(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0029),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0025/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena stajališta, koja su u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i razmjernosti, predložili francuski Senat, litavski Parlament, luksemburški zastupnički dom, prvi i drugi dom nizozemskog Parlamenta i švedski Parlament, u kojima tvrde da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. listopada 2013.(2),

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A7-0037/2014),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 327, 12.11.2013., str. 122. (2) SL C 356, 5.12.2013., str. 92.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Tijekom posljednjeg desetljeća upotreba mreže europskih autocesta je porasla za 27 % dok je upotreba željezničke mreže zabilježila pad od 2 %. Osim toga, rast željezničkog putničkog prijevoza nije bio dovoljan za povećanje njegova udjela u ukupnom prijevozu u usporedbi s cestovnim i zračnim prijevozom. Udio željezničkog prijevoza putnika u Europskoj uniji od 6 % ostao je više ili manje nepromjenjiv te nepromjenjiv. usluge željezničkog prijevoza putnika nisu držale korak s razvojem potreba u pogledu ponude i kvalitete. [Am. 1]

(1a)  Glavni razlozi nedovoljnog udjela željezničkog prometa u ukupnom prometu u Europi su nepošteno tržišno natjecanje u odnosu na druge načina prijevoza, nedostatak političke volje da se razvije željeznički prijevoz i nedovoljno ulaganje u željezničke mreže. [Am. 2]

(2)  Tržišta Unije za teretne i međunarodne putničke vlakove otvorila su se za tržišno natjecanje 2007. i 2010. Direktivama 2004/51/EZ(4) i 2007/58/EZ(5). Osim toga, neke države članice otvorile su za tržišno natjecanje svoje usluge domaćeg prijevoza putnika ili uvođenjem prava slobodnog pristupa ili objavljivanjem javnih natječaja za sklapanje ugovora o obavljanju javnih usluga ili na temelju obje mjere.

(2a)  Praktični učinci odredbi tih Direktiva moraju se ocijeniti provjerom kvalitete pruženih usluga na temelju posebnih činjenica, nadmetanja te cijena uporabe, troškova i pristojbi. [Am. 3]

(2b)  Kako bi se uspostavio jedinstveni europski željeznički prostor, iznimno je važno da se odgovarajuće zakonodavstvo učinkovito i u potpunosti primijeni u svim državama članicama u propisanim rokovima. S obzirom na prepoznate nedostatke unutar sektora, države članice trebale bi pomno nadzirati primjenu zakonodavstva Unije. [Am. 4]

(2c)  Nekoliko studija i upitnika pokazuju da je u državama članicama koje su svoja tržišta otvorile za domaći putnički prijevoz, kao što su Švedska i Ujedinjena Kraljevina, željezničko tržište doživjelo rast, uključujući zadovoljnije putnike i osoblje. [Am. 5]

(3)  Direktivom 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenog 2012. o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora(6) uspostavlja se jedinstven europski željeznički prostor sa zajedničkim pravilima o upravljanju željezničkim prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture, o financiranju infrastrukture i naplaćivanju pristojbi za njezinu uporabu, o uvjetima pristupa željezničkoj infrastrukturi i uslugama te o regulatornom nadzoru željezničkog tržišta. Kad su se osigurali svi ti elementi, sad je moguće dovršiti otvaranje željezničkog tržišta Unije i reformirati upravljanje upraviteljima infrastrukture kako bi se osigurao jednak pristup infrastrukturi a radi poboljšanja kvalitete željezničkih usluga u cijeloj Uniji i istovremenog očuvanja socijalnog standarda i uvjeta zapošljavanja. [Am. 6].

(3a)  Od ključnog je značenja završiti otvaranje željezničkog tržišta Unije kako bi željeznice mogle postati vjerodostojna alternativa drugim oblicima prijevoza u smislu cijene i kvalitete. [Am. 7]

(4)  Direktivom 2012/34/EU od Komisije se zahtijeva da predlaže, ako je primjereno, zakonodavne mjere u vezi s otvaranjem tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i da razvije odgovarajuće uvjete za osiguravanje najisplativijeg nediskriminatornog pristupa infrastrukturi, uključujući infrastrukturu za prodaju karata u vlasništvu postojećeg pružatelja usluga na tržištu, na temelju postojećih zahtjeva za razdvajanje upravljanja infrastrukturom od usluga željezničkog prijevoza. [Am. 8]

(4a)  Otvaranje tržišta za domaći putnički prijevoz imat će pozitivan učinak na funkcioniranje europskog željezničkog tržišta, to će dovesti do veće fleksibilnosti i većeg broja mogućnosti za trgovačka društva i putnike. Željeznički radnici također će imati koristi od otvaranja tržišta s obzirom na to da će biti stvoreni bolji uvjeti za pružanje vlastitih usluga novim sudionicima na tržištu. Iskusni radnici mogu dati novim sudionicima dodanu vrijednost, što dovodi do boljih uvjeta rada. [Am. 9]

(4b)  Države članice odgovorne su za organizaciju svojih tržišta rada za željezničko osoblje. One bi trebale stoga osigurati da način na koji je organizirano tržište rada ne utječe negativno na kvalitetu usluge. Europskim pravom već je propisan jasni okvir za zaštitu željezničkih radnika. [Am. 10]

(5)  Uspostavom koordinacijskog odbora trebalo bi se osigurati bolje usklađivanje između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika s ciljem postizanja učinkovitog upravljanja i korištenja infrastrukturom. Osim toga, kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje svakodnevnog upravljanja mrežom, uključujući upravljanje prometom na mreži tijekom zimskih sezona, upravitelj infrastrukture trebao bi se na razini kontrole prometa uskladiti sa željezničkim prijevoznicima bez ugrožavanja vlastite neovisnosti i odgovornosti za upravljanje mrežom ili postojećih pravila. [Am. 11]

(6)  Države članice bi također trebale osigurati da sam upravitelj infrastrukture dosljedno upravlja svim funkcijama koje su potrebne za održiv rad, održavanje i razvoj željezničke infrastrukture.

(6a)  Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje unutar europskog željezničkog prostora, potrebno je ne samo osigurati nediskriminirajući pristup infrastrukturi već i uključiti nacionalne željezničke mreže te ojačati regulatorna tijela. To bi se jačanje trebalo provesti kroz davanje većih ovlasti nadležnim regulatornim tijelima i razvoj mreže regulatornih tijela koja bi u budućnosti bili glavni subjekti u regulaciji željezničkog tržišta Unije. [Am. 12]

(6b)  Kada vrši sve relevantne funkcije u skladu s ovom Direktivom, od upravitelja infrastrukture trebalo bi se tražiti da koristi svoje kvalifikacije za stalno poboljšavanje učinkovitosti upravljanja željezničkom infrastrukturom da bi se korisnicima omogućile visokokvalitetne usluge. [Am. 13]

(7)  Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u pogledu planiranja infrastrukture i njezinog financiranja, uspostavom europske mreže upravitelja infrastrukture trebala bi se učinkovito rješavati prekogranična pitanja kao što su pristojbe za pristup prugama među upraviteljima infrastrukture u različitim državama članicama. [Am. 14]

(8)  Kako bi se osigurao jednak pristup infrastrukturi, povezane strukture bi trebale biti oblikovane na način kojim se onemogućava nastanak sukoba trebalo bi ukloniti sve sukobe interesa koji proizlaze iz povezanih struktura koje uključuju upravljanje između upravljanja infrastrukturom i prijevozne prijevoznih djelatnosti. Uklanjanje potencijalnih poticaja za diskriminaciju konkurenata jedini je način da se zajamči jednak pristup željezničkoj infrastrukturi. To je preduvjet za uspješno otvaranje tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika. Time bi se također trebala ukloniti mogućnost namirivanja gubitaka iz drugih dobitaka, koja postoji u takvim povezanim strukturama i koja vodi do poremećaja tržišta kao i dogovori povezani s nagrađivanjem osoblja te pružanjem drugih pogodnosti koje bi mogle izazvati pojavu povlaštenog tretmana u odnosu na jednog od konkurenata. [Am. 15]

(9)  Postojeći zahtjevi za neovisnost upravitelja infrastrukture o željezničkim prijevoznicima, kao što su utvrđeni Direktivom 2012/34/EU, obuhvaćaju samo osnovne funkcije upravitelja infrastrukture, odnosno odlučivanje o dodjeli željezničkih trasa i odlučivanje o pristojbama za uporabu infrastrukture. Međutim potrebno je da se sve funkcije obavljaju neovisno, s obzirom na to da se i druge funkcije mogu koristiti za diskriminaciju konkurenata. To posebno vrijedi za odluke o pristupu uslugama izdavanja karata, postajama i željezničkim stanicama, o ulaganjima ili održavanju u kojima se može dati prednost dijelovima mreže koje uglavnom koriste prijevoznici povezanog poduzetnika. Odluke o planiranju radova održavanja mogu utjecati na raspoloživost željezničkih trasa konkurentima. [Am. 16]

(9a)  Unatoč provedbi jamstava iz Direktive 2013/34/EU kojima se osigurava neovisnost upravitelja infrastrukture, vertikalno povezani poduzetnici mogli bi zloupotrebljavati svoju strukturu kako bi osigurala nedopuštenu konkurentsku prednost željezničkim prijevoznicima koji pripadaju takvim poduzetnicima. [Am. 17]

(10)  Postojeći zahtjevi Direktive 2012/34/EU uključuju samo pravnu i organizacijsku neovisnost te neovisnost u odlučivanju. Time se ne isključuje u potpunosti mogućnost zadržavanja povezanog poduzetnika pod uvjetom da su osigurane te tri vrste neovisnosti. U pogledu neovisnosti u odlučivanju mora se osigurati da odgovarajuća jamstva isključuju nadzor povezanog poduzetnika nad odlučivanjem upravitelja infrastrukture. Međutim čak i potpunom primjenom tih jamstava ne uklanjaju se u cijelosti mogućnosti diskriminatornog ponašanja prema konkurentnima koje postoje u vertikalno povezanom poduzetnika. To se posebno odnosi na potencijal namirivanja gubitaka iz drugih dobitaka koji još postoji u povezanim strukturama ili regulatorna tijela u najmanju ruku vrlo teško nadziru i provode jamstva uspostavljena radi sprečavanja te pojave. Institucionalno razdvajanje upravljanja infrastrukturom od željezničkog prijevoza najdjelotvornija je mjera za rješavanje tih problema.

