihovo zadržavanje ili donošenje. U roku od šest mjeseci od datuma primitka obavijesti, Komisija prihvaća ili odbacuje odredbe nakon što odredi jesu li ili nisu opravdane, potrebne i razmjerne s obzirom na njihov cilj, imajući u vidu visoku razinu zaštite zdravlja koju jamči ova Direktiva te mogu li ili ne poslužiti kao sredstvo za proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama. Ukoliko u tom roku Komisija ne donese odluku, te nacionalne odredbe smatraju se odobrenima. 2.  Država članica ipak može zadržati ili uvesti strožije nacionalne odredbe u područjima obuhvaćenima Direktivom ako su te mjere u skladu s Ugovorom. Takve nacionalne odredbe jednako se primjenjuju na sve proizvode, uključujući one koji su uvezeni iz druge države članice ili treće zemlje. Njih se dostavlja Komisiji zajedno s obrazloženjem za njihovo zadržavanje ili donošenje. U roku od šest mjeseci od datuma primitka obavijesti, Komisija će prihvatiti ili odbaciti odredbe nakon što odredi jesu li ili nisu opravdane, potrebne i razmjerne s obzirom na njihov cilj, imajući u vidu visoku razinu zaštite zdravlja koju jamči ova Direktiva te mogu li ili ne poslužiti kao sredstvo za proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama. Ukoliko u tom roku Komisija ne donese odluku, te nacionalne odredbe smatraju se odobrenima. 3.  Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da u skladu s Ugovorom zadrže ili donesu nacionalne odredbe o aspektima koji nisu uređeni ovom Direktivom. Te nacionalne odredbe moraju biti opravdane važnim razlozima od javnog interesa te biti potrebne i razmjerne s obzirom na njihov cilj. Ne smiju biti sredstvo za proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničavanje trgovine između država članica te ne smiju ugroziti punu primjenu ove Direktive. 3.  Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da zadrže ili donesu nacionalne odredbe o aspektima koji nisu uređeni ovom Direktivom, ako su u skladu s Ugovorom. Jednako se primjenjuju na sve proizvode, uključujući one uvezene iz druge države članice ili treće zemlje, ne smiju poslužiti kao sredstvo za proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničavanje trgovine među državama članicama niti ugrožavati punu primjenu ove Direktive. Amandman 83 Prijedlog Direktive Članak 25. – stavak 1. 1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [Ured za publikacije, unesite točan datum: stupanje na snagu + 18 mjeseca]. Tekst tih propisa odmah dostavljaju Komisiji. 1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do ...** i u slučaju članka 6. najkasnije do ...** najkasnije. Tekst tih propisa odmah dostavljaju Komisiji. __________________ * Stupanje na snagu + 18 mjeseci. ** Stupanje na snagu + 36 mjeseci. Amandman 84 Prijedlog Direktive Članak 26. Prijelazna odredba Prijelazna odredba Države članice mogu omogućiti da se sljedeći proizvodi, koji nisu u skladu s ovom Direktivom, stavljaju na tržište do [Ured za publikacije, unesite točan datum: stupanje na snagu + 24 mjeseci]: Države članice mogu omogućiti da se sljedeći proizvodi, koji nisu u skladu s ovom Direktivom, stavljaju na tržište do ...*: (a)  duhanski proizvodi; (a)  duhanski proizvodi; (b)  proizvodi koji sadrže nikotin u količinama ispod donje granice utvrđene u članku 18. stavku 1.; (c)   biljni proizvodi za pušenje. (b)   biljni proizvodi za pušenje. Države članice mogu omogućiti da se proizvodi koji sadrže nikotin, koji nisu u skladu s ovom Direktivom, stavljaju na tržište do ...**: _______________ * Stupanje na snagu + 24 mjeseca. ** Stupanje na snagu + 36 mjeseci. Amandman 85 Prijedlog Direktive Prilog – I. (novi) Prilog – I. Aditivi dopušteni za upotrebu u duhanskim proizvodima Kemijski naziv aditiva ­– funkcija – najviša dopuštena razina Amandman 86 Prijedlog Direktive Prilog I. Popis tekstualnih upozorenja Popis tekstualnih upozorenja (iz članka 9. i članka 10. stavka 1.) (iz članka 9. i članka 10. stavka 1.) (1)  Pušenje uzrokuje 9 od 10 slučajeva raka pluća. (1)  Pušenje uzrokuje 9 od 10 slučajeva raka pluća. (2)  Pušenje uzrokuje rak usne šupljine i grla. (2)  Pušenje uzrokuje rak usne šupljine i grla. (2.a)  Pušenje uzrokuje rak mjehura (3)  Pušenje šteti vašim plućima. (3)  Pušenje šteti vašim plućima. (4)  Pušenje uzrokuje srčani udar. (4)  Pušenje uzrokuje srčani udar. (5)  Pušenje uzrokuje moždani udar i invaliditet. (5)  Pušenje uzrokuje moždani udar i invaliditet. (6)  Pušenje uzrokuje začepljenje arterija. (6)  Pušenje uzrokuje začepljenje arterija. (7)  Pušenje povećava rizik sljepoće i invalidnosti. (7)  Pušenje povećava rizik sljepoće i invalidnosti. (8)  Pušenje šteti vašim zubima i zubnom mesu. (8)  Pušenje šteti vašim zubima i zubnom mesu. (9)  Pušenje može ubiti vaše nerođeno dijete. (9)  Pušenje može ubiti vaše nerođeno dijete. 10)  Vaš dim štetan je za vašu djecu, obitelj i prijatelje. 10)  Vaš dim štetan je za vašu djecu, obitelj i prijatelje. (11)  Djeca pušača imaju veće izglede da počnu pušiti. (11)  Djeca pušača imaju veće izglede da počnu pušiti. (12)  Prestanite pušiti – ostanite živi za svoje najbliže. (12)  Prestanite pušiti – ostanite živi za svoje najbliže. (13)  Pušenje smanjuje plodnost. (13)  Pušenje smanjuje plodnost. (14)  Pušenje povećava rizik impotencije. (14)  Pušenje povećava rizik impotencije. (14.a)  Pušenje može uzrokovati iznenadnu smrt dojenčeta. (14.b)  Pušenje u trudnoći uzrokuje prijevremeni porođaj. (14.c)  Pasivno pušenje može pogoršati astmu ili meningitis kod djece.

(1) Predmet je vraćen na razmatranje nadležnom odboru sukladno članku 57. stavku 2, drugom podstavku (A7-0276/2013).

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o nacrtu Odluke Vijeća o zaključenju protokola kojim se određuju mogućnosti ribolova i financijskog doprinosa utvrđene Sporazumom o partnerstvu u području ribarstva između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije za razdoblje od dvije godine (15777/2012 – C7-0419/2012 – 2012/0258(NLE))

P7_TA(2013)0399 A7-0184/2013

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća (15777/2012),

–  uzimajući u obzir Protokol kojim se određuju mogućnosti ribolova i financijskog doprinosa utvrđene Sporazumom o partnerstvu u području ribarstva između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije za razdoblje od dvije godine (15781/2012),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C7‑0419/2012),

–  uzimajući u obzir članak 81. i članak 90. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A7-0184/2013),

1.  daje pristanak za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Mauritanije.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8 listopada 2013. o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije: nestajanje žena? (2012/2273(INI))

P7_TA(2013)0400 A7-0245/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u kojem se ističu zajedničke vrijednosti država članica kao što su pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost muškaraca i žena i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se utvrđuju načela rodno osviještene politike jer se u njemu tvrdi da Unija u svom djelovanju teži uklanjanju nejednakosti i promicanju jednakosti muškaraca i žena;

–  uzimajući u obzir članak 19. UFEU-a koji se odnosi na suzbijanje diskriminacije temeljene na spolu,

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje usvojene na 4. svjetskoj konferenciji o ženama 15. rujna 1995. i njezine rezolucije od 18. svibnja 2000.(1), 10. ožujka 2005.(Peking + 10)(2) i 25. veljače 2010. (Peking + 15)(3),

–  uzimajući u obzir milenijske razvojne ciljeve usvojene na milenijskom sastanku na vrhu Ujedinjenih naroda u rujnu 2000. a posebno milenijske razvojne ciljeve o promicanju jednakosti spolova i osnaživanja žena kao preduvjeta za prevladavanje gladi, siromaštva i bolesti, postizanja jednakosti na svim obrazovnim razinama i područjima rada, jednaki nadzor nad resursima i jednaku zastupljenost u javnom i političkom životu,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za jednakost spolova (2011. - 2020.) koji je Europsko vijeće usvojilo u ožujku 2011.,

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i biomedicini,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije o promicanju usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom, o smrtnoj kazni, mučenju i drugom okrutnom, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju i o braniteljima ljudskih prava te o dijalozima o ljudskim pravima sa zemljama izvan EU-a, o promicanju i zaštiti prava djeteta i o nasilju nad ženama i djevojčicama i suzbijanju svih oblika diskriminacije protiv njih,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. prosinca 1998. kojima se utvrđuje da će se godišnja ocjena provedbe Pekinške platforme za djelovanje temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima i mjerilima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 2. i 3. lipnja 2005. u kojima se države članice i Komisija pozivaju da ojačaju institucionalne mehanizme za promicanje jednakosti spolova i da stvore okvir za ocjenjivanje provedbe Pekinške platforme za djelovanje radi dosljednijeg i sustavnijeg praćenja napretka,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. i 6. prosinca 2007. o preispitivanju provedbe Pekinške platforme za djelovanje koje su napravile institucije EU-a i države članice te o popratnom izvješću portugalskog predsjedništva kojima se potkrepljuju pokazatelji o ženama i siromaštvu,

–  uzimajući u obzir „Strategiju za jednakost žena i muškaraca: 2010. − 2015.” koju je napravila Komisija, predstavljenu 21. rujna 2010. i prateći radni dokument službi o aktivnostima provedbe strategije,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o planu djelovanja EU-a za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju (2010. - 2015.),

–  uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju ministara EU-a za jednakost spolova od 4. veljače 2005. u kontekstu preispitivanja povodom desetogodišnjice Pekinške platforme za djelovanje kojom se među ostalim ponovno potvrđuje snažna potpora i predanost potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje,

–  uzimajući u obzir zaključke koje je donijela Komisija UN-a za status žena na svojoj 57. sjednici 15. ožujka 2013. u kojoj se prvi put u nekom međunarodnom tekstu posebno ukazuje na pojavu ubojstava vezanih uz spol odnosno „ubojstava osoba ženskog spola”,

