Europski parlament,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europske investicijske banke (EIB) za 2012.,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i njegov Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2012. o inovativnim financijskim instrumentima u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj o instrumentima podjele rizika za države članice koje imaju ozbiljne poteškoće u vezi s financijskom stabilnosti ili su pod prijetnjom istih, svoje stajalište o tome od 19. travnja 2012.(2) i posebno mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. o godišnjem izvješću Europske investicijske banke za 2011.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće predsjednika Europskog vijeća od 26. lipnja 2012. pod naslovom „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012., kojima se posebno predviđa povećanje kapitala EIB-a od 10 milijardi EUR,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013., u kojima se poziva na stvaranje novog investicijskog plana za pružanje potpore MSP-ovima te poticanje financiranja gospodarstva,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013., u kojima se utvrđuje cilj mobilizacije svih politika EU-a za pružanje potpore konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i rastu,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o inovativnim financijskim instrumentima: „okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenta” (COM(2011)0662) te „Pilotna faza inicijative projektnih obveznica Europa 2020.” (COM(2011)0660),

–  uzimajući u obzir povećanje kapitala Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), posebice u pogledu pitanja odnosa između EIB-a i EBRD-a,

–  uzimajući u obzir odluku o proširenju djelatnosti EBRD-a na područje Sredozemlja,

–  uzimajući u obzir novi Memorandum o razumijevanju između EIB-a i EBRD-a potpisan 29. studenog 2012.,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007.-2013.(4),

–  uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A7-0137/2014),

A.  budući da je EIB uspostavljen Ugovorom iz Rima te da je u skladu s člankom 309. UFEU-a njegov zadatak putem pristupa tržištu kapitala i korištenjem vlastitih sredstava doprinijeti uravnoteženom i stalnom razvoju unutarnjeg tržišta s ciljem pomoći u ostvarivanju prioriteta Unije odabirom gospodarski održivih projekata za ulaganje EU-a;

B.  budući da se u ovim posebno teškim društvenim i gospodarskim okolnostima, obilježenim ograničenjima javnog proračuna, moraju mobilizirati sva sredstva i politike EU-a, uključujući one EIB-a, u nastojanjima da se održi gospodarski oporavak i prepoznaju novi izvori rasta;

C.  budući da EIB također djeluje kao instrument financiranja i nadopuna drugim izvorima ulaganja nadomještajući ili ispravljajući praznine na tržištu;

D.  budući da EIB pomaže EU-u održati i pojačati konkurentnost na globalnoj razini;

E.  budući da će EIB i dalje biti kamen temeljac i katalizator razvoja politika EU-a koji osigurava trajnu prisutnost javnog sektora i nudi ulagačke kapacitete dok istodobno omogućava najbolju moguću integraciju i provedbu najvažnijih inicijativa EU 2020.;

F.  budući da će se EIB, kao ključni instrument stabilnosti, usredotočiti na protucikličnu ulogu djelujući kao pouzdani partner za dobre projekte diljem EU-a i izvan njega;

G.  budući da EIB podržava glavne pokretače za ostvarivanje ciljeva razvoja i stvaranja radnih mjesta iz strategije Europa 2020., poput infrastrukture za pokretanje rasta, vrhunskih inovacija i konkurentnosti;

H.  budući da je ključno osigurati da EIB održi svoj kreditni rejting na razini trostruki A kako bi zadržao pristup međunarodnom tržištu kapitala pod najboljim uvjetima financiranja, s naknadnim pozitivnim utjecajima na život projekta i dionike;

I.  budući da je u lipnju 2012. Europsko vijeće pokrenulo Pakt za rast i radna mjesta koji se sastoji od niza politika s ciljem stimuliranja pametnog, održivog, uključivog, resursno učinkovitog rasta koji stvara radna mjesta;

J.  budući da se uporaba inovativnih financijskih instrumenata doživljava kao jedan od načina za proširenje primjene postojećih instrumenata, poput bespovratnih sredstava, te za poboljšanje cjelokupne učinkovitosti proračuna EU-a;

K.  budući da je ključno ponovno uspostaviti normalno kreditiranje gospodarstva i omogućiti financiranje ulaganja;

L.  budući da međunarodni financijski instrumenti osiguravaju novi prostor za mogućnosti suradnje između institucionalnih igrača i nude stvarne ekonomije razmjera;

M.  budući da se djelovanje EIB-a izvan EU-a provodi kao potpora politikama vanjskog djelovanja Unije te bi trebalo biti u skladu s ciljevima EU-a i promicati ih, u skladu s člancima 208. i 209. UFEU-a;

N.  budući da aktivnosti EIB-a nadopunjuju posebni instrumenti koje osigurava Europski investicijski fond (EIF), čiji je cilj osigurati rizično financiranje u korist MSP-ova i start-up poduzeća te mikrofinanciranje;

O.  budući da je povećanje kapitala ojačalo bilancu EIB-a, omogućavajući ambicioznije operativne ciljeve kreditiranja;

P.  budući da su uloženi posebni napori za poduzimanje više zajedničkih intervencija (koje objedinjuju jamstva EIF-a sa zajmovima EIB-a za MSP-ove);

Politički okvir i vodeća načela za intervenciju EIB-a

1.  pozdravlja godišnje izvješće EIB-a za 2012. i ostvarivanje dogovorenog operativnog plana za financiranje oko 400 projekata u više od 60 država u iznosu od 52 milijarde EUR;

2.  pozdravlja povećanje kapitala od 10 milijardi EUR koje je odobrilo Vijeće guvernera EIB-a, omogućivši time dodatnih 60 milijardi EUR (što iznosi povećanje ciljeva kreditiranja za 49 %) za dugoročno kreditiranje projekata u EU-u u razdoblju 2013. – 2015.;

