Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2158(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0091/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0091/2014

Rasprave :

PV 25/02/2014 - 4
CRE 25/02/2014 - 4

Glasovanja :

PV 25/02/2014 - 5.20
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0129

Usvojeni tekstovi
PDF 615kWORD 195k
Utorak, 25. veljače 2014. - Strasbourg
Europski semestar za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta
P7_TA(2014)0129A7-0091/2014
Rezolucija
 Prilog

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u godišnjem pregledu rasta za 2014. (2013/2158(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i 153. stavak 5. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 28. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2014.” (COM(2013)0800) i nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju priloženog uz nju,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2013. o „Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: implementation of 2013 priorities’(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (EMU)” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000122/2013 – B7-0524/2013 upućeno Komisiji i rezoluciju Parlamenta od 21. studenog 2013. koja se odnosi na komunikaciju Komisije naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije (EMU)”(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2010. o „prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica: drugi dio integriranih smjernica strategije Europa 2020.”(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000120/2012 upućeno Komisiji i rezoluciju Parlamenta od 14. lipnja 2012. koja se odnosi na „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta”(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenog 2010. pod naslovom „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682) i rezoluciju Parlamenta od 26. listopada 2011. na tu temu(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. studenog 2012. na temu „Sporazum o socijalnom ulaganju kao odgovor na krizu”(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir usmeno pitanje O-000057/2013 – B7-0207/2013 upućeno Komisiji i odgovarajuću rezoluciju Parlamenta od 12. lipnja 2013. o komunikaciji Komisije „U susret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.”(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća(9),

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0091/2014),

A.  budući da je recesija u europodručju završila, brojčano govoreći, u drugom tromjesečju 2013., ali budući da će godišnji rast u europodručju ostati nestabilan ove godine, a nezaposlenost je još uvijek na vrlo visokoj razini; budući da se rast treba znatno poticati kako bi se to moglo smatrati dugoročnim oporavkom i kako bi došlo do potrebnog zamaha za oslobađanje EU-a od njegovih društveno-gospodarskih izazova;

B.  budući da je nezaposlenost u EU-u dosegnula zabrinjavajuću brojku od 26,6 milijuna, a dugoročna je nezaposlenost porasla u većini država članica te da je dosegnula rekordnu razinu u EU-u kao cjelini; budući da je pad zaposlenosti više izražen u onim državama koje provode znatnu fiskalnu reformu;

C.  budući da je stopa nezaposlenosti mladih dosegnula neviđenu razinu, u prosjeku 23 % za EU kao cjelinu, i budući da je u nekim državama članicama stopa nezaposlenosti mladih između 16 i 25 godina viša od 50 %; budući da je situacija na tržištu rada posebno kritična za mlade koji, bez obzira na stupanj obrazovanja, često budu nezaposleni, imaju nesigurne ugovore o radu, neplaćeni pripravnički rad ili emigriraju; budući da se ekonomski gubitak koji je ostvaren u 2011. godini zbog nesudjelovanja mladih na tržištu rada procjenjuje na 153 milijarde eura u državama članicama, što odgovara iznosu u vrijednosti od 1,2 % bruto društvenog proizvoda EU-a; budući da prekruto uređenje tržišta rada u nekoliko država članica vodi do nedostatka fleksibilnosti za učinkovitu apsorpciju šokova; budući da se postojećim uređenjem tržišta rada mogu u nekim slučajevima nerazmjerno štititi oni koji su već uključeni u tržište rada te ono može imati negativan utjecaj na uključivanje mladih ljudi u radnu snagu;

D.  budući da je ovo najdublja i najdugotrajnija kriza u gospodarskoj povijesti u posljednjih 100 godina, međutim izbjegnuta je katastrofa, a učinci krize raspodijelili su se na mnogo godina, čak i desetljeća; budući da ti učinci uključuju daljnji rast dugoročne nezaposlenosti, što bi moglo uzrokovati strukturnu nezaposlenost; budući da se segmentacija tržišta rada nastavlja povećavati, prosječni dohoci kućanstava smanjuju se u mnogim državama članicama, a pokazatelji upućuju na trend siromaštva nešto više razine i ozbiljnih oblika te socijalne isključenosti, uključujući siromaštvo unatoč zaposlenju nekoliko godina unaprijed;

E.  budući da je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno ukazao na to kako ima mjesta za bolje i progresivnije oporezivanje, što bi pomoglo u smanjenju nejednakosti u EU-u; budući da postoji potreba da se porezno opterećenje prebaci s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se promicali rast i stvaranje radnih mjesta te donio dodatan prihod tijekom tog razdoblja te kako bi se povećala legitimnost napora u pogledu konsolidacije;

F.  budući da su učinci krize uzrokovali neviđenu i sve veću razliku u proizvodnji i zapošljavanju između ključnih i perifernih država; budući da je razlika između ključnih i perifernih država u pogledu stope nezaposlenosti dosegnula 10 postotnih bodova 2012., u usporedbi sa samo 3,5 postotnih bodova 2000.; budući da je predviđeno da će ta razlika dosegnuti vrhunac ove godine;

G.  budući da je nužno nastaviti s diferenciranom fiskalnom konsolidacijom koja pozitivno utječe na rast kako bi se jamčila dugoročna održivost socijalne države i javnih financija;

H.  budući da bi se poboljšanja u gospodarstvu trebala smatrati poticajem za odlučan nastavak ulaganja napora kako bi se naglasak mogao staviti na rast i zapošljavanje, u cilju nastavka programa reformi radi unaprjeđenja konkurentnosti i osiguranja dugotrajnog oporavka;

I.  budući da su pogreške u gospodarskim predviđanjima Komisije za rast i nezaposlenost posljednjih godina dokaz potrebe za poboljšanim modelom predviđanja i strategije u cilju završetka krize; budući da se ritam fiskalne konsolidacije usporio; budući da je stvaranje radnih mjesta u europodručju i dalje vrlo slabo; budući da je, prema Eurostatu, inflacija u eurozoni ispod ciljeva ESB-a;

J.  budući da postoji pritisak demografskih promjena na nacionalne proračune i mirovinske sustave; budući da se životni vijek neprestano produžuje:

K.  budući da treba uzeti u obzir koeficijent životnog vijeka u cilju postizanja održivosti mirovinskog sustava;

L.  budući da je tijekom krize usmjerenost na brzinu i intenzitet provođenja strukturnih reformi bila asimetrična među državama članicama, tako da je bila zahtjevnija za periferne države nego za ključne države; budući da bi sve države članice trebale imati jednaki zamah i poduzimati nužne strukturne reforme kako bi se promicali održiv i ujednačen rast te stvaranje radnih mjesta u tom području;

M.  budući da sve države članice moraju poboljšati svoje rezultate i konkurentnost te veliki izazov s kojim se europodručje trenutno suočava predstavljaju društveno-gospodarske razlike među državama članicama; budući da je u interesu svih država članica osigurati pravodobno i učinkovito rješavanje pitanja zapošljavanja i socijalnih izazova kako bi se izbjeglo gospodarsko pogoršanje;

N.  budući da je ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje, istraživanje i inovacije – ključna područja gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta – u EU-u i dalje manje nego među glavnim gospodarskim partnerima i konkurentima drugdje u svijetu; budući da je produktivno ulaganje u ta područja ključno za održiv izlazak iz krize;