(11)  Ovom se Direktivom želi uspostaviti neovisno i pošteno tržišno natjecanje među željezničkim prijevoznicima te se stoga ograničava željeznički prijevoznik da zadrži vertikalno povezani model koji je naveden u članku 3.bi države članice trebale biti dužne osigurati da jedna te ista pravna ili fizička osoba ili osobe nemaju pravo vršiti nadzor nad upraviteljem infrastrukture i istovremeno vršiti nadzor nad željezničkim prijevoznikom ili ostvarivati bilo koje pravo u pogledu njega. I obrnuto, nadzor nad željezničkim prijevoznikom trebao bi isključivati mogućnost vršenja nadzora nad upraviteljem infrastrukture ili ostvarivanja bilo kakvog prava u pogledu njega. [Am. 18]

(12)  Ako države članice i dalje zadržavaju upravitelja infrastrukture koji je dio vertikalno povezanog poduzetnika, trebale bi barem uvesti stroga jamstva kojima se osigurava djelotvorna neovisnost cijelog upravitelja infrastrukture u odnosu na povezanog poduzetnika. Ta se jamstva ne bi samo trebala odnositi na poslovnu organizaciju upravitelja infrastrukture u odnosu na povezanog poduzetnika nego i na upravljačku strukturu upravitelja infrastrukture i njima bi se trebalo, koliko je to moguće u okviru povezane strukture, spriječiti financijske transakcije između upravitelja infrastrukture i drugih pravnih subjekata povezanog poduzetnika. Ta jamstva ne predstavljaju samo potrebne mjere za ispunjavanje postojećih zahtjeva u skladu s Direktivom 2012/34/EU u pogledu neovisnosti odlučivanja osnovnih funkcija i neovisnosti upravitelja infrastrukture, nego sadrže i dodatne zahtjeve kojima se isključuje mogućnost da se prihodi upravitelja infrastrukture upotrebljavaju za financiranje drugih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzetnika. To bi se trebalo primjenjivati neovisno o primjeni fiskalnog zakonodavstva država članica i ne dovodeći u pitanje pravila EU-a o državnim potporama.

(12a)  Poboljšanje sigurnosti željeznica trebalo bi se ozbiljno razmotriti tijekom procesa otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika, osobito kada je riječ o reformiranju postojećih povezanih struktura, kako bi se spriječilo stvaranje dodatnih administrativnih prepreka koje otežavaju održavanje i poboljšanje sigurnosti. [Am. 19]

(12b)  Mogućnost upravitelja infrastrukture da isplaćuje dividende konačnom vlasniku vertikalno povezanog poduzetnikane bi trebala spriječiti upravitelja infrastrukture da osigura pričuve kako bi poboljšao svoju financijski položaj i uravnotežio bilancu svojih računa u razumnom razdoblju, kao što je propisano ovom Direktivom. Sve isplate dividendi upravitelja infrastrukture trebale bi biti namijenjene ulaganjima u obnovu postojeće željezničke infrastrukture. [Am. 107]

(12c)  Holding društvo u vertikalno povezanom poduzetniku može pridonijeti strateškim odlukama potrebnim za dobro funkcioniranje sustava željezničkog prijevoza u cjelini u interesu svih strana aktivnih na željezničkom tržištu, ne dovodeći u pitanje odluke koje se odnose na funkcije upravitelja infrastrukture. [Am. 108]

(12d)  Također bi trebalo omogućiti da predstavnici konačnih vlasnika vertikalno integriranog poduzetnika u nadzornom odboru uključe osobe koje su krajnji vlasnici imenovali, ali koje nisu njihovi zaposlenici, pod uvjetom da nemaju odgovornost ili interes u bilo kojem drugom subjektu vertikalno integriranog poduzetnika. [Am. 109]

(12e)  Pravila kojima se osigurava neovisnost upravitelja infrastrukture unutar vertikalno povezanog poduzetnika ne bi trebala dovoditi u pitanje kriterije Eurostata o državnom deficitu i dugu, s obzirom na to da holding u svakom slučaju, čak i uzimajući u obzir mjere zaštite neovisnosti upravitelja infrastrukture, i dalje može zadržati vlasništvo nad infrastrukturom, a usto i dovoljan broj funkcija kako se ne bi smatrao pukim umjetnim subjektom čiji je isključivi cilj smanjenje državnog duga u smislu tih kriterija. [Am. 110]

(13)  Unatoč provedbi jamstava kojima se osigurava neovisnost, vertikalno povezani poduzetnici mogli bi zloupotrebljavati svoju strukturu kako bi osigurala nedopuštenu konkurentsku prednost željezničkim prijevoznicima koji pripadaju takvim poduzetnicima. Stoga bi Komisija, ne dovodeći u pitanje članak 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu trebala provjeriti da se ta jamstva djelotvorno primjenjuju i da su uklonjeni svi preostali oblici narušavanja tržišnog natjecanja. Ako Komisija ne može potvrditi da se to postiglo, sve bi države članice trebale imati mogućnost ograničiti ili ukinuti pravo pristupa povezanim prijevoznicima o kojima je riječ.

(13a)  Uzimajući u obzir nejednakost mreža u pogledu veličine i gustoće te različitih organizacijskih struktura regionalnih i lokalnih vlasti i njihova iskustva u procesu otvaranja tržišta, svaka bi država članica trebala imati dovoljno fleksibilnosti da organizira svoju mrežu kako bi se mogla postići optimalna kombinacija usluga otvorenog pristupa i usluga koje se pružaju u sklopu ugovora o pružanju javnih usluga ne bi li se svim putnicima osigurala visoka kvaliteta usluga. Nakon odabira ugovora o obavljanju javnih usluga za koje se raspisuje natječaj, svaka bi država članica trebala utvrditi na temelju svakog pojedinačnog slučaja koje je mehanizme jamstava potrebno uvesti za svaku uslugu u slučaju da se natječaj ne okonča uspješno. Ti mehanizmi ne bi trebali stvoriti željezničkim prijevoznicima koji upravljaju navedenim uslugama nikakve dodatne troškove. [Am. 20]

(14)  Davanje željezničkim prijevoznicima iz Unije pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim državama članicama s ciljem pružanja usluga domaćeg prijevoza putnika može imati posljedice za organizaciju i financiranje usluga putničkog prijevoza koje se pružaju na temelju ugovora o obavljanju javne usluge. Države članice bi trebale imati mogućnost ograničavanja takvog prava pristupa ako to ugrožava ekonomsku ravnotežu tih ugovora obavljanju javne usluge ili kvalitetu usluga koje pružaju ako je odgovarajuće regulatorno tijelo to odobrilo. [Am. 21]

(15)  Regulatorna tijela bi Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranih strana , regulatorna tijela bi trebala ocijeniti i na temelju objektivne ekonomske analize trebala ocijeniti potencijalni gospodarski učinak usluga domaćeg putničkog prijevoza koje se pružaju pod uvjetima otvorenog pristupa na postojeće ugovore o obavljanju javne usluge. [Am. 22]

(16)  U procesu ocjenjivanja trebala bi se uzeti u obzir potreba da se svim sudionicima tržišta osigura dostatna pravna sigurnost za razvoj njihovih aktivnosti. Postupak bi trebao biti što jednostavniji, učinkovitiji i transparentniji te usklađen s procesom raspodjele infrastrukturnog kapaciteta.

(17)  Pri ocjenjivanju može li ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javne usluge biti narušena trebalo bi uzeti u obzir unaprijed određena mjerila. Takva mjerila i detalji postupka koje treba poštovati mogu se s vremenom mijenjati, i to posebno s obzirom na iskustvo regulatornih tijela, nadležnih tijela i željezničkih prijevoznika te kako bi se njima uzele u obzir posebne značajke usluga domaćeg putničkog prijevoza.

(18)  Pri ocjenjivanju može li ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javne usluge biti narušena, regulatorna bi tijela trebaju trebala razmotriti gospodarski i socijalni učinak predviđene usluge na postojeće ugovore o obavljanju javne usluge uzimajući u obzir njezin učinak na profitabilnost bilo kojih svih usluga koje su uključene u ugovor o obavljanju javne usluge i posljedice za jačanje kohezijske politike u određenom području i neto troškove nadležnog državnog tijela koje dodjeljuje ugovore. Pri ocjenjivanju trebaju bi se trebali ispitati čimbenici kao što su potražnja putnika, cijene karata, izdavanje karata, mjesto i broj postaja te vrijeme i učestalost predložene nove usluge. [Am. 23]

(18a)  Kako bi se utvrdilo je li kvaliteta usluge koja se pruža u okviru ugovora o obavljanju javnih usluga uvjetovana slobodnim pristupom uslugama na istoj mreži, regulatorna tijela trebaju uzeti u obzir, posebice, djelotvornost mreže, održavanje linija i točnost usluga koje se pružaju u okviru ugovora o obavljanju javnih usluga. [Am. 24]

(19)  Kako bi se povećala privlačnost usluga željezničkog prijevoza putnika, države članice bi trebale imati mogućnost zahtijevati od željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge domaćeg putničkog prijevoza da sudjeluju u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje izdavanja karata, jedinstvenih karata i rezervacija. Ako se uspostavi takav sustav, trebalo bi se osigurati da se njime takvim sustavom ne uzrokuje poremećaje tržišta ili pravi razlika između željezničkih prijevoznika. [Am. 25]

(19a)  Važno je da željeznički prijevoznici sudjeluju u izradi integriranih sustava za izdavanje karata, posebno u pogledu lokalnog i regionalnog prijevoza, kako bi se povećala privlačnost željezničkog prijevoza putnika. Takav sustav ne bi trebao uzrokovati poremećaje tržišta ili praviti razlike između željezničkih prijevoznika. [Am. 26]

(19b)  Budući da se novim paketom nastoje ojačati prava putnika, kao i sloboda kretanja koja predstavlja jednu od temeljnih stupova Unije, potrebno je uložiti veće napore kako bi u tim pravima uživale i osobe s invaliditetom te osobe smanjene pokretljivosti. Stoga poboljšanje pristupačnosti prijevoznim sredstvima i infrastrukturi postaje prioritetno. Kako bi se postigao taj cilj, potrebno je potaknuti prekogranične kontakte. To se također odnosi na pružanje pomoći za tu određenu kategoriju putnika koja bi trebala biti usklađena unutar šireg sustava. U tom bi se smislu trebao pokrenuti proces konzultacija u kojem će sudjelovati socijalni partneri, javnost i organizacije za zaštitu prava osoba s invaliditetom. [Am. 27]

(19c)  S obzirom na iskustvo stečeno kroz mrežu regulatornih tijela iz članka 57. Direktive br. 2012/34/EU, Komisija bi trebala najkasnije do 31. prosinca 2016. izraditi zakonodavni prijedlog o jačanju mreže regulatornih tijela formaliziranjem njihovih postupaka i pridavanjem im pravne osobnosti. To bi tijelo trebalo imati funkciju nadzora i arbitraže, što bi mu omogućilo da se bavi prekograničnim i međunarodnim problemima te razmatra žalbe na odluke koje donose nacionalna regulatorna tijela. [Am. 28]

(19d)  U cilju završetka uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora i s obzirom na tržišno natjecanje u željezničkom sektoru, Komisija aktivno podupire i potiče socijalni dijalog na razini Unije kako bi osigurala dugoročnu odgovarajuću zaštitu željezničkih radnika od neželjenih učinaka otvaranja tržišta, kao što je socijalni damping. [Am. 29]

(19e)  Putnici bi trebali imati pristup sustavima za izdavanje karata koji funkcioniraju i integriranim sustavima za izdavanje karata. Takvim bi sustavima željeznice postale privlačnije prijevozno sredstvo za ljude. Sustavi za izdavanje karata koje izradi sektor unutar država članica trebali bi biti interoperabilni jedni s drugima kako bi se omogućilo stvaranje sustava na razini Unije koji bi obuhvatio sve operatere željezničkog prijevoza putnika. [Am. 30]