3.  zahtijeva da EIB održi predviđene ciljeve u pogledu dodatne aktivnosti te da otključa 180 milijardi EUR kroz dodatna ulaganja diljem EU-a za gore spomenuto razdoblje;

4.  podsjeća da su za projekte u EU-u mogućnosti posebno zanimljive za niz prioritetnih tematskih područja u okviru strategije Europa 2020.: inovacije i vještine, uključujući niskoemisijsku infrastrukturu, ulaganje u malo i srednje poduzetništvo, kohezija i „paketi” učinkovitosti korištenja resursima i energetske učinkovitosti (uključujući prijelaz na niskoemisijsko gospodarstvo); primjećuje da su žarišna područja valjano prepoznata u Operativnom planu Grupe EIB-a za razdoblje 2013. – 2015. te pozdravlja dodjelu dodatnih 60 milijardi EUR u kreditnom kapacitetu radi financiranja njihove provedbe;

5.  međutim, snažno vjeruje da bi se unutar ovih širokih prioriteta trebalo više usredotočiti na ulaganje u dugoročan rast i stvaranje radnih mjesta te na ostvarivanje trajnog i vidljivog utjecaja na realno gospodarstvo te u tom smislu poziva na sveobuhvatnu analizu iz koje bi proizašli održivi podaci o dugoročnom zapošljavanju koje je stvorilo kreditiranje EIB-a te o njegovu učinku na gospodarstvo na svim područjima nakon financijske krize;

6.  pozdravlja pokretanje Instrumenta za rast i zapošljavanje (GEF), koji će omogućiti EIB-u da dublje nadzire učinak projekata koje financira na zapošljavanje i rast;

7.  poziva EIB da nastavi pružati potporu dugoročnim prioritetima EU-a povezanima s gospodarskom i socijalnom kohezijom, rastom i zapošljavanjem, održivosti okoliša, klimatskim mjerama i učinkovitosti korištenja resursima, kroz daljnji razvoj novih financijskih i nefinancijskih instrumenta osmišljenih za rješavanje kratkoročnih tržišnih neučinkovitosti i dugoročnih strukturalnih praznina gospodarstva EU-a;

8.  potiče EIB da pregovara i potpiše memorandume o razumijevanju s regionalnim razvojnim bankama koje su aktivne na svojim područjima djelovanja kako bi se ojačale sinergije, podijelili rizici i troškovi i osiguralo dostatno kreditiranje stvarne ekonomije;

9.  smatra Pakt za rast i radna mjesta važnim, ali nedovoljnim odgovorom na izazove s kojima se suočava EU, napominjući da su povećanje kapitala EIB-a i pojačano korištenje zajedničkim instrumentima podjele rizika između Komisije i EIB-a, zajedno sa sinergijama specijaliziranih aktivnosti EIB-a i EIF-a ključni elementi njegovog uspjeha;

10.  zahtijeva da EIB u svojem financiranju daje prednost projektima kojima se snažno doprinosi gospodarskom rastu;

11.  podsjeća da je Komisija zajedno s EIB-om predstavila izvješće o mogućnostima i ciljanim prioritetima koje treba utvrditi kroz provedbu Pakta za rast i zapošljavanje, posebno u vezi s infrastrukturom, energetskom učinkovitosti i učinkovitim korištenjem resursima, digitalnim ekonomijom, istraživanjem i razvojem te MSP-ovima; poziva na političku raspravu u Parlamentu na temelju ovog izvješća, kojoj bi trebali prisustvovati predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Europske investicijske banke;

12.  posebno je zabrinut jer je financiranje u državama koje sudjeluju u programu (Grčka, Irska, Portugal, Cipar) tijekom 2012. ostalo na niskoj razini te je činilo otprilike +/- 5 % ukupnog ulaganja EIB-a; primjećuje da ciljevi ulaganja EIB-a za 2013. u države koje sudjeluju u programu iznose do 5 milijardi EUR, od ukupnog cilja EU-a od 62 milijarde EUR;

13.  zabrinut je da je EIB u svom kreditiranju zadržao politiku koja je pomalo nesklona riziku, čime ograničava opseg potencijalnih zajmoprimaca koji zadovoljavaju uvjete EIB-a, čime se pak sprječava ostvarivanje dodane vrijednosti zajmova;

14.  zahtijeva da EIB poveća svoj unutarnji kapacitet za riskiranje na način da osigura prilagođenost sustava za upravljanje rizikom trenutnom okruženju;

15.  potvrđuje da je za EIB od temeljne važnosti održati njegov rejting na razini trostruki A radi očuvanja njegove financijske snage i sposobnosti ubrizgavanja novca u stvarno gospodarstvo; međutim, potiče EIB da zajedno s EIF-om razmotri povećanje svoje uključenosti u više rizičnih aktivnosti radi osiguravanja razumnog omjera troškova i koristi;

16.  primjećuje da povećanje ciljeva posebnih aktivnosti višeg rizika EIB-a na 6 milijardi EUR u 2013., povećanje sredstava za podjelu rizika i inicijative za poboljšanje kreditnog profila na 2,3 milijarde EUR, kao i nedavno pokretanje inicijative za financiranje rasta kojom se inovativnim srednje kapitaliziranim poduzećima olakšava pristup financiranju;

17.  poziva EIB da poveća svoju aktivnost u okviru mandata rizičnog kapitala (RCM) i mandata mezanin kapitala za rast (MFG), koje je EIB osigurao EIF-u;

