Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2014. o izvješću EU-a 2013. o političkoj usklađenosti u interesu razvoja (2013/2058(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir stavke 9. i 35. zajedničke izjave Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se u sastali u Vijeću, te Parlamenta i Komisije o razvojnoj politici EU-a naslovljenu „Europski konsenzus“(1):,
– uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se potvrđuje da Unija mora voditi računa o cilju razvojne suradnje u politikama koje provodi i koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;
– uzimajući u obzir uzastopne zaključke Vijeća, dvogodišnja izvješća Komisije i rezolucije Parlamenta koje se odnose na političku usklađenost u interesu razvoja, posebno njegovu Rezoluciju od 25. listopada 2012. o izvješću Unije 2011. o političkoj usklađenosti u interesu razvoja(2),
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o planu djelovanja EU-a za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju (2010. ‒ 2015.) (SEC (2010) 0265) te zaključke Vijeća od 14. lipnja 2010. o milenijskim razvojnim ciljevima kojima se podržava pripadajući plan djelovanja EU-a,
– uzimajući u obzir radni dokument Komisije o političkoj usklađenosti u interesu razvoja iz 2013. (SWD(2013)0456),
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A7-0161/2014),
A. budući da Strateški okvir EU-a i plan djelovanja EU-a u području ljudskih prava i demokracije donesen 2012. potvrđuje da će EU bez iznimke raditi na promicanju ljudskih prava u svim područjima svojeg vanjskog djelovanja;
B. budući da jedino europska vizija temeljena na solidarnosti koja ne radi razliku između suzbijanja siromaštva unutar Unije i onoga izvan njezinih granica može nadići sukobe interesa između različitih politika Unije i pomiriti ih s imperativima razvoja:
C. budući da je usklađena politika u interesu razvoja sada priznata obveza te da se smatra globalnim političkim sredstvom i procesom čiji je cilj uključivanje višestrukih dimenzija razvoja u sve faze razrade politika;
D. budući da politike Unije, s obzirom na to da sve vrše utjecaj i izvan granica EU-a, moraju biti osmišljene tako da zadovoljavaju dugoročne potrebe zemalja u razvoju kad je riječ o borbi protiv siromaštva, osiguravanju socijalne skrbi i pristojnih prihoda te jamčenju poštovanja temeljnih ljudskih prava kao i ekonomskih i ekoloških prava;
E. budući da se politička usklađenost u interesu razvoja mora temeljiti na priznavanju prava neke države ili regije da na demokratski način određuje svoje političke smjernice, prioritete i strategije kako bi svojem stanovništvu osigurala sredstva za život;
F. budući da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u promicanju političke usklađenosti u interesu razvoja;
G. budući da u sadašnjem europskom okviru razvoja nedostaju učinkoviti mehanizmi za sprečavanje ili ispravljanje neusklađenosti koje su posljedica politika koje vodi Unija;
H. budući da Europski parlament, iako je postigao napredak u praćenju politika koje snažno utječu na razvoj, još uvijek mora poraditi na osiguravanju optimalne usklađenosti i izbjegavanju određenih nedosljednosti kako bi u potpunosti obnašao institucionalnu ulogu koja mu je povjerena;
I. budući da se u okviru „razdoblja nakon 2015.“ politička usklađenost u interesu razvoja mora oslanjati na akciju usmjerenu na zajedničke odgovornosti koje su međutim jasno razlučene i potiču uključivi politički dijalog;
J. uzimajući u obzir pouke izvučene iz iskustva zemalja OECD-a i posebno rad odjela za političku usklađenost u interesu razvoja unutar njegovog Glavnog tajništva;
K. budući da je usklađivanje razvojnih politika i programa potpore država članica EU-a važan dio plana političke usklađenosti u interesu razvoja; budući da bi se, prema procjeni, moglo uštedjeti do 800 milijuna EUR godišnje rezanjem transakcijskih troškova ako EU i države članice usredotoče potporu na manji broj zemalja i aktivnosti;
L. budući da rascjepkanost i preklapanje politika i programa potpore diljem država članica ometaju djelotvornost razvojne politike EU-a; budući da bi se usklađenijim pristupom diljem EU-a smanjilo administrativno opterećenje i povezani troškovi;
M. budući da izvješće Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) naslovljeno „Međunarodna konferencija o stanovništvu i razvoju (ICPD) nakon globalnog izvješća za 2014.“ koje je izdano 12. veljače 2014. naglašava da zaštita žena i adolescenata nad kojima se vrši nasilje mora biti prioritet međunarodnog plana za razvoj;
Postizanje političke usklađenosti u interesu razvoja
1. predlaže da se uspostavi mehanizam arbitraže koji se povjerava predsjedniku Europske komisije radi osiguravanja političke usklađenosti u interesu razvoja i da u slučaju razilaženja različitih politika Unije predsjednik preuzima potpunu političku odgovornost za njihove glavne smjernice te se za neku odlučuje na temelju obveza koje je Unija preuzela na području političke usklađenosti u interesu razvoja; smatra da bi se nakon faze utvrđivanja problema mogla razmotriti reforma postupaka donošenja odluka unutar službi Komisije i u odnosu na suradnju među službama;
2. poziva Europsku uniju, države članice i njihove partnerske institucije da osiguraju da se u novi okvir „razdoblja nakon 2015.“ uključi cilj povezan s političkom usklađenosti u interesu razvoja kojim će se omogućiti izrada pouzdanih pokazatelja za mjerenje uspješnosti donatora financijskih sredstava i partnerskih zemalja te procjena utjecaja raznih politika na razvoj, posebno obrađujući ključna pitanja kao što su demografski rast, svjetska sigurnost hrane, nezakoniti financijski tokovi, migracije, klima i zeleni rast, i to kroz prizmu političke usklađenosti u interesu razvoja;
3. ističe važnost uloge Europske službe za vanjsko djelovanje u provedbi političke usklađenosti u interesu razvoja, posebice uloge izaslanstava EU-a u nadziranju, promatranju i posredovanju pri savjetovanjima i dijalozima s dionicima i partnerskim zemljama oko utjecaja politika EU-a u zemljama u razvoju; naglašava potrebu šire rasprave sa svim relevantnim dionicima, kao što su nevladine organizacije i organizacije civilnog društva;
4. žali zbog statusa dokumenta SWD(2013)0456 koji je podnijela Komisija ‒ običnog radnog dokumenta koji, za razliku od Komunikacije za koju se isprva predviđalo da će uslijediti nakon radnog dokumenta iz 2011., ne zahtijeva odobrenje Kolegija povjerenika što je paradoksalno za tekst koji se odnosi na jedno takvo političko područje kao što je politička usklađenost u interesu razvoja;
5. traži od Komisije da nastavi sa svojim radom na području razvoja i ljudskih prava te podsjeća na njezinu ulogu u poticanju i koordinaciji politika Unije; smatra da Komisija treba aktivno promicati usklađenu i modernu viziju ljudskog razvoja radi ostvarivanja Milenijskih razvojnih ciljeva i poštovanja preuzetih obveza;
6. poziva Komisiju da redovno naručuje neovisne naknadne procjene razvojnog učinka ključnih politika, u skladu sa zahtjevom Vijeća; ističe potrebu poboljšanja sustava procjene učinka Komisije izravnim naglašavanjem političke usklađenosti u interesu razvoja te osiguravanjem toga da razvoj postane četvrti središnji element analize, uz gospodarski, socijalni i okolišni utjecaj;
7. naglašava potrebu stvaranja istinskih metoda podučavanja o načinu uključivanja političke usklađenosti u interesu razvoja u različita područja političkog djelovanja, pri čemu je podučavanje ključni element senzibilizacije europskih građana u kontekstu „2015. – Europska godina za razvoj“; poziva Komisiju i ESVD da osoblju u službama koje nisu povezane s razvojem organiziraju posebnu obuku o političkoj usklađenosti u interesu razvoja i razvojnom učinku;
8. potvrđuje potrebu imenovanja stalnog izvjestitelja za razvojni plan za „razdoblje nakon 2105.“ koji bi također trebao osigurati da se propisno vodi računa o političkoj usklađenosti u interesu razvoja;
9. naglašava važnu ulogu koju bi Europski parlament mogao igrati u promicanju političke usklađenosti u interesu razvoja stavljajući je na prvo mjesto parlamentarnog dnevnog reda, povećavajući broj sastanaka odbora i međuparlamentarnih sastanaka o političkoj usklađenosti u interesu razvoja, promičući dijalog o političkoj usklađenosti u interesu razvoja sa zemljama partnerima i potičući razmjenu stajališta s civilnim društvom; podsjeća da su strukturirani godišnji sastanci nacionalnih parlamenata država članica i Europskog parlamenta važan način osnaživanja političke usklađenosti u interesu razvoja te koordinacije;
10. naglašava potrebu stvaranja nezavisnog mehanizma u Uniji za sakupljanje i službeno obrađivanje tužbi koje podnesu građani ili zajednice na koje utječu politike Unije;
11. naglašava da je potrebno jamčiti da u političkoj usklađenosti u interesu razvoja aktivno sudjeluje civilno društvo, uključujući ženska udruženja, te osnažiti ulogu žena u postupcima donošenja odluka kao i osigurati puno sudjelovanje stručnjaka za spolna pitanja;
Prioritetna područja djelovanja:
12. zahtijeva da upravljanje migracijskim tokovima bude usklađeno s razvojnim politikama EU-a i partnerskih zemalja; smatra da to zahtijeva strategiju koja obuhvaća političke, socijalno-ekonomske i kulturne okolnosti i teži obnavljanju globalnih odnosa Unije s najbližim susjedima; također ističe važnost rješavanja pitanja koja se odnose na socijalno i profesionalno uključivanje migranata te na građanstvo u suradnji s državama tranzita i podrijetla;
13. naglašava da trgovina i razvoj nisu uvijek savršeno usklađeni; smatra da bi zemlje u razvoju trebale selektivno otvarati svoja tržišta; naglašava važnost društvene i ekološke odgovornosti privatnog sektora i smatra da se pri liberalizaciji trgovine društveni i ekološki uvjeti poput standarda Međunarodne organizacije rada ne smiju ispustiti iz vida; podsjeća na nužnost uključivanja ovih referentnih točaka u sporazume WTO-a radi izbjegavanja socijalnog i ekološkog dampinga;
14. u vezi s tim podsjeća da je cijena uključivanja ovih standarda daleko manja od posljedica koje bismo snosili na području socijalne zaštite, ljudskog zdravlja i očekivanja životnog vijeka u slučaju njihovog nepoštovanja;
15. pozdravlja činjenicu da je EU prepoznao važnost malih poljoprivrednih gospodarstava u borbi protiv gladi i zahtijeva sustavnu procjenu utjecaja europske poljoprivredne, trgovinske i energetske politike, uključujući i politiku EU-a na području biogoriva, koje bi mogle imati štetne posljedice za zemlje u razvoju;
16. ponavlja da treba pridati više pažnje maksimalnom iskorištavanju sinergija između politika EU-a u vezi s klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima EU-a, osobito kad je riječ o korištenim alatima i instrumentima, kolateralnom razvoju i/ili koristima od prilagodbe klimatskim promjenama
17. smatra da se izazovu koji stvaraju klimatske promjene treba pristupiti uz pomoć strukturnih reformi i traži sustavnu procjenu rizika vezanih uz klimatske promjene u svim aspektima političkog planiranja i procesa odlučivanja, uključujući i na područjima koja se odnose na trgovinu, poljoprivredu i sigurnost hrane; zahtijeva da se rezultati ove procjene upotrijebe u okviru instrumenta razvojne suradnje za razdoblje 2014. – 2020. radi izrade jasnih i usklađenih dokumenata nacionalne i regionalne strategije;
18. smatra da, iako prepoznaje pažnju koja se pridaje nekim aspektima političke usklađenosti u interesu razvoja, EU treba poduzeti konkretne mjere za borbu protiv utaje poreza i suzbijanje poreznih oaza; poziva Komisiju da u godišnje izvješće o provedbi Inicijative o sirovinama također uvrsti informacije o utjecaju novih sporazuma, programa i inicijativa na zemlje u razvoju bogate resursima;
19. prepoznaje visoku razinu odgovornosti koju snosi EU-a u osiguravanju toga da se ribarstvo temelji na jednakim normama kad je riječ o ekološkoj i socijalnoj održivosti i transparentnosti u vodama Unije i izvan njih; primjećuje da takva sukladnost iziskuje koordinaciju unutar same Komisije te između Komisije i vlada pojedinačnih država članica;
20. posebno podsjeća na svoje protivljenje financiranju velikog broja energetskih struktura koje imaju negativne socijalne i ekološke posljedice;
o o o
21. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.