(19f)  S obzirom na iskustvo stečeno kroz mrežu regulatornih tijela iz članka 57. Direktive 2012/34/EU, Komisija bi trebala izraditi zakonodavni prijedlog o zamjeni mreže s europskim regulatornim tijelom formaliziranjem njegovih postupaka i pridavanjem mu pravne osobnosti, najkasnije do 31. prosinca 2019. godine, kada će se početi pružati usluge putničkog prijevoza u domaćem željezničkom prometu. To bi tijelo trebalo imati funkciju nadzora i arbitraže, što bi mu omogućilo da se bavi prekograničnim i međunarodnim problemima te razmatra žalbe na odluke koje donose nacionalna regulatorna tijela.[Am. 31]

(19g)  Kako bi se izbjegao socijalni damping, željeznički prijevoznik smio bi pružati usluge željezničkog prijevoza samo ako udovoljava kolektivnim ugovorima ili nacionalnim zakonima koji jamče postojanje jednakih standarda u državi članici u kojoj namjerava poslovati. Stoga bi se trebala predvidjeti jednaka plaća za isto radno mjesto. Nadležno regulatorno tijelo trebalo bi nadzirati usklađenost s ovim zahtjevom. [Am. 32]

(19h)  Nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi odobriti ili zatražiti promjene u sustavima prijenosa osoblja. To može uključiti primjenu razdoblja razmišljanja za osoblje za koje treba ostvariti prijenos. Prilikom odlučivanja regulatorno tijelo trebalo bi biti usmjereno na izbjegavanje prijenosa osjetljivih informacija s upravitelja infrastrukture na drugi subjekt unutar povezanog poduzetnika. [Am. 33]

(19i)  Otvaranje tržišta ne bi trebalo imati nikakve negativne posljedice na radne i socijalne uvjete željezničkih radnika. Mjerodavne socijalne klauzule treba poštovati kako bi se izbjegao socijalni damping ili nepošteno tržišno natjecanje za nove sudionike na tržištu koji ne poštuju minimalne socijalne standarde u željezničkom sektoru. [Am. 34]

(19j)  Željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture trebali bi u okviru svoje kulture sigurnosti uspostaviti „kulturu poštenja” kako bi aktivno poticali osoblje na prijavljivanje nesreća, poremećaja i izbjegnutih nesreća povezanih sa sigurnošću, a da ih se pritom ne izlaže kažnjavanju ili diskriminaciji. Kultura poštenja omogućava željezničkoj industriji da izvuče pouke iz nesreća, poremećaja i izbjegnutih nesreća te stoga unaprijedi sigurnost radnika i putnika na željeznici. [Am. 35]

(19k)  Komisija bi trebala osigurati da države članice u potpunosti i ispravno provedu odredbe Direktive Vijeća 2005/47/EZ (7). [Am. 36] .

(19l)  S obzirom na razvoj jedinstvenog europskog željezničkog prostora i daljnjeg otvaranja željezničkog tržišta, države članice trebale bi iskoristiti kolektivne ugovore da bi se izbjegao socijalni damping i nepošteno tržišno natjecanje. [Am. 37]

(19m)  Komisija bi trebala procijeniti učinak ove Direktive na razvoj tržišta rada za željezničko osoblje u vlaku i, ako je potrebno, predložiti nove zakonodavne mjere za certificiranje takvog osoblja. [Am. 38]

(19n)  Osoblje u vlaku čini profesionalnu skupinu u željezničkom sektoru koja ispunjava bitne zadaće u pogledu sigurnosti. Tradicionalno obavlja sigurnosne operativne zadaće u željezničkom sustavu i odgovorna je za udobnost i sigurnost putnika u vlaku. Certificiranje slično certificiranju strojovođa lokomotiva omogućuje jamstvo visoke razine stručnosti i vještina, prepoznavanje važnosti tih profesionalnih skupina za sigurnost željezničkih usluga, ali i jednostavniju mobilnost radnika. [Am. 39]

(19o)  Nacionalno regulatorno tijelo trebalo bi odobriti ili zatražiti promjene u sustavima prijenosa osoblja. To može uključiti primjenu razdoblja razmišljanja za osoblje za koje treba ostvariti prijenos. Prilikom odlučivanja regulatorno tijelo trebalo bi biti usmjereno na izbjegavanje prijenosa osjetljivih informacija s upravitelja infrastrukture na drugi subjekt unutar povezanog poduzetnika. [Am. 40]

(20)  U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima od 28. rujna 2011.(8) države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje zakonodavstva EU-a priložiti dokument ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje zakonodavstva EU-a. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra da je dostava tih dokumenata opravdana,

(20a)  Upravitelji infrastrukture trebali bi surađivati u slučaju nezgoda ili nesreća koje utječu na odvijanje prekograničnog prometa kako bi međusobno razmijenili bilo kakve važne informacije i kako bi se na taj način izbjegli negativni učinci prelijevanja. [Am. 41]

(20b)  Regulatorno tijelo trebalo bi biti ovlašteno za nadzor radova održavanja infrastrukture kako bi se osiguralo da se oni ne izvode na način koji dovodi do diskriminacije između željezničkih prijevoznika. [Am. 42]

(20c)  Upravitelj infrastrukture unutar vertikalno povezanog poduzetnika trebao bi imati mogućnost pružiti svojem osoblju određene socijalne usluge u prostorima koje koriste drugi subjekti unutar vertikalno povezanog poduzetnika. [Am. 43]

(20d)  Upravitelju infrastrukture unutar vertikalno povezanog poduzetnika trebalo bi biti dopušteno da uz odobrenje regulatornog tijela surađuje s drugim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzetnika u pogledu razvoja informatičkih sustava. [Am. 44]

(20e)  Uvjeti prodaje karata putem izravne prodaje ili rezervacija u Uniji koji su navedeni u članku 9. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća(9) trebali bi se smatrati ispunjenima od 12. prosinca 2019., do kada bi trebao biti uspostavljen sustav prodaje karata i pružanja općih putničkih informacija u skladu s odredbama ove Direktive. [Am. 45]

(20f)  Regulatorno tijelo može dati smjernice o poboljšanju neovisnosti osoblja i rukovođenju upravitelja infrastrukture u vertikalno povezanom prijevozniku u pogledu dodjele željezničkih trasa i pristojbi za uporabu infrastrukture. [Am. 118]

(20g)  U skladu s ovom Direktivom države članice u svakom trenutku mogu odabrati različite tipove struktura za upravitelje infrastruktura koji djeluju unutar jedinstvenog europskog željezničkog prostora, tj. odvojeni ili vertikalno povezani poduzetnici, čak i ako su već uveli strukturu odvojenog tipa. Ovom Direktivom utvrđuje se niz pravila i načela o unutarnjoj organizaciji tih struktura. [Am. 47]

(20h)  Za potrebe ove Direktive pojmovi nadzornog odbora, administrativnog odbora, upravnog odbora ili tijela koja pravno zastupaju prijevoznika trebali bi se primjenjivati na postojeće korporativne strukture u državama članica, pri čemu bi se trebalo izbjegavati stvaranje dodatnih tijela. [Am. 119]

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2012/34/EU mijenja se kako slijedi:

-1. U članku 1. dodaju se sljedeći stavci:"

‘2a Ovom se Direktivom želi učiniti željeznički prijevoz privlačnijim prijevoznim sredstvom građanima Europe. Njezin je cilj biti od pomoći u stvaranju obradivih podataka i uspostavljanju integriranog sustava za izdavanje karata. Sustavi za izdavanje jedinstvenih karata koje razvije željeznički sektor unutar država članica trebali bi biti interoperabilni jedni s drugima kako bi se omogućilo stvaranje sustava na razini Unije koji bi obuhvatio sve operatere željezničkog prijevoza putnika. [Am. 49]

„2b. Postizanje cilja ove Direktive kojom se želi stvoriti jedinstveni europski željeznički prostor provodit će se na temelju socijalnog dijaloga na razini Unije kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita željezničkih radnika od neželjenih učinaka otvaranja tržišta.” [Am. 50]

-1b. U članku 2. umeće se sljedeći stavak:"

„3a. Članci 7., 7.a, 7.b, 7.c, 7.d i 7.e ne primjenjuju se na mreže kraće od 500 km ako:

(a)  te mreže nisu od strateške važnosti za funkcioniranje europskog željezničkog tržišta; ili

(b)  su tehnički i organizacijski izolirane od glavne domaće željezničke mreže.” [Am. 87]

1.  Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„(2) „upravitelj infrastrukture” znači bilo koje tijelo ili poduzeće koje osigurava razvoj, upravljanje i održavanje željezničke infrastrukture na mreži; razvoj uključuje planiranje mreže, financijsko planiranje i planiranje ulaganja te izgradnju i modernizaciju infrastrukture; upravljanje infrastrukturom uključuje sve elemente postupka dodjeljivanja željezničkih trasa, uključujući utvrđivanje i ocjenjivanje raspoloživosti te dodjeljivanje pojedinih trasa, upravljanje prometom te naplaćivanje pristojbi za uporabu infrastrukture, uključujući utvrđivanje i ubiranje pristojbi; održavanje uključuje obnovu infrastrukture i druge aktivnosti upravljanja imovinom”;

(b)  točka 5. briše se;

(c)  dodaje se sljedeća nova točka 31:"

'(31) „vertikalno povezani poduzetnik” znači poduzetnik u kojem:

—  jedno ili više željezničkih prijevoznika u vlasništvu su ili djelomičnom vlasništvu istog poduzetnika kao i upravitelj infrastrukture (holding društvo) ili

—  upravitelj infrastrukture u vlasništvu je ili djelomičnom vlasništvu jednog ili više željezničkih prijevoznika ili

—  jedno ili više željezničkih prijevoznika u vlasništvu su ili djelomičnom vlasništvu upravitelja infrastrukture”;

(ca)  Dodaje se sljedeća točka:"

„(32) „integrirani sustav za izdavanje karata” znači sustav za izdavanje karata koji putnicima omogućava putovanje koje uključuje presjedanje u sklopu i između različitih načina prijevoza, poput vlakova, autobusa, tramvaja, podzemne željeznice, trajekata ili zrakoplova.”