18.  pozdravlja EIF-ovo povećanje mandata za sredstva rizičnog kapitala koja financira EIB za 1 milijardu EUR, s posebnim težištem na financiranje višeg rizika mezanin kapitalom koji čine dio zajedničkih mjera EIB-a i EIF-a za rješavanje financijskih ograničenja za inovacije i planove razvoja europskih srednjih poduzeća;

19.  poziva EIB da bude proaktivniji u pružanju tehničkog stručnog znanja u svim ključnim područjima aktivnosti s visokim potencijalom rasta u svim državama članicama; podsjeća da su tehnički i financijski savjeti učinkovito sredstvo za pomoć u ostvarivanju projekta i ubrzanje isplata i stvarnog ulaganja; stoga vjeruje da bi stručno znanje EIB-a trebalo povećati i učiniti dostupnim u ranim fazama projekata koje zajednički financiraju EU i EIB te u procjeni ex ante velikih projekata, uključujući i kroz instrument Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS);

20.  potiče EIB, u trenutnom kontekstu kritično niskih stopa apsorpcije u mnogim državama članicama, da pojača napore za pružanje potpore kapacitetima država članica za apsorpciju sredstava EU-a, uključujući strukturne fondove, daljnjim razvojem dodatnih zajedničkih instrumenta podjele rizika i prilagodbom postojećih koji se već financiraju iz proračuna EU-a;

21.  prema potrebi poziva države članice na suradnju s Komisijom pri korištenju dijelom svojih sredstava iz strukturnih fondova radi podjele kreditnih rizika EIB-a i osiguranja kreditnih jamstava za znanje i vještine, učinkovitost korištenja resursima i energetsku učinkovitost, stratešku infrastrukturu i pristup financiranju za mala i srednja poduzeća;

22.  cijeni što se neiskorišteni strukturni fondovi sada mogu koristiti kao posebno jamstvo pri kreditiranju EIB-a, posebno u Grčkoj;

23.  primjećuje da je 2012. Banka potpisala zajmove iz strukturnog programa (SPL) u vrijednosti od 2,2 milijarde EUR osiguravajući potporu nizu malih i srednjih poduzeća u skladu s prioritetima kohezijske politike na različitim područjima;

24.  poziva EIB da, s obzirom na različite gospodarske i financijske uvjete koji prevladavaju unutar EU-a, kroz blisku suradnju s državama članicama razvije planove ulaganja vođene rezultatima koji su pravilno prilagođeni nacionalnim, regionalnim i lokalnim prioritetima rasta, vodeći računa o horizontalnim prioritetima za upravljanje gospodarstvom Komisijinog Godišnjeg pregleda rasta i Europskog semestra;

25.  potiče Banku da istraži mogućnosti proširenja svog sudjelovanja proaktivnim uključivanjem u sporazume o partnerstvu između Komisije i država članica;

26.  primjećuje trend smanjenja broja javno-privatnih partnerstava (JPP-ova) tijekom i nakon krize, te istodobno podsjeća na posebno važnu ulogu koju ona imaju u ulaganju, posebice u prometne mreže te istraživanje i inovacije; primjećuje da je tržište JPP-a u EU-u povećalo svoju vrijednost, ali istodobno zabilježilo znatno manje transakcija;

27.  vjeruje da su državna jamstva vrijedni instrumenti za rješavanje tržišnih nesavršenosti koje mogu usporiti isporuku programa i projekata JPP-a; oslanjajući se na stručno znanje EIB-a na ovom području, poziva na povećanje njegovog sudjelovanja u kreditnim jamstvima koje se osiguravaju za JPP-ove putem državnih jamstava;

28.  štoviše, vjeruje da se savjetodavna uloga EIB-a, na temelju stručnog znanja Europskog centra znanja za javno-privatno partnerstvo, može upotrijebiti za osiguranje ciljane i specijalizirane potpore na državnoj razini radi omogućavanja ispravnog ocjenjivanja koristi od uključivanja državnih jamstava u program JPP-a;

29.  podsjeća na pilotnu fazu inicijative za projektne obveznice koju su 2012. godine uz potporu država članica pokrenuli EIB i Komisija, čiji je cilj poticanje financiranja ključnih infrastrukturnih projekata privlačenjem institucionalnih ulagača;

30.  pozdravlja izvješće o pilotnoj fazi inicijative za projektne obveznice za prvih šest mjeseci u kojem se navodi odobrenje devet projekata u šest zemalja; poziva na daljnju i povećanu uporabu tih obveznica i na redoviti pregled njihove učinkovitosti kako bi se pojačalo održivo ulaganje u instrumente zaduživanja koji usmjeravaju privatni kapital u potrebne projekte prijevoza, energije i infrastrukture, osobito one s prekograničnom dimenzijom; međutim, vjeruje kako bi EIB trebao provoditi bolje procjene projekata u koje namjerava ulagati, uključujući procjene njihovih sigurnosnih profila i profila rizika; podsjeća da proračun EU-a osigurava 230 milijuna EUR za potporu jačanju kreditne aktivnosti EIB-a za infrastrukturna ulaganja u prometni, energetski i komunikacijski sektor;

31.  zahtijeva da ga se Parlament pravodobno i na odgovarajući način obavijesti o odabranim projektima;

32.  sa zabrinutošću primjećuje da su ključni izazovi i dalje prisutni (npr. pretvaranje kamata u obveze, ograničeno iskustvo s obveznicama tijela za nabavu, oklijevanje institucionalnih ulagača da se uključe, zabrinutost sponzora za troškove); poziva Banku da pravilno ocijeni mogućnost zajedničkog ulaganja u rane obveznice radi uvjeravanja ulagača i sponzora; poziva EIB da osigura sukladnost inicijative za projektne obveznice s dugoročnim klimatskim ciljem EU-a, tj. usredotočivanjem na niskoemisijsku infrastrukturu;

33.  zabrinut je zbog slabe učinkovitosti projekta Castor; zahtijeva da Banka osigura podatke o valjanosti svoje temeljite procjene i da dostavi informacije o tome navode li provedene geološke studije mogućnost seizmičkog rizika, koji je bio postotak i kako se tome pristupilo;

34.  iščekuje konačno izvješće o procjeni vezano uz pilotnu fazu inicijative za projektne obveznice koje se očekuje u 2015.;

35.  pozdravlja novu energetsku politiku EIB-a, koja uvodi nove kriterije za kreditiranje energije koji odražavaju energetske i klimatske politike EU-a te trenutne ulagačke trendove; zahtijeva godišnju objavu i analizu energetskih ulaganja EIB-a, čime bi se obznanilo koje izvore energije podržava EIB; međutim, želi istaknuti da bi ulagačka politika EIB-a trebala biti još više usmjerena na održive projekte, ali podsjeća na potrebu predstavljanja sveobuhvatnog plana postupnog ukidanja kreditiranja neobnovljivih izvora energije;

36.  pozdravlja uvođenje novog standarda emisijskog učinka EIB-a koji se primjenjuje na sve projekte za proizvodnju energije iz fosilnog goriva radi isključivanja ulaganja u kojima predviđene emisije ugljika prelaze granične vrijednosti; poziva Odbor EIB-a da zadrži nadzor nad standardom emisijskog učinka te da razmotri uvođenje restriktivnijih obveza u budućnosti;

37.  potiče Banku da, imajući u vidu klimatski paket za 2030., uključujući njegove prioritete dekarbonizacije, ojača svoje napore u niskoemisijskim ulaganjima te da radi na politikama koje dovode do ambicioznijih klimatskih ciljeva; traži od EIB-a da izvrši klimatsku ocjenu i pregled svih svojih aktivnosti u 2014., što bi dovelo do obnovljene politike klimatske zaštite, npr. kroz procjenu projekta te sveobuhvatan pristup kako bi se pametno povezalo sektorske politike za ključne sektore; poziva EIB da priloži ovaj pregled uz svoje sljedeće godišnje izvješće;

38.  podsjeća na važnu ulogu koju EIB ima u financiranju ulaganja javnog i privatnog sektora u energetsku infrastrukturu te u pružanju potpore projektima koji pridonose ostvarivanju ciljeva klimatske i energetske politike EU-a; podsjeća na svoju rezoluciju iz 2007. kojom se poziva na prestanak javnog financiranja projekata povezanih s fosilnim gorivima i prelazak na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije; vjeruje da bi EIB u suradnji s Komisijom trebao ažurirati svoju strategiju za klimatske promjene u pogledu svojih operacija financiranja prije završetka 2015., u skladu s ciljevima Unije i međunarodnim ciljevima na području klimatskih promjena te najboljim međunarodnim standardima;

39.  poziva na jačanje resursa i stručnosti EIB-a kako bi se osigurala prilagodba klimatskim promjenama;

40.   zahtijeva da EIB provede najbolje međunarodne standarde povezane s hidroenergijom, tj. s temeljnim načelima Svjetske komisije za brane i Protokola za procjenu hidroenergetske održivosti, što podrazumijeva da se ulaže isključivo u slučajevima kada su države uvele zakonski okvir kojim se uspostavljaju mehanizmi energetskog planiranja (uključujući zabranjena područja), da se negativni učinci na ekosustave i lokalne zajednice moraju odgovarajuće procijeniti, izbjegavati, ublažavati i nadzirati, te da projekti ne smiju biti locirani na zaštićenim područjima ili u njihovoj blizini ili na riječnim područjima dobrog ekološkog stanja;

41.  poziva EIB da u svoje projekte pažljivo uključi viziju i ciljeve Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital”;

Jačanje opsega potpore malom i srednjem poduzetništvu i srednje kapitaliziranim poduzećima

42.  podsjeća da se MSP-ovi smatraju okosnicom gospodarstva EU-a i glavnim pokretačem europskog rasta i zapošljavanja, predstavljajući 80 % zaposlenosti u privatnom sektoru;

43.  pozdravlja posvećivanje posebne pažnje (u kontekstu povećanja aktivnosti kreditiranja u EU-u) potpori za poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove te potom pozdravlja cilj Grupe EIB-a za 2013., koji iznosi više od 19 milijardi EUR za kreditiranje MSP-ova i koji se treba potpisati unutar EU-a;

44.  u vezi s tim poziva također Vijeće da brzo postigne dogovor o zajedničkim inicijativama Komisije i EIB-a i da stopi proračunska sredstva EU-a namijenjena MSP-ovima te da odlučnije djeluje u provedbi suradnje s Europskom središnjom bankom kako bi se smanjila financijska ograničenja za MSP-ove; ukazuje na to da je glavni problem u nekoliko država članica u tome da fragmentacija financijskih tržišta rezultira nedostatkom sredstava i većim troškovima financiranja, osobito za MSP-ove; poziva EIB da svoje napore preusmjeri prema smanjenju fragmentacije kako bi se promicalo financiranje za MSP-ove, poduzetništvo, izvoz i inovacije, koji su ključni za gospodarski oporavak;

45.  pozdravlja pojačano bankovno kreditiranje MSP-ova kroz revitalizaciju tržišta njihovih vrijednosnih papira pomoću nove inicijative dijeljenja pristupa i koristi (ABS) Grupe EIB-a; poziva EIB da osigura analizu tržišta s ciljem bolje prilagodbe ove EIB-ove ponude potrebama dionika; pozdravlja poboljšanje kreditne sposobnosti EIF-a kroz povećanje i mandat kapitala te poziva EIB i Komisiju da dovrše taj postupak početkom sljedeće godine;

46.  podržava inicijative Grupe EIB-a o inovativnom financiranju za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća kroz pokretanje financijskih instrumenata Obzora 2020. i Programa za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzetnika (COSME), i instrumenata podjele rizika (RSI) radi poticanja banaka da osiguraju financijska sredstva putem zajmova i jamstava te da osiguraju dodjeljivanje dugoročnog rizičnog kapitala;

47.  podržava zajedničku inicijativu Komisije i EIB-a za financiranje MSP-ova u okviru novog VFO-a, stapanjem fondova EU-a koji su dostupni u okviru programa COSME i Obzor 2020., s do 8,5 milijardi EUR sredstava namijenjenih europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) u pogledu stvaranja dodatnog kreditiranja za MSP-ove;

48.  poziva države članice na aktivno sudjelovanje na način da doprinesu zajedničkim instrumentima iz svojih sredstava iz ESIF-a radi pružanja potpore povećanom kreditiranju MSP-ova na njihovom državnom području, čime povećavaju ukupne učinke instrumenta;

49.  potiče EIB da proširi Inicijativu za financiranje trgovine; smatra da je ovaj jamstveni mehanizam za MSP-ove od ključne važnosti te da ga treba proširiti na razini EU-a gdje god se to smatra najpotrebnijim; poziva EIB da razvije svoje vlastite programe pomoći trgovini; poziva EIB da prvo uvede mjere radi osiguranja dodjele jamstava potrebnih društvima kako bi ostvarila svoj puni izvozni kapacitet;

50.  podržava usmjerenost EIB-a na regionalnu i lokalnu dimenziju te poziva države članice da iskoriste instrumente financijskog inženjeringa uz podijeljeno upravljanje poput programa JEREMIE i regionalnih sustave „iz fonda u fondˮ za financiranje lokalnih MSP-ova dioničkim i dužničkim kapitalom;

51.  pozdravlja procjenu ex post posrednog kreditiranja MSP-ova od strane EIB-a u EU-u za razdoblje 2005. – 2011.; potvrđuje da je na ovom području tijekom razdoblja 2005. – 2012. EIB potpisao 64 milijarde EUR u zajmovima za otprilike 370 financijskih institucija unutar 27 država članica EU-a; primjećuje da je do kraja 2012. 53 milijarde EUR od ovog novca isplaćeno tim financijskim institucijama, koje su za uzvrat pozajmile približno 48 milijardi EUR MSP-ovim kroz otprilike 300 000 podzajmova;

52.  primjećuje da procjena pokazuje da je posredno kreditiranje MSP-ova od strane EIB-a (pomoću proizvoda L4SME) u skladu s ciljevima EU-a; svejedno poziva na bolje ocjenjivanje komplementarnosti između proizvoda EIB-a i kombinacija nacionalnih politika radi daljnjeg poboljšanja primjerenosti djelovanja; traži da EIB podnese prijedloge za jačanje učinka proizvoda L4SME tako da se isti može mobilizirati za popunjavanje određenih praznina, umjesto financiranja širokog spektra MSP-ova, čime se optimizira EIB-ov doprinos rastu i zapošljavanju;

53.  sa zabrinutošću primjećuje da su tijekom razdoblja praćenja zajmovi EIB-a imali „izvjestan” učinak na rast i zapošljavanje, ali uz velika odstupanja u različitim državama (samo 1/3 MSP-ova pripisala je svoj rast prometa sredstvima EIB-a); zabrinut je da postoje samo ograničeni dokazi da su zajmovi EIB-a pomogli održati zaposlenost; primjećuje da je utvrđeni relativni učinak na rast i zapošljavanje viši u novim državama članicama; priznaje međutim da je praćeno razdoblje također vrijeme financijske i gospodarske krize te da je relativno skromno povećanje broja radnih mjesta postignuto usprkos općenitom padu razine zapošljavanja;

54.  zabrinut je što se čini da su EIB-ova sredstva za većinu aktivnosti upotrijebljena kao potpora „prvacima” MSP-a, a ne za „financiranje praznina”; primjećuje međutim da je više od 80 % MSP-ova u pitanju imalo manje od 50 zaposlenih, što je dokaz tome da EIB posluje s manjim MSP-ovima;

55.  zahtijeva da EIB potpuno iskoristi kriterije prihvatljivosti radi utjecaja na učinkovitije ciljanje financijskih korisnika;

56.  poziva EIB da prepozna i odabere projekte više dodane vrijednosti i većeg rizika, posebice prepoznavajući novoosnovana poduzeća, mikro poduzeća, zadruge, klastere poduzeća, MSP-ove te srednje kapitalizirana poduzeća koja provode projekte istraživanja, razvoja i inovacija u prioritetnim tehnološkim područjima;

57.  naglašava potrebu povećanja razine svijesti i razumijevanja između potencijalnih ulagača i korisnika vezano uz postojanje inovativnih financijskih alata; potiče uspostavu komunikacijske politike za promicanje vidljivosti različitih mjera koje EU poduzima kroz te nove financijske instrumente, putem EIB-a; osim toga, naglašava da treba osigurati širok i sustavan pristup projektnim informacijama kao i veću uključenost korisnika projekta i lokalnog civilnog društva, što se može poboljšati ulaganjima koje financira EIB;

58.  poziva EIB da uspostavi akcijski plan za pojednostavljivanje pristupa MSP-ova informacijama i financiranju, uz poseno težište na administrativnim formalnostima potrebnima za pristup financiranju;

59.  podsjeća da posredno kreditiranje čini preko 20 % ukupnog godišnjeg kreditiranja EIB-a;

60.  sa zabrinutošću ponavlja da znatan broj pitanja iz ovog područja i dalje nije riješen, posebice nedostatak transparentnosti (osobito u pogledu informacija o financijskim korisnicima), poteškoće u ocjenjivanju gospodarskog i društvenog učinka zajmova (što dovodi do neispravnog ciljanog pristupa) te oslanjanje putem korištenja usluga vanjskih izvršitelja na financijske posrednike za provođenje temeljite identifikacije; stoga zahtijeva da Banka osigura podatke o ubrzavanju mjera za rješavanje ovih pitanja te poziva EIB da zajedno s Komisijom sastavi strog popis kriterija za odabir financijskih posrednika i da ga objavi;

61.  potiče EIB da izradi sveobuhvatnu i ažurnu procjenu načina na koji financijska kriza utječe na krajnje primatelje sredstava EIB-a te da osigura temeljito ocjenjivanje učinaka i utjecaja financijske krize na trenutni status financijskih posrednika koje Banka koristi unutar i izvan EU-a;

62.  zahtijeva da EIB osigura ostvarivanje svojeg cilj stvaranja zaposlenja, i to samo u 2013., za više od pola milijuna ljudi kroz kreditiranje projekata infrastrukture, učinkovitosti resursa i gospodarstva znanja;

63.  primjećuje da uslijed teškog gospodarskog okruženja i užih kreditnih tržišta, ograničenja sredstava za poduzeća i javni sektor i dalje sprječavaju zapošljavanje mladih ljudi i ograničavaju područje primjene za poboljšanje strukovnog osposobljavanja;

64.  vjeruje da je EIB-ov Program za zapošljavanje mladih (s kreditnim opsegom od 6 milijardi EUR), koji sadrži sastavnice Radna mjesta za mlade i Ulaganje u vještine, ključan za rješavanje ovih pitanja; pozdravlja privremeno izvješće o provedbi koje pokazuje važna ostvarenja u ovom sektoru, poput 4,9 milijardi EUR osiguranih u obliku zajmova kroz potprogram Ulaganje u vještine, koji je dopunjen s 2,7 milijardi EUR u okviru stupa Radna mjesta za mlade; potvrđuje rano postizanje ciljeva;

65.  podržava cilj Banke da dodatno poveća kreditiranje usmjereno na MSP-ove radi uspostavljanja jasne veze između EIB-ovog kreditiranja i stvaranja novih radnih mjesta za mlade ljude;

66.  poziva Banku da proširi područje djelovanja i da iskoristi dodatne instrumente za osiguranje održivih inicijativa za zapošljavanje mladih, posebice u državama članicama s izrazito visokim stopama nezaposlenosti mladih;

EIB-ov doprinos vanjskim politikama EU-a

67.  traži od EIB-a da, u skladu s revizijom EIB-ovog mandata za poslovanje izvan Europske unije, podrži ciljeve vanjske politike Europske unije koje su osmislili Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje;

68.  pozdravlja jamstvo EU-a za vanjsko kreditiranje, koje se EIB-u osigurava iz proračuna EU-a, u visini sličnoj trenutnoj, s određenom maksimalnom gornjom granicom od 30 milijardi EUR (podijeljeno u opći mandat od 27 milijardi EUR uz dodatne moguće 3 milijarde EUR podložne reviziji na sredini razdoblja) za sljedeće financijsko razdoblje koristeći povratne tokove iz neiskorištenih sredstava FEMIP-a (Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo) iz razdoblja prije 2007.;

69.  traži od Europskog revizorskog suda da izradi tematsko izvješće o učinku aktivnosti vanjskog kreditiranja EIB-a i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a prije revizije vanjskog mandata EIB-a na sredini razdoblja, te da usporedi dodanu vrijednost u odnosu na vlastita sredstva kojima se koristi EIB; nadalje, poziva Revizorski sud da u svojoj analizi razlikuje jamstva osigurana iz proračuna EU-a, instrumenta za ulaganje ERF-a, različitih oblika stapanja koji se koriste u infrastrukturnom uzajamnom fondu EU-a i Afrike, investicijskom fondu za Karibe, investicijskom instrumentu za Pacifik i upotrebi povratnih tokova za ta ulaganja;

70.  pozdravlja odredbe za povećanje fleksibilnosti koje su predviđene u okviru novog mandata za vanjsko kreditiranje EIB-a; poziva EIB da poveća svoju podršku politikama i ciljevima EU-a;

71.  traži od EIB-a da uporabu Jamstvenog fonda učini još fleksibilnijom te da se više usredotoči na vlastito rizično kreditiranje na način da proširi svoje područje dosega za unovčive projekte; ustraje na tome da EIB osigura visoku razinu vidljivosti za krajnje korisnike projekata europske financijske potpore koju osigurava;

72.  primjećuje da su pretpristupne zemlje te istočno i južno susjedstvo prioritetna područja EIB-a; posebice naglašava potrebu pružanja daljnje potpore demokratskim i gospodarskim tranzicijama nakon Arapskog proljeća s posebnim naglaskom na pružanje potpore komponentama civilnog društva, stvaranje radnih mjesta i gospodarski oporavak južnih zemalja i zemalja Istočnog partnerstva; sa zadovoljstvom primjećuje usmjerenost na MSP-ove i pristup financiranju;

73.  podržava, u kontekstu vanjskih politika EU-a, postupni razvoj novih financijskih proizvoda u suradnji s Komisijom i državama članicama, poput proizvoda kojima se stapaju bespovratna sredstva EU-a, zajmovi i instrumenti podjele rizika radi uključivanja novih kategorija poduzeća; zahtijeva da se odrede najbolje prakse i dobro utvrđeni kriteriji prihvatljivosti za korištenje ovim instrumentima, zajedno sa strukturiranim uvjetima izvještavanja, praćenja i nadzora; poziva na dovršenje politike dodjeljivanja;

74.  stoga očekuje da izvješće o upravljanju u vezi s provedbom platforme za suradnju s međunarodnim financijskim instrumentima na stapanju radi osiguravanja detaljnih i dosljednih podataka u vezi s navedenim te osiguravanja odgovarajuće uloge za EIB poziva Komisiju da osigura cjelovito izvješće o učinku i rezultatima provedbe financijskih mehanizama u kontekstu platforme za suradnju na stapanju;

75.  pozdravlja potporu EIB-a za projekte kroz nekoliko energetskih sektora koji su usmjereni na razvoj i stvaranje radnih mjesta; podsjeća na potrebu održavanja usklađenosti s novim razvojima energetskih i klimatskih politika EU-a; potiče EIB u kontekstu obnovljene energetske politike da nastavi pružati potporu, unutar i izvan EU-a, projektima posvećenim energetskoj učinkovitosti i održivim obnovljivim energijama te da time utre put prema niskoemisijskom gospodarstvu;

Suradnja EIB-a s drugim međunarodnim financijskim institucijama

76.  podsjeća da je strukturirana suradnja između tijela EU-a (Komisije i EIB-a) i drugih financijskih institucija jedini djelotvoran način za sprječavanje preklapanja aktivnosti;

77.  pozdravlja ažurirani Memorandum o razumijevanju sklopljen između EIB-a i EBRD-a, koji odražava volju EU-a da pojača razinu koordinacije i suradnje između ove dvije vodeće međunarodne financijske institucije; potiče EIB da također pregovara i potpiše memorandume o razumijevanju s regionalnim razvojnim bankama koje su aktivne na svojim područjima djelovanja kako bi se ojačale sinergije, podijelili rizici i troškovi i osiguralo dostatno kreditiranje stvarnog gospodarstva;

78.  poziva obje institucije da se uključe u najbolju moguću operativnu suradnju u smislu komplementarnosti i podjele rada radi sustavnog istraživanja najboljih mogućnosti i sinergija te pronalaženja najboljih instrumenata za potporu i provedbu ciljeva politike EU-a, uz istodobno poštovanje njihove pojedinačne komparativne prednosti i osobitosti;

79.  potiče EIB i EBRD da pojačaju u što je moguće ranijoj fazi (faza procjene ex ante ili faza identifikacije djelovanja) svoje stručno znanje, strateške i programske pristupe u različitim poljima intervencije te posebice u njihovoj suradnji vezanoj uz instrumente upravljanja rizikom (financijski, operativni ili rizici države) radi jačanja nadzora nad rizikom;

80.  pozdravlja novi Zajednički akcijski plan koji su EIB, EBRD i grupa Svjetske banke sklopili u studenom 2012. s ciljem pružanja potpore gospodarskom oporavku i rastu u središnjoj i jugoistočnoj Europi, primjećujući da akcijski plan određuje više od 30 milijardi EUR kroz zajedničke obveze za razdoblje 2013. – 2014.; poziva EIB da dodijeli najmanje 20 milijardi EUR, prema dogovoru;

81.  ponavlja svoj prijedlog da Europska unija postane članicom EIB-a;

Okvir za upravljanje, sukladnost i nadzor EIB-a

82.  poziva EIB i druge povezane partnere i dionike da još više poboljšaju svoje upravljačke mehanizme, između ostalog kroz razvoj iscrpnih i dobrih sustava nadzora, izvješćivanja i kontrole;

83.  pozdravlja jačanje EIB-ove predanosti transparentnosti kroz pridruživanje Inicijativi za transparentnost međunarodne pomoći (IATI);

84.  zahtijeva da Banka osigura punu nezavisnost i održivu funkcionalnost svojih mehanizama za podnošenje prigovora;

85.   poziva EIB da se uskladi s odredbama Konvencije iz Aarhusa osnivanjem javnog registra dokumenata radi jamčenja prava pristupa dokumentima, kako stoji u Ugovorima EU-a; traži od Banke da se pridržava svoje obveze objavljivanja registra od 2014.;

86.  zahtijeva da se sljedećem godišnjem izvješću priloži niz pokazatelja učinkovitosti vezano uz utjecaj aktivnosti financiranja za glavna područja intervencija EIB-a, prema potrebi očekivani učinak umnažanja i prijenos financijskih prednosti u financiranim programima;

87.  ponavlja i naglašava odgovornost Banke za jačanje razine transparentnosti pri odabiru financijskih posrednika i partnera za sufinancirane projekte te u pogledu krajnjih korisnika;

88.  naglašava da EIB treba smanjiti birokraciju kako bi dodjela odobrenih sredstava bila učinkovitija i brža;

89.  poziva EIB da dodatno unaprijedi transparentnost svojeg kreditiranja putem financijskih posrednika podnošenjem godišnjih izvješća o kreditiranju MSP-ova, stavljanjem na raspolaganje ukupnih podataka o razini isplata MSP-ovima, broju ciljanih MSP-ova, prosječnoj veličini kredita i sektorima koje podupire, uključujući procjenu dostupnosti kredita za MSP-ove i njihove učinkovitosti;

90.  poziva EIB da se suzdrži od suradnje s financijskim posrednicima s negativnim pokazateljima o dosadašnjem radu po pitanju transparentnosti, prijevara, korupcije te socijalnih utjecaja i utjecaja na okoliš; potiče EIB da osnuje partnerstva s transparentnim i pouzdanim financijskim posrednicima koji imaju uspostavljene veze s lokalnim gospodarstvom u svim zemljama u kojima djeluju; u vezi s tim poziva EIB da osigura veću transparentnost, posebno u poslovima posredovanog kreditiranja te da s dužnom pažnjom djeluje u sprječavanju poreznih oaza, cijena transfera, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog izbjegavanja ili planiranja izbjegavanja plaćanja poreza; poziva na izradu popisa strogih kriterija za odabir financijskih posrednika dostupnog javnosti; poziva EIB da pojača svoju suradnju s nacionalnim javnim kreditnim institucijama kako bi se do najveće moguće mjere povećao pozitivni učinak na njegove programe financiranja MSP-ova;

91.  poziva EIB da se smjesta uključi u postupak revizije svoje politike nekooperativnih nadležnosti, primjereno uzimajući u obzir nedavne povezane razvoje događaja na razini EU-a i međunarodnoj razini; stoga poziva EIB da osigura da sva društva i financijske institucije koje sudjeluju u projektima objave informacije o stvarnom vlasništvu nad svim pravnim strukturama koje su izravno ili posredno povezane s dotičnim društvom, uključujući zaklade, fondacije i bankovne račune;

92.  također traži da se u suradnji s Komisijom sastavi javni popis isključenja za financijske posrednike na temelju njihovih dosadašnjih aktivnosti kad je riječ o transparentnosti, prijevari, poveznicama s izvanteritorijalnim nadležnostima te utjecaju na društvo i okoliš;

93.  smatra da je ključno da EIB održi rejting na razini trostruki A s obzirom da mu je on omogućio pozajmljivanje 71 milijarde EUR s povoljnim kamatama na međunarodnom tržištu kapitala u 2012.; potiče međutim EIB da poveća svoj kapacitet davanja prednosti projektima više dodatne vrijednosti s većim rizikom;

94.  podsjeća i ističe da, kao u prethodnim godinama, postoji potreba za promišljenim bankarskim nadzorom EIB-a te poziva na izradu pravne studije za pronalaženje rješenja ovog pitanja;

95.  predlaže da ovaj regulatorni nadzor:

žali da Komisija nije predložila djelovanje u tom pogledu unatoč zahtjevima Parlamenta još iz 2007.;

96.  pozdravlja nove unutarnje razvoje unutar EIB-a vezane uz cjelokupno usklađivanje s najboljim bankarskim praksama; zahtijeva da se bankarski partneri EIB-a pridržavaju najboljih bankovnih praksi koje su u skladu sa zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama i stabilnosti financijskog tržišta, u smislu njegovog djelovanja i unutar i izvan EU-a; zahtijeva da EIB u svoj godišnji plan rada uključi reviziju jednog područja aktivnosti radi osiguranja da su najbolje bankarske prakse dio unutarnjih pisanih postupaka Banke;

97.  poziva EIB da još poveća transparentnost i dostupnost svojih aktivnosti, procjena i ishoda omogućavanjem boljeg pristupa informacijama, kako interno osoblju EIB-a, potičući sudjelovanje na bitnim internim sastancima EIB-a, tako i eksterno, primjerice na svojoj internetskoj stranici;

98.  pozdravlja činjenicu da je EIB poduzeo mjere u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te da je pojačao sredstva za funkciju praćenja usklađenosti kroz imenovanje novog glavnog dužnosnika grupe za praćenje usklađenosti; zahtijeva da se Parlament redovito izvještava o rezultatima koji su predstavljeni u izvješću glavnog dužnosnika grupe za praćenje usklađenosti;

99.  poziva EIB da se pridržava pojedinačnog izvještavanja za svaku državu radi borbe protiv financiranja nezakonitih aktivnosti; smatra da, kako bi stekli pravo na financiranje EIB-a, svi korisnici, bez obzira je li riječ o korporacijama ili financijskim posrednicima, koji su osnovani u drugim jurisdikcijama, moraju biti obvezni u svojim revidiranim godišnjim izvješćima objaviti informacije na razini države o ostvarenoj prodaji, imovini, zaposlenicima, dobiti i plaćenim porezima u svakoj državi u kojoj posluju; smatra da korisnici moraju objaviti ugovore s vladama zemalja domaćina te naročito dati podatke o poreznom režimu koji se na njih primjenjuje u svakoj zemlji u kojoj posluju;

100.  zahtijeva da se kontrolno okruženje prilagodi budućem povećanju broja zahtijeva za dodjelu sredstva, koje je posljedica povećanja kapitala EIB-a, te unutar drugih financijskih partnerstava, posebice za funkcije upravljanja rizikom;

Mjere praćenja EIB-a u vezi s rezolucijama Parlamenta

101.  poziva EIB da izvješćuje o stanju i statusu u smislu prethodnih preporuka Parlamenta u svakom godišnjem izvješću, posebno u pogledu učinka aktivnosti kreditiranja u raznim regijama gdje djeluje na rast i stvaranje radnih mjesta u tim regijama i u EU-u te na gospodarsku integraciju između EU-a i država kandidatkinja za članstvo te susjednih država.

o
o   o

102.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0404. (2) SL C 258 E, 7.9.2013, str. 131. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0057. (4) SL L 280, 27.10.2011., str.1.