O.  budući da bi potpora poduzetnicima trebala biti prioritet za države članice;

P.  budući da je kombinacija koherentne politike koja obuhvaća makroekonomske politike, strukturne politike, solidne ustanove tržišta rada, nesegmentirana tržišta rada, kolektivno pregovaranje i dovoljno financirane sustave socijalne skrbi ključna u apsorpciji cikličnih šokova; budući da je sustav koji se temelji na brzoj reintegraciji na tržište rada s pratećim mjerama temeljenima na fleksigurnosti također važan za apsorpciju cikličkih šokova;

Q.  budući da je stopa siromaštva u porastu od 2007., tako da je 24,2 % stanovništva EU-a trenutačno izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da su se smanjili izdaci za socijalnu zaštitu u gotovo svim državama članicama i budući da Odbor za socijalnu zaštitu upozorava da je sve veći broj ljudi izložen riziku od dohodovnog siromaštva, siromaštva djece, nezadovoljenih zdravstvenih potreba, ozbiljnog siromaštva i socijalne isključenosti;

R.  budući da EU ne uspijeva ostvariti gotovo niti jedan cilj strategije Europa 2020. i budući da je napredak u državama članicama u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. razočarao; budući da obveze preuzete programima nacionalnih reformi u 2013. nisu dovoljne da bi se postigla većina ciljeva na razini EU-a;

S.  budući da je ključno poticati demokratsku odgovornost, vlasništvo i legitimnost svih sudionika uključenih u Europski semestar; budući da je odgovarajuće uključivanje Parlamenta ključni dio ovog postupka; budući da su nacionalni parlamenti predstavnici i jamci prava koja su ostvarili i delegirali građani; budući da bi uvođenje Europskog semestra trebalo u cijelosti poštovati ovlasti nacionalnih parlamenata;

T.  budući da ne postoje mjere kojima bi se osiguralo da Europsko vijeće poštuje stajalište Parlamenta prije nego što svake godine donese prioritete koje je Komisija predložila u godišnjem pregledu rasta;

U.  budući da je od 20. do 22. siječnja 2014. održao sastanke na visokoj razini sa zastupnicima nacionalnih parlamenata (Europski parlamentarni tjedan) kako bi se raspravljalo o godišnjem pregledu rasta za 2014., uključujući aspekt zapošljavanja i socijalni aspekt;

Socijalni pokazatelji

1.  pozdravlja činjenicu da ove godine nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju priloženog godišnjem pregledu rasta prvi put obuhvaća pokazatelje zapošljavanja i socijalnih politika koji pružaju pomoć u jačanju praćenja zapošljavanja i socijalnog razvoja kao dio makroekonomskog nadzora u okviru Europskog semestra; smatra da to treba utjecati na smjernice za politiku u Europskom semestru u cilju jačanja socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije, što nije samo poželjno, već je i nužno kako bi se pronašao izlaz iz krize i spriječile ozbiljne društveno-gospodarske razlike u europodručju, potičući tako njegovu održivost; izražava duboku zabrinutost zbog ograničene uloge Europskog parlamenta u Europskom semestru; osuđuje činjenicu da su Komisija i Vijeće ostvarili mali napredak u jačanju demokratske kontrole vođenja gospodarske politike; smatra da prema postojećim Ugovorima članak 136. UFEU-a omogućava Vijeću, prema preporuci Komisije i uz glasove samo onih država članica čija je valuta euro, donošenje obvezujućih smjernica gospodarske politike za zemlje europodručja u okviru Europskog semestra; naglašava da bi poticajni mehanizam pojačao obvezujuću narav koordinacije gospodarske politike; poziva na međuinstitucionalni sporazum kako bi se Parlament uključio u izradu nacrta i odobravanje godišnjeg pregleda rasta te smjernica gospodarske politike i zapošljavanja;

2.  ističe da su socijalni i gospodarski prioriteti dogovoreni u okviru strategije EU2020 duboko međusobno povezani; vjeruje da se gospodarska održivost i makroekonomska ravnoteža ne mogu ostvariti ni kratkoročno ni dugoročno bez jačanja i zaštite socijalne dimenzije EMU-a; smatra da su društveni i gospodarski aspekti Unije dvije strane iste medalje i imaju ključnu ulogu u razvoju EU-a;

3.  primjećuje, međutim, da ti pokazatelji nisu obvezujući, za razliku od pregleda stanja postupka utvrđivanja makroekonomske neravnoteže; traži od Komisije i država članica da procijene stanje u svjetlu rastuće socijalne neravnoteže i neravnoteže u odnosu na zapošljavanje u EU-u;

4.  žali što su pokazatelji zapošljavanja i socijalni pokazatelji koje je predložila Komisija nedovoljni za temeljito obuhvaćanje zapošljavanja i socijalnog stanja u državama članicama; poziva na uključivanje dodatnih pokazatelja u pregled stanja, posebno razine siromaštva djece, pristupa zdravstvenoj skrbi, beskućništva i indeksa dostojnog rada kako bi se omogućila prikladna procjena socijalnog stanja u državama članicama; vjeruje da bi se pokazatelje, nakon savjetovanja s Parlamentom, trebalo redovito preispitivati; ukazuje na to da se mjerama ne osigurava to da Europsko vijeće poštuje stajalište Parlamenta prije nego što svake godine donese prioritete koje je Komisija predložila u godišnjem pregledu rasta;

Sastanci ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja Euroskupine

5.  ističe važnost održavanja sastanaka ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja Euroskupine, kad god je to moguće, prije sastanka na vrhu: vjeruje da su zajednički sastanci za osiguranje koherentnog stajališta između Vijeća EPSCO i ECOFIN jednako važni kako bi se osiguralo da se socijalna pitanja i pitanja u vezi sa zapošljavanjem više razmatraju u raspravama i odlukama tijela europodručja radi doprinosa sastancima čelnika država i vlada europodručja;

Potreba za ponovnim poticanjem unutarnje potražnje i otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta produktivnim ulaganjem i povećanom produktivnošću

Pakt o povećanju ulaganja i produktivnosti u EU-u

6.  ističe da, iako strukturne reforme mogu srednjoročno i dugoročno uroditi plodom, potreba za poticanjem unutarnje potražnje EU-a zahtijeva da Komisija i Vijeće povećaju ulaganja radi kratkoročnog održavanja rasta i kvalitetnih radnih mjesta te poticanja potencijala u srednjoročnom razdoblju; primjećuje da je glavni cilj već utvrđen u strategiji Europa 2020. i u Paktu za rast i zapošljavanje sklopljenom u lipnju 2012., ali da se financiranje mora ubrzati; stoga potiče države članice da uspostave paket ulaganja kako bi se kratkoročna gospodarska situacija i stanje na tržištima rada država članica znatno poboljšali, što se preporučuje u rezoluciji Parlamenta od 11. rujna 2013. naslovljenoj „Rješavanje problema nezaposlenosti mladih: moguća rješenja”(10);

7.  ističe da će se konkurentnost EU-a potaknuti ponajprije ulaganjima u obrazovanje koja potiču produktivnost, u istraživanje i razvoj, neprestanim inovacijama. dodatnom digitalizacijom i uslugama računalstva u oblaku; smatra da su to pokretači koji bi EU učinili poželjnim odredištem globalnih poduzeća, izvoznikom proizvoda i usluga s visokom dodatnom vrijednošću i osiguravateljem radnih mjesta visoke kvalitete;