(cb)  Dodaje se sljedeća točka:"

„(33) „jedinstvena karta” znači jedna ili više karata koje predstavljaju ugovor o prijevozu za uzastopne željezničke usluge koje izvodi jedan ili nekoliko željezničkih prijevoznika;” [Am. 52]

(cc)  Dodaju se sljedeće točke: "

'(34) „nadzorni odbor” znači svaka skupina pojedinaca koju vlasnici trgovačkog društva imenuju za promicanje svojih interesa, nadzor i kontrolu rada rukovodećeg osoblja i odobravanje glavnih odluka uprave o poslovanju;

(35)  „upravni odbor” znači svaka skupina pojedinaca nadležna za izvršne dužnosti svakodnevnog upravljanja trgovačkim društvom;” [Am. 53]

(cd)  Dodaje se sljedeća točka:"

„(36) „usluge putničkog prijevoza željeznicama velikih brzina” znači putničke usluge koje se obavljaju na posebno izgrađenim prugama velikih brzina opremljene za brzine uglavnom od 250 km/h ili veće i koje protječu tom brzinom većinu puta.”; [Am. 54]

2.  U članku 6. briše se stavak 2.;

2a.  Umeće se sljedeći članak:"

„Članak 6.a

Pod uvjetom da ne dolazi do sukoba interesa i da se jamči povjerljivost poslovno osjetljivih informacija, nijednim dijelom ove Direktive ne sprečava se države članice da ovlaste upravitelja infrastrukture da sudjeluje u sporazumima o suradnji, na transparentan, neisključiv i nediskriminirajući način, s jednim podnositeljem zahtjeva ili više njih u pogledu određene linije ili lokalnog ili regionalnog dijela mreže tako da financijski potakne učinkovitiju suradnju u odnosu na dio mreže o kojoj je riječ. Takvi se poticaji mogu sastojati od smanjenja ili povećanja naknada za pristup prugama koje odgovaraju mogućim uštedama troškova ili povećanjem prihoda za željezničkog prijevoznika ili upravitelja infrastrukture koji proizlaze iz te suradnje. Cilj takve suradnje jest učinkovitije upravljanje prekidima, radovima održavanja ili zakrčenom infrastrukturom, ili linijom ili dijelom mreže koja je izložena kašnjenjima, ili poboljšanje sigurnosti.

Njezino trajanje ograničeno je na najviše pet godina i nakon tog razdoblja može se obnoviti. Upravitelj infrastrukture obavještava regulatorno tijelo iz članka 55. o planiranoj suradnji. Regulatorno tijelo daje prethodno odobrenje za sporazum o suradnji, zahtijeva njegovu izmjenu ili ga odbacuje ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni. Može zahtijevati izmjenu sporazuma u bilo kojem trenutku tijekom trajanja sporazuma. Upravitelj infrastrukture obavještava koordinacijski odbor iz članka 7.d o sporazumu o suradnji. Ovaj se stavak ne primjenjuje na suradnju koja je dopuštena na temelju članaka 7.a i 7.b između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika koji su dijelovi istoga vertikalno povezanog poduzetnika. ” [Am. 120]

3.  Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 7.

Institucionalno razdvajanje upravitelja infrastrukture

1.  Države članice osiguravaju da je upravitelj infrastrukture obavlja sve funkcije iz članka 3. stavka 2. i da je neovisan o bilo kojem željezničkom prijevozniku.

Ako su na datum stupanja na snagu ove Direktive neki dijelovi željezničke infrastrukture koji su obuhvaćeni definicijama iz Priloga I. u vlasništvu ili pod upravljanjem prijevoznika koji nisu upravitelj infrastrukture, države članice mogu odlučiti da se takvi uvjeti trebaju održati, pod uvjetom da su ti prijevoznici pravno odvojeni i neovisni o bilo kojem željezničkom prijevozniku. [Am. 121]

Kako bi se zajamčila neovisnost upravitelja infrastrukture, države članice osiguravaju da su upravitelji infrastrukture organizirani u subjektu pravno odvojenom od bilo kojeg željezničkog prijevoznika.

2.  Države članice također osiguravaju da istoj pravnoj ili fizičkoj osobi ili osobama nije dopušteno:

(a)  izravno ili neizravno vršiti nadzor istovremeno nad željezničkim prijevoznikom i upraviteljem infrastrukture u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004*, imati bilo kakav financijski interes ili ostvarivati bilo kakvo pravo u pogledu njih;

(b)  imenovati članove nadzornog odbora, upravnog odbora ili tijela koja pravno zastupaju upravitelja infrastrukture i istovremeno izravno ili neizravno vršiti nadzor, imati financijski interes ili ostvarivati pravo u pogledu željezničkog prijevoznika;

(c)  biti članom nadzornog odbora, upravnog odbora ili tijela koja pravno zastupaju prijevoznika ili i željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture;

(d)  upravljati željezničkom infrastrukturom ili biti dio uprave upravitelja infrastrukture i istovremeno izravno ili neizravno vršiti nadzor, imati bilo kakav financijski interes ili ostvarivati bilo kakvo pravo u pogledu željezničkog prijevoznika, ili upravljati željezničkim prijevoznikom ili biti dio njegove uprave i istovremeno izravno ili neizravno vršiti nadzor, imati bilo kakav financijski interes ili ostvarivati bilo kakvo pravo u pogledu upravitelja infrastrukture.

3.  Ako je osoba iz stavka 2. država članica ili drugo javno tijelo, za provedbu ovog članka smatra se da dva javna tijela koja su fizički i pravno odvojena jedno od drugoga i koja vrše nadzor ili ostvaruju prava iz stavka 2. u pogledu upravitelja infrastrukture s jedne i željezničkog prijevoznika s druge strane, nisu ista osoba ili osobe.

4.  Pod uvjetom da ne dolazi do sukoba interesa i da se jamči povjerljivost poslovno osjetljivih informacija, upravitelj infrastrukture može sklopiti podugovor o izvođenju određenih radova u vezi s razvojem, obnovom i održavanjem, u pogledu kojih zadržava ovlast odlučivanja, sa željezničkim prijevoznicima ili bilo kojim drugim tijelom koje nadzire upravitelj infrastrukture.

4a.  Pod uvjetom da se poštuju odredbe o institucionalnom razdvajanju upravitelja infrastrukture, kao što je utvrđeno u stavcima 1. do 3., da ne dođe do sukoba interesa i da se jamči povjerljivost poslovno osjetljivih informacija, države članice mogu ovlastiti upravitelja infrastrukture da sudjeluje u sporazumima o suradnji, na transparentan, neisključiv i nediskriminirajući način, s jednim podnositeljem zahtjeva ili više njih u pogledu određene linije ili lokalnog ili regionalnog dijela mreže tako da potakne podnositelja zahtjeva na učinkovitiju suradnju u odnosu na dio mreže o kojoj je riječ. Takvi poticaji obuhvaćaju smanjenja pristojbi za pristup prugama, što odgovara mogućim uštedama troškova za upravitelja infrastrukture kao rezultat te suradnje. Cilj takve suradnje jest učinkovitije upravljanje prekidima, radovima održavanja ili zakrčenom infrastrukturom, ili linijom ili dijelom mreže koja je izložena kašnjenjima, ili poboljšanje sigurnosti. Njezino trajanje ograničeno je na najviše pet godina i može se produljiti. Upravitelj infrastrukture obavještava regulatorno tijelo iz članka 55. o planiranoj suradnji. Regulatorno tijelo daje prethodno odobrenje za sporazum o suradnji, zahtijeva njegove izmjene ili ga odbacuje ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni. Može zahtijevati izmjenu sporazuma u bilo kojem trenutku tijekom trajanja sporazuma. Upravitelj infrastrukture obavještava koordinacijski odbor iz članka 7.d o sporazumu o suradnji. [Am. 56]

5.  Ako na dan stupanja na snagu ove Direktive upravitelj infrastrukture pripada vertikalno povezanom poduzetniku, države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke 2. do 4. ovog članka. U tom slučaju država članica o kojoj je riječ osigurava da je upravitelj infrastrukture u pogledu organizacije i donošenja odluka obavlja sve funkcije iz članka 3. stavka 2. i da je organizacijski i u svojim odlukama djelotvorno neovisan o bilo kojem željezničkom prijevozniku u skladu sa zahtjevima iz članaka 7.a. i do 7.bc.”

__________________

* Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) Tekst značajan za EGP (SL L 24, 29.01.2004., str. 1.)"[Am. 122]

4.  Umeću se sljedeći članci :"

„Članak 7.a.

Djelotvorna neovisnost upravitelja infrastrukture u vertikalno povezanom poduzetniku

1.  Države članice osiguravaju da je upravitelj infrastrukture organiziran u tijelu pravno odvojenom od bilo kojeg željezničkog prijevoznika ili holding društva koji nadziru takve prijevoznike i od bilo kojih drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzetnika.

2.  Pravni subjekti unutar vertikalno povezanog poduzetnika koji djeluju na tržištima usluga željezničkog prijevoza ne posjeduju nikakav izravni ili neizravni dionički udio u upravitelju infrastrukture, izravno, neizravno ili preko društava kćeri. Upravitelj infrastrukture jednako tako ne posjeduje nikakav dionički udio u bilo kojem pravnom subjektu unutar vertikalno povezanog poduzetnika koje djeluje na tržištima usluga željezničkog prijevoza, izravno, neizravno ili preko društava kćeri.

Ovom odredbom se ne zabranjuje postojanje vertikalno povezanog poduzetnika kada jednog ili više željezničkih prijevoznika ima u vlasništvu, ili djelomičnom vlasništvu isti poduzetnik koji je upravitelj infrastrukture (holding društvo).

3.  Prihodi upravitelja infrastrukture ne smiju se koristiti za financiranje drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzetnika nego samo za financiranje poslovanja upravitelja infrastrukture. Isplate dividendi konačnom vlasniku vertikalno povezanog trgovačkog društva omogućene su. Te isplate dividendi od upravitelja infrastrukture namijenjene su ulaganju u obnovu infrastrukture koja se koristi te ne sprječavaju upravitelja infrastrukture u stvaranju rezervi radi upravljanja dobiti i gubitaka u poslovnom ciklusu.

Ove odredbe ne primjenjuju se na privatne ulagatelje u slučaju javno-privatnih partnerstava.

Upravitelj infrastrukture smije odobravati zajmove bilo kojim drugim pravnim subjektima samo svojim društvima kćerima. Unutar vertikalno povezanog poduzetnika ća i bilo koji drugi pravni subjekt unutar vertikalno povezanog poduzeća ne smije odobravati zajmove upravitelju infrastrukture zajmove upravitelju infrastrukture može dodijeliti samo holding društvo a podložni su nadzoru regulatornog tijela iz članka 55. Holding društvo prikazat će regulatornom tijelu da je zajam dodijeljen po tržišnoj cijeni i da udovoljava članku 6.

Sve usluge koje upravitelju infrastrukture pružaju drugi pravni subjekti temelje se na ugovorima i plaćaju se po tržišnoj cijeni. Dug koji se pripisuje upravitelju infrastrukture jasno se odvaja od duga koji se pripisuje drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzetnika.

Računi upravitelja infrastrukture i računi drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog društva vode se na način kojim se osigurava ispunjenje ovih odredbi i omogućuju odvojeni financijski ciklusi za upravitelja infrastrukture i za druge pravne subjekte unutar vertikalno povezanog društva.

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 4., upravitelj infrastrukture prikuplja financijska sredstva na tržištima kapitala neovisno, a ne preko drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog društva. Drugi pravni subjekti unutar vertikalno povezanog poduzeća ne prikupljaju financijska sredstva preko upravitelja infrastrukture.[Am. 123]

5.  Upravitelj infrastrukture vodi detaljnu evidenciju o svim poslovnim i financijskim odnosima s drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog društva te je u skladu s člankom 56. stavkom 12. stavlja na raspolaganje regulatornom tijelu na njegov zahtjev.

Članak 7.b.