–  uzimajući u obzir međuagencijsku izjavu iz 2011. o „Sprečavanju odabira spola djeteta” koju su donijeli Ured Visokog predstavnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR), Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), Žene UN-a i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju i Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane u Kairu 1994., glavne radnje za njezinu daljnju provedbu i Rezoluciju 65/234 Glavne skupštine Ujedinjenih naroda o popratnim mjerama Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju nakon 2014. (prosinac 2010.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2008. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u razvojnoj suradnji(4), a posebno stavak 37.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2010. o Godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu 2009. i politici Europske unije na tu temu(5), a posebno njezin stavak 76. u kojem se naglašava potreba uklanjanja svih oblika diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući pobačaje radi odabira spola djeteta,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2012. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2011. i politici Europske unije na tu temu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. listopada 2007. o ubijanju žena (femicid) u Meksiku i Srednjoj Americi te ulogu Europske unije u borbi protiv te pojave(7),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0245/2013),

A.  budući da je izraz „masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije” rodno neutralan, a odnosi se na sustavno i namjerno ubijanje ljudi određenog spola i u više je zemalja rastući no nedovoljno prijavljivan problem sa smrtnim posljedicama; budući da ovo izvješće posebno istražuje uzroke, sadašnje trendove, posljedice i načine suzbijanja praksi odabira spola na temelju spolnih predrasuda koje se također javljaju u obliku infanticida i nasilja uzrokovanog odabirom spola (ostali izrazi kao što su „femicid/feminicid” za koje postoji posebno izvješće Parlamenta(8)upotrebljavaju se misleći pritom na ubojstva žena i djevojčica kao krajnjeg iskazivanja diskriminacije i nasilja nad ženama);

B.  budući da su, unatoč najnovijim zakonima protiv praksi odabira spola, djevojčice u neravnomjernom omjeru meta okrutne spolne diskriminacije koja se često širi kako bi obuhvatila nerođene, predodređene ženske fetuse koji se pobacuju, napuštaju ili ubijaju samo iz razloga što su ženskog spola;

C.  budući da je procijenjeno kako je već 1990. više od 100 milijuna žena demografski „nestalo” iz svjetskog stanovništva zbog masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije(9) budući da je prema nedavnim procjenama taj broj narastao na gotovo 200 milijuna žena koje su „nestale” iz svjetskog stanovništva(10) ;

D.  budući da su masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije globalni problem ne samo u Aziji i Europi već i u Sjevernoj Americi, Africi i Južnoj Americi; budući da se masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije počinjavaju svugdje gdje trudne žene, namjerno ili pod pritiskom, odluče ne roditi žensko dijete jer se ono smatra teretom društva;

E.  budući da su u Aziji, a posebno u Kini, Indiji i Vijetnamu omjeri spolova posebno narušeni; budući da se 2012. na svakih 100 djevojčica u Kini rodilo 113 dječaka, dok se u Indiji i Vijetnamu(11) na svakih 100 djevojčica rodilo 112 dječaka;

F.  budući da su u Europi u nekim zemljama omjeri spolova posebno narušeni, s obzirom na to da se 2012. na 100 djevojčica rodilo 112 dječaka u Albaniji, Armeniji, Azerbajdžanu i Gruziji(12);

G.  budući da je praksa masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije najčešće duboko ukorijenjena u kulturama u kojima se daje „prednost sinovima” te u kojima vlada nejednakost spolova, postojana diskriminacija i stereotipovi o kćerima, a u nekim slučajevima u zemljama u kojima se provodi prisilna vladina politika;

H.  budući da su shvaćanja o „davanju prednosti sinovima“ duboko ukorijenjena i da su dio dugotrajnih tradicija koje se odnose na pitanja kao što su nasljeđivanje imovine, oslanjanje starećih roditelja na sinove radi ekonomske potpore i sigurnosti, nastavljanje obiteljskog imena i loze i želja da se bude pošteđen tradicionalno visokih troškova miraza za kćeri kako bi se izbjegle financijske teškoće;

I.  budući da neprimjereni sustavi socijalne sigurnosti, programi i mogućnosti osiguranja za obitelji u više zemalja mogu, iz obmanjujućih razloga, prouzročiti „davanje prednosti sinovima” i prakse odabira spola;

J.  budući da prakse odabira spola narušavaju ravnotežu spolova u društvima, prouzročuju iskrivljene omjere spolova u stanovništvu i imaju ekonomske i socijalne posljedice; budući da neuravnoteženost spolova u obliku „viška muškaraca” pogađa dugoročnu društvenu stabilnost, vodeći do ukupnog rasta kriminaliteta, frustracije, nasilja, trgovanja ljudima, seksualnog ropstva, iskorištavanja, prostitucije i silovanja;

K.  budući da patrijarhalna kultura upornog „davanja prednosti sinovima” ne štiti samo stereotipove, demokratski deficit i nejednakost spolova već također i provodi diskriminaciju nad ženama i na taj način im postavlja prepreke koje ih sprečavaju da se prema njima jednako postupa i da imaju jednake mogućnosti na svim područjima života;

L.  budući da pojava praksi odabira spola, viših stopa smrtnosti među jako mladim djevojkama i niže stope školskog upisa za djevojčice nego za dječake može ukazivati na to da kultura „davanja prednosti sinovima” i dalje prevladava u nekim društvima; važno je istraživati i utvrditi jesu li te pojave popraćene dodatnim demokratskim deficitom na štetu ženske djece, kao što je njihov sve lošiji pristup hrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, sanitarnim objektima, vodi sigurnoj za piće, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj pomoći kako bi se pronašli djelotvorni načini za njihovo suzbijanje;

M.  budući da se demografski deficit osoba ženskog spola u mnogim zemljama ne može rješavati zbog nedostatka pouzdanih statističkih podataka o praćenju rođenja i smrti;

N.  budući da će osnaživanje žena pomoći u promicanju promjena u ponašanju i socijalnih promjena potrebnih za dugoročno iskorjenjivanje praksi odabira spola djeteta;

O.  budući da je iskorjenjivanje prakse odabira spola djeteta složen proces koji zahtijeva niz međusobno povezanih pristupa i metoda, uključujući specijaliziranu obuku medicinskog osoblja za savjetovanje i sprečavanje praksi odabira spola djeteta u EU-u i širom svijeta;

P.  budući da su promicanje, političke mjere i dobra praksa poput kampanje „Borba za djevojčice” u Kini, čiji je cilj podizanje svijesti o vrijednosti djevojčica i program „Balika Samriddhi Yojana” u Indiji, koji osigurava novčane poticaje za obrazovanje djevojčica iz siromašnih obitelji, od najveće važnosti za mijenjanje ponašanja prema djevojčicama i ženama;

Q.  budući da treba istaći uspješan primjer Južne Koreje jer je ova država uspjela preokrenuti visoko narušeni omjer spolova od 114 dječaka rođenih na svakih 100 djevojčica 1994. na 107 dječaka rođenih na svakih 100 djevojčica 2010.(13)

1.  naglašava da su masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije i dalje zločin i da predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava koje zahtijeva djelotvorne načine rješavanja i iskorjenjivanja svih temeljnih uzroka patrijarhalne kulture;

2.  naglašava da sve države i vlade imaju obvezu promicati i štititi ljudska prava i sprečavati diskriminaciju što čini temelj za iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama;

3.  poziva vlade na osmišljavanje i primjenu mjera koje promiču osnovne promjene shvaćanja ljudi o ženama i njihove stavove prema ženama kako bi se spriječila štetna uvjerenja i ponašanje koje neprestano izaziva nasilje nad ženama;

4.  poziva vlade da femicid ili masovno ubojstvo zbog spolne diskriminacije posebno kategoriziraju kao zločin i da sastave i provedu zakone kako bi se slučajevi femicida istražili, protiv počinitelja vodili sudski postupci dok bi se preživjelima osigurao jednostavan pristup zdravstvenoj zaštiti i dugoročnoj potpori;

5.  naglašava da se prema Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i prema Pekinškoj deklaraciji i platformi za djelovanje, svaki obiteljski ili društveni pritisak na žene da izvrše pobačaj radi odabira spola djeteta smatra oblikom tjelesnog ili psihološkog nasilja;

6.  ukazuje na to da je iskorjenjivanje prakse odabira spola djeteta složen proces koji zahtijeva čitav niz međusobno povezanih pristupa i metoda, od proučavanja izvornih uzroka i kulturnih i društveno-ekonomskih čimbenika karakterističnih za zemlje u kojima se prednost daje sinovima/muškom spolu do borbe za prava i položaj djevojčica i žena i uvođenja zakona i propisa; u širim okvirima smatra da je jedini održivi način sprečavanja daljnjeg razvoja praksi odabiranja spola djeteta promicanje jednake vrijednosti spolova u svakom društvu;

7.  ističe potrebu i poziva Komisiju na promicanje temeljitog znanstvenog istraživanja i ispitivanja izvornih uzroka praksi odabira spola djeteta s ciljem promicanja istraživanja običaja i tradicija svojstvenih tim zemljama koje mogu dovesti do odabira spola djeteta i dugoročnih socijalnih posljedica odabira spola djeteta;

8.  traži detaljnu analizu osnovnih financijskih i ekonomskih razloga koji pridonose praksama odabira spola djeteta; k tomu traži od vlada da se aktivno bave onim opterećenjima kojima obitelji mogu biti izložene i koja stoga mogu dovesti do pojave prekomjernog broja muškaraca;

9.  naglašava važnost izrade zakonodavstva protiv odabira spola djeteta koje bi trebalo uključivati pakete socijalne zaštite za žene, bolji nadzor nad provedbom postojećeg zakonodavstva i jaču usredotočenost na kulturne i društveno-ekonomske uzroke ove pojave, kako bi se ovo pitanje riješilo na održiv i cjelovit način, podupirući jednakost spolova i potičući aktivno sudjelovanje civilnog društva;

10.  poziva vlade da uklone demokratske i zakonodavne deficite, suzbiju uporne prepreke kojima se provodi diskriminacija nad ženskom djecom, da ženama osiguraju prava nasljedstva, provode nacionalne zakone kojima se jamči jednakost žena i muškaraca pred zakonom u svim sektorima života i da osiguraju ekonomsko, obrazovno i političko osnaživanje djevojčica i žena;

11.  poziva Komisiju da podrži i potakne sve vrste inicijativa za podizanje svijesti o diskriminaciji na temelju spola, uključujući masovna ubojstva zbog spolne diskriminacije, te da pronađe djelotvorne načine za njezino suzbijanje, nudeći savjetovanja, pomoć, odgovarajuće političke smjernice i financijska sredstva u okviru svojih vanjskih odnosa, humanitarne pomoći i rodno osviještene politike;

12.  ukazuje na to da neosnaživanje žena i djevojčica i nedostatak nastojanja da se promijene društvene norme i strukture imaju ozbiljne zakonske, etičke i zdravstvene posljedice, kao i posljedice za ljudska prava te potencijalno ozbiljan dugoročni utjecaj koji šteti tim društvima ;

13.  naglašava da bi, u skladu s nekoliko istraživanja, rodna neuravnoteženost mogla dovesti do: povećanja trgovanja ljudima u svrhe sklapanja brakova ili seksualnog iskorištavanja, nasilja nad ženama, dječjih brakova, ranih i prisilnih brakova te HIV-a/AIDS-a i ostalih spolno prenosivih bolesti; naglašava da rodna neuravnoteženost time stvara prijetnju društvenoj stabilnosti i sigurnosti te stoga poziva na podrobna preispitivanja mogućih zdravstvenih, ekonomskih i sigurnosnih posljedica tog sve brže rastućeg viška muškaraca;

14.  podržava relevantne reforme, trajno praćenje i djelotvornu provedbu zakonodavstva o jednakosti spolova i nediskriminaciji, osobito u zemljama s niskim i srednje visokim prihodima i tranzicijskim zemljama;

15.  poziva Komisiju da se intenzivno posveti radu na sprečavanju odabira spola na temelju spolnih predrasuda, i to ne nametanjem ograničenja na pristup tehnologijama i uslugama za reproduktivno zdravlje, već promicanjem njihove odgovorne uporabe, na uvođenju i ojačavanju smjernica, na omogućivanju stručnog usavršavanja medicinskom osoblju kako bi ono moglo savjetovati o praksi odabira spola djeteta i spriječiti tu praksu, s rijetkom iznimkom opravdanih slučajeva genetskih bolesti povezanih sa spolom, na sprečavanju uporabe i promicanja tehnologija za odabir spola djeteta i/ili za ostvarivanje profita;

16.  naglašava da zakonodavstvo kojim se upravlja odabirom spola ili ga se ograničava mora štititi prava žena na pristup zakonitim tehnologijama i uslugama za seksualno i reproduktivno zdravlje bez odobrenja njihovih muževa, da se to zakonodavstvo mora provoditi djelotvorno i da treba nametnuti odgovarajuće sankcije onima koji krše zakon;

17.  potiče uže angažiranje i suradnju između vlada i medicinske zajednice te poziva na uvođenje strožih smjernica za samoregulaciju klinika i bolnica kao aktivnu mjeru za sprečavanje odabira spola djeteta kao poslovne djelatnosti za koju se ostvaruje financijski dobitak;

18.  poziva Komisiju i države članice da utvrde koje klinike u Europi izvršavaju pobačaje s ciljem odabira spola djeteta, dostave statistike o toj praksi i izrade popis najboljih praksi za njezino sprečavanje;

19.  priznaje da je jamčenje i promicanje prava žena i djevojčica, pružajući im jednake mogućnosti, osobito kad je riječ o obrazovanju i zapošljavanju, presudno za borbu protiv seksizma i izgradnju društva u kojem načelo jednakosti spolova postaje stvarnost; naglašava činjenicu da je poboljšanje razine obrazovanja, prilika za zapošljavanje i integriranih zdravstvenih usluga, uključujući zdravstvene usluge za spolno i reproduktivno zdravlje žena igra presudnu ulogu u nastojanjima da se iskorijene prakse odabira spola djeteta – od pobačaja do čedomorstva – i da se postigne opći ekonomski razvoj u zemljama u razvoju te smanji siromaštvo. naglašava da je osnaživanje žena i sudjelovanje muškaraca ključno za borbu protiv nejednakosti spolova i za promicanje promjena u ponašanju i socijalnih promjena potrebnih za dugoročno iskorjenjivanje praksi odabira spola djeteta;

20.  stoga poziva Komisiju da promiče obrazovno i društveno okruženje u kojem se poštuju i jednako tretiraju oba spola i u kojem oba spola dobivaju priznanje za svoje sposobnosti i potencijal, bez stereotipa i diskriminacije, uz istodobno jačanje rodno osviještene politike, jednakih mogućnosti i jednakog partnerstva;

21.  poziva Komisiju i snažno potiče relevantne međunarodne organizacije da podržavaju obrazovne programe koji osnažuju žene osposobljavajući ih da razvijaju samopouzdanje, stječu znanje, donose odluke i preuzimaju odgovornost za vlastite živote, zdravlje i zapošljavanje i omogućujući im da žive financijski neovisne živote;

22.  poziva Komisiju, ESVD i vlade zemalja izvan EU-a da osmisle informativne kampanje kojima se promiče načelo jednakosti spolova i kojima se nastoji povećati osviještenost o potrebi da svaki član para poštuje ljudska prava svojega partnera, osobito prava na imovinu, zapošljavanje, odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, pravdu i obrazovanje;

23.  podsjeća na milenijske razvojne ciljeve i ističe da je pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, što obuhvaća seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, osnovno ljudsko pravo; ističe potrebu posebnog i konkretnog upućivanja na pitanja masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije i odabira spola djeteta u dijalozima i izvješćima o milenijskim razvojnim ciljevima i na ostalim međunarodnim forumima za razmjenu iskustava;

24.  ističe da je sposobnost žena da ostvaruju svoja prava nužno povezana s njihovim kapacitetom za donošenje odluka pojedinačno i neovisno o svojim supruzima, zbog čega je bitno osigurati da žene imaju pristup obrazovanju, radu, zdravstvenoj zaštiti te brzi pristup kontracepciji i bankovnom računu bez traženja odobrenja ili pristanka druge osobe;

25.  poziva vlade zemalja partnera da smanje troškove zdravstvene zaštite za liječenje djece, posebice djevojčica koje ponekad umiru zbog loše ili neprimjerene njege;

26.  poziva vlade da poboljšaju pristup žena zdravstvenoj zaštiti, osobito prenatalnoj zaštiti i zaštiti majki, obrazovanju, poljoprivredi, kreditiranju i mikrozajmovima, ekonomskim mogućnostima i imovini;

27.  poziva na stavljanje posebnog naglaska na stvaranje uvjeta za solidarnost u zemljama u razvoju, između ostalog i preko osnivanja mirovinskih fondova, kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje na obitelji i pojedince, pa time i njihova ovisnost o muškoj djeci i davanje prednosti muškoj djeci;

28.  primjećuje da praksa odabira spola djeteta još uvijek ustraje u bogatim regijama s pismenim stanovništvom;

29.  potiče razvoj mehanizama potpore za žene i obitelji kojima se ženama mogu pružiti informacije i savjeti o opasnostima i šteti prakse odabira spola djeteta te savjetovanje za podršku ženama koje su pod pritiskom da odstrane ženske fetuse;

30.  potiče civilno društvo i vladine agencije da zajedno djeluju na promicanju kampanja za informiranje i podizanje javne osviještenosti o negativnim posljedicama prakse odabira spola djeteta na majku;

31.  poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku podršku za inovativne aktivnosti i obrazovne programe kojima se nastoji poticati rasprava i razumijevanje jednake vrijednosti djevojčica i dječaka, uz korištenje svim dostupnim medijima i društvenim mrežama, ciljanje i uključenje mladih osoba, vjerskih i duhovnih vođa, učitelja, čelnika zajednica i drugih utjecajnih ličnosti u pokušaju da se izmijene kulturna shvaćanja jednakosti spolova određenog društva i da se naglasi potreba za nediskriminacijskim ponašanjem;

32.  poziva EU da u svoja partnerstva i dijaloge sa zemljama u razvoju uključi snažnu rodnu komponentu i usmjerenost na osnaživanje žena, kao što se traži u Europskom konsenzusu o razvoju; k tomu smatra da postoji i potreba za rodno osviještenom politikom u svim fazama proračunske potpore, među ostalim promičući dijalog s udruženjima žena u zemljama u razvoju i uvodeći rodno diferencirane pokazatelje;

33.  poziva vlasti zemalja o kojima je riječ da poboljšaju praćenje i prikupljanje podataka o omjerima među spolovima i da poduzmu korake za rješavanje mogućih neravnoteža; s time u vezi poziva na užu suradnju između EU-a, agencija UN-a i ostalih međunarodnih partnera i partnerskih vlada;

34.  poziva Komisiju i sve relevantne zainteresirane strane da poduzmu potrebne zakonodavne i druge mjere da osiguraju kriminalizaciju izvršavanja prisilnih pobačaja i operacija prekida trudnoće radi odabira spola djeteta bez prethodnog pristanka i potpune obaviještenosti ili razumijevanja postupka obuhvaćenih žena;

35.  poziva vlade i sve relevantne zainteresirane strane da osiguraju da se zakonodavstvo o odabiru spola djeteta provodi djelotvorno i da se onima koji krše zakone nametnu odgovarajuće sankcije;

36.  poziva Komisiju da ojača suradnju s drugim međunarodnim organizacijama i tijelima kao što su UN, WHO, UNICEF, OHCHR, UNFPA i Žene UN-a da bi se riješilo pitanje prakse odabira spola djeteta i suzbili njegovi izvorni uzroci u svim zemljama, i da se poveže u mrežu s vladama, parlamentima, raznim zainteresiranim stranama, medijima, nevladinim organizacijama, ženskim organizacijama i ostalim tijelima u zajednicama radi podizanja razine osviještenosti o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije i načinima njihova sprečavanja;

37.  poziva Komisiju i ESVD da surađuju s gore navedenim međunarodnim organizacijama da bi se riješilo pitanje prakse odabira spola djeteta i suzbili njegovi izvorni uzroci u svim zemljama, i da se povežu u mrežu s vladama, parlamentima, raznim zainteresiranim stranama, medijima, nevladinim organizacijama, ženskim organizacijama i ostalim tijelima u zajednicama radi podizanja razine osviještenosti o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije i načinima njihova sprečavanja;

38.  poziva Komisiju i ESVD da pri raspravama o paketima humanitarne pomoći daju prednost masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije kao pitanju koje dotične države izvan EU-a moraju riješiti, nalažući im da se obvežu da će iskorjenjivanje tih masovnih ubojstava biti njihov prioritet, da će povećati razinu osviještenosti o tom pitanju i ustrajati na njegovu sprečavanju;

39.  poziva EU i države partnere da kroz razvojnu suradnju poboljšaju nadzor nad omjerima među spolovima i prikupljanje podataka o njima, te da poduzmu hitnu akciju za rješavanje mogućih neuravnoteženosti; ističe da odredbe o ljudskim pravima povezane sa spolnom diskriminacijom također treba obuhvatiti međunarodnim trgovinskim sporazumima i sporazumima o suradnji;

40.  poziva Europsku uniju da osigura pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava i da uključi jak naglasak na osnaživanje i promicanje, poštovanje i ostvarenje prava žena i djevojčica, što obuhvaća i njihova spolna i reproduktivna prava te jednakost spolova kao preduvjete za borbu protiv masovnih ubojstava zbog spolne diskriminacije, kao ključno pitanje u programu razvojne politike nakon 2015.;

41.  tvrdi da pri provedbi posebnih klauzula o zabrani prisile u pitanjima spolnog i reproduktivnog zdravlja koje su utvrđene na Međunarodnoj konferenciji o stanovništvu i razvoju u Kairu, međunarodno obvezujućih instrumenata ljudskih prava, pravne stečevine EU-a i nadležnosti politika Unije u tim pitanjima, potporu Unije ne bi smjelo dobiti svako tijelo, organizacija ili program koji promiču, podržavaju ili sudjeluju u upravljanju radnjama koje uključuju kršenje ljudskih prava poput prisilnog pobačaja, prisilne sterilizacije žena ili muškaraca ili određivanja spola fetusa koje dovodi do prenatalnog odabira spola ili čedomorstva;

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

(1) SL C 59, 23.2.2001., str. 258. (2) SL C 320 E, 15.12.2005., str. 247. (3) SL C 348 E, 21.12.2010., str. 11. (4) SL C 66 E 20.3.2009., str. 57. (5) SL C 169 E 15.6.2012., str. 81. (6) Usvojeni tekstovi: P7_TA(2012)0503 (7) SL C 227 E, 4.9.2008., str. 140. (8) 11.listopada 2007. Europski parlament donio je rezoluciju o ubijanju žena (femicid) u Meksiku i Srednjoj Americi i o ulozi Europske unije u borbi protiv te pojave. Parlament je ponovno osudio femicid u svojem posljednjem godišnjem izvješću o ljudskim pravima usvojenom u prosincu 2010. Femicid se također spominje u Smjernicama EU-a o nasilju nad ženama koje je Vijeće EU-a usvojilo u prosincu 2008. U travnju 2009. predsjedništvo EU-a dalo je izjavu u kojoj pozdravlja početak suđenja na Međuameričkom sudu za ljudska prava (IACtHR) a u lipnju 2010., Visoka predstavnica EU-a Catherine Ashton u ime EU-a izdala je priopćenje u kojem izražava svoju zabrinutost zbog femicida u Južnoj Americi, osudivši „sve oblike spolnog nasilja i gnusnog zločina kao što je femicid”, pozdravivši presudu IACtHR-a. (9) Amartya Sen, More Than 100 Million Women Are Missing, The New York review of Books, vol. 37, br. 20 (20. prosinca 1990.), dostupan na: http://www.nybooks.com/articles/3408 (10) Informativni članak Ujedinjenih naroda: Međunarodni dan žena 2007., dostupan na http://www.un.org/events/women/iwd/2007/factsfigures.shtml (11) Karta svijeta prema omjeru spolova pri rođenju, http://en.worldstat.info/World/List_of_countries_by_Sex_ratio_at_birth (12) http://en.worldstat.info/World/List_of_countries_by_Sex_ratio_at_birth (13) UNFPA, Izvješće Međunarodne radionice o iskrivljenim omjerima spolova pri rođenju: Rješavanje problema i put prema naprijed, listopad 2011.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama (2013/2042(INI))

P7_TA(2013)0401 A7-0269/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012.(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013.(2),

–  uzimajući u obzir aktualne međuinstitucionalne pregovore o budućoj kohezijskoj politici i višegodišnjem financijskom okviru,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenog 2012. koja sadrži preporuke Komisiji o izvještaju predsjednika Vijeća, Europske komisije, Europske središnje banke i Euroskupine „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o Europskom gradskom planu i njegovoj budućnosti u kohezijskoj politici(4),

–  uzimajući u obzir svoje mišljenje od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za nadzor i procjenu nacrta proračunskih planova i jamčenje ispravka prekomjernog deficita u državama članicama u području eura(5),

–  uzimajući u obzir svoje mišljenje od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora za države članice koje prolaze kroz ozbiljne poteškoće s obzirom na njihovu financijsku stabilnost u području eura ili kojima one prijete(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2009. o kohezijskoj politici: ulaganje u stvarnu ekonomiju(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. ožujka 2013. o zaključcima Europskog vijeća od 7. i 8. veljače 2013. o višegodišnjem financijskom okviru(8),

–  uzimajući u obzir Nacrt mišljenja Odbora regija od 6. ožujka 2013. o „Sinergijama između privatnog ulaganj i javnog financiranja na lokalnoj i regionalnoj razini − partnerstva za gospodarski rast i blagostanje”,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2013. o „Stvaranju većih sinergija između proračuna EU-a, nacionalnih i podnacionalnih proračuna”,

–  uzimajući u obzir memorandum Odbora regija iz 2012. o „Učinku proračunske štedljivosti na lokalne financije i ulaganje”,

–  uzimajući u obzir bilješku Europske investicijske banke od 14. prosinca 2012. o „Učinku recesije tijekom 2008. i 2009. na regionalnu konvergenciju u EU-u”(9),

–  uzimajući u obzir Prigodni dokument Komisije iz prosinca 2012. o „Kakvoći javnih rashoda u EU-u”(10),

–   uzimajući u obzir Svjetske gospodarske izglede MMF-a iz listopada 2012.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7‑0269/2013),

A.  budući da je svjetska ekonomska i financijska kriza narušila društvenu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju u EU-u prouzročujući višu nezaposlenost, niži BDP te sve veće regionalne nejednakosti i proračunske deficite na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

B.  budući da se trenutak u kojem je došlo do krize i njezina ozbiljnost u velikoj mjeri razlikuju među svim regijama EU-a, pritom naglašavajući postojeće strukturne nedostatke i dovodeći do ozbiljnog slabljenja rasta BDP-a, rekordnih stopa nezaposlenosti, velikog osiromašenja najugroženijih članova društva te pogoršane poslovne klime i smanjenog povjerenja potrošača;

C.  budući da su banke i financijska tržišta postajali sve manje skloni pozajmljivanju jer se percipirana kreditna sposobnost državnih i podnacionalnih vlasti pogoršala;

D.  budući da je fiskalni ugovor dokazano neprikladan za suočavanje s izazovima krize i da se ugovor o rastu kojim se omogućuju znatna ulaganja diljem Zajednice doživljava kao najodrživije rješenje jer danas postoji konsenzus da se proračunskom štedljivošću i proračunskim rezovima bez ulaganja gospodarstvo ne oživljuje i da tako neće nastati povoljni uvjeti za stvaranje radnih mjesta i ekonomsku rast;

E.  budući da su europski strukturni i investicijski fondovi namijenjeni promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije diljem EU-a uz smanjenje regionalnih nejednakosti, promicanje konvergencije i stimuliranje razvoja, zapošljavanja i socijalnog napretka preko proizvodnog ulaganja;

F.  budući da su europski strukturni i investicijski fondovi isto tako i rashodi namijenjeni podupiranju pametnog, uključivog i održivog razvoja i konkurentnosti te stoga pozitivno utječu na rast dohotka, tj. nazivnik omjera deficita i BDP-a;

G.  budući da je kolaps javnih financija diljem EU-a koji je izazvan dužničkom krizom potaknuo širenje politike štedljivosti; budući da su učinci te politike na lokalne financije bili pogubni dovevši do smanjivanja ili umjerenosti u nekoliko proračunskih linija te ozbiljno ugrozivši sposobnosti financiranja ili sufinanciranja u proizvodnom ulaganju nacionalnih, regionalnih ili lokalnih vlasti;

H.  budući da je samo nekoliko država nastavilo podupirati lokalna ulaganja, dok su druge, suočene s dužničkom krizom, odlučile zamrznuti ili srezati financijsku potporu za ulaganja lokalnih vlasti uz jaku tendenciju centraliziranja ili uvođenja pravila ugovora o unutarnjoj stabilnosti kojima je ulaganje snažno smanjeno;

I.  budući da su veliki proračunski rezovi na važnim područjima i sektorima jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti u aktualnom razdoblju;

J.  budući da su podnacionalne vlasti ključni akteri regionalnog razvoja jer čine 60  % javnog ulaganja i 38 % konsolidirane državne potrošnje na „ekonomska pitanja” pa se time obuhvaća i najviše rashoda kojima se može utjecati na regionalni razvoj poput onih na trgovinska pitanja i pitanja radne snage, poljoprivredu, transport ili istraživanje i razvoj;

K.  budući da je u EU-u ulaganje djelovalo kao varijabla za prilagodbu u dvije trećine država, djelomice zahvaljujući naporima iz 2009. za borbu protiv krize; budući da su izravna ulaganja u 2011. u usporedbi s 2010. pala u 17 država članica, od čega su 2011. u njih deset pala za više od 10 % (u Austriji, Latviji, Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj i Španjolskoj); budući da se pad u ulaganjima koji je započeo 2010. (investicijske potpore središnjih vlada pale su 8,7 %) nastavlja i čini se da ulazi u negativnu spiralu;

L.  budući da je razina zaduženosti podnacionalnih vlasti znatno ispod razine zaduženosti nacionalnih aktera;

M.  budući da podnacionalne vlasti moraju sudjelovati u naporima za konsolidaciju i smanjiti svoje deficite i dug, dok su se istodobno uvjeti pozajmljivanja pogoršali za financijski slabije podnacionalne vlasti;

N.  budući da su javna ulaganja ključna za socijalnu uključenost, a potrebe za ulaganjem su znatne u mnogim važnim sektorima u gospodarstvu EU-a kao što su tržište radne snage, infrastruktura, istraživanje i inovacije, malo i srednje poduzetništvo;

O.  budući da je nakon razdoblja rastuće konvergencije u EU-u između 2000. i 2007. konvergencija znatno usporila tijekom recesije; budući da su najzahvaćenije regije bile one s neodrživim i špekulativnim ulaganjima i one s jakim sektorima izvozne proizvodnje;

P.  budući da su uvjeti preuzimanja strukturnih fondova EU-a takvi da Komisija može izvršiti povrat međuplaćanja samo na temelju izjava o rashodima plaćenim u državama članicama;

Q.  budući da nacionalno javno sufinanciranje u sklopu strukturnih fondova u svih 27 država članica EU-a za programsko razdoblje od 2007. do 2013. iznosi otprilike 132 milijarde EUR te budući da taj iznos čini nužnu pretpostavku za ispravno preuzimanje fondova i za ulaganja visoke kvalitete koje će poslužiti za jačanje vlasništva i odgovornosti pri uporabi financijskih sredstava EU-a;

R.  budući da se javno sufinanciranje programa koje se podupire u sklopu kohezijske politike može ugroziti nedostatkom fleksibilnosti u primjeni Pakta o stabilnosti i rastu uz rezultat da se kohezijsku politiku ne može dovesti do toga da ostvari tako koristan učinak na poboljšanje konkurentnosti i prevladavanje aktualne krize;

Opća opažanja

1.  primjećuje uz veliku zabrinutost jasan uzorak sve veće regionalne nejednakosti u EU-u današnjice uz mnoge relativno siromašne regije u novim državama članicama i južnoj Europi i većinu bogatih regija u središnjoj i sjevernoj Europi te čak i unutar država članica i regija; ističe u tom smislu primarnu važnost kohezijske politike EU-a kao glavnog instrumenta za ulaganje usmjereno na konvergenciju i održiv razvoj u EU-u;

2.  naglašava da je lokalno gospodarstvo ključan čimbenik oporavka za zajednice, što je važno u trenutnom dobu krize; u tom kontekstu naglašava gospodarske i socijalne učinke socijalnog gospodarstva u poboljšanju socijalne kohezije na lokalnoj razini; poziva države članice da omoguće prilike za financiranje za socijalno gospodarstvo putem strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.;

3.  ponavlja važnost kohezijske politike kao glavnog investicijskog instrumenta Unije koji ima glavnu ulogu u borbi protiv krize smanjujući neravnotežu i utirući put održivog rasta za EU i njegove regije; naglašava posebnu ulogu Europskog socijalnog fonda (ESF) u podršci socijalnom ulaganju i provedbi strategije Europa 2020., posebno doprinosom pri ostvarivanju visokih razina održivog zapošljavanja i produktivnosti, uz istovremenu djelotvornu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te povećavanje socijalne kohezije; stoga ističe važnost jamčenja dovoljnih proračunskih sredstava za strukturne i investicijske fondove u kontekstu pregovora o VFO-u, uz posebno opažanje njihova ključnog udjela u ulaganju u područja poput zapošljavanja, inovacije, održivog razvoja, gospodarstva s niskim udjelom ugljika i podrške malom i srednjem poduzetništvu;

4.  ističe da se kohezijska politika pokazala otpornom na krizu, uz prilagodbu njezinih programa i instrumenata financiranja čime je ostvarena veća fleksibilnost i dan ključni doprinos na područjima u kojima su ulaganja potrebna radi gospodarske modernizacije i poboljšanja konkurentnosti te radi smanjenja geografskih nejednakosti;

Sposobnost financiranja u regijama EU-a i sinergije između regionalnih i nacionalnih razina te razine EU-a

5.  ističe ulogu koju imaju podnacionalne vlasti u rebalansiranju proračuna održavanjem razine javnih ulaganja i sufinanciranjem novih projekata te postizanjem učinka poluge, posebno kad su privatna ulaganja malih razmjera; naglašava činjenicu da su u dobu recesije i slabog rasta održiva javna nabava i sposobnost financiranja/sufinanciranja te preuzimanja obveza za ulaganja presudne za održavanje potencijala za rast;

6.  zabrinut je oko toga da se produljivanjem mjera štednje i strogog gospodarskog upravljanja koje je izvršeno 2011. i 2012. i kojim su obuhvaćeni povećan pritisak i rezovi na javne proračune stvara opasnost od smanjivanja područja primjene lokalne politike kojoj je cilj ispunjenje strategije Europa 2020.;

7.  naglašava potrebu da se ponovno uspostavi i poboljša financijska sposobnost na podnacionalnoj razini i da se pruži odgovarajuća tehnička pomoć, osobito pri provođenju složenih zajedničkih projekata uz lokalno vodstvo kako bi se osigurala javna ulaganja za programe i projekte usmjerene na poticanje održivog rasta, suzbijanje socijalne isključenosti i obnavljanje društvene strukture, pružanje odgovarajućih zdravstvenih i socijalnih usluga i osiguravanje radnih mjesta, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini; drži da posebna dodatna sredstva za najudaljenije regije ne trebaju biti podložna tematskoj koncentraciji i koristiti se za pokrivanje dodatnih troškova povezanih sa svojstvima i ograničenjima iz članka 349. UFEU-a koji nastaju u najudaljenijim regijama; nadalje primjećuje da se posebna dodatna sredstva mogu uporabljati i za pomoć pri financiranju operativne potpore i rashoda kojima se pokrivaju obveze i ugovori javnih službi u najudaljenijim regijama;

8.  ističe potrebu za daljnjim jačanjem administrativne sposobnosti regionalnih i lokalnih vlasti i za dodatnim naporima radi smanjenja birokracije koja također nepovoljno utječe na te vlasti u njihovoj ulozi korisnika te ograničava njihovu sposobnost da provode projekte koje financira EU;

9.  traži od institucija da poboljšaju postojeće odredbe kako bi regije u određenim državama članicama koje su posebno teško pogođene financijskom krizom mogle dodatno poboljšati svoje kapacitete primanja strukturnih i kohezijskih fondova i sprečavanja očekivanih velikih opoziva sredstava;

10.  poziva na daljnje pojednostavljenje pravila i povećanu fleksibilnost i transparentnost u programiranju i upravljanju strukturnih fondova, čime se omogućava bolja provedba projekata te brži i primjereniji odgovori na socijalne izazove i prijetnje;

11.  pozdravlja Izvješće o javnim financijama u Europskoj monetarnoj uniji za 2012. koje je objavila Komisija te posebno poglavlje o fiskalnoj decentralizaciji u EU-u u kojem se ističe dobro funkcioniranje fiskalnog federalističkog predloška u sklopu kojeg se odgovornosti prikupljanja prihoda i financiranja rashoda prenose na podnacionalne vlasti; traži od Komisije da obuhvati takvo poglavlje o stanju poddržavnih javnih financija i reformi u izvješću o javnim financijama u EMU-u sljedeće godine;

12.  ističe potrebu za većim sinergijama između nacionalnih, podnacionalnih i europskog proračuna javne potrošnje preko jasnog određenja uloga i odgovornosti različitih proračunskih tijela na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini, što obuhvaća jasnoću uloge i opravdanja politike EU-a i financijske intervencije, zadržavanje razdoblja za plaćanja utvrđenih u Direktivi o kašnjenju plaćanja 2011/7/EU, poštovanje supsidijarnosti i proračunskih prava lokalnih i regionalnih vlasti (njihove uloge u odlučivanju i nadzoru), tj. njihove demokratske odgovornosti zajednicama koje ih izabiru te jamčenje autonomije svake razine upravljanja u određivanju prioriteta i potrošnje; poziva Komisiju da iznese jasne činjenične podatke o tome kako bi se uloga proračuna EU-a u poticanju ulaganja na različitim razinama mogla ojačati;

13.  snažno podupire povećanje transparentnosti i pojednostavljivanje proračunskih procesa na svim razinama upravljanja (što obuhvaća utvrđivanje izvora financiranja EU-a izrijekom u nacionalnim i podnacionalnim proračunima) te jamčenje dostupnosti podataka na razini EU-a o profilima potrošnje programa s financiranjem EU-a na regionalnoj razini (gdje je to moguće), ali i objašnjenje načina usklađivanja prioriteta i financiranja na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini prema prioritetima dogovorenim na razini EU-a;

14.  naglašava važnost prilagođavanja tekućih proračunskih ograničenja diljem Europe uz istovremen nastavak ulaganja u budućnost; podsjeća države članice da izazov nije u većoj, nego u učinkovitijoj potrošnji;

15.  pozdravlja činjenicu da se primjena financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike širi na sve tematske ciljeve i sve europske strukturne i investicijske fondove; traži od Komisije da ona pripremi dubinsku analizu i procjenu potencijala novih instrumenata i izvora financiranja za potporu ulaganju koje vodi k rastu kao što su tržište obveznica, instrument za podjelu rizika i upotreba inovativnih financijskih instrumenata; poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku (EIB) da pripreme inovativne načine financiranja dugoročnih ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući preko privlačenja privatnog kapitala; naglašava ključnu ulogu koju imaju programi kreditiranja EIB-a za financiranje projekata od europskog interesa te poziva na uspostavu veće usklađenosti i sinergije između tih programa i strukturnih fondova;

16.  ističe važnost platforme za umreživanje Jessica u podupiranju održivog gradskog razvoja i revitalizacije gradskih područja preko mehanizama financijskog inženjeringa te poziva na njezinu prošireniju uporabu u sljedećem programskom razdoblju;

Gospodarsko upravljanje EU-a i ulaganje u rast i radna mjesta

17.  ističe ulogu koju bi lokalne i regionalne vlasti mogle imati u ostvarivanju ciljeva pametnog, održivog i uključivog rasta u sklopu strategije Europa 2020.; ponavlja važnost partnerstva između središnjih vlasti te regionalnih i lokalnih vlasti u postavljanju prioriteta i pružanju potrebnog sufinanciranja za provedbu programa kao preduvjeta za postizanje najjačeg učinka uz ograničene resurse pri nastojanju da se ti ciljevi ostvare; u tom kontekstu naglašava važnost novih instrumenata za lokalni razvoj kojim upravlja lokalna zajednica, koji bi omogućili akcijskim skupinama na lokalnoj razini da izrade i provedu lokalne strategije za pametan, održiv i uključiv rast; poziva države članice da omoguće takve prilike kao dio tekućeg postupka programiranja kako bi se iskoristio veliki inovacijski potencijal lokalnih akcijskih skupina; naglašava važnost lokalnih i regionalnih vlasti i, po potrebi, socijalnih partnera i drugih relevantnih partnera u programiranju, provedbi, nadzoru i ocjeni strukturnih fondova te pripremi partnerskih sporazuma, što bi moglo rezultirati boljom povezanošću između strategija EU-a te nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija;

18.  izražava uvjerenje o nužnosti tematske koncentracije na mali broj prioriteta; naglašava međutim potrebu fleksibilnosti kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da što djelotvornije odgovore na zajedničke ciljeve, istodobno poštujući teritorijalne, gospodarske i socijalne posebnosti;

19.  snažno ponavlja svoje protivljenje uvođenju makroekonomskih uvjeta u kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020., čime bi se kaznile regije i socijalne skupine koje su već oslabljene krizom, uz moguće nerazmjerne učinke obustave plaćanja u nekoliko država članica i posebno u regijama, unatoč njihovu punom sudjelovanju u naporima za uravnoteženje javnih proračuna te što bi služilo samo slabljenju država u financijskim poteškoćama i dovelo u pitanje napore solidarnosti koji su ključni za očuvanje makroekonomske ravnoteže u Uniji; k tomu zauzima stajalište da takav represivni pristup široka javnost ne bi mogla razumjeti i da bi se njime pojačalo nepovjerenje javnosti u dobu kad su ljudi već teško pogođeni krizom i učincima politike štedljivosti;

20.  vjeruje da se u razdoblju ograničavanja troškova u javnom financiranju mora ponovno razmotriti načelo aditivnosti koje bi se trebalo primijeniti u skladu s Europskim okvirom gospodarskog upravljanja te se nada da će se o tom pitanju raspravljati tijekom pregovora o kohezijskoj politici nakon 2013;

21.  primjećuje nedavne opaske MMF-a da se štedljivošću oslabljuju države u kojima se ona primjenjuje nepromišljeno, a razlog je taj da kad su globalni ekonomski izgledi slabi, prenagljeno smanjenje državnog deficita otežava kratkoročni oporavak smanjenjem poreznih prihoda čime se nadalje produbljuje deficit; slaže se s MMF-om da, umjesto da ga se ograniči samo na fiskalnu konsolidaciju, naglasak treba proširiti s ciljem uravnoteženja konsolidacije s rastom;

22.  pozdravlja prijedlog nekih država članica da se pregovorima o VFO-u obuhvati pitanje „odredbe o reviziji” za 2015. i 2016., čime bi se proračuni mogli povećati tijekom njihove primjene kako bi se promicalo zapošljavanje mladih, malo i srednje poduzetništvo i drugi ključni sektori;

23.  poziva Komisiju i države članice da se koriste svim okvirima prilagodljivosti koji postoje u preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za produktivnim i održivim javnim ulaganjima s ciljevima fiskalne discipline; smatra da bi se to moglo učiniti primjerice isključivanjem ukupnog iznosa nacionalnog sufinanciranja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova iz ograničenja koja su nametnuta Paktom o stabilnosti i rastu, temeljenjem izračuna u svrhe Pakta na neto financijskim potrebama države članice, za razliku od bruto potreba, tj. nteto poreza koji se plaćaju na stvarne rashode (najvažnije PDV), ili postupnim uvođenjem dvaju izvora programskog financiranja (europskog i nacionalnog) u skladu s različitim rasporedima, kako bi financiranje bilo potpuno europsko tijekom prvih godina programa, a tijekom posljednjih godina dolazilo posve iz nacionalnih izvora, uz pretpostavku da bi pojedina država članica o kojoj je riječ dotad uspjela ostvariti konkretne rezultate u smislu politike obuzdavanja omjera dug−BDP;

24.  poziva Komisiju da osigura da javni rashodi koji nastaju u državama članicama radi sufinanciranja programa koje podržavaju strukturni fondovi nisu obuhvaćeni u javnim ili istovrsnim strukturnim rashodima koji se uzimaju u obzir u sklopu sporazuma o partnerstvu za potrebe utvrđivanja da se poštuje Pakt o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da potonji rashodi čine obvezu koja proizlazi izravno iz postupanja prema načelu aditivnosti; stoga poziva da se javni rashodi povezani s provedbom programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova potpuno izuzmu iz definicije strukturnih deficita u Paktu o stabilnosti i rastu jer su to rashodi posvećeni postizanju ciljeva strategije Europa 2020. i podupiranju konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta, osobito kad je riječ o zapošljavanju mladih;

25.  poziva Komisiju da izvijesti o području primjene za moguće djelovanje u granicama postojećeg fiskalnog okvira EU-a kako bi se nastavilo rješavati pitanje razdvajanja aktualne potrošnje i ulaganja u izračunima proračunskog deficita radi izbjegavanja negativnog izračuna javnih ulaganja s dugoročnim neto koristima;

26.  snažno potiče Komisiju i države članice da u kontekstu aktualnih pregovora o budućoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji uzmu u obzir sav manevarski prostor za prilagodljivost u okviru makroekonomskog upravljanja kako bi se omogućilo produktivno ulaganje, posebno ponovnim razmatranjem odnosa između Pakta o stabilnosti i razvoju i produktivnog javnog ulaganja te izuzimanjem javnih rashoda povezanih s provedbom programa koji se sufinanciraju iz strukturnih i investicijskih fondova u sklopu politike naklonjene rastu iz pravila proračunskog nadzora koja su dijelom Pakta o stabilnosti i rastu;

o
o   o

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/131388.pdf. (2) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/136151.pdf. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0430. (4) SL C 390 E, 18.12.2012., str. 10. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0070. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0069. (7) SL C 87 E, 1.4.2010., str. 113. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078. (9) http://www.eib.org/infocentre/publications/all/econ-note-2012-regional-convergence.htm. (10) http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ ocp125_en.pdf.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2013. Za cjelovitu ribarstvenu strategiju EU-a u pacifičkoj regiji (2012/2235(INI))

P7_TA(2013)0402 A7-0297/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o ribarstvu, posebno stavak 157. Rezolucije br. 66/68 o obvezama razvijenih država prema najslabije razvijenim državama i malim otočkim državama u razvoju,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz 1995. o provedbi odredbi Konvencije UN-a o pravu mora od 10. prosinca 1982. u vezi s očuvanjem pograničnih ribljih naselja i vrlo migratornih ribljih stokova i upravljanjem njima,

–  uzimajući u obzir međunarodni akcijski plan Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za upravljanje ribolovnim kapacitetima, koji je u studenom 2000. potvrdilo Vijeće FAO-a (međunarodni akcijski plan za kapacitete),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova(1),

–  uzimajući u obzir sporazum o mjerama države luke za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, koji je odobrila Konferencija FAO-a na svojem 36. zasjedanju 22. studenoga 2009.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o vanjskoj dimenziji zajedničke ribarstvene politike(2),

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 21. ožujka 2012. naslovljenu „Ususret obnovljenom partnerstvu za razvoj između EU-a i Pacifika"(3),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o očuvanju vrlo migratornih ribljih stokova i upravljanju njima u zapadnom i središnjem Tihom oceanu, u kojoj je EU ugovorna strana od 25. siječnja 2005. u skladu s Odlukom Vijeća 2005/75/EZ(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2006/539/EZ od 22. svibnja 2006. o zaključivanju Konvencije za jačanje Međuameričke komisije za tropsku tunu osnovane Konvencijom iz 1949. između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike (5) u ime Europske zajednice,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o očuvanju ribolovnih resursa i upravljanju njima na otvorenom moru u južnom Tihom oceanu(6), koja je odobrena u ime Europske unije u skladu s Odlukom Vijeća 2012/130/EU(7), i kojom se stvara Regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom u južnom Tihom oceanu,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/144/EU od 15. veljače 2011. o sklapanju Privremenog sporazuma o partnerstvu između Europske zajednice s jedne strane i pacifičkih država s druge(8),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge potpisan 23. lipnja 2000.(9) u Cotonouu (Sporazum iz Cotonoua),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na deseti Europski fond za razvoj(10),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između Europske zajednice i Saveznih Država Mikronezije o ribolovu u Saveznim Državama Mikronezije(11),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske zajednice, s jedne strane i Republike Kiribati s druge(12),

–   uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva između Europske unije i Salomonovih Otoka(13),

–   uzimajući u obzir Odluku Komisije od 15. studenog 2012. o slanju službene obavijesti trećim zemljama kako Komisija smatra mogućim da se one odrede kao zemlje koje nisu spremne na suradnju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova(14),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za razvoj (A7‑0297/2013),

A.  budući da bi se, u svrhu provedbe dosljednosti politike za razvoj, one politike EU-a koje utječu na ribarstvo u Tihom oceanu, tj. politike ribarstva, trgovine i razvoja, trebale provesti tako da se osigura njihov doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja ribarstva koje utvrđuju pacifičke zemlje AKP-a; budući da bi se taj pristup trebao uključiti u iduće obnavljanje Sporazuma iz Cotonoua ili u instrumente koji bi mogli naslijediti navedeni Sporazum;

B.  budući da EU mora tražiti dosljednost politike za razvoj na osnovi članka 208. stavka 1. UFEU-a, prema kojem „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”;

C.  budući da je EU nakon Australije drugi najveći donator u toj regiji i pomoć nudi preko Europskog fonda za razvoj i budući da je, unatoč tome što su ribarstveni resursi glavni izvor bogatstva pacifičkih zemalja AKP-a i jedini izvor koji im je svima zajednički i unatoč tome što su zemlje zapadnog i središnjeg Tihog oceana opetovano izrazile svoju namjeru da lov na tunu učine glavnim pokretačem društvenog i gospodarskog razvoja regije, samo 2,3% pomoći iz desetog Europskog fonda za razvoj namijenjen aktivnostima povezanim s ribarstvom;

D.  budući da bi bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima o kojima EU pregovara trebale prethoditi ocjene učinka, posebno u pogledu očuvanja živih morskih resursa i posljedica tih sporazuma za lokalno stanovništvo; budući da bi se bilateralni i multilateralni sporazumi trebali voditi zaključcima tih procjena učinka;

E.  budući da u trenutačnim pregovorima o Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (SGP) između EU-a i pacifičkih zemalja AKP-a s ciljem prilagođavanja općeg sustava povlastica iz Sporazuma iz Cotonoua pravilniku Svjetske trgovinske organizacije, riblji proizvodi imaju ključnu ulogu pri pristupu europskim tržištima i resursima te dobrom upravljanju ribarstvom s ciljem postizanja održivog razvoja;

F.  budući da treba biti oprezan u vezi s opasnošću koju predstavlja odstupanje od pravila iz članka 6. stavka 6. Protokola II. o pravilima o podrijetlu priloženim privremenom sporazumu o partnerstvu između Europske zajednice i pacifičkih zemalja i riziku koji vodi prema nepoštenom tržišnom natjecanju na europskom tržištu ribljih proizvoda;

G.  budući da Europsku uniju zanima razvijanje odnosa i suradnje s tom pacifičkom regijom kako bi se ostvario razvojni cilj, pri čemu se kao temelj uzimaju očuvanje ribolovnih resursa, promicanje održivog razvoja ribarstva i povećanje transparentnosti pri upravljanju ribolovom;

H.  budući da se gotovo polovica svjetskog ulova tune ostvaruje u morima zapadnog i središnjeg Tihog oceana, od čega 80 % u ekskluzivnim ekonomskim zonama otočnih država, a samo 20 % u međunarodnim vodama;

I.  budući da najnovije ocjene stokova koje je 2012. proveo znanstveni odbor Komisije za ribarstvo zapadnog i središnjeg Tihog oceana ukazuju da nije došlo do pretjeranog izlova tunja prugavca (Katsuwonus pelamis) niti žutoperajne tune (Thunnus albacares) u području njezine nadležnosti, već ukazuju na pretjerani izlov velikooke tune (Thunnus obesus); budući da je veoma zabrinjavajuća smrtnost mlade velikooke tune kod ribolova plivaricama, posebno onog koji je povezan s napravama za okupljanje ribe;

J.  budući da, iako je došlo do blagog poboljšanja u nadzoru, pregledima i praćenju Tihog oceana, sve veći broj plivarica, većinom iz azijskih i otočnih država, veći ribolovni napor i nezakoniti ribolov ugrožavaju održivost resursa u regiji;

K.  budući da bi pristup EU-a u području ribarstva u Tihom oceanu trebao aktivno podupirati regionalne napore za suočavanje s prekapacitiranošću i poboljšanje upravljanja ribarstvom;

L.  budući da postoji tradicija regionalnih agencija i struktura za upravljanje lovom na tunu, kao što su Agencija za ribarstvo Foruma pacifičkih otoka (FFA) i podregionalna organizacija potpisnica Sporazuma iz Naurua;

M.  budući da sustav ribolovnih dana po plovilu (Vessel Day Scheme), koji su 2008. uvele potpisnice sporazuma iz Naurua kao pokušaj upravljanja pristupom svojim vodama, ograničava ribolovni napor u tim vodama i maksimalno povećava koristi od ribolova za male pacifičke otočke države u razvoju;

N.  budući da je prekomjerni napor potpisnica stvaran i u okviru Komisije za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika vode se rasprave o novim mjerama za očuvanje i upravljanje za naredne godine, kojima se rješava pitanje ograničenja napora;

O.  budući da su Sjedinjene Države 1988. potpisale multilateralni sporazum s državama zapadnog i središnjeg Tihog oceana te se navedenim sporazumom, o kojemu se trenutačno ponovno pregovara, jamči pristup oko 20 % ribolovnih dana u regiji;

P.  budući da sustav ribolovnih dana po plovilu (Vessel Day Scheme) treba biti potpuno transparentan, a njegove odredbe poboljšane i provedene u svim članicama, kako bi se ispunili ciljevi i osigurala potpuna usklađenost mjera koje se poduzimaju u ekskluzivnim ekonomskim zonama i na otvorenom moru;

Q.  budući da se u idućim godinama očekuje značajan porast troškova pristupa za flote duge plovidbe i s obzirom na to da su one važan izvor prihoda za države u tom području; budući da je na godišnjoj sjednici potpisnica sporazuma iz Naurua odlučeno da će cijena ribolovnog dana za 2014. iznositi najmanje USD 6 000;

R.  budući da se sporazumi o partnerstvu u sektoru ribarstva koje je potpisao EU, uključujući one sa zemljama pacifičkog područja, tradicionalno temelje na ograničenju broja plovila s okvirnom naznakom referentne tonaže, što je dovelo do odstupanja s obzirom na to da su zemlje potpisnice sporazuma iz Naurua uvele sustav ribolovnih dana po plovilu i s obzirom na njihovu želju da taj sustav primijene na sporazume o partnerstvu s EU-om;

S.  budući da se dobro osmišljenim i pravilno provedenim sustavom ribolovnih dana po plovilu mogu osigurati sredstva za sprečavanje daljnjeg povećanja napora u regiji;

T.  budući da je u odnosima s trećim zemljama EU uspostavio suradnju i sukladnost u području nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova kao preduvjet za sklapanje sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva; budući da člankom 38. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog, i nereguliranog ribolova utvrđuje da Komisija ne smije početi pregovore sa zemljama koje ne surađuju u tom pogledu kako bi sklopila sporazume o partnerstvu;

U.  budući da bi sporazumi o gospodarskom partnerstvu trebali uključivati posebnu uputu za provedbu Uredbe o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu, umjesto općenite napomene o nužnosti borbe protiv njega te se ne bi se smjeli sklapati s trećim zemljama za koje je utvrđeno da „ne surađuju”;

V.  budući da je Komisija u svojoj Odluci od 15. studenog 2012. imenovala, među ostalim, Fidži i Vanuatu kao moguće zemlje koje ne surađuju u skladu s Uredbom o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu zbog toga što nemaju mjere za odvraćanje i kazne za plovila pod njihovim zastavama koja se bave nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom te zbog toga što nisu provele preporuke regionalnih ribarskih organizacija;

W.  budući da se, povijesno gledano, ribolovne aktivnosti flote plivarica iz Zajednice provode uglavnom u središnjem Tihom oceanu, u međunarodnim vodama i u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Kiribatija, te na osnovi sporazuma u privatnom sektoru u ekskluzivnim ekonomskim zonama Tuvalua, Tokelaua i Naurua;

X.  budući da je, međutim, osim s Kiribatijem, EU s određenim zemljama zapadnog Tihog oceana bezuspješno pregovarao o sporazumima o partnerstvu u sektoru ribarstva, koji ne proizvode učinke s obzirom na to da Sporazum sa Saveznim Državama Mikronezije nije ratificirao njihov parlament i na to da su pregovori za obnavljanje Sporazuma sa Salomonovim Otocima zamrznuti od 2012.

Y.  budući da je Europska komisija dovršila prethodne ocjene s Cookovim otocima i Tuvaluom s ciljem započinjanja pregovora o ribolovnim sporazumima s tim zemljama i budući da su potpisani odgovarajući memorandumi o suglasnosti, koji su preduvjet za traženje pregovaračkih mandata od Vijeća;

Z.  budući da Europska služba za vanjsko djelovanje u svom izaslanstvu na Fidžiju dosad nije imala dovoljno zaposlenih koji bi bili nadležni za pitanja ribarstva;

Opća strategija

1.  poziva Komisiju da osigura dosljednost svih politika Zajednice koje se koriste u pacifičkoj regiji, kako se zahtijeva člankom 208. UFEU-a, posebno ribarstvene, trgovinske i razvojne politike, te da pojača moguće sinergije kako bi se postigao multiplikacijski učinak i povećale koristi za države pacifičke regije i za države članice EU-a, da promiče međunarodnu dimenziju, ojača stratešku prisutnost EU-a, da poveća prepoznatljivost EU-a u zapadnom i središnjem Tihom oceanu i doprinese održivom iskorištavanju resursa Tihog oceana;

2.  smatra da bi ribarstvena strategija u budućim odnosima s pacifičkim državama AKP-a, nakon Cotonoua, trebala biti usredotočena na regionalni pristup kojim bi se ojačao položaj i uloga EU-a u području zapadnog i središnjeg Tihog oceana;

3.  poziva Komisiju da osigura da će se ta strategija poštovati u 11. Europskom fondu za razvoj, kao i mogućnost povećanja postotka sektorske pomoći za zadovoljavanje potreba ribarskih zajednica (uključujući povećanje njihovog doprinosa lokalnoj sigurnosti hrane), razvoj ribarstvene infrastrukture za lokalni istovar i preradu ulova, s obzirom na to da je ribarstvo jedno od glavnih gospodarskih resursa te regije;

4.  pozdravlja nedavno zapošljavanje dodatnog osoblja u izaslanstvu EU-a na Fidžiju koje će prvenstveno biti posvećeno pitanjima ribarstva, i nada se da će to pomoći uspostavljanju trajne i posebne veze sa zemljama te regije u području ribarstva;

5.  poziva također na bolje usklađivanje i dopunjavanje s drugim subjektima u regiji u području razvojne pomoći u skladu sa sporazumom iz Cairnsa iz kolovoza 2009.; pozdravlja održavanje drugog ministarskog sastanka između EU-a i foruma pacifičkih otoka čime se jača politički dijalog između EU-a i Pacifika, posebno u području ribarstva i razvoja, te na taj način osigurava veću učinkovitost mjera koje su u tom području poduzele EU i zemlje u regiji;

6.   naglašava da flote koje djeluju na otvorenom moru trebaju u suradnji s pacifičkim zemljama doprinijeti smanjenju ribolovnog pritiska na stokove tropske tune, uključujući značajnim smanjenjem razine smrtnosti mlade velikooke tune čiji stok ima veliko gospodarsko značenje za regiju i koji je trenutačno pretjerano izlovljen;

Ribarstvena strategija

A.  Kratkoročno:

7.  naglašava važnost oblikovanja ribarstvene strategije za zapadni i središnji Tihi ocean zbog važnosti sa stajališta ribarstva i njezine koristi za flotu Unije, tržište EU-a i industriju EU-a za preradu ribe te zbog osiguravanja pravne sigurnosti za plovila koja ondje love;

8.  primjećuje da strategija EU-a za pristup resursima u ekskluzivnim ekonomskim zonama zemalja regije preko sporazuma o partnerstvu u sektoru ribarstva nije bila uspješna, osim u slučaju Kiribatija, te smatra da je za obnavljanje i utvrđivanje sporazuma potreban novi okvir za uske i korisne odnose između uključenih strana;

9.  smatra da jedan dio problema proizlazi iz činjenice da je EU bezuspješno pregovarao o sporazumima sa zemljama zapadnog Tihog oceana, gdje su ekskluzivne ekonomske zone Salomonovih Otoka i Saveznih Država Mikronezije, umjesto da se usredotočio na središnji Tihi ocean, na koji je tradicionalno usredotočeno djelovanje flote plivarica iz Zajednice;

10.  toplo pozdravlja činjenicu da je Europska komisija dovršila prethodne ocjene Cookovih otoka i Tuvalua s ciljem započinjanja pregovora o sporazumima o partnerstvu u sektoru ribarstva s tim zemljama i da je potpisala odgovarajuće memorandume o suglasnosti, koji su preduvjet za traženje pregovaračkih mandata od Vijeća;

11.  smatra da je ovaj novi način pregovaranja bolje usklađen s regionalnim pristupom koji Parlament opetovano traži, pogotovo u vezi s ribolovom vrlo migratornih vrsta; poziva Komisiju da osigura sukladnost s odredbama Komisije za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika u slučaju pregovora s potpisnicama Sporazuma iz Naurua i drugih pacifičkih zemalja AKP-a;

12.  smatra da bi pristup EU-a Tihom oceanu trebao pomoći državama u razvoju, a posebno malim otočnim državama u razvoju, u njihovim naporima da osiguraju veći udio u koristi od održivog iskorištavanja pograničnih ribljih naselja i vrlo migratornih ribljih stokova te da doprinesu povećaju regionalnih napora za održivo očuvanje ribarstva i upravljanje njime za stokove za koje na to poziva revizijska konferencija Sporazuma UN-a o ribljim stokovima;

13.  izražava zabrinutost zbog postojanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u tom području te, iako priznaje da je bilo izvjesnih poboljšanja u upravljanju ribarstvom, smatra da je taj napredak još uvijek nedovoljan, pogotovo u vezi s uvođenjem osnovnih instrumenata za borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

14.  poziva Komisiju da u odredbe sporazuma o gospodarskom partnerstvu o kojima pregovara s pacifičkim zemljama uključi izričito pozivanje na Uredbu (EZ) br. 1005/2008 o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu;

15.  poziva države AKP-a da i dalje aktivno sudjeluju u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom te da svoje organizacije civilnog društva te društvene i stručne organizacije redovno obavještavaju o odlukama povezanim s ribarstvom;

B.  Srednjoročno i dugoročno:

16.  poziva Komisiju da predvidi mogućnost uspostavljanja dugoročnije strategije za pristup flote EU-a resursima u ekskluzivnim ekonomskim zonama zemalja iz te regije, koja bi se temeljila na regionalnom okvirnom sporazumu između Europske unije i zemalja zapadnog i središnjeg Tihog oceana, a što bi se postiglo u pregovorima s FFA-om i temeljilo bi se na sljedećim aspektima:

17.  naglašava da bi se u zadnjoj fazi tog postupka trebao primijeniti isključivo regionalni pristup, odnosno potpisati multilateralni sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva sa zemljama potpisnicama sporazuma o gospodarskom partnerstvu kojim bi flota Zajednice ostvarila pristup resursima ekskluzivnih ekonomskih zona tih zemalja;

18.  preporučuje da Komisija razmisli o toj ribarstvenoj strategiji za pacifičku regiju i o posebnostima otočnih država pri reviziji Sporazuma iz Cotonoua;

19.  naglašava da u skladu s odredbama UFEU-a Parlament mora na odgovarajući način biti uključen u pripremu i pregovarački postupak te dugoročno praćenje i ocjenu djelovanja bilateralnih sporazuma; inzistira na tome da se na osnovi članka 13. stavka 2. i članka 218. stavka 10. UFEU-a Parlament, jednako kao i Vijeće, mora odmah i iscrpno obavještavati u svim fazama postupka koji se odnose na sporazume o partnerstvu u sektoru ribarstva; ponovno izražava svoje uvjerenje da bi na zajedničkim sjednicama odbora, koje su predviđene u sporazumima o ribarstvu, Parlament trebali zastupati promatrači; inzistira da bi na tim sjednicama trebali prisustvovati predstavnici civilnog društva, uključujući predstavnike ribarskog sektora iz EU-a i iz trećih zemalja;

o
o   o

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje.

(1) SL L 286, 29.10.2008., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0461. (3) JOIN(2012)0006. (4) SL L 32, 4.2.2005., str. 1. (5) SL L 224, 16.8.2006., str. 22. (6) SL L 67, 6.3.2012., str. 3. (7) SL L 67, 6.3.2012., str. 1. (8) SL L 60, 5.3.2011., str. 2. (9) SL L 317 od 15.12.2000, str. 3. (10) SL L 78, 19.3.2008., str. 1. (11) SL L 151, 6.6.2006. str. 3. (12) SL L 205, 7.8.2007., str. 3. (13) SL L 190, 22.7.2010., str. 3. (14) SL C 354, 17.11.2012., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada. 2013. o ograničenju ribolova i teritorijalnim vodama u Sredozemnom i Crnom moru – načini rješavanja sukoba (2011/2086(INI))

P7_TA(2013)0403 A7-0288/2013

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) od 10. prosinca 1982.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o provedbi odredbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta potpisan 1995.,

–  uzimajući u obzir Kodeks za odgovorno ribarstvo Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) donesen na Konferenciji FAO-a u listopadu 1995.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti Crnog mora od onečišćenja, potpisanu u Bukureštu u travnju 1992.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja i protokole toj Konvenciji, potpisane u Barceloni u veljači 1976. i izmijenjene u lipnju 1995.,

–  uzimajući u obzir strateški akcijski plan za očuvanje okoliša i obnovu ekosustava Crnog mora, usvojen u Sofiji u travnju 2009.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji)(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije koji se odnosi na Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),

–  uzimajući u obzir [Dio VII. o vanjskoj politici] Uredbe (EU) br. …/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od [...] o zajedničkoj ribarstvenoj poltici,(2)

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. Siječnja 2011. o strategiji EU-a za Crno more(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. rujna 2011. o sadašnjem i budućem upravljanju ribolovom u Crnom moru(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. studenog 2012. o vanjskoj dimenziji zajedničke ribarstvene politike(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 10. listopada 2007. o integriranoj pomorskoj politici Europske unije (COM(2007)0575),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. listopada 2010. naslovljenu „Integrirana pomorska politika (IPP) – Ocjena postignutog napretka i novi izazovi”(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 11. rujna 2009. pod naslovom „Prema integriranoj pomorskoj politici za bolje upravljanje u Sredozemlju” (COM(2009)0466),

–  uzimajući u obzir Europsku politiku susjedstva i s njom povezane instrumente financiranja,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 8. rujna 2010. pod nazivom „Znanje o moru 2020. – podaci o moru te promatranje mora za pametan i održiv rast“ (COM(2010)0461),

–  uzimajući u obzir program za međugraničnu suradnju Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo za područje Sredozemnog bazena 2007. – 2013. koji je Komisija usvojila 14. kolovoza 2008.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 13. rujna 2012. pod nazivom „Plavi rast: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru“ (COM(2012)0494),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0288/2013),

A.  budući da bi do 2025. urbani razvoj na Sredozemlju mogao doseći razinu od 60 %, a trećina bi se stanovništva mogla koncentrirati u obalnim područjima, dovodeći time do udvostručenja potražnje za vodnim i ribolovnim resursima,

B.  budući da se 30 % svjetskog pomorskog prometa odvija u Sredozemnom moru,

C.  budući da Sredozemno i Crno more odlikuju specifične značajke povezane s oceanografijom, ribolovom, okolišem i društveno-gospodarskim okolnostima,

D.  budući da je upravljanje pomorskim i obalnim područjima složeno i da uključuje razna tijela javnog i privatnog sektora,

E.  budući da je stopa obnove vode u bazenima Mediterana i Crnog mora vrlo niska (svakih 80-90 godina, tj. 140 godina), oni su vrlo podložni onečišćenju mora,

F.  budući da se oko 75 % ribljih stokova Sredozemnog mora prekomjerno iskorištava,

G.  budući da pravni propisi kojima se uređuje pristup plovila nacionalnim ribolovnim područjima ovise o državi pod čijom zastavom plovilo plovi,

1.  Izražava zabrinutost zbog sve većeg tržišnog natjecanja na području sve manjih ribljih stokova i sve oskudnijih vodnih resursa, što dovodi do stvaranja napetosti među regijama te mogućih sporova oko pomorskih područja među obalnim državama; u tom kontekstu poziva na pojačan napor na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini Europske unije kako bi se poboljšalo uređenje pristupa resursima.

2.  Poziva sve primorske države da pojačaju svoje napore kako bi se zaustavio prekomjerni izlov ribe u Sredozemnom i Crnom moru jer će nestajanje stokova ribe povećati potencijal za sukobe na tom području.

3.  Čvrsto vjeruje da je mirno rješavanje sporova u vezi s pomorskim područjima te razgraničavanjem pomorskih granica u skladu s pravima i obavezama država članica i trećih zemalja koje proizlaze iz prava EU-a ili međunarodnog prava, pogotovo iz Konvencije UN-a o pomorskom pravu, glavni čimbenik dobrog upravljanja oceanima.

4.  Vjeruje da upravljanje Sredozemnim i Crnim morem zahtijeva veću razinu političke usklađenosti i suradnje između zainteresiranih obalnih država Sredozemnog i Crnog mora; naglašava važnost bilateralne suradnje i međunarodnih ugovora, s obzirom na to da većina crnomorskih i sredozemnih zemalja nisu države članice EU-a i da zbog toga ne podliježu zakonima Unije.

5.  Pozdravlja ulogu Komisije u promicanju jačeg, strukturiranog dijaloga s državama nečlanicama smještenima na obali Crnog i Sredozemnog mora o upravljanju zajedničkim stokovima u njihovim bazenima; potiče Komisiju da u tom cilju poduzme veće napore koristeći regionalni pristup.

6.  Vjeruje da upravljanje Sredozemnim i Crnim morem predstavlja mogućnosti za razvoj međunarodnih odnosa i učinkovito gospodarenje tom regijom.

7.  Ističe da tržišno natjecanje na području sve manjih ribljih stokova i morskih resursa može dovesti do napetosti u odnosima s trećim zemljama; poziva EU i države članice na suradnju kako bi se zajamčili praćenje, nadzor, sigurnost i zaštita europskih obalnih i teritorijalnih voda, isključivih gospodarskih pojaseva, epikontinentalnog pojasa te pomorske infrastrukture i morskih resursa; utvrđuje da bi EU u tom pogledu trebao zadržati visok politički profil te da bi trebao nastojati spriječiti neslaganja na međunarodnoj razini.

8.  Poziva EU da upotrijebi svoje diplomatske izvore kako bi potaknuo dijalog između država članica i trećih zemalja, čime bi zajamčio da se iste pridržavaju načela zajedničke ribarstvene politike EU-a te osigurao praćenje pridržavanja spomenutih načela; ističe da bi se zemlje kandidatkinje za ulazak u EU trebale posebno pridržavati načela ribarstvene politike EU-a, kao i relevantnih međunarodnih zakona i zakona EU-a na području ribolovnih aktivnosti.

9.  Primjećuje da od 21 mediteranske zemlje tri niti su potpisale niti ratificirale Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora; traži Komisiju da pozove te zemlje, pogotovo države kandidatkinje za ulazak u EU, da postanu članice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora te da provode Konvenciju kao sastavni dio regulatornog okvira EU-a za pomorska pitanja.

10.  Poziva Komisiju i treće zemlje na razvijanje regionalnog pristupa za očuvanje ribljih resursa i ribolov u Sredozemlju i Crnom moru, uzimajući pritom u obzir prekograničnu dimenziju ribolova te migratornu prirodu nekih ribljih vrsta; u tom smislu ističe važnost Opće komisije za ribarstvo u Sredozemnome moru (GFCM) u osiguravanju jednakih uvjeta te njezine uloge regionalnog foruma za održivi ribolov u Crnom moru.

11.  Naglašava potrebu za zaštitom okoliša i održivim razvojem u dvama bazenima, kao i za jačim naporima u smislu gospodarenja morem te nadzora, u skladu s međunarodnim pravom, u prvom redu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, čime bi se pridonijelo boljoj zaštiti okoliša obalnih i morskih područja.

12.  Vjeruje da integrirana pomorska politika, a posebno pomorsko prostorno planiranje, može imati glavnu ulogu u sprečavanju sukoba između država članica EU-a te između EU-a i trećih zemalja.

13.  Potiče države članice na uvođenje integriranog upravljanja obalnim područjem i pomorskog prostornog planiranja – proizvodnju energije iz priobalnih vjetroelektrana, polaganje podvodnih kabela i cjevovoda, pomorski promet, ribarstvo i akvakulturu te stvaranje područja poribljavanja – u skladu sa Strategijom za plavi rast i u okviru postojećih sporazuma sa susjednim zemljama, uključujući i treće zemlje koje se nalaze na istom regionalnom moru.

14.  Potiče uspostavljanje morskih područja, u prvom redu isključivih gospodarskih pojaseva, koji neće biti namijenjeni samo boljem očuvanju i upravljanju ribarstvom izvan teritorijalnih voda, nego i promicanju održivih ribolovnih resursa, omogućavanju lakšeg nadzora i borbe protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova te unaprjeđenju pomorskog upravljanja u bazenima dvaju mora; ističe da u tom smislu EU mora ponuditi primjerene smjernice, koordinaciju i potporu državama članicama.

15.  Poziva Komisiju da dodatno razmotri ta pitanja u pogledu osiguranja ujednačenosti relevantnih područja politike EU-a, a posebno zajedničke ribarstvene politike i integrirane pomorske politike te da pojačanom suradnjom i dijalogom potiče tu koherentnost i jednake uvjete unutar EU-a i u susjednim zemljama partnerima.

16.  Naglašava važnost procjene stokova i poziva na jaču suradnju znanstvenih instituta iz oba bazena, uključujući razmjenu znanstvenih podataka i zajedničku uporabu informacija; vjeruje da bi EU trebao promicati, poticati i olakšati zajednički rad i suradnju između znanstvenih timova iz EU-a i njihovih kolega iz drugih država nečlanica koje sudjeluju; u tom smislu pozdravlja inicijativu „Znanje o moru 2020”, čiji je cilj da podatke o morskom okolišu učini dostupnima velikom broju potencijalno zainteresiranih strana, uključujući javna, industrijska, obrazovna i istraživačka tijela i civilno društvo.

17.  Poziva na poboljšanje sustava praćenja, kontrole i nadzora ribolovnih aktivnosti u sklopu integrirane perspektive za jačanje očuvanja ekosustava u oba bazena, u skladu s pravom Europske unije i međunarodnim pravom, u prvom redu Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, čime će se doprinijeti dugoročnom i održivom iskorištavanju ribljih stokova te djelotvornijoj borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 164, 25.6.2008., str.19. (2) Vidi dokument Vijeća br… (3) SL C 136 E, 11.5.2012., str. 81. (4) SL C 51 E, 22.2.2013, str. 37. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0461. (6) SL C 70E, 8.3.2012., str. 70.