Europski parlament,

–  uzimajući u obzir rezoluciju UN-ove Komisije za sprečavanje kriminala i kazneno pravosuđe iz travnja 2013., koju je podržalo Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a u srpnju 2013., kojom potiče države članice UN-a „da proglase nezakonito krijumčarenje divljim biljnim i životinjskim vrstama ozbiljnim kaznenim djelom kada su uključene skupine organiziranog kriminala”, smjestivši ga tako na istu razinu s trgovinom ljudima i krijumčarenjem droge,

–  uzimajući u obzir istragu o internetskoj trgovini slonovačom unutar EU-a koju su proveli INTERPOL i Međunarodni fond za dobrobit životinja (IFAW), a kojom se utvrdilo da je provođenje zakona o internetskom kriminalu povezanim s divljom i faunom i florom u povojima te je pozvao na uvođenje posebnog zakonodavstva o internetskoj trgovini kojim bi se regulirala trgovina divljim biljnim i životinjskim vrstama u EU-u,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2013. o EU strateškim ciljevima za 16. sastanak konferencije ugovornih stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) održane u Bangkoku (Tajland) od 3. do 14. ožujka 2013(1),

–  uzimajući u obzir rezultate gore spomenutog sastanka konferencije ugovornih stranaka (CoP 16) na kojoj su se stranke dogovorile o nizu konkretnih mjera protiv krivolova i krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući odluke 16.39 – 16.40 i odluke 16.78 – 16.83,

–  uzimajući u obzir Konvenciju CITES, provedenu u Europskoj uniji putem Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima(2) te Uredbu Komisije (EZ) br. 865/2006 kojom se uspostavljaju detaljna pravila o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97(3),

–  uzimajući u obzir preporuku br. 155 (2011) Stalnog odbora Bernske konvencije o nezakonitom ubijanju, stupičarenju i trgovini divljim pticama, donesenu 2. prosinca 2011. te popratni plan Komisije za iskorjenjivanje nezakonitog ubijanja, stupičarenja i trgovine pticama (12/2012),

–  uzimajući u obzir nedavne inicijative SAD-a, Filipina i Gabona za uništavanje svojih zaliha nezakonite slonovače kako bi se podigla svijest javnosti u vezi s povećanom potražnjom za slonovačom, većim razinama nezakonite trgovine i krivolova te poduzele mjere protiv krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu jedanaest vođa afričkih država u kojima su rasprostranjeni slonovi od 26. rujna 2013., kao dio obveze Clintonove globalne inicijative djelovanja za Partnerstvo za spas afričkih slonova, kojom se potiču druge zemlje da „proglase ili ponovo proglase nacionalni moratorij na sav komercijalni uvoz, izvoz i domaću prodaju i kupovinu kljova i proizvoda od slonovače sve dok populacije divljih slonova više ne budu ugrožene krivolovom”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2013. o „organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuka za djelovanje i poduzimanje inicijativa (konačno izvješće)(4), a posebno njezin stavak 127. te rezoluciju od 11. lipnja 2013. o „organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca”: preporuke za djelovanje i poduzimanje inicijativa (privremeno izvješće)”(5),

–  uzimajući u obzir rezultate radionice o međunarodnom kriminalu povezanom s divljom faunom i florom koju je održao njegov Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane 27. veljače 2013. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji od 29. listopada 2013. o kriminalu povezanom s divljom florom i faunom (O-000123/2013 – B7‑0529/2013),

–  uzimajući u obzir članak 115. stavak 5. i članak 110. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je sada kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući krivolov i nezakonitu sječu, prijevoz nezakonitih proizvoda i derivata divljih životinja te nezakonitu prodaju u potrošačkim zemljama, ozbiljna transnacionalna grana s godišnjim prometom od najmanje 19 milijardi dolara te je sada četvrta najveća nezakonita aktivnost na svijetu nakon krijumčarenja droge, krivotvorenja i trgovine ljudima,

B.  budući da nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta često uključuje transnacionalne mreže organiziranog kriminala te takve mreže i militantne pobunjeničke skupine koriste kao izvor prihoda;

C.  budući da kriminal povezan s divljom faunom i florom prijeti dobrobiti životinjskih jedinki i očuvanju uključenih životinjskih i biljnih vrsta te ugrožava čitave lokalne ekosustave;

D.  budući da je kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama postao ozbiljna prijetnja sigurnosti, političkoj stabilnosti, gospodarstvu, izvoru zarade na lokalnoj razini, prirodnim resursima i kulturnom nasljeđu mnogih zemalja; budući da je opseg odgovora potrebnog da bi se učinkovito riješile te prijetnje često izvan isključive nadležnosti agencija za provedbu zakona o ekologiji i divljim biljnim i životinjskim vrstama ili samo jedne zemlje ili regije;

E.  budući da je nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta velika prijetnja ne samo sigurnosti, vladavini prava i razvoju lokalnih zajednica u kojima se biljne i životinjske vrste uništavaju, već i miru i sigurnosti nacija i regija u kojima se te zajednice nalaze, kao i održivom svjetskom razvoju;

F.  budući da borba protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama zahtijeva usklađeni svjetski odgovor na najvišoj političkoj razini te između agencija za provedbu zakona na međunarodnoj i nacionalnoj razini, kao i učinkovitu upotrebu sredstava za jačanje provedbe zakona i kaznenopravnih sustava;

G.  budući da će sve dok potražnja za proizvodima divljih biljnih i životinjskih vrsta bude i dalje velika, a napori u provođenju zakona mali, zakonita trgovina i dalje biti paravan za nezakonitu trgovinu te će pokretati krivolov;

1.  naglašava da je Europska unija važno tržište i tranzitni pravac nezakonitu trgovinu divljim biljnim i životinjskim vrstama; skreće pozornost na činjenicu da Europol procjenjuje da prihodi prikupljeni krijumčarenjem ugroženih vrsta iznose od 18 do 26 milijardi eura godišnje, a Europska unija je vodeće svjetsko odredišno tržište;

2.  naglašava da je cilj CITES-a osigurati da međunarodna trgovina divljim biljnim i životinjskim vrstama ne prijeti opstanku vrsta u divljini;

3.  zabrinut je da je organizacija Global Financial Integrity u izvješću pod nazivom „Transnacionalni kriminal u zemljama u razvoju” u veljači 2011. nezakonitu trgovinu proizvodima od divljih biljnih i životinjskih vrsta samo preko interneta procijenila na 10 milijardi dolara godišnje;

4.  izražava zabrinutost zbog veće povezanosti osoba i novca povezanih s trgovinom divljim biljnim i životinjskim vrstama s drugim oblicima organiziranog kriminalnog djelovanja, uključujući krijumčarenje droge i oružja, korupciju i prijevaru, kao i militantnost i terorizam;

5.  zabrinut je da nedostatak kapaciteta provedbe zakona, velike zarade i male kazne čine krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta primamljivim za organizirane kriminalne skupine, osobito one koje se bave krijumčarenjem;

6.  naglašava da je potrebno, ako Europska unija i države članice žele zaista imati vodeću ulogu u zaštiti ugroženih vrsta, ne samo hitno osigurati aktivnu i ambicioznu promidžbu međunarodnih pregovora, već i stvoriti najprikladniji pravni okvir i okvir za provedbu uvjeta kojim bi se osiguralo da sve rupe u zakonu koje doprinose toj nezakonitoj trgovini budu riješene u njezinim granicama;

7.  skreće pozornost na činjenicu da kriminal povezan s divljom faunom i florom može biti ozbiljna prijetnja vladavini prava i održivom razvoju;

8.  svjestan je da se krivolov različitih divljih biljnih i životinjskih vrsta događa i na teritoriju EU-a te da se još uvijek događaju ubijanja, hvatanja, lov i trgovina rijetkim vrstama koje su posebno zaštićene pa čak i ugroženim vrstama navedenima u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ (Direktiva o staništima) i Prilogu I. Direktivi 2009/147/EC (Direktiva o pticama);

Djelovanje unutar EU-a

9.  potiče Komisiju da odmah odredi akcijski plan EU-a protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama i krijumčarenja, uključujući očekivane rezultate i rokove;

10.  naglašava da je EU važno tranzitno odredište nezakonitih proizvoda divljih biljnih i životinjskih vrsta poput slonovače i živih životinja, kao što je naglašeno u nedavnom izvješću TRAFFIC-a(6) te je stoga u povoljnom položaju za kontrolu nad tom trgovinom;

11.  poziva države članice da uvedu moratorij na sav komercijalni uvoz, izvoz i domaću prodaju i kupovinu kljova te neobrađenih i obrađenih proizvoda od slonovače sve dok populacije divljih slonova više ne budu ugrožene krivolovom;

12.  poziva države članice da se pridruže drugim strankama Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u slanju jasnih upozorenja protiv krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta i potražnje za nezakonitim proizvodima od divljih biljnih i životinjskih vrsta uništavanjem vlastitih zaliha nezakonite slonovače;

13.  poziva države članice da potpuno provedu Preporuku Komisije 2007/425/EZ kojom se određuje paket mjera za provedbu Uredbe (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divljih biljaka i životinja uređenjem trgovine njima; preporučuje da države članice osiguraju trenutačno zapljenu svih oduzetih primjeraka kako bi se bolje proveo CITES i zaštitila dobrobit živih životinja;

14.  poziva Komisiju da uključi Stalni odbor CITES-a u vezi s odlukom 16.47 konferencije ugovornih stranaka (CoP 16) o odredbama da se regulira odlaganje primjeraka kojima se nezakonito trgovalo i koji su zaplijenjeni kako bi se osigurali koordinirani pristupi razmjeni informacija i brzom udomljavanju zaplijenjenih živih životinja;

15.  potiče države članice da ojačaju pravosuđe u EU-u boljom osviještenošću, kapacitetom i resursima kako bi se osiguralo učinkovito kazneno gonjenje za nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta te da kriminalci dobiju kazne razmjerne ozbiljnosti kaznenog djela; stoga potiče Komisiju da usmjeri usklađivanje među državama članicama u okviru Preporuke Komisije br. 2007/425/EZ kako države članice s najmanjim kaznama ne bi bile korištene kao odabrane ulazne točke;

16.  poziva Komisiju da pomno nadzire i nadgleda provedbu Direktive 2008/99/EZ o zaštiti okoliša koristeći kazneni zakon, s obzirom da sada, u nekim državama članicama, još ne postoji odredba za učinkovite kaznene sankcije koje su, u okviru direktive, također nužne za one koji ubijaju, uništavaju, posjeduju ili uzimaju primjerke zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta;

17.  poziva, ne temelju zabrinutosti sličnih onima koje su izražene u UN-ovoj rezoluciji iz svibnja 2013. koja uključuje kriminal povezan sa šumama, na reviziju postojećih instrumenata EU-a u vezi s nezakonitom trgovinom drva i drugim radnjama u vezi sa šumom kako bi odredio jesu li dovoljno primjereni i učinkoviti za borbu s visokim brojkama u nezakonitoj trgovini koje su trenutno zabilježene u EU-u;

18.  skreće pozornost na činjenicu da trenutno unutar EU-a još uvijek postoje velike razlike među državama članicama s obzirom na sustav kazni protiv onih koji trguju, hvataju, love ili posjeduju primjerke zaštićenih divljih biljnih i životinjskih vrsta; ističe da takvo različito postupanje među državama članicama s obzirom na kazne često nepovoljno utječe na učinkovitost nadzornih sustava te učinkovitost onih koji su odgovorni za nadzor u svakoj državi članici;

19.  poziva na primjerene sankcije za kršenje Uredbe (EZ) br. 338/97 kako bi se spriječio kriminal povezan s divljom faunom i florom te uzela u obzir tržišna vrijednost vrste, vrijednost očuvanja vrsta uključenih u kazneno djelo te nastali troškovi; poziva na razvoj sustava koji osigurava redovito ažuriranje i prilagodbu iznosa kazni;

20.  naglašava činjenicu da se Direktivom 2008/99/EZ o zaštiti okoliša kaznenim zakonom usklađuju definicije kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama koji se odnosi na kaznena djela u Uniji; nadalje ističe da se Direktivom od država članica zahtijeva uspostava djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kaznene sankcije te stoga potiče države članice da odmah postave odgovarajuće razine sankcija za kaznena djela povezana s divljim biljnim i životinjskim vrstama;

21.  poziva Komisiju i Vijeće da podrže posebna osposobljavanja za cijeli lanac provedbe zakona u okviru relevantnih postojećih financijskih instrumenata;

22.  poziva države članice da u borbi protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama upotrebljavaju sve relevantne europske i domaće instrumente za borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca te kako bi se osiguralo oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi u borbi protiv kriminala u vezi s divljim biljnim i životinjskim vrstama;

23.  poziva sve države članice da poštuju rezoluciju UN-ove Komisije za sprečavanje kriminala i kazneno pravosuđe iz travnja 2013. ažuriranjem zakonodavstva kako bi se osiguralo da je nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta uz sudjelovanje skupina organiziranog kriminala definirano kao kazneno djelo za koje se može dobiti do četiri godine zatvora ili više, tako da se UN-ova Konvencija o transnacionalnom organiziranom kriminalu može koristiti kao temelj za međunarodnu suradnju i uzajamnu pravnu pomoć;

24.  poziva EU i države članice da potpuno provedu preporuke navedene u „Projektu WEB”, istrazi INTERPOL-a i IFAW-a o internetskoj trgovini bjelokosti unutar EU-a;

25.  svjestan je da je neodrživ i nemoralan lov za trofejima uzrokovao veliki pad broja pripadnika ugroženih vrsta navedenih u Dodatku I. i II. CITES-u te potiče države članice da podupru moguću reviziju zakonodavnih odredbi EU-a koje uređuju uvoz lovnih trofeja u države članice EU-a i da traže dozvole za uvoz trofeja svih vrsta navedenih u popisu u Prilogu B relevantnog teksta;

26.  primjećuje dokumentirane probleme životinja ulovljenih u divljini koje se legaliziraju preko upotrebe manje restriktivnih odredaba za razmnožavanje; poziva Komisiju da podrži odluke 16.63 – 16.66 CoP16 o primjercima rođenim u zatočeništvu i na farmi te da financijski podrže studiju kojom se procjenjuje zabrinutost u vezi s vrstama za koje se tvrdi da su rođene u zatočeništvu i za izradu smjernica za prostorije za pregled;

27.  poziva na uspostavu specijalizirane jedinice za kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama pri Europolu koji bi imao potpune transnacionalne ovlasti i odgovornosti kao i dovoljan broj kvalificirane radne snage i odgovarajuće financiranje, kako bi se centralizirali podaci i analize te uskladile istrage, što bi trebalo rezultirati zajedničkim istragama i usklađenijim strateškim pristupom; poziva na poboljšanu povezanost lokalnih istražnih tijela u državama članicama i međunarodnih istražnih tijela kako bi se poboljšala razmjena informacija te na taj način povećala učinkovitost rada lokalnih inspektora;

28.  poziva države članice da u tu svrhu uspostave nacionalnu stručnu skupinu za sigurnost okoliša (NEST) prema preporuci Interpola te da se uključe u koordinirane operacije preko predložene jedinice za kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama pri Europolu;

29.  poziva Komisiju da osigura da su resursi namijenjeni CITES-u u okviru njegovih službi dovoljni kako bi se omogućilo EU-u da ima vodeću ulogu, u svjetlu stupanja na snagu tzv. Amandmana Gaborone Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka;

30.  poziva Komisiju i Vijeće da iskoriste svoje trgovinske i razvojne instrumente kako bi uspostavili namjenske programe, s ciljem jačanja provedbe CITES-a i osiguranja sredstava za izgradnju kapaciteta protiv krivolova i krijumčarenja, osobito podupirući, jačajući i šireći inicijative provedbe zakona poput ASEAN-WEN-a (ASEAN Mreža za provedbu zakona o divljim biljnim i životinjskim vrstama) , HA-WEN-a (Mreža za provedbu zakona o divljim biljnim i životinjskim vrstama Afričkog roga), LATF-a (radna skupina Sporazuma iz Lusake), PAPECALF-a (podregionalni akcijski plan zemalja prostora COMIFAC za provedbu primjene nacionalnih zakona o divljim biljnim i životinjskim vrstama 2012–2017), kojima je cilj uspostaviti regionalne stručne centre i pružiti modele za suradnju protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama;

31.  potiče Europsku uniju i države članice da proaktivno rade na tome da osvijeste građane Europe u vezi s činjenicom da kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama nije problem koji se tiče drugih kontinenata, već gorući problem koji se tiče našeg planeta i ekosustava s političkim, ekonomskim i socijalnim utjecajem na zajednice diljem svijeta;,

Međunarodno djelovanje

32.  potiče Komisiju i Vijeće da uključe borbu protiv kriminala povezanog s biljnim i životinjskim vrstama kao prioritet u izradu programa financijskih instrumenata za razvojnu pomoć, kako u tematski program tako i u regionalni;

33.  pozdravlja činjenicu da je kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama „promaknut” na razinu ozbiljnoga međunarodnog organiziranog kriminala, poput trgovine ljudima i krijumčarenja droge, sukladno rezoluciji UN-ove Komisije za sprečavanje kriminala i kazneno pravosuđe od 26. travnja 2013. te poziva Komisiju i države članice da iskoriste svoju trgovinsku i razvojnu politiku kako bi osigurale potpunu primjenu međunarodnog sporazuma; primjećuje da je među prioritetima EU-a za 68. sjednicu Opće skupštine Ujedinjenih naroda koje je Vijeće usvojilo u lipnju 2013. i dalje ideja da se povećaju napori u borbi protiv kriminala povezanog s biljnim i životinjskim vrstama te nezakonite sječe i da se promiče poboljšano upravljanje;

34.  poziva Komisiju i države članice da učine sve na CITES-u i u bilateralnom dijalogu sa zemljama potrošačima kako bi osigurali zatvaranje paralelnih međunarodnih i domaćih legalnih tržišta koja stimuliraju potražnju za vrstama koje su u velikoj opasnosti, kao što su slonovi, nosorozi i tigrovi;

35.  ukazuje na postojanje mehanizama dostupnih u okviru CITES-a za stranke koje ne poštuju konvenciju; stoga potiče Komisiju i države članice da ih u potpunosti koriste ako je opravdano;

36.  poziva Komisiju i države članice da uspostave uzajamni fond ili sličan instrument na temelju članka 187. revidirane uredbe o financijskim pravilima koja se primjenjuje za opći proračun Unije, s ciljem očuvanja zaštićenih područja i borbe protiv krijumčarenja i krivolova divljih biljnih i životinjskih vrsta, kao dio akcijskog plana protiv krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta;

37.  poziva EU i njezine države članice da snažno podupru Međunarodni konzorcij za borbu protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama (ICCWC), koji uključuje CITES, Interpol, UNODC (Ured UN-a za droge i kriminal), Svjetsku banku i Svjetsku carinsku organizaciju te osiguravanjem financijskih resursa i stručnog znanja, kako bi se olakšala izgradnja kapaciteta vlada, razmjena informacija i obavještajnih podataka te poduprlo to da članovi ICCWC-a provode zakon i pridržavaju ga se;

38.  pozdravlja činjenicu da je na posljednjem sastanku na vrhu skupine G–8 (održane u u Lough Erneu u Sjevernoj Irskoj u lipnju 2013.) odlučeno da se poduzmu mjere za rješavanje nezakonitog krijumčarenja zaštićenih ili ugroženih vrsta te ponudi politička i praktična potpora onim regionalnim i međunarodnim organizacijama koje predvode u naporima da se poveća sposobnost zemalja da prate i kontroliraju svoje granice te da se razmotre olakšavajući faktori kao što su korupcija, transnacionalni organizirani kriminal i nezakonito krijumčarenje koji ugrožavaju upravljanje i vladavinu prava, te u nekim slučajevima predstavljaju važan izvor financiranja za teroriste;

39.  poziva Komisiju da, svojim radom s afričkim i azijskim državama u kojima su rasprostranjene pojedine životinje, pomogne tim državama u jačanju politika i pravnih okvira, povećanju kapaciteta provedbe zakona, razvijanju djelotvornih pravosudnih sustava i jačanju mehanizama za rješavanje korupcije, kako bi se poboljšala borba protiv kriminala povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, uključujući podupiranjem i financiranjem inicijativa poput skupa alata ICCWC-a;

40.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju politike i zakonodavne okvire, povećaju kapacitet provedbe zakona, zadovolje potrebe tehnologije prikupljanja podataka i razviju učinkovite pravosudne sustave na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, između ostaloga, podupirući primjenu inicijativa poput ICCWC-ova skupa alata i osposobljavanja specijaliziranih tužitelja za kaznena djela u vezi s divljim biljnim i životinjskim svijetom;

41.  poziva Komisiju da razvije i primijeni regionalne strategije i mreže provedbe zakona o divljim biljnim i životinjskim vrstama koje su međusobno povezane putem globalnih mehanizama za usklađivanje, između ostalog podupirući Interpolov Program za kaznena djela u okolišu i uspostavu programa NEST i njihovo uključenje u regionalna izvršna tijela kao što su radna skupina Sporazuma iz Lusake, HA-WEN, SAWEN (Južnoafrička mreža za provedbu zakona divljim biljnim i životinjskim vrstama ) i ASEAN-WEN;

42.  primjećuje veliku i rastuću potražnju za nezakonitim proizvodima od divljih biljnih i životinjskih vrsta iz Kine i sjeveroistočne Azije te naglašava potrebu stavljanja tog pitanja na dnevni red dijaloga između EU-a i Azije, na najveću političku razinu; u tom smislu podupire, kao važan korak, sporazum koji su u srpnju 2013. potpisali povjerenik Potocnik i kineski zamjenik ministra državne uprave za šumarstvo Zhang Jianlong o zajedničkim naporima u borbi protiv krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta te podupire njegovu potpunu provedbu;

43.  potiče Komisiju i države članice da razmotre pitanja s Afričkom unijom, NEPAD-om (Novo partnerstvo za razvoj Afrike), AMCEN-om (Afrička ministarska konferencija za zaštitu okoliša) i Komisijom Afričke unije u okviru predstojećeg sastanka na vrhu između Afrike i EU-a 2014. kako bi se utvrdila područja timskog djelovanja u vezi s ovim globalnim izazovom za sljedeću zajedničku strategiju Afrike i EU-a za razdoblje 2014. – 2020.;

44.  potiče Komisiju da uključi problem krijumčarenja divljih biljnih i životinjskih vrsta u transatlantsku suradnju s ciljem razvoja zajedničkog pristupa, što osigurava djelotvorne legalne sustave kojima se sprječava da proizvodi kojima se nezakonito trgovalo uđu na europska ili američka tržišta i kojima se poboljšavaju komunikacijski kanali za dijeljenje informacija o upravljanju divljim biljnim i životinjskim vrstama i trgovinskim propisima;

45.  potiče Komisiju i države članice da podupru napore ključnih zemlja za suradnju među ministarstvima kako bi se osmislile i provele dobro istražene kampanje za smanjenje potražnje i osiguranje prikladnog dugoročnog ulaganja za provedbu tih strategija;

46.  poziva Komisiju da podupre razvoj alternativnih izvora zarade za lokalne zajednice najbliže dotičnim biljnim i životinjskim vrstama koji očito doprinose oporavku i očuvanju populacija divljih biljnih i životinjskih vrsta te uključuju zajednice u operacije protiv krivolova;

47.  poziva Komisiju i države članice da donesu i provedu jasne i djelotvorne zakone i politike kojima se odvraća potrošnja proizvoda dobivenih od ugroženih divljih biljnih i životinjskih vrsta te da educiraju potrošače o učinku njihove potrošnje divljih biljnih i životinjskih vrsta i omoguće adekvatne informacije o posljedicama i opasnostima svojstvenim nekontroliranom širenju nekih nepoznatih vrsta u prirodnim ekosustavima;

o
o   o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, tajništvu CITES-a, Interpolu, Europolu, UNODC-u, Svjetskoj banci i Svjetskoj carinskoj organizaciji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013)0047. (2) SL L 61, 3.3.1997., str. 1. (3) SL L 166, 19.6.2006., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0245. (6) http://ec.europa.eu./environment/cites/pdf/Overview%20significant%20seizures.pdf