Djelotvorna neovisnost osoblja i uprave upravitelja infrastrukture unutar vertikalno povezanog poduzetnika

1.  Ne dovodeći u pitanje odluke regulatornog tijela iz članka 56., upravitelj infrastrukture ima djelotvorne ovlasti odlučivanja u vezi sa svim funkcijama iz članka 3. stavka 2., s dodjelom željezničkih trasa i pristojbama za uporabu infrastrukture, neovisno o drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzetnika. Cjelokupnom upravljačkom strukturom i korporativnim statusima upravitelja infrastrukture osigurava se da niti jedan pravni subjekt unutar vertikalno povezanog poduzeća ne određuje, izravno ili neizravno, ponašanje upravitelja infrastrukture u vezi s tim funkcijama.

Cjelokupnom upravljačkom strukturom i korporativnim statusima upravitelja infrastrukture osigurava se da niti jedan pravni subjekt unutar vertikalno povezanog poduzetnika ne određuje, izravno ili neizravno, ponašanje upravitelja infrastrukture u vezi s dodjelom željezničkih trasa i pristojbama za uporabu infrastrukture.

Članovi nadzornog i upravnog odbora upravitelja infrastrukture i rukovodeće osoblje koje im je neposredno podređeno postupaju u skladu s tim načelima.

2.  Članovi upravnog odbora i rukovodeće osoblje upravitelja infrastrukture nisu članovi nadzornih ili upravnih odbora ili rukovodeće osoblje bilo kojih drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća.

Članovi nadzornih ili upravnih odbora i rukovodeće osoblje drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća nisu članovi upravnog odbora ili rukovodeće osoblje upravitelja infrastrukture.

3.  Upravitelj infrastrukture ima nadzorni odbor koji je sastavljen od predstavnika konačnih vlasnika vertikalno povezanog poduzeća.

Nadzorni odbor može se savjetovati s koordinacijskim odborom iz članka 7.d. u vezi s pitanjima za koje je nadležan.

Odluke o imenovanju i produženju mandata, radnim uvjetima uključujući naknadu i prestanku mandata članova upravnog odbora upravitelja infrastrukture donosi nadzorni obor. Regulatorno tijelo iz članka 55. obavještava se o identitetu i uvjetima kojima se uređuju trajanje i prestanak mandata osoba koje nadzorni odbor predloži za imenovanje u upravni odbor upravitelja infrastrukture ili kojima produži mandat, kao i o osnovama svih predloženih odluka o prestanku mandata. Navedeni uvjeti i odluke iz ovog stavka postaju obvezujući samo ako ih je regulatorno tijelo izričito odobrilo. Regulatorno tijelo može se protiviti takvim odlukama ako postoji sumnja u stručnu neovisnost osobe predložene za člana upravnog odbora ili u slučaju preuranjenog prekida mandata člana upravnog odbora upravitelja infrastrukture.

Djelotvorno pravo na žalbu regulatornom tijelu daje se članovima upravnog odbora koji žele podnijeti žalbu na preuranjen prekid mandata.

4.  Članovi nadzornog ili upravnog odbora i rukovodeće osoblje upravitelja infrastrukture tri godine nakon odlaska iz upravitelja infrastrukture nemaju pravo biti na rukovodećim položajima u bilo kojim drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzeća. Članovi nadzornog ili upravnog odbora i rukovodeće osoblje drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća tri godine nakon odlaska iz navedenih pravnih subjekata nemaju pravo biti na rukovodećim položajima u upravitelju infrastrukture.

5.  Upravitelj infrastrukture ima svoje rukovodeće osoblje. i nalazi se u prostorijama koje su odvojene od drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća. Kako bi se osigurala neovisnost upravitelja infrastrukture, pristup informacijskim sustavima zaštićen je. Unutarnjim pravilima ili ugovorima o zapošljavanju osoblja kontakti s drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzeća jasno se ograničavaju na službenu komunikaciju povezanu s funkcijama koje obavlja a koje također obavlja u vezi s drugim željezničkim prijevoznicima izvan vertikalno povezanog poduzeća. Prijenosi osoblja između upravitelja infrastrukture i drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća, osim prijenosa iz točke (c), mogući su samo ako se može osigurati da neće doći do razmjene osjetljivih informacija među njima. Osjetljive informacije koje posjeduje upravitelj infrastrukture propisno se štite i ne prenose se drugim subjektima.

Upravitelj infrastrukture može svojim zaposlenicima ponuditi socijalne usluge, poput onih koje se nude u školama, vrtićima, sportskim centrima i restoranima, u prostorijama kojima se koriste drugi pravni subjekti unutar vertikalno povezanog poduzetnika. Upravitelj infrastrukture može surađivati s drugim subjektima vertikalno povezanih poduzetnika u pogledu razvoja njihovih informacijskih sustava.

Regulatorno tijelo odobrava ili traži promjene mehanizama koje se odnose na provedbu ovog stavka u cilju osiguravanja neovisnosti upravitelja infrastrukture. Regulatorno tijelo može tražiti da mu povezani poduzetnik dostavi sve informacije koje bi mogle biti potrebne.

6.  Upravitelj infrastrukture ima potreban organizacijski kapacitet da izvršava sve svoje funkcije neovisno o drugim pravnim subjektima unutar vertikalno povezanog poduzeća te mu nije dopušteno prenijeti obavljanje tih funkcija ili aktivnosti povezanih s njima na navedene pravne subjekte.

Pod uvjetom da ne dolazi do sukoba interesa, poremećaji tržišta ili diskriminacije i da se jamči povjerljivost poslovno osjetljivih informacija, upravitelj infrastrukture može sklopiti podugovor o izvođenju određenih radova u vezi s razvojem, obnovom i održavanjem, u pogledu kojih zadržava ovlast odlučivanja, sa željezničkim prijevoznicima ili bilo kojim drugim tijelom koje nadzire upravitelj infrastrukture.

7.  Članovi nadzornih ili upravnih odbora i rukovodeće osoblje upravitelja infrastrukture nemaju interesa niti izravne ili neizravne financijske koristi od bilo kojih drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća. Elementi njihove naknade koji su povezani s uspješnošću ne ovise o poslovnim rezultatima bilo kojih drugih pravnih subjekata unutar vertikalno povezanog poduzeća ili bilo kojih drugih pravnih subjekata koje to poduzeće nadzire, nego isključivo o poslovnim rezultatima upravitelja infrastrukture. [Am. 124/rev]

Članak 7.c.

Postupak provjere sukladnosti

1.  Komisija na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu odlučuje o tome zadovoljavaju li upravitelji infrastrukture koji su dio vertikalno povezanog poduzeća zahtjeve iz članka 7.a. i članka 7.b. i je li provedba tih zahtjeva primjerena kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti natjecanja za sve željezničke prijevoznike i izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja na zadanom tržištu.

2.  Komisija ima pravo od države članice u kojem vertikalno povezano poduzeće ima poslovni nastan u razumnom roku tražiti da joj dostavi sve potrebne informacije. Komisija se savjetuje s regulatornim tijelom ili tijelima o kojima je riječ i, ako je to primjereno, s mrežom regulatornih tijela iz članka 57.

3.  Države članice mogu ograničiti prava pristupa iz članka 10. željezničkim prijevoznicima koji su dio vertikalno povezanog poduzeća kojem pripada upravitelj infrastrukture o kojem je riječ ako Komisija obavijesti države članice da nije podnesen zahtjev u skladu sa stavkom 1. ili da ga Komisija tek treba proučiti ili ako u skladu s postupkom iz članka 62. stavka 2. odluči da:

(a)  na zahtjev Komisije za dostavu informacija u skladu sa stavkom 2. nije se primjereno odgovorilo, ili

(b)  upravitelj infrastrukture o kojem je riječ ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 7.a. i 7.b., ili

(c)  provedba zahtjeva iz članaka 7. a. i 7.b. nije dostatna kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti natjecanja za sve željezničke prijevoznike i izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja u državi članici u kojoj upravitelj infrastrukture o kojem je riječ ima poslovni nastan.

Komisija odlučuje u razumnom roku.

4.  Država članica o kojoj je riječ može zatražiti od Komisije da poništi svoju odluku iz stavka 3. u skladu s postupkom iz članka 62. stavka 2. ako ta država članica na zadovoljavajući način dokaže Komisiji da više nema osnove za tu odluku. Komisija odlučuje u razumnom roku.

5.  Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 4., regulatorno tijelo iz članka 55. neprestano nadzire ispunjavanje zahtjeva iz članaka 7.a. i 7.b. Svi podnositelji zahtjeva koji smatraju da ti zahtjevi nisu ispunjeni imaju pravo na žalbu regulatornom tijelu. Ako je takva žalba podnesena, regulatorno tijelo odlučuje u roku naznačenom u članku 56. stavku 9. o potrebnim mjerama za rješavanje situacije. [Am. 101 I 125/rev]

Članak 7.c.

Koordinacijski odbor

1.  Države članice osiguravaju da upravitelji infrastrukture za svaku mrežu uspostave i organiziraju koordinacijske odbore. Članovi tog odbora mogu biti barem upravitelj infrastrukture, poznati podnositelji zahtjeva u smislu članka 8. stavka 3. i, ako to zatraže, potencijalni podnositelji zahtjeva, njihove predstavničke organizacije, predstavnici korisnika usluga željezničkog prijevoza robe i putnika te po potrebi tijela regionalne i lokalne vlasti uključujući nadležna tijela. . Predstavnici država članica i regulatorno tijelo o kojem je riječ pozivaju se na sastanke koordinacijskog odbora u svojstvu promatrača. [Am. 59]

2.  Koordinacijski odbor izrađuje prijedloge ili savjetuje upravitelja infrastrukture i, ako je primjereno, državu članicu u vezi s:

(a)  potrebama podnositelja zahtjeva u pogledu održavanja i razvoja infrastrukturnog kapaciteta;

(b)  sadržajem ciljeva rada usmjerenih korisnicima koji se navode u sporazumima iz članka 30. i sadržajem poticaja iz članka 30. stavka 1. te njihovom provedbom;

(c)  sadržajem i provedbom izvješća o mreži iz članka 27.;

(d)  okvirom i pravilima za naplaćivanje pristojbi koje utvrđuje država i sustavom naplaćivanja pristojbi koji utvrđuje upravitelj infrastrukture u skladu s člankom 29. te iznosom i strukturom pristojbi za uporabu infrastrukture;

(e)  postupkom raspodjele infrastrukturnog kapaciteta, uključujući pravila prvenstva pri raspodjeli kapaciteta među različitim kategorijama korisnika infrastrukture; načelo koordinacije u slučaju proturječnih zahtjeva za pružanje željezničke usluge uređeno je člankom 46. stavkom 4; [Am. 60]

(f)  pitanjima intermodalnosti

(g)  i drugim pitanjima koja su povezana s uvjetima pristupa i uporabe infrastrukture te kvalitetom usluga upravitelja infrastrukture.