8.  izražava zabrinutost da je više od 20 država članica, koje su također pogođene neskladom između potreba na tržištu rada i stvarnih kvalifikacija radne snage, smanjilo javne izdatke za obrazovanje u relativnom smislu (kao postotak BDP-a), ugrožavajući tako svoj rast i konkurentnost; ukazuje na to da će smanjivanje takvih ulaganja povećati strukturnu slabost EU-a, uzevši u obzir sve veće potrebe za visokokvalificiranim radnicima i činjenice da je trenutno u mnogim državama članicama velik udio radne snage niskokvalificiran; upozorava da je 2011. u 27 država članica, prema Eurostatu, gotovo polovina djece čiji su roditelji nisko obrazovani bila izložena riziku od siromaštva, u usporedbi s 22% djece čiji su roditelji imali srednjoškolsko obrazovanje i 7% onih čiji su roditelji visokoobrazovani, a najveće razlike koje je Eurostat uočio bile su u Rumunjskoj (78% djece u kućanstvima s niskim stupnjem obrazovanja u usporedbi s 2% kućanstava s visokim stupnjem obrazovanja), Češkoj (76% i 5%), Slovačkoj (77% i 7%), Bugarskoj (71% i 2%) i Mađarskoj (68% i 3%);

9.  pozdravlja činjenicu da Komisija u godišnjem pregledu rasta 2014. poziva države članice da zaštite ili promiču dugoročno ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, mjere u pogledu energije i klime; međutim, smatra to nedovoljnim kako bi se državama članicama s već ograničenim proračunima omogućilo postizanje tog cilja; poziva Komisiju da uspostavi plan koji će pomoći tim državama članicama da naprave nužna produktivna ulaganja, na primjer, u obrazovanje te istraživanje i razvoj s obzirom na potencijal tih sektora u stvaranju rasta i radnih mjesta;

Europska financijska sredstva

10.  naglašava da, u vrijeme ozbiljnih fiskalnih ograničenja i smanjene mogućnosti pozajmljivanja u privatnom sektoru, europski fondovi predstavljaju nužnu polugu za poticanje gospodarstva i pomoć pri postizanju ciljeva rasta i zapošljavanja u okviru strategije Europa 2020.;

11.  smatra da je kohezijska politika ključna u pomoći pri smanjivanju unutarnjih konkurentnih razlika i strukturne neravnoteže; poziva Komisiju da hitno ponovno programira neiskorištena strukturna sredstva u korist programa za zapošljavanje mladih i malih i srednjih poduzeća; poziva Komisiju da pronađe posebna rješenja za one države članice s vrlo visokom stopom nezaposlenosti koje će biti prisiljene vratiti sredstva EU-a zbog problema sufinanciranja;

12.  poziva Komisiju da primjeni načelo predopskrbe na ona sredstva koja su nužna za oporavak od krize, kao što su Europski socijalni fond za razdoblje 2014.-2020., pritom pažljivo nadzirući neželjene učinke načela predopskrbe kao što su rizik od automatskog povlačenja sredstva i učinka na profile plaćanje za one države članice koje imaju najvišu stopu nezaposlenosti i koje prolaze kroz postupke duboke fiskalne konsolidacije, posebno u pogledu programa za poticanje gospodarskog rasta, zapošljavanja i strateškog ulaganja;

13.  smatra da se najmanje 25 % nacionalnih kohezijskih fondova treba upotrijebiti za određene programe u okviru Europskog socijalnog fonda u onim državama članicama s najvećom stopom nezaposlenosti i siromaštva;

Kvalitetna radna mjesta i pristojne plaće u cilju povećanja produktivnosti

14.  poziva na razvoj tržišta rada koja su prilagodljivija i dinamična, koja se mogu prilagoditi problemima u gospodarskoj situaciji bez uzrokovanja otpuštanja i prekomjernih prilagodbi plaća; podsjeća da je kupovna moć puno radnika u EU-u osjetno narušena, dohoci kućanstava su smanjeni te je unutarnja potrošnja slaba, što dodatno potiče nezaposlenost i socijalnu isključenost, posebno u državama članicama koje su najviše pogođene krizom; ukazuje da smanjenje troškova rada koje se izravno prenosi na plaće ne može biti jedina strategija za obnovu konkurentnosti; primjećuje da se u komunikaciji o godišnjem pregledu rasta za 2014. naglašava da ključne zemlje koje imaju prostora za manevar mogu povećati plaće kao način povećanja potrošnje; poziva na izdavanje preporuka kako bi se pokazala snažna želja i promicao uravnotežen rast te stvaranje radnih mjesta u europodručju;

15.  primjećuje da Komisija u svojem nacrtu Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2014. naglašava da su smanjenja jediničnog troška rada i umjerenost plaća utjecala na kretanja cijena sporo, djelomično zbog istodobnih povećanja neizravnih poreza i administriranih cijena;

16.  primjećuje da su pristojna radna mjesta i plaće bitne ne samo za socijalnu koheziju i pravednost u društvu, nego i za održavanje jakog gospodarstva; poziva Komisiju i države članice d, u skladu sa svojim kompetencijama, predlože mjere kojima se rješava problem nejednakosti i jamče pristojne plaće; poziva države članice na borbu protiv siromaštva unatoč zaposlenju provodeći politike tržišta rada kojima je cilj osiguravanje zanemarive naknade koja ne omogućuje preživljavanje za one koji su zaposleni;

17.  primjećuje da žene potiču rast zapošljavanja u Europi pa je stoga potrebno više raditi na tome da se u potpunosti iskoristi proizvodni potencijal ženske radne snage boljom provedbom politika ravnopravnosti spolova i učinkovitijim korištenjem sredstava EU-a u tu svrhu;

18.  naglašava važnost istraživanja mogućnosti smanjenja pritiska na plaće preko mehanizama minimalne plaće prema nacionalnim praksama;

19.  naglašava da je kvaliteta radnih mjesta ključna u gospodarstvu s velikim intenzitetom znanja kako bi se promicala visoka radna produktivnost i brze inovacije kvalificiranom, prilagodljivom, predanom radnom snagom s pristojnim standardima zdravlja i sigurnosti, osjećajem sigurnosti i razumnim radnim vremenom;

Reforme za povećanje kvalitetnog sudjelovanja na tržištu rada

20.  poziva države članice na predstavljanje nacionalnih općih planova i planova za zapošljavanje mladih u nacionalnim programima reformi za 2014.; žali što, unatoč opetovanim zahtjevima Parlamenta, znatan broj država članica nije predstavio takve planove u 2013.;

21.  žali što Vijeće nije uspjelo uzeti u obzir poziv Parlamenta na usmjerenost na kvalitetu radnih mjesta i njegove smjernice za 2013.; poziva Komisiju na uključivanje kvalitete radnih mjesta, osposobljavanja, programa dvostrukog učenja, pristupa cjeloživotnom učenju, temeljnih radničkih prava i potpore mobilnosti tržišta rada te obavljanja samostalne djelatnosti kroz povećanu sigurnost radnika u preporuke za države na temelju godišnjeg pregleda rasta za 2014.;

22.  naglašava da se reforme tržišta rada trebaju usredotočiti na povećanje produktivnosti rada i učinkovitost radi poticanja gospodarske konkurentnosti EU-a i omogućivanja održivog rasta i otvaranja radnih mjesta, istodobno strogo poštujući sadržaj i duh europske socijalne stečevine i njezinih načela; smatra da reforme tržišta rada treba provesti tako da promiču unutarnju fleksibilnost i kvalitetu radnih mjesta;

23.  vjeruje da strukturne reforme tržišta rada trebaju uvesti unutarnju fleksibilnost kako bi se održala zaposlenost u vrijeme gospodarskog poremećaja te da trebaju osigurati kvalitetu radnih mjesta, sigurnost promjene radnog mjesta, stavljanje na raspolaganje programa za naknadu za nezaposlenost koji se temelje na uvjetima aktivacije i povezani su s politikom reintegracije koje održavaju poticaje za zapošljavanje, istodobno osiguravajući pristojan dohodak, i uspostavu ugovornih dogovora koji sprečavaju segmentaciju tržišta rada, predviđaju gospodarsko restrukturiranje i osiguravaju pristup cjeloživotnom učenju; vjeruje da samo se samo ravnotežom koja se temelji na fleksigurnosti može osigurati konkurentno tržište rada;

24.  naglašava važnost aktivnih, sveobuhvatnih i uključivih politika rada u trenutnom kontekstu; izražava duboku zabrinutost zbog toga što je nekoliko država članica, unatoč sve većoj stopi nezaposlenosti, smanjilo dodjelu proračunskih sredstava kojima se financiraju takve politike rada; poziva države članice na povećanje pokrivenosti i učinkovitosti aktivnih politika tržišta rada, uz blisku suradnju sa socijalnim partnerima;

25.  poziva države članice da, u suradnji s privatnim sektorom i socijalnim partnerima prema nacionalnim praksama, osmisle i predstave planove zapošljavanja s posebnim mjerama za stvaranje radnih mjesta, posebno u sektorima za koje je Komisija utvrdila da imaju veliki potencijal, kao što su sektor zdravstva i socijalne skrbi, gospodarstvo s niskim emisijama ugljika i učinkovitim korištenjem resursa i sektor informacijske i komunikacijske tehnologije; poziva države članice da tim planovima zapošljavanja podupru stvaranje mogućnosti za zapošljavanje, posebno za dugotrajno nezaposlene osobe, nezaposlene starije građane, žene i druge prioritetne skupine koje su posebno pogođene krizom, na primjer useljenici i osobe s invaliditetom;

26.  naglašava važnost programa Erasmus+ i znatan doprinos koji mogu ostvariti europski programi za obrazovanje, osposobljavanje, mlade, sport i jezike u području poboljšanja situacije na tržištu rada, posebno situacije mladih ljudi;

27.  naglašava važnost pojačane suradnje između javnih službi za zapošljavanje (JSZ) na razvoju i provedbi europskih sustava učenja preko mjerila utemeljenih na dokazima i provedbu europskih inicijativa na tržištu rada;

Nezaposlenost mladih

28.  izražava duboku zabrinutost što je stopa nezaposlenosti mladih još uvijek jako visoka; primjećuje da stanje nezaposlenosti mladih posebno zabrinjava; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za uključivanje mladih ljudi na tržište rada; poziva države članice da provedu odavno usuglašene ili nove mjere za rješavanje nezaposlenosti mladih i smanjenje broja mladih koji su nezaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju se (NEET-ovi), uzimajući u obzir aspekt kvalitete dostojnog rada kojim se potpuno poštuju temeljni radni standardi;

29.  pozdravlja usvajanje Jamstva za mlade u Vijeću i odvajanje šest milijardi EUR za inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg VFO-a; poziva države članice da hitno provedu programe za jamstva za mlade te da učinkovito upotrijebe dostupne resurse, usredotočujući se na one u najtežim situacijama; zabrinut je, međutim, da neke vlade nisu osigurale financijska sredstva koja su za to nužna; poziva države članice da uvedu odgovarajući sustav za praćenje učinkovitosti provedenih mjera i dodijeljenih financijskih sredstava;

30.  sa zadovoljstvom primjećuje da se ta sredstva mogu upotrebljavati tijekom prve dvije godine sljedećeg financijskog okvira; no podsjeća da je taj iznos potpuno nedovoljan za održivu borbu protiv nezaposlenosti mladih te da treba predstavljati samo početni obrok u borbi protiv nezaposlenosti mladih; naglašava da je Međunarodna organizacija rada (ILO) izračunala da je potrebna 21 milijarda eura za provedbu učinkovitog programa za borbu protiv nezaposlenosti mladih samo u europodručju u usporedbi s gospodarskim gubicima uslijed isključivanja mladih ljudi s tržišta rada u procijenjenom iznosu od 153 miiljarde eura u državama članicama u 2011, što iznosi 1,2% BDP-a EU-a; poziva Komisiju da Jamstva za mlade učini prioritetom te da poveća dostupan proračun u obećanom srednjoročnom pregledu VFO-a;

31.  poziva Komisiju i Vijeće da državama članicama u slučaju prekomjernog deficita osiguraju fiskalni prostor za provedbu mjera Jamstav za mlade;

32.  pozdravlja prijedlog Komisije o kvalitetnom okviru za prakse kako bi se potakla zapošljivost i poboljšali radni uvjeti za mlade ljude; primjećuje, međutim, neuspjeh u traženju odgovarajuće razine plaća; poziva Komisiju, države članice i europske socijalne partnere da ambiciozno provedu Savez za strukovno naukovanje;

Mobilnost na tržištu rada

33.  vjeruje da postoji hitna potreba, s obzirom na broj radnika, posebno mladih, koji napuštaju zemlju podrijetla i odlaze u druge zemlje EU-a u potrazi za zaposlenjem, za razvojem odgovarajućih mjera; primjećuje da se trenutno kako bi se jamčila prenosivost mirovinskih prava i nastavak povlastica za zaposlene, u trajanju od najmanje tri mjeseca, za vrijeme traženja zaposlenja u drugoj državi članici, izmjenjuje zakonodavstvo EU-a. primjećuje da je postignut dogovor između Vijeća i Parlamenta o prekograničnoj prenosivosti dodatnih mirovinskih prava;

34.  naglašava važnost dvostrukog obrazovnog sustava koji postoji u nekim državama članicama; vjeruje da se dvostruko obrazovanje može provoditi u mnogim drugim državama članicama, uzimajući u obzir nacionalna obilježja;

35.  pozdravlja namjeru Komisije da nadogradi Europski portal za radnu mobilnost (EURES) intenziviranjem i širenjem njezinih aktivnosti, a osobito promicanjem mobilnosti mladih; poziva da se u tu svrhu izradi nacrt posebne strategije u suradnji s državama članicama; također primjećuje da mobilnost mora ostati dobrovoljna i da ne smije ograničiti otvaranje radnih mjesta i mjesta osposobljavanja na mjestu kako se problem „odijeva mozgova“, koji se već pojavio u državama članicama koje su najviše pogođene krizom, ne bi pogoršao;

Pravedniji sustavi oporezivanja

36.  primjećuje da se nejednakost dohodaka povećava diljem i unutar država članica, posebno na jugu EU-a i na njegovoj periferiji; nadalje, primjećuje da je kriza u mnogim državama produbila dugoročne trendove polarizacije plaća i segmentaciju tržišta rada;

