Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke od 174. nadalje Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu(1),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, obuhvaćenima Zajedničkim strateškim okvirom i o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu (COM(2013)0246),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5.srpnja 2011. o Petom kohezijskom izvješću Komisije i strategiji za kohezijsku politiku nakon 2013.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada. 2010. o kohezijskoj i regionalnoj politici nakon 2013.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o trenutnom stanju i budućim sinergijama za bolju učinkovitost između EFRR-a i drugih strukturnih fondova(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2010. o budućnosti Europskog socijalnog fonda(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2010. o dobrom upravljanju s obzirom na regionalnu politiku EU-a: postupci Europske komisije za pomoć i nadzor(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o iskorištavanju strukturnih i kohezijskih fondova: stečena iskustva za buduću kohezijsku politiku EU-a(7),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljenu „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017) i popratni radni dokument službi Komisije (SEC(2011)0092),

–  uzimajući u obzir Osmo izvješće Komisije o napretku u području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije od 26. lipnja 2013. (COM(2013)0463),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 18. travnja 2013. naslovljeno „Kohezijska politika: Strateško izvješće 2013. o provedbi programa u razdoblju 2007. – 2013.”, (COM(2013)0210), i popratni radni dokument službi Komisije (SWD(2013)0129),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. travnja 2012. naslovljen „Načelo partnerstva pri provedbi fondova Zajedničkog strateškog okvira – elementi za europski kodeks ponašanja pri partnerstvu” (SWD(2012)0106),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. ožujka 2012. naslovljen „Elementi za Zajednički strateški okvir za razdoblje 2014. – 2020. – Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo” (SWD(2012)0061, Dio I. i Dio II.),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. lipnja 2011. o ulozi i prioritetima kohezijske politike u okviru strategije EU 2020. (CESE 994/2011 – ECO/291),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2012. o načelu partnerstva pri provedbi fondova Zajedničkog strateškog okvira – elementi za Europski kodeks ponašanja pri partnerstvu (CESE 1396/2012 – ECO/330),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 22. svibnja 2013. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Socijalno ulaganje za rast i koheziju - uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020., (CESE 1557/2013 – SOC/481),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Odbora regija od 31. siječnja i 1. veljače 2013. o „Zakonodavnom paketu o kohezijskoj politici nakon 2013.”(2013/C 62/01),

–  uzimajući u obzir nacrt mišljenja Odbora regija od 7. do 9. listopada 2013. o preporukama za bolju uporabu sredstava (COTER-V-040),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za proračune (A7‑0007/2014),

A.  budući da je u državama članicama u tijeku postupak pripreme sporazuma o partnerstvu i operativnih programa za novo programsko razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da se očekuje da će konačan sporazum o zakonodavnom okviru za europske strukturne i investicijske fondove biti donesen prije kraja 2013.;

C.  budući da se Uredbom o zajedničkim odredbama utvrđuju zajednička pravila za pet fondova Europske unije: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski pomorski i ribarski fond;

D.  budući da je kohezijska politika usmjerena na smanjivanje razlika koje postoje između regija Europske unije tako što financiranje usredotočuje na jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

E.  budući da kohezijska politika doprinosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

F.  budući da kohezijska politika, koja predstavlja glavnu politiku za razvoj EU-a, doprinosi prevladavanju gospodarske krize u većini država članica;

G.  budući da se mora poduzeti sve kako bi se osiguralo da su ostvarenje i provedba programa koji se odnose na kohezijsku politiku za razdoblje 2014. – 2020. pojednostavljeni koliko je god moguće za sve vlasti i korisnike;

Osiguravanje učinkovitog i pravodobnog početka novog programskog razdoblja kohezijske politike

1.  priznaje da su financiranjem u okviru kohezijske politike posljednjih godina uspješno uložene milijarde eura u stvaranje novih radnih mjesta, potpore za inovativno poslovanje i razvoj prometnih veza diljem Europske unije;

2.  naglašava, međutim, činjenicu da razlike između regija EU-a i dalje postoje, te da se u nekim slučajevima one povećavaju, i da je daljnje ulaganje sredstava EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini od ključnog značaja kako bi se osiguralo da potpore nastave dolaziti do područja kojima je potrebna gospodarska i socijalna obnova te obnova okoliša;

3.  naglašava činjenicu da se u okviru kohezijske politike mora, među ostalim, rješavati rastuća nezaposlenost mladih u Europskoj uniji;

4.  naglašava da u sadašnjoj gospodarskoj, financijskoj i socijalnoj krizi sredstva kohezijske politike u mnogim državama članicama predstavlja ključan izvor javnih ulaganja te da je to situacija koja može zahtijevati fleksibilnost od strane dotičnih država članica kako bi se ponovno pokrenula njihova gospodarstva; s tim u vezi naglašava kako je važno osigurati da države članice i regije mogu na početku 2014. čim prije početi provoditi novi krug financiranja u okviru kohezijske politike;

5.  pozdravlja donošenje višegodišnjeg financijskog okvira za 2014. – 2020. i pravnog okvira za kohezijsku politiku; naglašava da je postignut zadovoljavajući ishod s ciljem osiguravanja brzog i učinkovitog uvođenja nove kohezijske politike;

6.   ukazuje na to da je razina nepodmirenih obveza (ili RAL, iz francuskog „reste à liquider“) na kraju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2007. – 2013. iznosila dvije trećine financijskih sredstava iz kohezijske politike; naglašava da treba pronaći pouzdano rješenje za smanjenje rizika od blokiranja provedbe programa EU-a zbog neplaćanja; skreće pozornost na činjenicu da će pravilo N+3, iako ključno za osiguravanje provedbe projekata u okviru kohezijske politike, utjecati na povećanje razine nepodmirenih obveza u sljedećim godinama, osobito u slučaju kašnjenja pri pokretanju novih programa;

7.  primjećuje također da je, osim učinkovitog i pravodobnog početka novog programskog razdoblja kohezijske politike, iznimno važno osigurati kvalitetu sporazuma o partnerstvu i operativnih programa kako bi se osiguralo da je potencijal sredstava dugoročno najbolje iskorišten;

8.  ponavlja svoje stajalište o važnosti obveznog pregleda i revizije sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) do kraja 2016. kako bi se sljedećoj Komisiji i sljedećem sazivu Parlamenta omogućilo da ponovno ocijene političke prioritete EU-a i, ako je potrebno, VFO prilagode novim izazovima te da u potpunosti uzmu u obzir najnovije makroekonomske prognoze;

Uredba o zajedničkim odredbama

9.  pozdravlja poboljšanja Uredbe kojima se putem Zajedničkog strateškog okvira uvodi snažniji i integriraniji pristup financiranju kohezijske politike; priznaje da je to ključno kako bi se osiguralo da projekti imaju veći učinak te da dovode do opipljivih rezultata; poziva države članice da uvedu još više mjera kojima se pojednostavljuje birokracija i upravljanje programima; vjeruje da bi to dovelo do neometane provedbe tih programa i djelotvornog povlačenja sredstava iz fondova;

10.  pozdravlja prijedloge da se u cijelu Uredbu o zajedničkim odredbama uvedu mjere pojednostavljivanja kojima bi se smanjilo administrativno opterećenje; smatra da će se pojednostavljenjem postupka za podnositelje zahtjeva, korisnike i upravljačka tijela stvoriti dodana vrijednost financiranju iz fondova EU-a;

11.  priznaje da kohezijska politika može bitno doprinijeti ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. i stoga naglašava važnost usklađivanja kohezijske politike s ciljevima strategije Europa 2020. putem tematske usredotočenosti na ograničen broj ciljeva; naglašava da taj pristup ostavlja dovoljno fleksibilnosti za rješavanje lokalnih i regionalnih potreba;

12.  ističe važnost strategije pametne specijalizacije kao načina za dopunjavanje ciljeva strategije rasta Europa 2020., s naglaskom na utvrđivanje i povećanje područja konkurentnosti, razmjenu najbolje prakse i integraciju istraživanja, inovacija i obrazovanja putem partnerstva diljem EU-a;

13.  naglašava činjenicu da će, iako u okviru kohezijske politike već postoje mjere uvjetovanja, sljedeće programsko razdoblje biti usmjereno na poboljšanje učinkovitosti financiranja tako što će se financiranje uvjetovati poštovanjem određenih kriterija; smatra da je kohezijska politika politika potpore koheziji između regija koja ne bi trebala služiti kao jamstvo za druge politike EU-a namijenjene makroekonomskim reformama u državama članicama;

14.  ističe da bi prilagodba promjenama koje se uvode Uredbom o zajedničkim odredbama mogla prouzrokovati kašnjenje u pripremi sporazuma o partnerstvu i operativnih programa;

Napredak u državama članicama

15.  naglašava činjenicu kako je jasno da se države članice nalaze u vrlo različitim fazama pripreme; priznaje da neke države članice dobro napreduju i već su dostavile svoje nacrte sporazuma o partnerstvu Komisiji na odobrenje, dok druge u tom procesu zaostaju;

16.  ističe da su općenito one novije države članice (EU-12) koje su imale iskustva s dijelom programa iz razdoblja 2000. – 2006. i sa svim programima iz razdoblja 2007. – 2013. znatno bolje napredovale u pripremama u usporedbi s nekim državama članicama iz EU-15;

17.  naglašava činjenicu da se neke države članice suočavaju sa značajnim smanjenjima svojih proračuna za iduće programsko razdoblje, dok u drugima traje rasprava o raspodjeli proračuna unutar država članica; priznaje da bi ta pitanja mogla prouzrokovati kašnjenja u pripremama;

18.  naglašava činjenicu da su države članice koje dobro napreduju s pripremama za iduće razdoblje financiranja u okviru kohezijske politike u lipnju ili srpnju 2013. dostavile Komisiji nacrte svojih sporazuma o partnerstvu i operativnih programa kako bi Komisija dala neslužbene primjedbe;

19.  priznaje da su mnoge države članice koje postižu uspjeh započele s postupkom priprema još 2010. tako što su pozvale relevantne dionike da doprinesu raspravama o oblikovanju potreba i prioriteta; stoga pozdravlja napore poduzete da se čim prije započne s postupkom pripreme i vjeruje da to očito potiče veću pripremljenost;

20.  naglašava da napredne pripreme ovise o tome imaju li relevantne vlasti i organizacije dostatan kapacitet da u ranoj fazi ulože vrijeme i novac u pripreme te da osiguraju dovoljno osoblja;

21.  priznaje da su te napredne pripreme značile da su u nekim slučajevima ex-ante procjena i strateška procjena učinka na okoliš obavljene pravodobno, što je omogućilo da se na temelju rezultata tih procjena u rujnu i listopadu 2013. izmijene nacrti;

22.  priznaje da su neke države članice doživjele promjenu vlade što bi moglo ometati pripreme za iduće programsko razdoblje; naglašava činjenicu da je u takvim slučajevima za daljnje pripreme ključno imati sustave kojima se osigurava nastavak ukupnog administrativnog rada bez obzira na promjene u vladi;

23.  također ističe potrebu za jačanjem priprema za financiranje u okviru kohezijske politike na političkoj razini kako bi se osiguralo da je konačno oblikovanje sporazuma o partnerstvu prioritet vlada;

Napredak u vezi sa sporazumima o partnerstvu i operativnim programima

24.  ističe da neke države članice planiraju izmijeniti sadržaj svojih operativnih programa; pozdravlja činjenicu da su neke države članice odlučile prijeći na programe financirane iz više fondova ili smanjiti broj operativnih programa na regionalnoj razini;

25.  primjećuje da se opseg nadzora i koordinacije koji središnja vlast odobrava regionalnoj upravi znatno razlikuje s obzirom na organizacijsku strukturu u različitim državama članicama pri čemu su određene regije iznimno aktivne i imaju gotovo potpun nadzor nad većinom vidova financiranja u okviru kohezijske politike i te su zastupljene u sporazumima o partnerstvu; s tim u vezi ukazuje na Kodeks ponašanja kojim se priznaje ključna uloga lokalnih i regionalnih sudionika te organizacija civilnog društva te u kojem je načelo partnerstva jamstvo u pogledu kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.;

26.  naglašava činjenicu da bi se u potpunosti trebala uzeti u obzir lokalna i regionalna dimenzija; ističe važnu ulogu regija u odabiru područja konkurentnosti;

27.  naglašava činjenicu da je jedan od načina na koji se osigurava funkcioniranje pristupa u vezi sa sporazumima o partnerstvu u državama članicama s decentraliziranom upravom, da se u sporazume o partnerstvu uključe zasebna poglavlja koja su sastavile regionalne uprave; naglašava kako se ovim pristupom osigurava da su uprave s prenesenim ovlastima za europske programe financiranja izravnije uključene u pripremu sporazuma o partnerstvu te imaju mogućnost razvijanja vlastitih programskih ideja i izvedbenih mehanizama;

28.  priznaje, međutim, da bi to moglo utjecati na pripremljenost država članica u cjelini;

29.  ističe da je potrebna učinkovita koordinacija na razini država članica kako bi se ispunili rokovi za pripremu operativnih planova koji bi odražavali potrebe lokalnog i regionalnog razvoja budući da bi za sadržaj operativnih planova i upravljanje njima, po potrebi, trebale biti odgovorne lokalne i regionalne uprave u skladu s unutarnjom organizacijom svake države članice ako se sporazumi o partnerstvu trebaju sklopiti pravodobno;

30.  priznaje, međutim, da bi smanjenje broja operativnih planova na regionalnoj razini donijelo znatne upravljačke i organizacijske promjene, a moglo bi na početku sa sobom donijeti i veći rizik od kašnjenja zbog promjena prouzrokovanih složenošću provedbe operativnih programa uz izradu programa na različitim nacionalnim i regionalnim razinama;

31.  napominje da je Komisija svjesna znatnog interes za programe financirane iz više fondova, kako je predviđeno u Uredbi o zajedničkim odredbama, a mnoge države članice planiraju imati barem jedan ili više programa financiranih iz više fondova u programskom razdoblju 2014. – 2020.; naglašava, s tim u vezi, da se taj pristup treba primjenjivati što je moguće učinkovitije te ne mora voditi do zastoja ili kašnjenja; priznaje da su u Uredbi o zajedničkim odredbama priznata različita institucionalna uređenja u državama članicama te da su predviđene mjere kako bi se prilagodili posebni slučajevi; naglašava činjenicu da su regionalne i lokalne razine najbolje za utvrđivanje razvojnih potreba i provedbu programa bliskih građanima, organizacijama, poduzećima i vlastima na koje se programi odnose;

32.  priznaje da sposobnost pripreme sporazuma o partnerstvu i operativnih planova u naprednoj fazi ovisi o tome poduzima li država članica odgovarajuće preliminarne analize situacije u zemlji i budućih trendova; naglašava kako će to osigurati da EU fondovi učinkovitije doprinesu ostvarenju ciljeva utvrđenih za tu zemlju;

33.  poziva Komisiju da pripremljenost država članica na sporazume o partnerstvu javno predstavi, npr. putem sažetka o svakoj državi članici koji sadrži informacije o državi i njezinoj pripremljenosti, predloženom sadržaju i savjetovanjima s relevantnim dionicima, kako bi druge države članice i vlasti mogli učiti iz dobrih praksi i pristupa;

Lekcije iz razdoblja 2007. – 2013.

34.  naglašava činjenicu da će mnogim državama članicama prijenos metoda i mehanizama iz programskog razdoblja 2007. – 2013. na razdoblje nakon 2013. biti važno pitanje; naglašava da je izazov također osigurati nastavak učinkovitosti tekućih projekata dok se novi projekti razvijaju;

35.  priznaje da su u mnogim državama članicama na početku programskog razdoblja 2007. – 2013. pripreme trajale duže od očekivanog; naglašava da je to nešto što su mnoge uprave ispravile tako što su osigurale da se novi sporazumi o partnerstvu i operativni programi pripreme pravodobnije;

36.  smatra da primjeri koje su države članice osigurale jasno pokazuju da je potrebno poboljšati koordinaciju između različitih mjera, operativnih programa i fondova te da je potrebno poboljšati uključenost lokalnih vlasti, regionalnih organizacija te socijalnih i gospodarskih partnera;

37.  priznaje da su zajednički problemi utvrđeni u prethodnom programskom razdoblju, uključivali preširoko definirane prioritete; stoga poziva na usmjereniji i više strateški pristup prioritetima u budućnosti, s manje prioriteta usmjerenih na posebne ciljeve;

38.  pozdravlja činjenicu da, na temelju uspješnog iskustva iz prethodnog kruga financiranja, države članice nastoje poboljšati iskorištavanje sredstava iz privatnog sektora kako bi omogućile pristup alternativnim izvorima financiranja kao dopune tradicionalnim metodama financiranja; ističe da u vrijeme ozbiljnih fiskalnih ograničenja i smanjene mogućnosti pozajmljivanja od strane privatnog sektora povećana uporaba financijskih instrumenata može potaknuti javno-privatna partnerstva, ostvariti multiplikacijski učinak s proračunom EU-a, otvoriti alternativne izvore financiranja te zajamčiti važan tok financiranja za strateška regionalna ulaganja; naglašava, stoga, važnost utvrđivanja jasnih pravila za uporabu inovativnih financijskih instrumenata, kao što su zajmovi, jamstva i kapitalna ulaganja kao dopune bespovratnim sredstvima, za poticanje suradnje između poduzeća, organizacija iz javnog sektora i obrazovnih ustanova;

Učinkovitost fondova

39.  naglašava da je na temelju iskustva iz prijašnjih programa financiranja jasno da je za fondove od ključne važnosti osiguravanje pozitivnog dugoročnog učinka; nadalje, ustraje pri važnosti programa i objektivnosti uporabe;

40.  naglašava činjenicu da su mnoge države članice spomenule usredotočenost na pristup usmjeren na rezultate kao cilj pri pripremi idućeg kruga financiranja; pozdravlja primjere koje su neke države članice dale o načinima poduzimanja učinkovitijeg pristupa definiranju očekivanih rezultata unaprijed kako bi se omogućilo da financiranje bude usmjereno na prijedloge za postizanje ovih ciljeva;

41.  naglašava kako mnoge države članice navode da je od ključne važnosti koordinacija među područjima politike te priznavanje nacionalnih i regionalnih gospodarskih, socijalnih i ekoloških prioriteta; smatra da bi se, gdje je to moguće, nacionalnim operativnim programima trebali uzeti u obzir ciljevi razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini; naglašava da bi trebalo poticati stvaranje sinergija između različitih izvora dostupnih financiranja iz fondova EU-a i proračuna država članica te regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se poboljšala učinkovitost ulaganja javnog sektora u EU-u;

Sinergije s drugim politikama i instrumentima

42.  smatra bitnim da države članice prepoznaju potencijal za usklađivanje između svih fondova obuhvaćenih Uredbom o zajedničkim odredbama;

43.  ohrabren je činjenicom da određene države članice razmišljaju o razvoju uporabe novih instrumenata kao što su lokalni razvoj kojim upravlja zajednica, integrirana teritorijalna ulaganja i zajednički akcijski planovi; no razumije da su odazivi na nove instrumente različiti i da analize aktualnih planova država članica pokazuju da se lokalni razvoj kojim upravlja zajednica koristi više od integriranih teritorijalnih ulaganja, posebno u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u usporedbi s Europskim fondom za regionalni razvoj zbog toga što lokalni razvoj kojim upravlja zajednica postoji duže u programu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i zbog činjenice da su integrirana teritorijalna ulaganja nov instrument kojem će trebati vremena za pravilnu primjenu; priznaje da tek treba vidjeti kako će se početne pripreme pretvoriti u punu provedbu tih instrumenata;

44.  smatra da je lokalni razvoj kojim upravlja zajednica sjajan način poticanja sudjelovanja različitih sudionika iz zajednice po načelu odozdo prema gore, na temelju uspjeha programa LEADER u ruralnom razvoju u prošlosti; poziva države članice i regije da iskoriste prilike koje nudi lokalni razvoj kojim upravlja zajednica;

45.  prepoznaje zajedničke akcijske planove kao pozitivan korak prema upravljanju koje se temelji na rezultatima, u skladu s jednim od glavnih ciljeva kohezijske politike nakon 2013.;

Pojednostavljenje

46.  naglašava važnost provođenja jednostavnijih pripremnih i provedbenih metoda za projekte i ohrabren je pokazateljima da to države članice postižu;

47.  pozdravlja naglasak na pojednostavljenju u sklopu Uredbe o zajedničkim odredbama; napominje, međutim, da bi se u stvarnosti pojednostavljenje teško moglo ostvariti zbog postojećih razlika između fondova nastalih zbog uredbi za pojedine fondove;

48.  pozdravlja pozitivne korake prema jednostavnijem i transparentnijem upravljanju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da su mnoge države članice utvrdile pojednostavljen postupak podnošenja zahtjeva za korisnike, s jasnim i dostupnim informacijama o postupku i mogućnostima financiranja, kao važan vid priprema za programsko razdoblje 2014. – 2020.; pozdravlja to kao način osiguravanja da priprema i provedba projekata proteknu neometano s manje birokracije za podnositelje zahtjeva; poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da razmjene najbolju praksu za pojednostavljenje postupka te, tako da priznaju kako su potrebna stroga pravila o nadzoru i reviziji, da osiguraju da su ona proporcionalna kako se ne bi dodalo nepotrebno opterećenje;

49.  priznaje da e-kohezija može biti od ključne važnosti za uklanjanje zastoja i osiguravanje pojednostavljenja te pozdravlja upućivanja nekih država članica na njezinu uporabu; vjeruje da bi to također moglo značajno doprinijeti pripremama za buduće programe financiranja;

Partnerstvo

50.  naglašava da postupak odlučivanja i oblikovanje sporazuma o partnerstvu mora uključivati suradnju na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pri planiranju, razvoju i provedbi programa financiranja kohezijske politike EU-a; smatra da je načelo višerazinskog upravljanja ključno za učinkovito upravljanje novom kohezijskom politikom; s tim u vezi naglašava da je u pregovore, provedbu i ocjenu programa potrebno u potpunosti uključiti regionalne i lokalne vlasti te dionike; naglašava da je važno tim vlastima osigurati odgovarajući pritok informacija, mjere za izgradnju kapaciteta i tehničku podršku radi olakšavanja i optimiranja njihova doprinosa u svim fazama ovog postupka;

51.  pozdravlja povećanu uključenost svih relevantnih dionika, lokalnih i regionalnih predstavnika, nevladinih organizacija, gospodarskih i socijalnih partnera, privatnih poduzeća i sveučilišta, kako pokazuju primjeri koje su dale države članice; vjeruje da je važan razvoj suradnje s drugim organizacijama i dionicima koji predstavljaju različita gospodarska, socijalna i ekološka gledišta;

52.  naglašava da osiguravanje uspješnog partnerstva može uključivati i pristup odozdo prema gore i pristup odozgo prema dolje; ističe da je pristup odozdo prema gore, koji uključuje opsežne rasprave s predstavnicima iz javnih, privatnih i trećih sektora, kao primjer navela država članica koja dobro napreduje u svojim pripremama;

53.  naglašava činjenicu da pristup odozdo prema gore i pristup odozgo prema dolje osiguravaju uključenost nacionalnih strategija za rješavanje socijalnih, gospodarskih i okolišnih situacija uz opširnu uključenost na regionalnoj i lokalnoj razini; pozdravlja ovaj učinkovit način na koji se jamči da su strateški zahtjevi ispunjeni te da su istodobno u pripreme što je više moguće uključeni relevantni dionici;

Zaključci

54.  pozdravlja postizanje sporazuma o pravnom okviru za kohezijsku politiku uz zaključivanje pregovora o Uredbi o zajedničkim odredbama i VFO-u;

55.  priznaje važnost višeslojnog upravljanja u pripremnim fazama te ističe da su se neke od najnaprednijih priprema temeljile na značajnom dijalogu s dionicima na regionalnoj i lokalnoj razini;

56.  naglašava poziv koji je Komisija uputila državama članicama i regijama da nastoje osigurati da pripremljeni sporazumi o partnerstvu i operativni programi budu najviše kvalitete; napominje da će to pomoći pri stvaranju kvalitetnih prijedloga projekata usmjerenih na posebne ciljeve kako bi financiranje iz fondova EU-a ostvarilo najveći učinak;

57.  shvaća da aktivna i dobro upućena nacionalna i regionalna uprava koja surađuje s Komisijom može imati pozitivan učinak na napredak pri pripremama; stoga strogo preporučuje da Komisija te nacionalne i regionalne vlasti imaju stalno pritok informacija, kao što su detalji o predstojećim provedbenim aktima;

58.  preporučuje da bi države članice u kojima dolazi do ozbiljnih kašnjenja trebale strogo slijediti preporuke Komisije; naglašava činjenicu da bi Komisija trebala povećati potporu kako bi osigurala da se ti sporazumi o partnerstvu i operativni programi država članica dogovore čim prije; napominje, stoga, da bi pregled napretka država članica tijekom pripremnih faza pomogao smanjenju kašnjenja; primjećuje također da bi tijekom provedbene faze Komisija mogla priskočiti u pomoć onim državama članicama koje zaostaju;

o
o   o

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) SL L 210, 31.7.2006., str. 25. (2) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 21. (3) SL C 371 E, 20.12.2011., str. 39. (4) SL C 390 E, 18.12.2012., str. 27. (5) SL C 371 E, 20.12.2011., str. 41. (6) SL C 169 E, 15.6.2012., str. 23. (7) SL C 56 E, 26.2.2013., str. 22.