(ga)  pitanja s kojima se suočavaju korisnici usluga željezničkog prijevoza robe i putnika, uključujući kvalitetu usluge, pristojbe za korištenje infrastrukture, visinu i transparentnost cijena željezničkih usluga. [Am. 61]

Ne dovodeći u pitanje poslovnu tajnu, koordinacijski odbor ovlašten je radi obavljanja svojih zadaća koordinacijski odbor ovlašten je od upravitelja infrastrukture zatražiti odgovarajuće informacije o točkama (a) do (gga). [Am. 62]

3.  Koordinacijski odbor sastavlja poslovnik koji posebno uključuje pravila o sudjelovanju na sastancima i njihovoj učestalosti (najmanje jednom u tri mjeseca). U poslovniku koordinacijskog odbora predviđa se između ostalog redovno savjetovanje, barem jednom godišnje, s korisnicima usluga željezničkog prijevoza robe i putnika u koordinacijskom odboru te s predstavnicima zaposlenika u željezničkom sektoru. Izvješće o raspravama koordinacijskog odbora u kojem su naznačena stajališta članova odbora svake se godine podnosi upravitelju infrastrukture, državi članici, regulatornom tijelu, korisnicima usluga željezničkog prijevoza robe i putnika te predstavnicima zaposlenika u željezničkom sektoru i Komisiji. [Am. 63]

Članak 7.d.

Europska mreža upravitelja infrastrukture

1.  Države članice osiguravaju da upravitelji infrastrukture sudjeluju i surađuju u mreži za razvoj željezničke infrastrukture Unije, posebno kako bi se osigurali

(i)  pravovremena i učinkovita provedba transeuropske prometne mreže, uključujući ključne koridore mreže, koridore za teretni prijevoz u skladu s Uredbom (EU) br. 913/2010* i provedba plana za uvođenje Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) koji je utvrđen Odlukom 2012/88/EU** i

(ii)  olakšavanje učinkovitih i djelotvornih prekograničnih usluga putničkog prijevoza unutar Unije, uključujući prekograničnom suradnjom za rješavanje uskih grla.

1a.  Mreža također razvija zajednička okvirna načela za naplatu u slučaju prekograničnih putničkih linija koje prometuju na više od jedne mreže kako je definirano u članku 37. i za dodjelu kapaciteta kako je predviđeno u članku 40. Ta zajednička načela podliježu mišljenju mreže regulatornih tijela iz članka 57. [Am. 64]

Komisija je članica mreže. Usklađuje i podupire rad mreže te po potrebi izrađuje preporuke za nju. Osigurava aktivno sudjelovanje odgovarajućih upravitelja infrastrukture.

2.  Mreža sudjeluje u aktivnostima praćenja tržišta iz članka 15. te analizira i uspoređuje učinkovitost i djelotvornost upravitelja infrastrukture na temelju zajedničkih pokazatelja i kriterija kvalitete kao što su pouzdanost, kapacitet, raspoloživost, točnost i sigurnost njihovih mreža, kvaliteta imovine i njezina uporaba, održavanje, obnova, poboljšanja, ulaganja i financijska učinkovitost te transparentnost okvira za naplatu i pravila naplate. [Am. 65]

3.  Nakon što uzme u obzir stajalište mreže, Komisija donosi može donijeti mjere kojima se određuju zajednička načela i prakse mreže, posebno kako bi se osigurala dosljedna analiza i usporedba rezultata, te postupci koje treba slijediti pri suradnji u mreži. Te se mjere donose provedbenim delegiranim aktom u skladu s postupkom iz članka 6062. stavka 3.” [Am. 66]

________________________

* (SL L 276, 20.10.2010., str. 22.).

** (SL L 51, 23.02.2012., str. 51.)." [Am. 66]

5.  Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„2. Željezničkim prijevoznicima daje se radi pružanja svih vrsta usluga željezničkog prijevoza putnika, pod pravednim, nediskriminatornim i transparentnim uvjetima, pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim državama članicama. Željeznički prijevoznici imaju pravo ukrcati putnike na bilo kojem kolodvoru i iskrcati ih na drugom. To pravo uključuje pristup infrastrukturi koja povezuje servisne objekte iz točke 2. Priloga II.”;

(aa)  umeće se sljedeći stavak :"

„2a. Država članica ne mora odobriti pravo pristupa infrastrukturi u svrhu pružanja bilo koje vrste usluga željezničkih usluga željezničkim prijevoznicima koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom osobe ili osoba iz treće zemlje ili trećih zemalja u kojima se prijevoznicima iz Unije ne odobrava pod uvjetima sličnima onima iz ove Direktive pravo pristupa infrastrukturi i objektima za pružanje usluga. U svrhu ovog stavka, kontrola se temelji na pravima, ugovorima ili bilo kakvom drugom sredstvu, koje zasebno ili u kombinaciji, vodeći računa o svim činjeničnim i pravnim okolnostima, omogućava vršenje odlučujućeg utjecaja na poduzetnika, posebno putem:

(a)  vlasništva ili prava korištenja svih ili dijela osnovnih sredstava predmetnog poduzetnika;

(b)  prava ili ugovora koji omogućuju odlučujući utjecaj na sastav, glasovanje ili odlučivanje tijela poduzetnika”; [Am. 67]

(b)  stavci 3. i 4. brišu se.

6.  Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

‘1. Države članice mogu ograničiti pravo pristupa iz članka 10. stavka 2. uslugama željezničkog putničkog prijevoza između određenog polazišta i određenog odredišta ako bi ostvarivanje tog prava ugrozilo ekonomsku ravnotežu navedenog ili navedenih ugovora o pružanju javne usluge. Pravo pristupa iz članka 10. stavka 2. uslugama putničkog prijevoza željeznicama velikih brzina ne ograničava se.

Nadležna tijela i upravitelji infrastrukture daju prethodnu obavijest svim zainteresiranim stranama o zahtjevima za kapacitetom u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća* koji bi mogli biti u sukobu s pravima pristupa u skladu s člankom 10. ove Direktive.

Sve putničke usluge koje nisu dio ugovora o pružanju javne usluge nazivaju se uslugama otvorenog pristupa.

Ako nadležno tijelo izradi novi ugovor o pružanju javne usluge, ili proširi područje primjene postojećeg ugovora, u smislu korištenja više infrastrukturnog kapaciteta nego prije, prijevoznici koji pružaju postojeće usluge otvorenog pristupa na koje bi ta odluka nadležnog tijela mogla utjecati ne podliježu nikakvim ograničenjima.

______________________

* Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.). ˮ [Am. 68]

(b)  prvi podstavak stavka 2. zamjenjuje se sljedećim:"

„Kako bi se utvrdilo bi li ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javne usluge mogla biti ugrožena, odgovarajuće regulatorno tijelo ili tijela iz članka 55. provode objektivnu ekonomsku analizu i odlučuju na temelju unaprijed određenih kriterija. To utvrđuju po primitku zahtjeva koji su im u roku od jednog mjeseca od obavijesti o predviđenoj usluzi putničkog prijevoza podnijele sljedeće strane:

Ti kriteriji između ostalog obuhvaćaju utjecaj ostvarivanja prava na pristup na profitabilnost svake usluge uključene u ugovor o obavljanju javne usluge, uključujući posljedične utjecaje na neto troškove nadležnog javnog tijela koje je dodijelilo ugovor, potražnju putnika, cijene karata, izdavanje karata, mjesto i broj stanica te vrijeme i učestalost predložene nove usluge, a utvrđuje ih regulatorno tijelo iz članka 55. u skladu s provedbenim mjerama navedenima u stavku 4. ovog članka. U analizi se ocjenjuje hoće li nova usluga otvorenog pristupa ugroziti provedivost usluga koje se pružaju u okviru ugovora o obavljanju javne usluge.

Ekonomska ravnoteža ugovora o pružanju javne usluge ne smatra se ugroženom ako regulatorno tijelo predvidi da će moguća nova usluga uglavnom stvarati prihod željezničkom sektoru, a ne ga odnositi, te da gubitak prihoda za niz usluga u okviru ugovora o javnoj nabavi, ako ga i bude, neće biti znatan. U skladu s takvom analizom i odlukom odgovarajućeg regulatornog tijela, države članice imaju pravo odobriti, promijeniti ili uskratiti pravo pristupa traženoj usluzi prijevoza putnikaˮ.

(c)  umeću se sljedeći stavci:"

„2a. Ako je ugovor o pružanju javnih usluga dodijeljen u postupu javnog natječaja u skladu sa zakonodavstvom Unije, države članice mogu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007, ograničiti pravo pristupa iz članka 10. stavka 2. ove Direktive za trajanja ugovora o pružanju javnih usluga između polazišta i odredišta koje su obuhvaćene tim ugovorom o pružanju javnih usluga. Podatak da je pravo pristupa ograničeno objavljuje se kad se pokrene natječajni postupak za taj ugovor o pružanju javnih usluga. Nije ograničeno pravo pristupa bilo kojoj dodatnoj novoj usluzi u smislu članka 10. stavka 2. za koje je regulatorno tijelo predvidjelo da će uglavnom ostvarivati prihod željezničkom sektoru, a ne ga odnositi, te u pogledu kojih se predviđa da gubitak prihoda za skup usluga na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga, ako postoji, neće biti znatan.

Ograničenja iz ovog stavka ne smiju uzrokovati ograničavanje prava ukrcaja putnika na bilo kojem kolodvoru koji se nalazi na trasi međunarodnog prijevoza putnika i iskrcaja putnika na nekom drugom kolodvoru, uključujući kolodvore koji se nalaze u istoj državi članici.

2b.  Regulatorno tijelo ili tijela koja vrše analizu iz stavaka 2. i 2.a svoju odluku donose po primitku zahtjeva koji su im u roku od jednog mjeseca od primitka obavijesti o predviđenoj usluzi putničkog prijevoza iz članka 38. stavka 4. podnijele sljedeće strane:

(a)  nadležno tijelo ili nadležna tijela koja dodjeljuju ugovor o obavljanju javne usluge;

(b)  bilo koje drugo zainteresirano nadležno tijelo koje u skladu s ovim člankom ima pravo ograničavanja pristupa;

(c)  upravitelj infrastrukture;

(d)  željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javne usluge.”;

(da)  željeznički prijevoznik koji je podnio zahtjev za kapacitet u skladu s člankom 38. stavkom 4.;“[Am. 69 i 114]

(d)  Stavci 3. i 4 zamjenjuju se sljedećim:"

‘3. Regulatorno tijelo obrazlaže svoju odluku i navodi uvjete pod kojima sljedeće strane u roku od jednog mjeseca od njezine objave mogu zatražiti preispitivanje odluke:

(a)  odgovarajuće nadležno tijelo ili tijela;

(b)  upravitelj infrastrukture;

(c)  željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javne usluge;

(d)  željeznički prijevoznik koji traži pristup.”;

U slučaju da regulatorno tijelo odluči u skladu sa stavkom 2. da bi se predviđenom uslugom putničkog prijevoza iz članka 38. stavka 4. ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javne usluge, ono navodi moguće promjene takve usluge kojima bi se osiguralo da su ispunjeni uvjeti za davanje prava pristupa iz članka 10. stavka 2.”;

4.  Na temelju iskustva koje su stekla regulatorna tijela, nadležna tijela i željeznički prijevoznici te aktivnosti mreže iz članka 57. stavka 1., Komisija do 16. prosinca 2016. donosi mjere u kojima se propisuju pojedinosti postupka i kriteriji koje je potrebno slijediti za primjenu stavaka 1., 2. i 3. ovog članka. Navedeni delegirani Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom pregleda iz članka 60 62. stavka 3. [Am. 70]

(e)  stavak 5. briše se.

