Amandamni Europskog parlamenta od 15. siječnja 2014. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 2001/110/EZ o medu (COM(2012)0530 – C7-0304/2012 – 2012/0260(COD))(1)
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Tekst koji je predložila Komisija
Izmjena
Amandman 17 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 1.
(1) Nakon presude Suda Europske unije od 6. rujna 2011. u slučaju C-442/098, pelud u medu smatra se sastojkom u smislu Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanje, prezentiranje i oglašavanje hrane9. Presuda Suda temelji se na odluci koja se oslanja na iznesene činjenice da se pelud u medu nalazi većinom zbog centrifugiranja koje obavlja pčelar radi prikupljanja meda. Međutim, pelud dospijeva u košnicu kao posljedica aktivnosti pčela i prirodno je prisutan u medu bez obzira vrca li pčelar med centrifugiranjem ili ne. Stoga je potrebno razjasniti, ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje10na genetski modificirani pelud u medu, da je pelud sastavni dio meda, koji je prirodna tvar koja ne sadrži sastojke i nije sastojak u smislu Direktive 2000/13/EZ. Stoga, je u skladu s tim potrebno izmijeniti Direktivu Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu11. (1) U Direktivi 2001/110/EZ1 med se definira kao prirodna slatka tvar koju proizvode pčele. Med se uglavnom sastoji od različitih šećera, pretežno fruktoze i glukoze, kao i drugih tvari, kao što su organske kiseline, enzimi i krute čestice koje dospijevaju u med tijekom njegova nastajanja. Direktivom 2001/110/EZ zadržavaju se prirodne karakteristike meda ograničavanjem ljudske intervencije koja bi mogla promijeniti sastav meda. Tom Direktivom posebno se zabranjuje dodavanje sastojaka medu, uključujući prehrambene aditive i bilo kakvih drugih dodataka. Isto tako, tom se Direktivom zabranjuje uklanjanje sastavnih dijelova karakterističnih za med, uključujući pelud, osim ako je to neizbježno pri uklanjanju stranih tvari. Ti uvjeti u skladu su sa standardom Codex Alimentarius za med.
(1a) Kako bi se uzela u obzir sve veća osjetljivost potrošača na prisutnost genetski modificiranih organizama u hrani i njihovo pravo da o tome budu informirani, u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011, Direktivu Vijeća 2001/110/EZ* treba sukladno tome izmijeniti.
__________________________________
* Direktiva Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (SL L 10, 12.1.2002., str. 47).
(1b) Pelud je dio kriterija sastava meda utvrđenih Direktivom 2001/110/EZ. Dostupni dokazi, uključujući empirijske i znanstvene podatke, potvrđuju da pelud u medu potječe od medonosnih pčela. Peludna zrnca padaju u nektar koji medonosne pčele skupljaju. U košnici pčele skupljeni nektar koji sadrži zrnca peluda pretvaraju u med. Prema dostupnim podacima dodatni pelud u med može dospjeti od peludi na pčelinjim dlačicama, peludi u zraku u košnici i od peludi koju pčele pohranjuju u ćelije koje se slučajno mogu otvoriti dok subjekti vrcaju med. Iz toga proizlazi da pelud ulazi u košnicu kao posljedica aktivnosti pčela i da je prirodno prisutan u medu bez obzira vrcaju li subjekti med ili ne. Nadalje, subjekti ne dodaju namjerno pelud u med budući da takvo dodavanje zabranjuje Direktiva 2001/110/EZ.
(1c) U Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća1 „sastojak” se definira kao tvar koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane, a koja je i dalje prisutna u gotovom proizvodu, čak i u izmijenjenom obliku. Ta definicija podrazumijeva namjernu uporabu tvari u proizvodnji ili pripremi hrane. Uzimajući u obzir prirodne karakteristike meda, posebno prirodno porijeklo prisutnosti sastavnih dijelova karakterističnih za med, uključujući pelud, potrebno je razjasniti da se pelud i bilo koji drugi sastavni dio karakterističan za med ne smiju smatrati „sastojcima” meda u smislu Uredbe (EU) br. 1169/2011.
__________________
1Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani (SL L 304, 22.11.2011., str. 18).
(1e) Mjere za supostojanje na razini države članice utvrđene u skladu s člankom 26.a Direktive 2001/18/EZ trebaju osigurati da standardne analize meda nisu potrebne, među ostalim, određivanjem minimalnih uvjeta za udaljenost.
Amandman 7 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 4.
(4) Prilozi Direktivi 2001/110/EZ sadrže tehničke elemente koje bi možda trebalo prilagoditi ili ažurirati kako bi se uzeo u obzir razvoj relevantnih međunarodnih standarda. Ta Direktiva Komisiji ne dodjeljuje odgovarajuće ovlasti za brzu prilagodbu ili ažuriranje Priloga kako bi se uzeo u obzir razvoj međunarodnih standarda. Stoga, radi dosljedne provedbe Direktive 2001/110/EZ, ovlasti za prilagodbu ili ažuriranja Priloga te Direktive kako bi se uzeo u obzir ne samo tehnički napredak već i razvoj međunarodnih standarda također se trebaju dodijeliti Komisiji.
Briše se.
Amandman 8 Prijedlog Direktive Uvodna izjava 6.
(6) Stoga, kako bi se u obzir uzeo tehnički napredak i, ako je potrebno, razvoj međunarodnih standarda, ovlast za usvajanje akata u skladu s člankom 290. Ugovora treba se dodijeliti Komisiji kako bi prilagođavala ili ažurirala tehničke karakteristike povezane s opisima i definicijama proizvoda u Prilozima Direktive 2001/110/EZ.
Briše se.
Amandman 20 Prijedlog Direktive Članak 1. – točka 1. Direktiva 2001/110/EZ Članak 2. – točka 5.
5. Pelud, prirodni sastavni dio karakterističan za med, ne smatra se sastojkom, u smislu članka 6. stavka 4. Direktive 2000/13/EZ, proizvoda definiranih u Prilogu 1. ovoj Direktivi.
5. Pelud, prirodni sastavni dio karakterističan za med, ne smatra se sastojkom, u smislu članka 2. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011, proizvoda definiranih u Prilogu 1. ovoj Direktivi.
Komisija je ovlaštena prilagoditi delegirane akte u skladu s člankom 6.a kako bi izmijenila tehničke karakteristike koje se odnose na nazive, opise i definicije proizvoda u Prilogu I. te kriterije sastava meda u Prilogu II., kako bi se uzeli u obzir tehnički napredak te po potrebi razvoj relevantnih međunarodnih standarda.
2. Ovlast donošenja delegiranih akata iz članka 4. i 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od (…) (Ured za publikacije mora unijeti datum stupanja na snagu ovog akta o izmjeni).
2. Ovlast donošenja delegiranih akata iz članka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od …*. Komisija sastavlja izvješće u vezi s delegiranom ovlasti najkasnije u roku od devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće ovom produženju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
__________________________
* dDatum stupanja na snagu ove Direktive kojom se izmjenjuje tekst.
3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4. i 6. Odlukom o poništenju prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj naveden. Opoziv nema utjecaja na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. Odlukom o poništenju prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj naveden. Ona ne utječe na valjanost bilo kojeg od delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 15 Prijedlog Direktive Članak 1. – točka 3. Direktiva 2001/110/EZ Članak 6.a – točka 5.
Delegirani akt donesen u skladu s člancima 4. i 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze nikakve primjedbe u roku dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako prije isteka navedenog roka Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju primjedaba. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Delegirani akt donesen u skladu s člankom 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u razdoblju od dva mjeseca nakon što su o njemu obaviješteni ili ako prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.