37.  primjećuje da je MMF nedavno ukazao na to kako ima mjesta za bolje i progresivnije oporezivanje, što bi pomoglo u smanjenju nejednakosti u EU-u; naglašava potrebu da se porezno opterećenje prebaci s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se promicali rast i stvaranje radnih mjesta te donio dodatan prihod tijekom tog razdoblja te kako bi se povećala legitimnost napora u pogledu konsolidacije;

38.  poziva države članice na donošenje mjera koje pogoduju stvaranju radnih mjesta, kao što su reforme poreza na rad koje omogućuju poticaje za zapošljavanje, podupiru obavljanje samostalne djelatnosti i promiču poslovanje u strateškim sektorima;

39.  primjećuje važnost smanjenja oporezivanja rada, posebno kroz dobro ciljana privremena smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje ili programe potpora za zapošljavanje za nove zaposlenike, posebno mlade ljude, slabo plaćene i niskokvalificirane radnike, dugoročno nezaposlene i druge ranjive skupine, istodobno osiguravajući dalekosežnu održivost javnog mirovinskog sustava;

40.  naglašava važnost poduzimanja učinkovitih koraka u borbi protiv neprijavljenog rada, lažnog samozapošljavanja, porezne prijevare i utaje poreza, posebno u trenutnom kontekstu fiskalne konsolidacije kako bi se zaštitili radnici i prihodi te zadržalo povjerenje javnosti u pravednost i učinkovitost poreznih sustava;

Socijalni trendovi i održivost sustava socijalne zaštite

Potreba za smanjenjem siromaštva i socijalne isključenosti

41.  zabrinut je zbog povećanja siromaštva u svim dobnim skupinama; primjećuje da su se prethodnih godina siromaštvo i socijalna isključenost osoba između 18 i 64 godina znatno povećali u dvije trećine država članica, većinom zbog sve veće razine kućanstava bez zaposlenja ili s niskim intenzitetom zaposlenja i siromaštva unatoč zaposlenju; primjećuje da je rizik od siromaštva i socijalne isključenosti 2012. bio puno veći (48,8 %) za državljane trećih država (u dobnoj skupini između 18 i 64 godina) nego za državljane EU-a; poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za ostvarenje cilja EU-a za 2020. u vezi sa siromaštvom i društvenom isključenosti; potiče Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere u borbi protiv siromaštva djece jer je u 2011. godini 27% djece mlađe od 18 godina bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti; poziva Komisiju da donese preporuke, posebno za države članice s najvećom stopom osoba mlađih od 18 godina u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti;

42.  pozdravlja prepoznavanje potrebe za suočavanjem sa socijalnim posljedicama i osiguravanjem financijske stabilnosti socijalne zaštite u godišnjem pregledu rasta za 2014.; poziva države članice da ojačaju sigurnosne mreže, osiguraju učinkovitost socijalnih sustava i ulažu u preventivne mjere;

43.  pozdravlja Fond za europsku pomoć najpotrebnijima, preko kojeg će se pružiti pomoć onima koji su najviše pogođeni siromaštvom u zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba; poziva države članice da koriste te fondove na odgovarajući način i da ih usmjere prema onima koji su najnepovoljnijem položaju;

Održive mirovine

44.  uzima na znanje prijedlog preporuke za pojedine države u pogledu mirovinskih reformi za mnoge države članice; žali zbog činjenice što su preporuke Komisije u zelenim i bijelim knjigama o mirovinama donesene bez upućivanja na preporuke Parlamenta; ističe da mirovinske reforme zahtijevaju nacionalnu političku i socijalnu koheziju te da su uspješne samo ako se o njima pregovaralo sa socijalnim partnerima;

45.  naglašava da nužne temeljite reforme mirovinskih sustava u državama članicama moraju biti predviđene, osmišljene i donesene tako da osiguraju njihovu održivost, istovremeno ne ugrožavajući odgovarajuću razinu mirovina, te potpunu usklađenost s gospodarskim i socijalnim prioritetima strategije Europa 2020.;

46.  ističe potrebu za provođenjem potrebnih reformi za jamčenje održivosti mirovinskih sustava; vjeruje da mirovinske reforme moraju pratiti politike koje ograničavaju pristup programima ranog odlaska u mirovinu i drugim putovima ranog izlaska s tržišta rada, razvijaju mogućnosti zapošljavanja za starije radnike, jamče pristup cjeloživotnom učenju, uvode odgovarajuće porezne politike stavljajući na raspolaganje poticaje za dulje zaposlenje i podupiru aktivno, zdravo starenje kako bi se uspješno povećala učinkovita dobna granica za odlazak u mirovinu; naglašava ubrzanje pritiska na nacionalne proračune i mirovinske sustave uzrokovan demografskim promjenama sada kada su počele odlaziti u mirovinu prve skupine „generacije naglog porasta nataliteta“; primjećuje nejednak napredak i razinu posvećenosti u državama članicama u oblikovanju i provedbi strukturnih reformi usmjerenih na povećanje zaposlenosti, postupno ukidanje programa prijevremenog odlaska u mirovinu i ocjenjivanje, na razini država članica i zajedno sa socijalnim partnerima, potrebe za usklađivanjem zakonske i stvarne dobne granice za odlazak u mirovinu s povećanjem očekivanog životnog vijeka; naglašava da se države članice koje sada ne uspijevaju provesti postupne reforme kasnije mogu naći u situaciji da moraju provesti udarne reforme sa znatnim socijalnim posljedicama;

47.  izražava zabrinutost zbog rizika od neodgovarajućih mirovina za generaciju mladih Europljana koji su trenutno nezaposleni ili im je radno mjesto nesigurno te koji će se suočiti s sve većom dobnom granicom za odlazak u mirovinu i dužim razdobljima za izračun mirovina;

Europski socijalni stabilizatori

48.  primjećuje da je politika socijalne zaštite, posebno naknade za nezaposlenost, minimalni dodatak prihodima i progresivno oporezivanje, prvotno pomogla u smanjenju dubine recesije i stabilizaciji tržišta rada te potrošnje; međutim, naglašava da se kapacitet tih ključnih gospodarskih i socijalnih stabilizatora smanjio u zabrinjavajućoj mjeri u onim državama članicama u kojima su stabilizatori najviše potrebni; primjećuje da su dohotci kućanstava i domaća potražnja posljedično slabije zaštićeni;

49.  vjeruje da se uvođenjem sustava Bonus-Malus stvara situacija u kojoj koristi imaju sve uključene stranke;

50.  naglašava da se socijalne politike i socijalni standardi u nekim slučajevima koriste kao čimbenici prilagodbe zbog zahtjeva za fiskalnom konsolidacijom; poziva Komisiju da procijeni posljedice koje su ti procesi imali na nacionalne sustave socijalne skrbi i na građane; poziva države članice da unaprijede prikladnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite te da osiguraju da oni nastave djelovati kao ublaživači siromaštva i socijalne isključenosti;

51.  naglašava da Komisija mora prepoznati važnost njegovatelja, za pružanje njege i za gospodarstvo i društvo u cjelini, te podsjeća da se interesi njegovatelja rijetko uzimaju u obzir u politikama koje ipak utječu na njih na trajan i sveobuhvatan način;