7.  Umeće se sljedeći članak 13.a.:"

„Članak 13.a.

Zajednički informacijski sustav i integrirani sustav za izdavanja karata [Am. 71]

1.  Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1371/2007(10) i Direktivu 2010/40/EU(11), Svi podaci povezani s voznim redom smatraju se javnima te su i shodno tome dostupni.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1371/2007 i Direktivu 2013/40/EU, države članice zahtijevaju od svih željezničkih dionika kao što su željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i prodavači karata da do 12. prosinca 2019. počnu koristiti interoperabilni sustav za izdavanje jedinstvenih karata i informacijski sustav kojim se ispunjava cilj da putnici unutar Unije imaju na raspolaganju sve potrebne podatke za planiranje puta, rezervaciju i kupnju karata.

Države članice zahtijevaju od željezničkih prijevoznika da surađuju u uspostavi zajedničkog putničkog informacijskog sustava i sustava za izdavanje karata, jedinstvenih karata i rezervacija do 12. prosinca 2019. za sve putničke usluge željezničkog prijevoza koje se pružaju na njihovom teritoriju u okviru ugovora o javnim uslugama u skladu s Uredbom (EZ) br. 1370/2007, ili odlučuju ovlastiti nadležna tijela da uspostave takav sustav. Takav sustav ne smije uzrokovati poremećaje tržišta ili praviti razlike između željezničkih prijevoznika. Njime upravlja javni ili privatni pravni subjekt ili udruženje svih željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge putničkog prijevoza.

Željeznički prijevoznici koji pružaju komercijalne javne usluge prijevoza putnika imaju slobodan pristup takvom sustavu u svrhu pružanja informacija i prodaje karata za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika kao dodatka na vlastite prijevozne usluge.

Svaki takav sustav mora biti osmišljen tako da je interoperabilan u skladu s Direktivom 2008/57/EZ i osnovnim tehničkim specifikacijama za telematske aplikacije. Mora primjenjivati te tehničke zahtjeve kako bi se posebno osigurala dosljednost u naplaćivanju i obračunavanju, povjerljivost poslovnih informacija, zaštita osobnih podataka i sukladnost s pravilima tržišnog natjecanja. Svaki sustav ili aplikacija koji putnicima nude dodatne usluge moraju biti interoperabilni s tim tehničkim specifikacijama.

Države članice osiguravaju da je pristup osnovnim tehničkim specifikacijama za telematske aplikacije slobodan i nediskriminatoran.

Svaki trgovački sporazum među sudionicima mora biti u skladu s pravilima o tržišnom natjecanju.

Troškovi takvog sustava pošteno se dijele među sudionicima na temelju njihovih doprinosa.

Regulatorno tijelo osigurava da se takvim sustavom za izdavanje jedinstvenih karata ne uzrokuju poremećaji tržišta ili pravi razlika između željezničkih prijevoznika.

Također države članice mogu od željezničkih prijevoznika i pružatelja usluga prijevoza putnika drugim načinima prijevoza zatražiti da sudjeluju u zajedničkom interoperabilnom i informacijskom putničkomsustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih karata i rezervacija ili odlučiti ovlastiti nadležna relevantna tijela za uspostavu takvog sustava. Ako se uspostavi takav sustav, države članice osiguravaju da se njime ne uzrokuje poremećaje tržišta ili pravi razlika između željezničkih prijevoznika i drugih pružatelja usluga putničkog prijevoza te da njime upravlja javni ili privatni pravni subjekt ili udruženje svih željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge putničkog prijevoza. [Am. 72]

2.  Države članice izrađuju zahtijevaju od željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge putničkog prijevoza da izrade i usklađuju, uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/164/EC*, između ostalog za najvažnije trase unutar Unije, nacionalne planove za nepredviđene okolnosti kako bi se u smislu članka 18. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga uzrokovanih prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem. Svaki željeznički prijevoznik koji pruža uslugu željezničkog prijevoza putnika i upravitelj kolodvora izrađuju vlastiti plan za nepredviđene okolnosti u skladu s nacionalnim planovima za nepredviđene okolnosti..”

______________________

* Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1). ” [Am.73 ]

7a.  U članku 19. dodaje se sljedeća točka:"

„(da) obvezali su se primijeniti kolektivne ugovore država članica u kojima prijevoznik želi djelovati.”. [Am. 74]

8.  U članku 38. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

‘4. Ako podnositelj zahtjeva radi pružanja usluga putničkog prijevoza namjerava zatražiti infrastrukturni kapacitet, o tome obavještava upravitelje infrastrukture i regulatorna tijela o kojima je riječ najmanje 18 mjeseci prije stupanja na snagu voznog reda na koji se zahtjev za kapacitet odnosi. Kako bi regulatorna tijela o kojima je riječ mogla ocijeniti potencijalni ekonomski učinak na postojeće ugovore o obavljanju javne usluge, regulatorna tijela osiguravaju da su o tome bez odlaganja u roku od najviše pet dana obaviješteni nadležno tijelo koje je na temelju ugovora o obavljanju javne usluge dodijelilo uslugu putničkog prijevoza na toj trasi, bilo koje drugo nadležno tijelo koje u skladu s člankom 11. ima pravo ograničavanja pristupa i bilo koji željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javne usluge na trasi te usluge putničkog prijevoza. ”

8a.  U članak 42. umeće se sljedeći stavak 1.a:"

„1a. U cilju sprječavanja diskriminacije protiv podnositelja zahtjeva, regulatorno tijelo iz članka 55. ove Direktive daje prethodno odobrenje za takav okvirni sporazum i na vlastitu inicijativu nadzire okvirni sporazum koji je na snazi. Podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe regulatornom tijelu ako vjeruje da su prema njemu postupali na nepošten način, da je žrtva diskriminacije ili da mu je okvirni ugovor na bilo koji način naštetio. U slučaju žalbe protiv okvirnog ugovora, regulatorno tijelo potvrđuje da nije potrebna izmjena okvirnog sporazuma ili traži izmjenu tog okvirnog sporazuma u skladu s uputama koje je odredilo regulatorno tijelo, najkasnije dva mjeseca od trenutka kad regulatorno tijelo primi žalbu. Upravitelj strukture i željeznički prijevoznik najkraćem mogućem roku i u svakom slučaju najkasnije jedan mjesec nakon primitka obavijesti o zahtjevu regulatornog tijela postupaju u skladu s odlukom regulatornog tijela. Prilikom izvršavanja funkcija opisanih u ovom stavku, regulatorno tijelo posebnu pozornost posvećuje zaštiti poslovne tajne. ” [Am. 75]

8b.  U članku 46. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

'4. Načela kojima se uređuje postupak koordinacije utvrđuju se u izvješću o mreži. Ona posebno odražavaju teškoće organiziranja međunarodnih željezničkih trasa i učinak koji izmjena može imati na druge upravitelje infrastrukture. U slučaju proturječnih zahtjeva za pružanje željezničke usluge na istom tržišnom segmentu, upravitelj infrastrukture, kada raspoređuje kapacitet, uzima u obzir samo spornu infrastrukturu, a ne ukupni obujam kapaciteta koji su tražili podnositelji zahtjeva koji se natječu.”; [Am. 76]

8c.  U članku 54. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

'1. U slučaju poremećaja u kretanju vlakova zbog tehničkog kvara ili nesreće, upravitelj infrastrukture mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi normalizirao situaciju. U tu svrhu sastavlja plan postupanja u nepredviđenim okolnostima u kojem navodi razna tijela javne vlasti koja moraju biti obaviještena u slučaju ozbiljnih nesreća ili smetnji u kretanju vlakova. U slučaju poremećaja koji bi mogao imati utjecaj na prekogranični promet, upravitelj infrastrukture dijeli sve mjerodavne informacije s drugim upraviteljima infrastrukture na čiju mrežu i promet taj poremećaj može utjecati. Predmetni upravitelji infrastrukture surađuju u cilju normalizacije prekograničnog prometa. ” [Am. 77]

8d.  U članku 55. dodaje se sljedeći stavak:"

„3a. Države članice osiguravaju da regulatorna tijela imaju nužna organizacijska i operativna sredstva iz članka 56. ove Direktive te da, ako je potrebno, donose akcijski plan kojim će im se osigurati ta sredstva.”; [Am. 78]

8e.  Članak 56. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 56.

Funkcije regulatornog tijela

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 46. stavak 6., podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe regulatornom tijelu ako smatra da se s njim nepravedno postupalo, da ga se diskriminiralo ili na bilo koji način stavilo u nepovoljniji položaj, a poglavito u pogledu odluka koje je donio upravitelj infrastrukture ili, kad je to primjereno, željeznički prijevoznik ili upravitelj servisnih objekata u pogledu:

(a)  izvješća o mreži u njegovoj provizornoj i konačnoj verziji;

(b)  kriterija navedenih u njemu;

(c)  postupka dodjele i njegovih rezultata;

(d)  programa ubiranja pristojbi;

(e)  visine ili strukture infrastrukturnih naknada koje treba platiti;

(f)  uvjeta za pristup u skladu s člancima 10. do 13.;

(g)  pristupa uslugama i naplate usluga u skladu s člankom 13.

(ga)  planiranih ili neplaniranih radova na održavanju.

2.  Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u odnosu na osiguranje tržišnog natjecanja na tržištima željezničkih usluga, regulatorno tijelo ima ovlasti nadzirati tržišne uvjete na tržištima željezničkih usluga te posebno nadzirati stavak 1. točke (a) do (ga) na vlastitu inicijativu kako bi se izbjegao bilo koji vid diskriminacije protiv podnositelja zahtjeva. Naročito provjerava sadrži li izvješće o mreži diskriminacijske odredbe ili proizlazi li iz njega diskrecijsko pravo upravitelja infrastrukture koje ovaj može koristiti na način koji diskriminira podnositelje zahtjeva.

3.  Regulatorno tijelo također blisko surađuje s nacionalnim tijelom nadležnim za sigurnost u smislu Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici(12) i s tijelom za izdavanje dozvola u smislu ove Direktive.

Države članice osiguravaju da ta tijela zajednički razviju okvir za razmjenu informacija i suradnju s ciljem sprječavanja negativnih učinaka na tržišno natjecanje ili sigurnost na željezničkom tržištu. Taj okvir uključuje mehanizam uz pomoć kojeg regulatorno tijelo daje nacionalnom tijelu nadležnom za sigurnost i tijelu za izdavanje dozvola preporuke o pitanjima koja mogu utjecati na natjecanje na željezničkom tržištu i uz pomoć kojeg nacionalno tijelo nadležno za sigurnost daje regulatornom tijelu i tijelu za izdavanje dozvola preporuke o pitanjima koja mogu utjecati na sigurnost. Ne dovodeći u pitanje neovisnost svakog tijela u okviru svojih nadležnosti, odgovarajuće tijelo pregledava svaku takvu preporuku prije donošenja odluka. Ako odgovarajuće tijelo odluči odstupiti od tih preporuka, razloge za to navodi u svojim odlukama.

4.  Države članice mogu odlučiti da se regulatornom tijelu dodjeljuje zadaća da donese neobvezujuća mišljenja o provizornim verzijama poslovnog plana iz članka 8. stavka 3. te ugovorni sporazum i plan za povećanje kapaciteta, te posebno da naznači odgovaraju li ti instrumenti tržišnim uvjetima na tržištima željezničkih usluga.

5.  Regulatorno tijelo mora imati potreban organizacijski kapacitet s obzirom na ljudske i materijalne resurse, koji je razmjeran važnosti željezničkog sektora u državi članici.

6.   Regulatorno tijelo osigurava da su pristojbe koje je odredio upravitelj infrastrukture u skladu s Odjeljkom 2. te da su nediskriminirajuće. Regulatorno tijelo osigurava da pristojbe za pristup koje određuje upravitelj infrastrukture, operatori uslužnih objekata ili željeznički prijevoznici, uključujući za pristup prugama i postajama, njihovim zgradama i drugim objektima, uključujući objekte za prikaz putnih informacija, nisu diskriminatorne. S tim u vezi, predložene promjene visine ili strukture pristojbi iz ovog stavka prijavljuju se regulatornom tijelu barem dva mjeseca prije planiranog stupanja na snagu. Sve do jednog mjeseca prije njihova stupanja na snagu, regulatorno tijelo može ustrajati na smanjenju ili povećanju predloženih izmjena, njihovom odlaganju ili ukidanju. Pregovori između podnositelja zahtjeva i upravitelja infrastrukture koji se odnose na visinu infrastrukturnih pristojbi dopušteni su samo ako se odvijaju pod nadzorom regulatornog tijela. Regulatorno tijelo intervenira ako postoji vjerojatnost da su pregovori u suprotnosti sa zahtjevima ovog poglavlja .

7.  Regulatorno tijelo redovito se i u svakom slučaju barem svake dvije godine savjetuje s predstavnicima korisnika usluga željezničkog prijevoza robe i putnika kako bi uzelo u obzir njihova stajališta o željezničkom tržištu.

8.  Regulatorno tijelo ima ovlast zatražiti relevantne informacije od upravitelja infrastrukture, podnositelja zahtjeva i bilo koje zainteresirane treće strane u državi članici o kojoj je riječ.

Zatražene informacije dostavljaju se u razumnom roku koji utvrdi regulatorno tijelo, a koji ne smije biti dulji od jednog mjeseca, osim ako u iznimnim okolnostima regulatorno tijelo ne pristane na produženje roka od najviše dva dodatna tjedna i odobri ga. Regulatornom se tijelu omogućuju da takve zahtjeve izvrši odgovarajućim kaznama, uključujući novčanim kaznama. Informacije koje se dostavljaju regulatornom tijelu uključuju sve podatke koji su potrebni regulatornom tijelu u okviru njegove žalbene funkcije i funkcije nadzora natjecanja na tržištu željezničkih usluga u skladu sa stavkom 2. To uključuje podatke potrebne za statističke svrhe i svrhe motrenja tržišta.

9.  Regulatorno tijelo razmatra prigovore i, ako je potrebno, u roku od mjesec dana od primitka prigovora traži potrebne podatke od svih mjerodavnih stranaka i započinje s njima savjetovanje. Odlučuje o prigovorima, poduzima korake za ispravljanje situacije te obavješćuje mjerodavne stranke o svojoj utemeljenoj odluci u unaprijed određenom razumnom roku, koji je u svakom slučaju unutar razdoblja od šest tjedana računajući od dana primitka svih relevantnih informacija. Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja za osiguranje natjecanja na tržištima željezničkih usluga, regulatorno tijelo po potrebi na vlastitu inicijativu odlučuje o primjerenim mjerama za ispravljanje diskriminacije nad podnositeljima zahtjeva, poremećaja tržišta i drugih nepoželjnih pojava na tim tržištima, posebno u pogledu stavka 1. točaka (a) do (ga).

Odluka regulatornog tijela obvezujuća je za sve stranke obuhvaćene tom odlukom i ne podliježe kontroli bilo kojeg drugog administrativnog tijela. Regulatornom se tijelu omogućuju da svoje odluke izvrši odgovarajućim kaznama, uključujući novčanim kaznama.

U slučaju žalbe protiv prigovora na odbijanja dodjele infrastrukturnog kapaciteta ili protiv uvjeta ponude kapaciteta, regulatorno tijelo je dužno ili potvrditi da nisu potrebne izmjene odluke upravitelja infrastrukture ili zatražiti izmjene te odluke u skladu s njegovim uputama koje je odredilo regulatorno tijelo..Upravitelj infrastrukture najkasnije jedan mjesec nakon primitka obavijesti o toj odluci postupa u skladu s njom.

10.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da odluke koje donese regulatorno tijelo podliježu sudskoj kontroli. Žalbom se obustavlja provedba odluke regulatornog tijela samo kada bi neposredan učinak odluke regulatornog tijela mogao uzrokovati nepopravljivu ili očito pretjeranu štetu za podnositelja zahtjeva. Ova odredba ne dovodi u pitanje ovlasti suda pred kojim se vodi žalbeni postupak u skladu s ustavnim pravom, ako je primjenjivo.

11.  Države članice osiguravaju da su odluke koje donese regulatorno tijelo objavljene.

12.  Regulatorno tijelo ima ovlasti provođenja revizija ili pokretanja unutarnjih revizija kod upravitelja infrastrukture, operatora uslužnih objekata i po potrebi željezničkih prijevoznika kako bi provjerilo usklađenost s odredbama o odvojenom računovodstvu utvrđenima u članku 6. S time u vezi regulatorno tijelo ima pravo zahtijevati bilo kakve informacije. Regulatorno tijelo posebno ima pravo zahtijevati od upravitelja infrastrukture, operatora uslužnih objekata i svih prijevoznika ili drugih subjekata koji obavljaju ili sadrže različite vrste željezničkog prijevoza ili upravljanja infrastrukturom iz članka 6. stavaka 1. i 2. i članka 13. da dostave sve ili dio računovodstvenih informacija navedenih u Prilogu VIII., koje su podrobne u onoj mjeri koja se ocijeni potrebnom i razmjernom.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela nadležnih za pitanja državnih otpora, regulatorno tijelo može također iz poslovnih knjiga izvoditi zaključke u vezi s državnom pomoći, o kojima izvješćuje navedeno tijelo.

13.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 60. o određenim izmjenama Priloga VIII. Stoga se Prilog VIII. može izmijeniti kako bi ga se prilagodilo razvoju računovodstvenih i nadzornih praksi i/ili kako bi ga se dopunilo dodatnim elementima potrebnima za provjeru odvojenog računovodstva.

____________________

* Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (preinaka) Tekst značajan za EGP (SL L 191, 18.7.2008., str. 1.)’. [Am. 79]

8f.  U članku 57. dodaje se sljedeći stavak:"

„9a. Ako smatra da odluka upravitelja infrastrukture sprječava razvoj međunarodne usluge, podnositelj zahtjeva može pitanje izravno uputiti nacionalnoj mreži regulatornih tijela radi dobivanja mišljenja. O tom se koraku istodobno obavješćuje predmetno nacionalno regulatorno tijelo. Mreža po potrebi traži objašnjenja od upravitelja infrastrukture i u svakom slučaju, od nacionalnog regulatornog tijela o kojem je riječ. Mreža donosi i objavljuje svoje mišljenje te ga dostavlja nacionalnom regulatornom tijelu o kojem je riječ.

Mreža regulatornih tijela podnosi Komisiji godišnje izvješće o radu. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu ove Direktive i najkasnije 31. prosinca 2019. donosi zakonodavni prijedlog o osnivanju Europskog regulatornog tijela i dodjeljuje mu pravnu osobnost, nadzornu i arbitražnu funkciju te ovlasti rješavanja prekograničnih pitanja i rješavanja žalbi protiv odluka koje su donijela nacionalna regulatorna tijela. To novo tijelo zamjenjuje Europsku mrežu regulatornih tijela.” [Am. 80]

9.  U članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:"

„1. Komisija do 31. prosinca 2024. ocjenjuje učinak ove Direktive na željeznički sektor i dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija izvješće o njezinoj provedbi. Ocjena uzima u obzir stajališta Europskog regulatornog tijela o tome postoji li diskriminacijska praksa ili druge vrste narušavanja tržišnog natjecanja i stajališta socijalnih partnera u mjerodavnom odboru Unije za socijalni dijalog. [Am. 81]

Europsko regulatorno tijelo Komisija do istog datuma ocjenjuje postoji li postoje li u vezi s upraviteljima infrastrukture koji su dio vertikalno povezanog poduzeća diskriminacijska praksa prakse ili druge vrste narušavanja tržišnog natjecanja i objavljuje preporuke za daljnje političke mjere. Komisija po potrebi na temelju tih preporuka predlaže nove zakonodavne mjere. [Am. 82]

Najkasnije 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive Komisija procjenjuje njezin učinak na razvoj tržišta rada za željezničko osoblje u vlaku i, ako je potrebno, predlaže nove zakonodavne mjere za certificiranje takvog osoblja.”; [Am. 83]

Članak 1.a

Uredba (EZ) br. 1371/2007 izmjenjuje se kako slijedi:

Članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„3. Stupanjem ove Uredbe na snagu, članci 9., 10., 11., 12., 19., članak 20. stavak 1. i članak 26. primjenjuju se na sve usluge željezničkog prijevoza putnika u cijeloj Uniji.” [Am. 84]

Članak 2.

1.  Države članice dužne su najkasnije do ...(13)[18 mjeseci nakon stupanja na snagu] donijeti i objaviti zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredbi.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji šalju tekst glavnih odredbi nacionalnog zakonodavstva koje donesu na području obuhvaćenom ovom Direktivom.

Članak 3.

1.  Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.Tri mjeseca nakon objave dostupna je u svom pročišćenom obliku zajedno s Direktivom br. 2012/34/EU, koju izmjenjuje. [Am. 85]

2.  Točke 5. do 8. članka 1. primjenjuju se od 1. siječnja 2018. [kako bi se vozni red mogao početi primjenjivati 14. prosinca 2019.

Do datuma primjene točke 5. i ne dovodeći u pitanje međunarodne putničke usluge, od država članica se ne zahtijeva da odobre pravo pristupa željezničkim prijevoznicima i njihovim izravno ili neizravno nadziranim društvima kćerima koja imaju dozvolu za obavljanje prijevoza u državi članici u kojoj nije odobren sličan pristup. [Am. 86]

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u...,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C, 327, 12.11.2013., str. 122. (2) SL C, 356, 5.12.2013., str.92. (3) Stajalište Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. (4) SL L 164, 30.04.2004., str. 164. (5) SL L 315, 3.12.2007., str. 44. (6) Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.). (7) Direktiva Vijeća 2005/47/EZ od 18. srpnja 2005. o Sporazumu između Zajednice europskih željeznica (CER) i Europske federacije radnika u prometu (ETF) o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika u interoperabilnom prekograničnom prometu u željezničkom sektoru(SL L 195, 27.7.2005, str. 15.). (8) SL C 369, 17.12.2011., str. 14. (9) Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3. 12. 2007., str. 14.). (10) SL L 315, 3.12.2007., str. 14. (11) SL L 207, 6.8.2010., str. 1. (12) SL L 191, 18.7.2008., str. 1. (13) 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive.