Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2014. o budućim odnosima EU-a i ASEAN-a (2013/2148(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir glavni pravni okvir za odnose s ASEAN-om, to jest Sporazum o suradnji između ASEAN-a i EEZ-a potpisan u ožujku 1980.(1),
– uzimajući u obzir tekuće pregovore i/ili sklapanje sedam sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i država članica ASEAN-a, točnije, Bruneja Darussalama, Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura, Tajlanda i Vijetnama,
– uzimajući u obzir pregovore oko sporazumâ o slobodnoj trgovini s Malezijom, Tajlandom i Vijetnamom te sklapanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura,
– uzimajući u obzir strategiju EU-a „Novo partnerstvo s jugoistočnom Azijom” iz srpnja 2003. (COM(2003)0399), u kojoj se kao ključni prioriteti prepoznaju poboljšanje regionalne trgovine i investicijskih odnosa s ASEAN-om, kao i dijalog u određenim političkim područjima,
– uzimajući u obzir 7. sastanak parlamentarnog partnerstva Azije i Europe (ASEP) i 22. sastanak na vrhu ASEAN-a,
– uzimajući u obzir Deklaraciju iz Nürnberga o poboljšanom partnerstvu EU-a i ASEAN-a iz ožujka 2007. i akcijski plan iz studenog 2007.,
– uzimajući u obzir akcijski plan ojačavanja partnerstva ASEAN-a i EU-a (2013. – 2017.) iz Bandar Seri Begawana donesen u Bruneju Darussalamu 27. travnja 2012.,
– uzimajući u obzir pristupanje Europske unije Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji (TAC) u Phnom Penhu 12. srpnja 2012.(2),
– uzimajući u obzir 9. sastanak na vrhu Azijsko-europskog sastanka (ASEM) održan u Vientianeu u Laosu u studenom 2012.,
– uzimajući u obzir Azijsko-europsku zakladu (ASEF), osnovanu u veljači 1997. radi pružanja prostora za nevladin dijalog,
– uzimajući u obzir program podrške regionalnoj integraciji ASEAN-a i EU-a (APRIS), program podrške regionalnoj integraciji ASEAN-a (ARISE) i instrument regionalnog dijaloga EU-a i ASEAN-a (READI) kao potpora usklađivanju politika i uredbi u sektorima koji nisu povezani s trgovinom,
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i SAD-a o azijsko-pacifičkoj regiji od 12. srpnja 2012.,
– uzimajući u obzir osnivanje Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN) 8. kolovoza 1967.,
– uzimajući u obzir nacrt gospodarske zajednice ASEAN-a dogovoren 2007. i Povelju ASEAN-a usvojenu 2008.,
– uzimajući u obzir prvu deklaraciju ASEAN-a o ljudskim pravima od 18. studenog 2012., osnivanje Međuvladine komisije ASEAN-a za ljudska prava (AICHR) i prvi dijalog između AICHR-a i Stavrosa Lambrinidisa, koji obavlja novu funkciju posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava, održan 8. svibnja 2013.,
– uzimajući u obzir 14. sastanak na vrhu ASEAN-a održan 2009. i osmišljavanje plana jedinstvenog tržišta (gospodarske) zajednice ASEAN-a, političko-sigurnosne zajednice ASEAN-a i društveno kulturne zajednice ASEAN-a,
– uzimajući u obzir 22. sastanak na vrhu ASEAN-a održan u Bruneju 24. i 25 travnja 2013.,
– uzimajući u obzir 7. sastanak na vrhu istočne Azije (EAS) koji su u Phnom Penhu 20. studenog 2012. održale vođe 17 zemalja ASEAN-a, Kine, Japana i Južne Koreje (ASEAN+3), Indije, Australije i Novog Zelanda (ASEAN+6) i Sjedinjenih Američkih Država,
– uzimajući u obzir Sporazum ASEAN-a o upravljanju katastrofama i izvanrednim situacijama (AADMER),
– uzimajući u obzir zajedničku izjavu s 8. sastanka ministara za socijalnu skrb i razvoj ASEAN-a koji se 6. rujna 2013. održao u Phnom Penhu usvojenoj radi pripreme za sastanak na vrhu ASEAN-a koji se planira u listopadu 2013. te uputom koja je u njoj sadržana da je pristup socijalnim doplacima temeljno ljudsko pravo,
– uzimajući u obzir svoje nedavne rezolucije o državama članicama ASEAN-a, posebno one od 11. rujna 2013. o pregovorima o sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Malezije(3), od 13. lipnja 2013. o položaju muslimana pripadnika etničke skupine Rohingya(4), od 11. lipnja 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca(5), od 18. travnja 2013. o Vijetnamu te posebno o slobodi izražavanja(6) i od 7. veljače 2013. o Laosu i slučaju Sombatha Somphonea(7),
– uzimajući u obzir svoje nedavne rezolucije o državama članicama ASEAN-a, posebno one od 17. veljače 2011. o sukobima na granici između Tajlanda i Kambodže(8), od 7. srpnja 2011. o Indoneziji, uključujući napade na manjine(9), od 25. studenog 2010. o Mjanmaru: provođenje izbora i puštanje vođe oporbe Aung San Suu Kyi(10), od 20. svibnja 2010. o situaciji u Burmi/Mjanmaru(11), od 20. svibnja 2010. o situaciji u Tajlandu(12), od 26. studenog 2009. o situaciji u Laosu i Vijetnamu(13) te od 5. veljače 2009. o položaju izbjeglica iz Mjanmara u Tajlandu(14),
– uzimajući u obzir Glavna načela o poslovanju i ljudskim pravima: provođenje okvira Ujedinjenih naroda zaštite, poštovanja i pomoći, koja je Vijeće UN-a za ljudska prava donijelo 16. lipnja 2011.,
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A7-0441/2013),
A. budući da je ASEAN trenutačno jedna od najvažnijih rastućih regionalnih organizacija na svijetu, i u smislu gospodarskog razvoja, i u smislu geopolitičke dinamike;
B. budući da je Poveljom ASEAN-a potpisanom u studenom 2007. ustanovljen status pravne osobe te pravni i institucionalni okvir ASEAN-a, uključujući osnivanje Odbora stalnih predstavnika (CPR) čija je svrha potpora i usklađivanje rada ASEAN-a;
C. budući da je cilj gospodarske zajednice ASEAN-a do 2015. stvoriti unutarnje tržište za 600 milijuna ljudi, kada će ASEAN sa svojim konkurentnim gospodarskim subjektima i brzo rastućom unutarnjom potražnjom biti usporediv s drugim velikim svjetskim tržištima kao što su EU, Sjedinjene Američke Države, Kina, Japan i Indija te slijedom toga postati snažan gospodarski partner na regionalnom i međunarodnom tržištu; budući da će se određene države članice ASEAN-a suočiti s izazovima u tom procesu kad je riječ o konkurentnosti, socijalnoj stabilnosti te jačanju i razvoju socijalnih sastavnica integracijskog procesa;
D. budući da je napor država članica ASEAN-a za gospodarskim restrukturiranjem nakon azijske financijske krize 1997. pomogao državama članicama da se u pravilu dobro nose sa sadašnjom globalnom gospodarskom krizom;
E. budući da je 1993. osnovan Regionalni forum ASEAN-a (ARF) radi poticanja dijaloga i savjetovanja oko političkih i sigurnosnih pitanja te doprinosa stvaranju povjerenja i preventivnoj diplomaciji u azijsko-pacifičkoj regiji;
F. budući da je na posljednjem sastanku na vrhu ASEAN-a zatražena denuklearizacija Korejskog poluotoka, a države s nuklearnim oružjem potaknute su da pristupe protokolu Sporazuma o jugoistočnoj Aziji bez nuklearnog oružja; budući da je na sastanku na vrhu također raspravljano o mogućem budućem sudjelovanju Istočnog Timora u ASEAN-u;
G. budući da Kina povećava svoje gospodarske veze s državama jugoistočne Azije; budući da su određene države članice ASEAN-a osnažile suradnju o pomorskoj sigurnosti s SAD-om budući da Rusija smatra Aziju važnim dijelom svoje međunarodne strategije; budući da države ASEAN-a i dalje imaju važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u regiji; budući da EU i ASEAN dijele zajedničku zabrinutost oko neriješenih sporova oko teritorija u Južnom kineskom moru i u osobitom im je interesu da se održi mir, stabilnost, poštovanje međunarodnog prava i posebno Povelje UN-a te prava mora Ujedinjenih naroda iz 1982.; podupire Načela o Južnom kineskom moru u šest točaka iz srpnja 2012. i smjernice za primjenu Deklaracije o ponašanju sudionika u Južnom kineskom moru iz 2011. kojima se nastoji postići mirno rješavanje spora;
H. budući da se prema Deklaraciji ASEAN-a o ljudskim pravima održava autonomija različitih država kad je riječ o stvaranju vlastitih pravnih instrumenata radi zaštite ljudskih prava, iako se uspostavlja opći zajednički okvir radi zaštite ljudskih prava u cijeloj regiji;
I. budući da je 8. studenog 2013. tajfun Haiyan razorio Filipine, uništivši pritom cijele gradove, ostavljajući za sobom još nepoznat broj mrtvih, vjerojatno tisuće, te milijune ljudi bez domova; budući da se ta oluja, dosad najjača zabilježena oluja koja je zahvatila kopno, može shvatiti kao pokazatelj velike opasnosti sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta;
J. budući da velike razine onečišćenja izazvanog dimom iz velikih šumskih požara u toj regiji imaju velike posljedice na okoliš i mogle bi postati neuobičajenom prijetnjom sigurnosti;
K. budući da EU i ASEAN dijele politički cilj promicanja blagostanja, suradnje i mira u njima pripadajućim regijama i diljem svijeta;
L. budući da je cilj akcijskog plana iz Bandar Seri Begawana iz 2012. između EU-a i ASEAN-a više strateško usredotočivanje na suradnju kad je riječ o tri stupa ASEAN-a, kao i na kulturnu i razvojnu suradnju, te održavanje redovnih sastanaka na razini ministara i visokih dužnosnika;
M. budući da, imajući u vidu aktualne pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i Malezije, Tajlanda i Vijetnama, kao i zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura te dugoročni cilj međuregionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini, sve je hitnija potreba izrade sveobuhvatnog političkog okvira s partnerima iz ASEAN-a;
1. smatra da ASEAN, kao važan regionalni i globalni gospodarski čimbenik, može imati važnu ulogu u promicanju mirnog i multilateralnog svjetskog poretka; želi da se institucionalni, gospodarski i politički kapacitet ASEAN-a još više razvije;
2. snažno potiče ASEAN da nastavi s političkom i gospodarskom integracijom, pogotovo s ambicioznim planom ASEAN-a za gospodarsku zajednicu do 2015., što obuhvaća liberalizaciju unutarnjeg tržišta rada i što bi bilo od velike koristi za sve uključene države;
3. čestita vođama ASEAN-a na znatnom napretku ostvarenom u regionalnom procesu integracije, što je najočitije u uspostavi gospodarske zajednice ASEAN-a; smatra da bi uz te pozitivne novosti trebala doći i jača parlamentarna dimenzija te poziva vođe ASEAN-a da razmotre službeno priznavanje uloge međuparlamentarne skupštine ASEAN-a (AIPA) kao integralnog dijela samog ASEAN-a putem Povelje;
4. ističe veliki gospodarski potencijal regije ASEAN-a i potiče zemlje ASEAN-a te nacionalna i strana poduzeća koja posluju u zemljama ASEAN-a da djeluju u skladu s principima društveno odgovornog poslovanja, da aktivno poštuju glavne norme o radu Međunarodne organizacije rada i opća načela UN-a o poduzećima i ljudskim pravima da promiču primjereno očuvanje radnih mjesta i pristup dostojanstvenim uvjetima rada te da stvore okruženje koje ide ususret razvoju sindikata i njihovih aktivnosti; s tim u vezi potiče Komisiju da pomogne u razvoju mjera jačanja međunarodnih i lokalnih kapaciteta provođenja zakona;
5. smatra da bi države članice ASEAN-a trebale krenuti prema novoj fazi uključivog gospodarskog i socijalnog razvoja s posebnim naglaskom na promicanju ljudskih, socijalnih, radničkih i gospodarskih prava svojih građana kako bi njihova društva postala pravednija i ravnopravnija; smatra da je za ostvarenje tog cilja potrebno da se povećanje gospodarskog bogatstva iskoristi za osnaživanje mreža zaštite i socijalne sigurnosti; potiče i EU da unaprijedi suradnju na području ljudskih prava kako bi doprinijela u tome da Međuvladina komisija ASEAN-a za ljudska prava (AICHR) postane učinkovita u unapređenju i zaštiti ljudskih prava;
6. naglašava da EU i ASEAN imaju zajedničke političke i gospodarske interese te da bi njihov daljnji razvoj trebao biti prioritet i da bi ih trebalo nadograditi do razine strateškog partnerstva; pozdravlja činjenicu da ESVD, u znak priznanja važnosti tog odnosa, razmatra mogućnost imenovanje voditelja izaslanstva EU-a u ASEAN-u; očekuje da će rezultat toga biti ostvarivanje pojačane koordinacije između voditelja izaslanstava EU-a u državama članicama ASEAN-a i veleposlanstava država članica EU-a te proširenje političke vjerodostojnosti i vidljivosti EU-a; poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu i Komisiju da izrade novu, sveobuhvatniju strategiju za jugoistočnu Aziju;
7. vjeruje da bi EU i njegove države članice trebali raditi na zajedničkom i usklađenom pristupu regiji ASEAN-a te podržavati i nadopunjavati jedni druge te time omogućiti EU-u da razvije snažniju gospodarsku i političku prisutnost u regiji; vjeruje da je važno da se poveća prisutnost predstavnika EU-a i država članica na svim razinama na regionalnim i nacionalnim skupovima ASEAN-a;
8. predlaže da se Unija više potrudi kad je riječ o podizanju javne osviješćenosti u tim zemljama o činjenici da se vanjska politika Unije temelji na njenoj ulozi regulatorne sile koja nastoji promicati regionalnu integraciju političkim dijalogom, preferencijalnim trgovinskim sporazumima i sporazumima o partnerstvu;
9. toplo pozdravlja pregovore o sedam sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i sedam pojedinačnih država članica ASEAN-a, koji će biti temelji čvršćih odnosa, te naglašava potrebu za ubrzanjem pregovora s preostalim državama članicama ASEAN-a; poziva na brzu ratifikaciju postojećih sporazuma o partnerstvu i suradnji (Partnership and Cooperation Agreement - PCA); vjeruje međutim da sporazumi o partnerstvu i suradnji s pojedinačnim državama ne bi trebali postati kamen spoticanja kad je riječ o ukupnim odnosima između EU-a i ASEAN-a;
10. podržava jačanje parlamentarne dimenzije odnosa; smatra da bi se uspostavljanjem službene međuparlamentarne skupštine EU-a i ASEAN-a, kad za to sazriju okolnosti, još više poboljšali odnosi između EU-a i država članica ASEAN-a te bi poslužila kao forum za multilateralnu razmjenu radi rješavanja pitanja od svjetske važnosti na sveobuhvatniji način; također predlaže stvaranje veza između Pododbora Parlamenta za ljudska prava i međuvladine komisije ASEAN-a za ljudska prava; vjeruje da bi Ured za promicanje parlamentarne demokracije mogao pružiti pomoć međuparlamentarnoj skupštini ASEAN-a (AIPA) u gradnji kapaciteta uz jačanje uloge nacionalnih parlamenata, kao i AIPA-e u sklopu ASEAN-a;
11. naglašava koristi povećanja broja zajedničkih sastanaka na visokoj razini te zajedničke suradnje i razumijevanja u sklopu multilateralnih foruma kao što su oni Ujedinjenih naroda i njihovih agencija odnosno Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije;
12. naglašava bi se sastanci između Azije i Europe (ASEM) i parlamentarno partnerstvo Azije i Europe (ASEP), kao postojeći forumi za dijalog između EU-a i ASEAN-a na državnoj i parlamentarnoj razini, trebali poboljšati i proširiti;
13. podupire ASEAN u stvaranju vlastitog prostora između oprečnih gospodarskih i sigurnosnih interesa Kine, Japana i Sjedinjenih Država; želio bi da EU bude aktivan politički partner ASEAN-u u sklopu potrage za mirnim rješenjima važnih sigurnosnih i geostrateških izazova slijedeći iskustvo EU-a u sprečavanju i rješavanju sukoba te rješavanju graničnih i teritorijalnih sporova radi doprinosa stvaranju mira i regionalne stabilnosti;
14. zabrinut je zbog nedavnih događaja u Južnom kineskom moru te pozdravlja rad radne skupine na provedbi Deklaracije o ponašanju sudionika u južnom Kineskom moru kojim se želi pronaći mirno rješenje od uzajamne koristi za spor oko morske granice u tom području;
15. poziva Uniju da bliskom suradnjom s ASEAN-om doprinese ublažavanju geopolitičkih regionalnih napetosti, što podrazumijeva jačanje mehanizama za rješavanje sukoba;
16. primjećuje napore na području mjera protiv piratstva u državama ASEAN-a te pozdravlja dosadašnja pozitivna izvješća; ističe vrlo važnu i kompleksnu narav morskih dostavnih ruta na tom području za svjetsko gospodarstvo te njihovu ranjivost i smatra da bi to trebalo biti stalni predmet napora EU-a u regiji;
17. poziva Komisiju i ESVD da na temelju iskustva EU-a nastave pružati pomoć u sklopu postupka izgradnje kapaciteta tajništva ASEAN-a i institucija ASEAN-a; predlaže da se nastavi podrška regionalnoj integraciji ASEAN-a koju pruža program EU-a (ARISE);
18. podržava potporu međuregionalnim posjetima kulturnih izvođača te poziva države članice da potaknu veću prisutnost regije ASEAN u državnim medijima i obrazovnom programu te da povećaju njihovu prisutnost u regiji putem kulturnih ustanova i drugim sredstvima kojima bi se proširile i produbile kulturne veze s državama ASEAN-a te poboljšalo te promicalo zajedničko kulturno znanje i dijalog;
19. vjeruje da je vrijedno razmotriti organiziranje „kulturne” godine s različitom temom svake godine, u sklopu koje bi se jedna država EU-a predstavljala među državama članicama ASEAN-a i obrnuto, država ASEAN-a mogla bi se predstavljati u Europi;
20. pozdravlja činjenicu da je EU sada najveći partner u znanstvenoj suradnji s većinom država članica ASEAN-a, te predlaže da program Komisije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. bude aktivnije promoviran među znanstvenim ustanovama u regiji;
21. ističe važnost programa razmjene, kako bi se pospješila mobilnost mladih, kao što je Erasmus, za međukulturnu studentsku i istraživačku suradnju između institucija visokog obrazovanja EU-a i ASEAN-a; predlaže osnivanje ASEAN-ovih centara za učenje na europskim sveučilištima te EU-ovih centara za učenje na sveučilištima ASEAN-a i proširenje mogućnosti kad je riječ o združenim diplomskim studijima; vjeruje da EU mora proširiti sveučilišne programe na engleskom kako bi azijskim studentima olakšao pristup europskim sveučilištima, dok bi se istraživačima iz EU-a trebalo pomoći u pristupu istraživačkim programima u Aziji, uključujući suradnju sa sveučilišnom mrežom ASEAN-a (AUN);
22. predlaže da se uporabom novog instrumenta partnerstva poduzmu koraci kako bi se intenzivirale redovne razmjene i zajednički postupci učenja kad je riječ o npr., multikulturalnim društvima i demokratskim strukturama za 21. stoljeće; ističe potrebu da se obuhvate prava manjina i promiče jednakost spolova i prava žena, te da se poboljšaju životni uvjeti djevojaka i žena, socijalni i radni standardi uključujući zabranu prisilnog rada i rada djece, da se promiče primjerena zaštita radnih mjesta i pristup dostojanstvenim uvjetima rada te razvijanje održivih i sveobuhvatnih državnih sustava blagostanja, pravnih i sigurnosnih sustava, gospodarske suradnje i drugih primjerenih mjera;
23. ustraje na važnosti razvoja međuljudskih kontakata i pohvaljuje rad Azijsko-europske zaklade (ASEF), čija je temeljna funkcija razvijanje veza između civilnih društava u obje regije; poziva EU da preuzme aktivniju i istaknutiju institucionalnu ulogu od one običnog člana;
24. poziva na pokretanje inicijativa za bratimljenje gradova radi povezivanja regija u Europi s Azijom, što su područja na kojima se dosad nije odvijalo mnogo razmjena;
25. predlaže da EU poveća svoju međuregionalnu suradnju s ASEAN-om kad je riječ o upravljanju i prevenciji kriza i katastrofa, velikim izazovima kao što su održiv razvoj u područjima sigurnosti hrane, upravljanja resursima (uključujući i upotrebu slatkovodnih i morskih resursa i u Mekong subregiji) i poljoprivrednog ulaganja, urbanizacije, povezanosti i prometa, kao i klimatskih promjena, obnovljive energije, energetske učinkovitosti, turizma, istraživanja i razvoja;
26. primjećuje da je siromaštvo i dalje problem u državama ASEAN-a te da posebno pogađa žene, slabije obrazovane osobe, seoska područja i manjinske etničke ili vjerske skupine; stoga uočava potrebu za poboljšanjem podjele bogatstva i promicanjem socijalne pravde na svim razinama te smatra da još uvijek postoji potreba za novom strategijom EU-a za promicanje razvoja i borbu protiv nejednakosti u tim zemljama, uključujući pristup financiranju mikrozajmovima; smatra da bi se ta strategija posebno trebala temeljiti na sljedećim načelima; koherencije politike razvoja, dugoročne učinkovitosti pomoći, davanja prvenstva osnovnim socijalnim potrebama i sudjelovanja nacionalnih zainteresiranih strana, uključujući nacionalnih parlamenata, lokalnih vlasti i nevladinih organizacija koje se bave razvojem i civilnog društva;
27. naglašava činjenicu da bi EU trebao pomoći gradnji kapaciteta Međuvladine komisije ASEAN-a za ljudska prava, kao i pružiti tehničku pomoć Odboru ASEAN-a za žene i djecu;
28. s nestrpljenjem iščekuje ostvarivanje pojačane suradnje i obostranog približavanja na području pitanja ljudskih prava kao što su sloboda izražavanja i sloboda medija, pravo na slobodu okupljanja i udruživanja, uključujući za sindikate, te smatra da EU i ASEAN imaju svoja područja u kojima se može ostvariti napredak kao npr., postupanje prema migrantima i manjinama;
29. očekuje da će pregled Opisa posla Međuvladine komisije ASEAN-a za ljudska prava pružiti mogućnost za jačanje njezine uloge; poziva ASEAN da razvije standarde i pravila kojima se olakšava provedba njegove Deklaracije o ljudskim pravima; naglašava da obveze država članica ASEAN-a u okviru međunarodnog prava imaju prednost pred oprečnim odredbama u ovoj Deklaraciji; predlaže također da se u budućnosti razviju regionalni mehanizmi za rješavanje sporova i sankcioniranje kršenja ljudskih prava, po modelu iz drugih regija poput Europskog suda za ljudska prava; podržava pojačanu suradnju u zajedničkim pitanjima ljudskih prava;
30. potiče EU da pojača svoju pomoć i suradnju u borbi protiv korupcije, između ostalog potičući ratifikaciju i primjenu Konvencije UN-a protiv korupcije;
31. potiče Komisiju da nastavi pomagati državama ASEAN-a kako bi smanjile međusobne nejednakosti te da ih prati na njihovu putu prema političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj integraciji na regionalnoj razini, pridajući pritom posebnu pozornost najslabije razvijenim zemljama (Kambodži, Laoskoj Narodnoj Demokratskoj Republici i Mjanmaru);
32. potiče na primjenu smjernica zemljišne politike EU-a iz 2004. u borbi protiv prisvajanja zemljišta; posebice naglašava da bi se donatori trebali posvetiti zemljišnoj politici koja je usmjerena na obranu i jačanje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;
33. izražava zadovoljstvo zbog odluke država članica ASEAN-a da ASEAN proglase zonom bez nuklearnog oružja te vjeruje da bi drugi trebali slijediti taj primjer;
34. izražava zabrinutost u vezi s politikom zaštite okoliša, posebno zbog stope nezakonite sječe i paljenja stabala, te zbog smoga koji pritom nastaje i ima velike negativne učinke unutar i izvan granica ASEAN-a; žali zbog činjenice da je politika EU-a na području biogoriva doprinosi brzom povećanju proizvodnje palmina ulja što vodi do otimanja zemlje i/ili nepovoljnog zapošljavanja siromašnog seoskog stanovništva na plantažama uljane palme; smatra da je stoga od ključne važnosti u kontekstu razvojne pomoći podržati prava na zemlju siromašnih osoba u državama u razvoju; podržava ulaganje većeg truda u zaštitu okoliša i biološke raznolikosti, pohvaljuje rad centra za biološku raznolikost ASEAN-a i s nestrpljenjem iščekuje ostvarivanje bliže suradnju između EU-a i ASEAN-a u vezi s ublažavanjem posljedica klimatskih promjena i prilagodbom na klimatske promjene;
35. poziva države članice ASEAN-a da postignu sporazum oko koordiniranih mjera za sprečavanje i borbu protiv velikih požara koji imaju razoran učinak na okoliš; potiče Indoneziju da ratificira sporazum iz 2002. o zagađenju koje je posljedica požara u regiji;
36. ističe da bi EU trebao također pojačati politički dijalog i suradnju na pitanjima poput temeljnih prava, uključujući prava etničkih i vjerskih manjina, štiteći pritom slobodu izražavanja i slobodan protok informacija, te isto tako o pitanjima od zajedničkog interesa koja se odnose na vladavinu prava i pitanjima sigurnosti kao što su borba protiv transnacionalnog kriminala, korupcije, utaje poreza, pranja novca i trgovine ljudima i drogom, borba protiv terorizma, neširenje nuklearnog naoružanja, razoružanje, pomorska sigurnost i kibernetička sigurnost;
37. zabrinut je zbog urbanističkih izazova s kojima se suočavaju zemlje ASEAN-a, koji su posljedica njihova gospodarskog rasta, uključujući područja kao što su upravljanje migracijskim tokovima iz sela u gradove, urbanističko planiranje, gradnja osnovne infrastrukture i pružanje osnovnih usluga, mjere u sklopu prevencije širenja sirotinjskih četvrti te prikladnost korištenja čistim i obnovljivim izvorima energije kako bi se smanjilo onečišćenje; poziva Komisiju da surađuje sa zemljama ASEAN-a u strategijama usmjerenima na navedene probleme;
38. predlaže pružanje potpore regionalnoj gospodarskoj integraciji, osobito kad je riječ o slobodnom protoku robe, usluga i ulaganja, mobilnosti kvalificiranih radnika i dodatno jačanje suradnje u sklopu upravljanja katastrofama i krizama, sigurnosti i borbe protiv siromaštva te problema povezanih s migracijom;
39. podsjeća na to da je također važno podržati rastući privatni sektor jačanjem dijaloga između europskih i azijskih poduzeća i javno-privatne suradnje u financijskim, ulagačkim, gospodarskim i trgovačkim pitanjima te u pitanjima povezanim s davanjem međunarodne dimenzije europskim MPS-ima i njihovu pristupu tržištu te s tekućom svjetskom financijskom krizom; potiče u tom smislu razmjenu najboljih praksi između EU-a i ASEAN-a;
40. primjećuje da više izvoznika tekstila u EU među državama članicama ASEAN-a predstavlja važan gospodarski sektor i podsjeća da je odobrenje za opće sustave povlastica (GSP i GSP+) povezano s provedbom temeljnih radnih standarda i konvencija Međunarodne organizacije rada te drugih važnih konvencija koje su od ključne važnosti za ostvarivanje održivog razvoja;
41. poziva vođe država članica ASEAN-a da podrže cilj EU-a da sudjeluje u budućim sastancima na vrhu istočne Azije nakon pristupanja Europske unije Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji;
42. pozdravlja mirovni proces i demokratske reforme u Burmi/Mjanmaru, koji predstavljaju povijesnu priliku za jačanje odnosa EU-a i ASEAN-a; i dalje je međutim zabrinut zbog položaja etničkih manjina; zahtijeva od burmanske vlade i njezinih susjeda iz ASEAN-a, posebno u vezi s etničkom skupinom Rohingya, da učine sve što je u njihovoj moći kako bi poboljšali životne uvjete i prava građana;
43. pozdravlja ratifikaciju Statuta Međunarodnog kaznenog suda (MKS) od strane Kambodže i Filipina te potiče sve države članice ASEAN-a da učine isto; također apelira na sve države članice ASEAN-a da slijede svjetski trend ukidanja smrtne kazne; potiče države članice ASEAN-a da ratificiraju i primjenjuju Konvenciju UN-a protiv korupcije;
44. pohvaljuje Indoneziju i Filipine za njihovo aktivno sudjelovanje u Partnerstvu otvorenih vlada i pokazanu predanost jačanju veće otvorenosti vlada i javnog integriteta; predlaže da preostale države ASEAN-a zatraže članstvo u Partnerstvu otvorenih vlada i razviju svoje akcijske planove u bliskoj i sadržajnoj suradnji s civilnim društvom i lokalnim organizacijama;
45. izražava međutim zabrinutost zbog činjenice da u mnogim državama ASEAN-a slučajevi prisvajanja zemljišta, nekažnjavanje onih koji su povezani s vladajućim elitama i korupcija ugrožavaju golem gospodarski i društveni napredak u regiji ASEAN;
46. nalaže svojem predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju ESVD-u, Vijeću i Komisiji, međuparlamentarnoj skupštini ASEAN-a (AIPA), Tajništvu ASEAN-a te vladama i parlamentima država članica ASEAN-a.