52.  vjeruje da bi sredstva EU-a mogla doprinijeti izgradnji kapaciteta njegovatelja u pogledu pružanja potpore (npr. emocionalne potpore, razmjena, i informacija) i zastupanja, te da bi se njima također poduprle razmjena informacija, istraživanje i umrežavanje; također vjeruje da bi se mogle istražiti zakonodavne mjere, na temelju poštovanja nacionalne nadležnosti i načela solidarnosti, te da bi one mogle poprimiti oblik, na primjer, direktive o odmoru za njegovatelje;

53.  naglašava potrebu za kvalificiranim njegovateljima zbog demografskim promjena i važnost osiguravanja osposobljavanja i obrazovanja za buduće njegovatelje kako bi se spriječilo propadanje sveukupnog sustava njege i socijalne sigurnosti; također smatra važnim dati maksimalnu potporu njegovateljima (posebno neformalnim njegovateljima) čiji je doprinos potrebno priznati;

54.  ističe važnost usluga njege osoba s neizlječivim bolestima u okviru sustava dugoročne njege; naglašava da, zbog kombinacije različitih zanimanja, fleksibilnosti i suradnje s drugim profesionalnim sektorima, njegovatelji i korisnici usluga kućne njege imaju mogućnost premostiti jaz u sustavima dugoročne njege;

Potreba za jačanjem demokratske legitimnosti i socijalnog dijaloga

55.  naglašava da se sve reforme tržišta rada trebaju temeljiti na pojačanoj koordinaciji socijalnog dijaloga;

56.  naglašava da je Trojka potvrdila da su sudjelovanje visokokvalitetnih socijalnih partnera i snažan socijalni dijalog, uključujući na nacionalnoj razini, ključni za uspjeh tih reformi, te da se posebno u reformama EMU-a treba ojačati uloga socijalnih partnera u novom postupku gospodarskog upravljanja, posebno Europski semestar; pozdravlja prijedlog Komisije za snažnije uključenje socijalnih partnera u postupak Europskog semestra, između ostaloga, u okviru Odbora za socijalni dijalog prije godišnjeg usvajanja godišnjeg pregleda rasta;

57.  poziva Europsko vijeće i države članice da osiguraju veće sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata, socijalnih partnera, javnih tijela i civilnih društava u provedbi i praćenju smjernica politike u okviru strategije Europa 2020. i njezin postupak gospodarskog upravljanja radi osiguravanja vlasništva; poziva Europsko vijeće i Komisiju da učinkovitije uključe praćenje i procjenu ciljeva strategije Europa 2020. za zapošljavanje, socijalnih ciljeva i ciljeva za obrazovanje u Europski semestar za 2014.;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0447.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0515.
(3) SL C 308 E, 20.10.2011., str. 116.
(4) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 81.
(5) SL C 131 E, 8.5.2013., str. 87.
(6) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0419.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0266.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0365.


PRILOG REZOLUCIJi:

POSEBNE PREPORUKE KOJE USVAJA EUROPSKO VIJEĆE U SMJERNICAMA POLITIKE

Preporuka 1.: o socijalnim pokazateljima

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

pozdravlja činjenicu da ove godine nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju priloženog godišnjem pregledu rasta prvi put obuhvaća pokazatelje zapošljavanja i socijalnih politika koji pružaju pomoć u jačanju praćenja zapošljavanja i socijalnog razvoja kao dio makroekonomskog nadzora u okviru Europskog semestra; smatra da to treba utjecati na smjernice za politiku u Europskom semestru u cilju jačanja socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije, što nije samo poželjno, već je i nužno kako bi se pronašao izlaz iz krize i spriječile ozbiljne društveno-gospodarske razlike u europodručju, potičući tako njegovu održivost;

izražava duboku zabrinutost zbog ograničene uloge Europskog parlamenta u Europskom semestru; žali zbog toga što su Komisija i Vijeće ostvarili mali napredak u jačanju demokratske kontrole vođenja gospodarske politike; smatra da da prema postojećim Ugovorima članak 136. UFEU-a omogućava Vijeću, prema preporuci Komisije i uz glasove samo onih država članica čija je valuta euro, donošenje obvezujućih smjernica gospodarske politike za zemlje europodručja u okviru Europskog semestra; naglašava da bi poticajni mehanizam pojačao obvezujuću narav koordinacije gospodarske politike; poziva na međuinstitucionalni sporazum koji bi uključio Parlament u izradu nacrta i odobravanje godišnjeg pregleda rasta te smjernica gospodarske politike i zapošljavanja;

primjećuje, međutim, da ti pokazatelji nisu obvezujući, za razliku od pregleda stanja postupka utvrđivanja makroekonomske neravnoteže; traži od Komisije i država članica da procijene stanje u svjetlu rastuće socijalne neravnoteže i neravnoteže u odnosu na zapošljavanje u EU-u;

žali što su pokazatelji zapošljavanja i socijalni pokazatelji koje je predložila Komisija nedovoljni za temeljito obuhvaćanje zapošljavanja i socijalnog stanja u državama članicama; poziva na uključivanje dodatnih pokazatelja u pregled stanja, posebno razine siromaštva djece, pristupa zdravstvenoj skrbi, beskućništva i indeksa dostojnog rada kako bi se omogućila prikladna procjena socijalnog stanja u državama članicama; pokazatelje bi se, nakon savjetovanja s Parlamentom, trebalo redovito preispitivati; budući da ne postoje mjere kojima bi se osiguralo da Europsko vijeće poštuje stajalište Parlamenta prije nego što svake godine donese prioritete koje je Komisija predložila u godišnjem pregledu rasta;

Preporuka 2.: Euroskupina na razini ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

ističe važnost održavanja sastanaka ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja Euroskupine, kad god je to moguće, prije sastanka na vrhu. Zajednički sastanci za osiguranje koherentnog stajališta između Vijeća EPSCO i ECOFIN jednako su važni kako bi se osiguralo da se socijalna pitanja i pitanja u vezi sa zapošljavanjem više razmatraju u raspravama i odlukama tijela europodručja radi doprinosa sastancima čelnika država i vlada europodručja;

Preporuka 3.: Pakt o povećanju ulaganja i produktivnosti u EU-u

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

ističe da, iako strukturne reforme mogu srednjoročno i dugoročno uroditi plodom, potreba za poticanjem unutarnje potražnje EU-a zahtijeva da Komisija i Vijeće povećaju ulaganja radi kratkoročnog održavanja rasta i kvalitetnih radnih mjesta te poticanja potencijala u srednjoročnom razdoblju; primjećuje da je glavni cilj već utvrđen u strategiji Europa 2020. i u Paktu za rast i zapošljavanje sklopljenom u lipnju 2012., ali da se financiranje mora ubrzati; stoga potiče države članice da uspostave paket ulaganja kako bi se kratkoročna gospodarska situacija i stanje na tržištima rada država članica znatno poboljšali, što se navodi u rezoluciji Parlamenta od 11. rujna 2013. naslovljenoj „Rješavanje problema nezaposlenosti mladih: moguća rješenja (2013/2045(INI));

pozdravlja činjenicu da Komisija u godišnjem pregledu rasta 2014. poziva države članice da zaštite ili promiču dugoročno ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, mjere u pogledu energije i klime; međutim, smatra to nedovoljnim kako bi se državama članicama s već ograničenim proračunima omogućilo postizanje tog cilja;

poziva Komisiju da uspostavi plan koji će pomoći tim državama članicama da naprave nužna produktivna ulaganja, na primjer, u obrazovanje te istraživanje i razvoj s obzirom na potencijal tih sektora u stvaranju rasta i radnih mjesta;

Preporuka 4.: Kvalitetna radna mjesta i pristojne plaće radi povećanja produktivnosti

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

Jedinični troškovi rada, troškovi proizvodnje i profitne marže

poziva na razvoj tržišta rada koja su prilagodljivija i dinamična, koja se mogu prilagoditi problemima u gospodarskoj situaciji bez uzrokovanja otpuštanja i prekomjernih prilagodbi plaća; podsjeća da je kupovna moć puno radnika u EU-u osjetno narušena, dohoci kućanstava su smanjeni te je unutarnja potrošnja slaba, što dodatno potiče nezaposlenost i socijalnu isključenost, posebno u državama članicama koje su najviše pogođene krizom; ukazuje da smanjenje troškova rada koje se izravno prenosi na plaće ne može biti jedina strategija za obnovu konkurentnosti; primjećuje da se u komunikaciji o godišnjem pregledu rasta za 2014. naglašava da ključne zemlje koje imaju prostora za manevar mogu povećati plaće kao način povećanja potrošnje; poziva na ambiciozniji pristup u tim preporukama kako bi se promicao uravnotežen rast te stvaranje radnih mjesta u europodručju;

Pristojne plaće

Komisija treba predložiti mjere koje se bave nejednakošću i koje jamče pristojnu plaću. Poziva države članice na borbu protiv siromaštva unatoč zaposlenju provodeći politike tržišta rada koje nastoje osigurati zanemarivu naknadu koja ne omogućuje preživljavanje za one koji su zaposleni, što nije samo bitno za socijalnu koheziju i pravednost u društvu nego i za održavanje jakog gospodarstva.

Kvaliteta radnih mjesta

preporučuje jače naglašavanje kvalitete radnih mjesta u preporukama Komisije za pojedine države za 2014., što je ključno u gospodarstvu s velikim intenzitetom znanja radi promicanja visoke produktivnosti rada i brze inovacije na osnovi kvalificirane, prilagodljive, predane radne snage s pristojnim standardima zdravlja i sigurnosti, osjećajem sigurnosti i razumnim radnim vremenom. Smjernice politike trebaju se posebno usredotočiti s obzirom na pristup radnika temeljnom skupu radničkih prava koja su utvrđena u Ugovorima i ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo država članica;

boriti protiv stvaranja i širenja uvjeta za nesigurna radna mjesta i lažno obavljanje samostalne djelatnosti kako bi se osiguralo da osobe s ugovorima na određeno vrijeme ili pola radnog vremena ili koje obavljaju samostalnu djelatnost imaju odgovarajuću socijalnu zaštitu i pristup osposobljavanju;

osigurati učinkovitu provedbu Direktive o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

Preporuka 5.: Reforme za povećanje kvalitetnog sudjelovanja na tržištu rada

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

Nacionalni opći planovi i planovi za zapošljavanje mladih

Komisija treba učiniti obveznim predstavljanje nacionalnih općih planova i planova za zapošljavanje mladih u preporukama za države za 2014.;

Komisija treba uključiti kvalitetu radnog mjesta, osposobljavanje i pristup cjeloživotnom učenju, temeljna prava radnika i potporu mobilnosti na tržištu rada te obavljanje samostalne djelatnosti povećanjem sigurnosti za radnike u preporukama za pojedine države godišnjeg pregleda rasta za 2014.;

Reforme tržišta rada i aktivne politike tržišta rada

reforme tržišta rada trebaju se usredotočiti na povećanje produktivnosti rada i učinkovitosti radi poticanja gospodarske konkurentnosti EU-a i omogućivanja održivog rasta i otvaranja radnih mjesta, istodobno strogo poštujući sadržaj i duh europske socijalne stečevine i njezinih načela; reforme tržišta rada trebaju se provesti na takav način da promiču kvalitetu radnih mjesta;

reforme tržišta rada trebaju uvesti unutarnju fleksibilnost kako bi se održala zaposlenost u vrijeme gospodarskog poremećaja i osigurati kvalitetu radnih mjesta, sigurnost promjena radnog mjesta, programe za naknadu za nezaposlenost koji se temelje na uvjetima aktivacije i povezani su s politikama reintegracije koje održavaju poticaje za zapošljavanje, istodobno osiguravajući pristojan dohodak, ugovorne dogovore koji sprečavaju segmentaciju tržišta rada, predviđaju gospodarsko restrukturiranje i osiguravaju pristup cjeloživotnom učenju;

Suočavanje s nesukladnostima vještina

Bolje praćenje potreba za vještinama u određenim sektorima i/ili regijama i brzo ispravljanje nesukladnosti tih vještina.

Komisija i države članice trebaju surađivati u izradi Europske panorame vještina kako bi se pružio temeljit pregled vještina koje su potrebne EU-u.

Poticati suradnju i sinergije između sektora obrazovanja i osposobljavanja i poduzeća radi predviđanja potreba za vještinama i prilagodbe sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebama tržišta rada s ciljem pružanja potrebnih vještina radnoj snazi i olakšavanja prijelaza iz obrazovnog sustava i osposobljavanja na tržište rada trebalo bi imati ključnu ulogu;

Promicati pristup cjeloživotnom učenju svim dobnim skupinama, ne samo formalnim učenjem nego i razvojem neformalnog i informalnog učenja.

Uspostaviti sustav provjere neformalnog i informalnog učenja do 2015. povezanoga s Europskim kvalifikacijskim okvirom;

Nezaposlenost mladih

poziva da Europski pakt za zapošljavanje mladih primijeni odavno usuglašene mjere te da nova sredstva i mjere osiguraju rješavanje nezaposlenosti mladih, smanjujući broj mladih koji su nezaposleni, ne školuju se i ne usavršavaju se (NEET), uzimajući u obzir kvalitativan aspekt dostojnog rada, potpuno poštujući temeljne standarde rada;

države članice trebaju hitno provesti programe Jamstva za mlade; i učinkovito uporabiti dostupna sredstva usmjeravajući aktivnosti na one u najtežem položaju.

Poziva Komisiju da Jamstva za mlade učini prioritetom te da poveća dostupan proračun u obećanom srednjoročnom pregledu VFO-a;

Komisija treba predložiti kvalitativni okvir za prakse koje, između ostalog, obuhvaćaju mjerila za rezultate učenja i odgovarajući rad; poziva Komisiju, države članice i europske socijalne partnere da ambiciozno primijene Savez za strukovno naukovanje;

Starije i dugoročno nezaposlene osobe

države članice trebaju razviti mogućnosti za zapošljavanje za starije radnike, jamčiti pristup cjeloživotnom učenju, uvesti politike za naknadu poreza dajući poticaje za dulje zaposlenje i podupirati aktivno, zdravo starenje;

osobe koje su dugo nezaposlene trebaju dobiti potporu kroz otvaranje radnih mjesta i integriranih, aktivnih pristupa uključivanja, uključujući pozitivne aktivacijske poticaje, kao što su individualizirano usmjeravanje i program prelaska sa socijalne pomoći na posao, odgovarajući sustavi socijalnih povlastica i pristup kvalitetnim uslugama kako bi im se pružila potpora u ponovnom povezivanju s tržištem rada i u pristupu kvalitetnim radnim mjestima;

Žene

Komisija treba snažnije naglasiti na znatno povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, što je ključ u postizanju glavnog cilja strategije Europa 2020. za stopu zaposlenosti; pozvati na donošenje mjera, kao što su pristupačna skrb i dječja skrb, odgovarajući programi za rodiljski dopust te fleksibilnost u pogledu radnog vremena i mjesto rada;

države članice trebaju poštovati i poticati spolnu jednakost kao dio njihovih nacionalnih politika i Državnih reformskih programa;

Druge prioritetne skupine

države članice trebaju u svoje Državne reformske programe uključiti ključne mjere za zapošljavanje i socijalno uključivanje koje je usvojila Europska strategija za osobe s invaliditetom. Poziva Europsku komisiju da te mjere učini dijelom svojih preporuka za države za 2014.

Poziva na uključivanje usmjeravanja manjina u prioritete godišnjeg pregleda rasta za 2014., čije je sudjelovanje na tržištu rada ključno za postizanje glavnog cilja strategije Europa 2020. za stopu zaposlenosti; poziva Komisiju i države članice da riješe nisku razinu sudjelovanja na tržištu rada osoba koje pripadaju manjinama (npr. Romi)

Preporuka 6.: Poticanje dobrovoljne mobilnosti na tržištu rada

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

vjeruje da postoji hitna potreba, s obzirom na broj radnika, posebno mladih, koji napuštaju zemlju podrijetla i odlaze u druge zemlje EU-a u potrazi za zaposlenjem, za razvojem odgovarajućih mjera; Kako bi se jamčila prenosivost mirovinskih prava i nastavak povlastica za zaposlene, u trajanju od najmanje tri mjeseca, za vrijeme traženja zaposlenja u drugoj državi članici, trenutno se izmjenjuje zakonodavstvo EU-a. postignut je dogovor između Vijeća i Parlamenta o prekograničnoj prenosivosti dodatnih mirovinskih prava;

Preporuka 7.: Ususret pravednijem sustavu oporezivanja

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

primjećuje da je Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno ukazao na to kako ima mjesta za bolje i progresivnije oporezivanje, što bi pomoglo u smanjenju nejednakosti u EU-u; naglašava potrebu da se porezno opterećenje prebaci s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se promicali rast i stvaranje radnih mjesta te donio dodatan prihod tijekom tog razdoblja te kako bi se povećala legitimnost napora u pogledu konsolidacije;

Preporuka 8.: Siromaštvo i socijalna isključenost moraju se smanjiti

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

države članice trebaju pojačati sigurnosne mreže i osigurati učinkovitost socijalnih sustava te ulagati u preventivne mjere;

poticati Komisiju da uzme u obzir učinak programa ekonomske prilagodbe za napredak u ostvarivanju glavnih ciljeva strategije Europa 2020. u onim državama članicama koje su suočene s financijskim teškoćama te da dogovori izmjene usmjerene na usklađivanje programa prilagodbe s ciljevima strategije Europa 2020.;

Preporuka 9.: Održive mirovine

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

naglašava potrebu da se provedu potrebne reforme kako bi se jamčila održivost mirovinskih sustava, vjeruje da mirovinske reforme moraju pratiti politike koje ograničavaju pristup programima ranog odlaska u mirovinu i drugim putovima ranog izlaska s tržišta rada, razvijaju mogućnosti zapošljavanja za starije radnike, jamče pristup cjeloživotnom učenju, uvode odgovarajuće porezne politike stavljajući na raspolaganje poticaje za dulje zaposlenje i podupiru aktivno, zdravo starenje kako bi se uspješno povećala učinkovita dobna granica za odlazak u mirovinu;

naglašava ubrzanje pritiska na nacionalne proračune i mirovinske sustave uzrokovan demografskim promjenama sada kada su počele odlaziti u mirovinu prve skupine „generacije naglog porasta nataliteta“; primjećuje nejednak napredak i razinu posvećenosti u državama članicama u oblikovanju i provedbi strukturnih reformi usmjerenih na povećanje zaposlenosti, postupno ukidanje programa prijevremenog odlaska u mirovinu i ocjenjivanje, na razini država članica i zajedno sa socijalnim partnerima, potrebe za usklađivanjem zakonske i stvarne dobne granice za odlazak u mirovinu s povećanjem očekivanog životnog vijeka; naglašava da se države članice koje sada ne uspijevaju provesti postupne reforme kasnije mogu naći u situaciji da moraju provesti udarne reforme sa znatnim socijalnim posljedicama;

Preporuka 10.: Europski socijalni stabilizatori

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

primjećuje da je politika socijalne zaštite, posebno naknade za nezaposlenost, minimalni dodatak prihodima i progresivno oporezivanje, prvotno pomogla u smanjenju dubine recesije i stabilizaciji tržišta rada te potrošnje; međutim, naglašava da se kapacitet tih ključnih gospodarskih i socijalnih stabilizatora smanjio u zabrinjavajućoj mjeri u onim državama članicama u kojima su stabilizatori najviše potrebni; primjećuje da su dohotci kućanstava i domaća potražnja posljedično slabije zaštićeni;

naglašava da se socijalne politike i socijalni standardi u nekim slučajevima koriste kao čimbenici prilagodbe zbog zahtjeva za fiskalnom konsolidacijom; poziva Komisiju da procijeni posljedice koje su ti procesi imali na nacionalne sustave socijalne skrbi i na građane; poziva države članice da unaprijede prikladnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite te da osiguraju da oni i nastave djelovati kao ublaživači siromaštva i socijalne isključenosti;

Preporuka 11.: Demokratska legitimnost i socijalni dijalog moraju se jačati

Europski parlament smatra da godišnje smjernice politike koje usvaja Europsko vijeće na temelju godišnjeg pregleda rasta trebaju težiti sljedećemu:

sve se reforme tržišta rada trebaju temeljiti na pojačanoj koordinaciji socijalnog dijaloga;

jačanje sudjelovanja socijalnih partnera i snažnog socijalnog dijaloga, također na nacionalnoj razini, ključno je za uspjeh reformi, a posebno u reformama EMU-a, uloga socijalnih partnera u novom gospodarskom upravljanju, posebno u Europskom semestru

provesti prijedlog Komisije za snažnije uključenje socijalnih partnera u postupak Europskog semestra, između ostaloga, u okviru Odbora za socijalni dijalog prije godišnjeg usvajanja godišnjeg pregleda rasta;

Europsko vijeće i države članice trebaju osigurati bolje sudjelovanje nacionalnih i regionalnih parlamenata, socijalnih partnera, javnih tijela i civilnih društava u provedbi i praćenju smjernica politike u okviru strategije Europa 2020. i njezina postupka gospodarskog upravljanja radi osiguravanja vlasništva;

Europsko vijeće i Komisija trebaju učinkovitije uključiti praćenje i procjenu ciljeva za zapošljavanje, socijalnih ciljeva i ciljeva za obrazovanje strategije Europa 2020. u Europski semestar za 2014.;

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti