Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 42. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 24. i 42. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji, članke 122. i 196. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Izjavu 37. o članku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Europsku sigurnosnu strategiju koju je Europsko vijeće donijelo 12. prosinca 2003. i izvješće o njezinoj provedbi koje je Europsko vijeće podržalo 11. i 12. prosinca 2008.,

–  uzimajući u obzir strategiju unutarnje sigurnosti Europske unije koju je Europsko vijeće podržalo 25. i 26. ožujka 2010.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. prosinca 2013. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici,

–  uzimajući u obzir strateški koncept za obranu i sigurnost članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, donesen na sastanku na vrhu NATO-a u Lisabonu 19. i 20. studenog 2010.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju sa sastanka na vrhu u Chicagu koju su izdali čelnici država i vlada sa sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u Chicagu 20. svibnja 2012.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A7-0109/2014),

A.  budući da se pitanje protubalističke obrane već ranije pokretalo, ali je postalo aktualnije tijekom proteklih godina zbog porasta prijetnji povezanih s proliferacijom nuklearnog oružja i drugih oružja masovnog uništenja te s proliferacijom balističkih projektila na koje Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i njezini europski saveznici moraju biti u stanju djelotvorno odgovoriti;

B.  budući da bi obrana od balističkih ili drugih vrsta raketnih napada mogla predstavljati pozitivan razvoj u vezi s europskom sigurnosti u kontekstu brzog uspostavljanja međunarodne sigurnosne dinamike te s obzirom na to da nekoliko zemalja i nedržavnih aktera razvijaju raketne tehnologije i različite kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrambene kapacitete u čijem bi se dometu mogao naći europski teritorij;

C.  budući da NATO razvija sposobnost protubalističke obrane u skladu sa svojom središnjom zadaćom razvijanja zajedničke obrane čiji je cilj osiguranje pune pokrivenosti i zaštite cjelokupnog europskog stanovništva, teritorija i oružanih snaga članica NATO-a protiv rastućih prijetnji koje proizlaze iz proliferacije balističkih projektila;

D.  budući da bitan doprinos Sjedinjenih Država protubalističkoj obrani dolazi u obliku potvrde predanosti NATO-u te sigurnosti Europe i njezinih saveznika te naglašava važnost prekoatlantske veze, a to se odražava u već raspoređenoj opremi u Rumunjskoj i skorom raspoređivanju dodatne opreme u Poljskoj;

E.  budući da će se zajednička sigurnosna i obrambena politika razvijati u potpunoj komplementarnosti s NATO-om u okviru strateškog partnerstva sklopljenog između EU-a i NATO-a kako je to potvrdilo Europsko vijeće 19. prosinca 2013.;

1.  smatra da se razvojem i primjenom protubalističkih tehnologija stvaraju nove dinamike za europsku sigurnost te zbog toga države članice trebaju voditi računa o posljedicama protubalističke obrane na svoju sigurnost;

2.  podsjeća na to da se razvijaju i izrađuju mjere protubalističke obrane NATO-a radi obrane njegovih država članica od potencijalnih napada balističkim projektilima; poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da nastavi provoditi strateško partnerstvo s NATO-om vodeći računa o pitanju protubalističke obrane kojom bi se trebala osigurati puna pokrivenost i zaštita za sve države članice EU-a i tako izbjeći situacija u kojoj bi se razina postignute sigurnosti na bilo koji način razlikovala među državama članicama;

3.  pozdravlja postignuće privremene sposobnosti protubalističke obrane NATO-a kojim će se u okviru postojećih sredstava osigurati najveća moguća pokrivenost za obranu stanovništva, područja i oružanih snaga diljem država južne Europe koje su članice NATO-a od napada balističkim projektilima; pozdravlja isto tako cilj prema kojem bi se do kraja desetljeća osigurala puna pokrivenost i zaštita za europske države koje su članice NATO-a;

4.  ističe da se inicijative EU-a, poput udruživanja i dijeljenja, mogu pokazati korisnima u jačanju suradnje među državama članicama na područjima protubalističke obrane i provođenja zajedničkog istraživačkog i razvojnog rada; primjećuje da bi se tom suradnjom na dugoročnom planu europska obrambena industrija mogla dodatno konsolidirati;

5.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje, Komisiju, Europsku obrambenu agenciju i Vijeće da uključe pitanja u vezi s protubalističkom obranom u buduće sigurnosne strategije, studije i bijele knjige;

6.  ističe da se zbog financijske krize i rezova u proračunu nedovoljno sredstava ulaže u održavanje zadovoljavajuće razine obrambenih sposobnosti i što vodi smanjenju vojnih sposobnosti i industrijskih kapaciteta EU-a;

7.  ističe da plan protubalističke obrane NATO-a nije ni na koji način usmjeren protiv Rusije te da je NATO spreman raditi zajedno s Rusijom na temelju pretpostavke o suradnji između dvaju neovisnih sustava protubalističke obrane odnosno sustava protubalističke obrane NATO-a i sustava Rusije; naglašava činjenicu da bi se djelotvornom suradnjom s Rusijom mogle ostvariti mjerljive koristi te da se ona mora ostvarivati na temelju potpunog reciprociteta i transparentnosti jer je stvaranje većeg obostranog povjerenja ključno za postupan razvoj te suradnje; primjećuje u vezi s time da je približavanje ruskih raketa granicama NATO-a i EU-a kontraproduktivno;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, parlamentima država članica, Parlamentarnoj skupštini NATO-a i glavnom tajniku NATO-a.