Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2256(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0237/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0237/2014

Rasprave :

PV 02/04/2014 - 24
CRE 02/04/2014 - 24

Glasovanja :

PV 03/04/2014 - 7.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0299

Usvojeni tekstovi
PDF 344kWORD 149k
Četvrtak, 3. travnja 2014. - Bruxelles
Razrješnica za 2012.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
P7_TA(2014)0299A7-0237/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2012.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2013/2256(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije podneseno Europskom parlamentu i Vijeću od 26. rujna 2013. o mjerama praćenja na temelju razrješnice za financijsku godinu 2011. (COM(2013)0668) i priložene radne dokumente službi Komisije (SWD(2013)0348 i SWD(2013)0349),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama,

–  uzimajući u obzir Zajednički pristup za decentralizirane agencije EU-a priložen Zajedničkoj izjavi od 19. srpnja 2012.,

–  uzimajući u obzir Plan za mjere praćenja na temelju Zajedničkog pristupa za decentralizirane agencije EU-a, koji je Komisija usvojila 19. prosinca 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku u provedbi Zajedničkog pristupa od 10. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir smjernice Komisije od 10. prosinca 2013. o sprečavanju sukoba interesa i postupanju u slučaju takvih sukoba u decentraliziranim agencijama EU-a,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod naslovom „Europske agencije ‒ put naprijed” (COM(2008)0135),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2013. o razrješnici za 2011.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(2), a posebno njezin članak 185.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3)(„Financijska uredba”), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenog 2002. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(4),a posebno njezin članak 96.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(5) („Okvirna financijska uredba”), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2012 pod naslovom „Upravljanje sukobom interesa u odabranim agencijama EU-a”,

–  uzimajući u obzir godišnja tematska izvješća(6) Revizorskog suda o konačnim godišnjim financijskim izvještajima decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2012.,

–  uzimajući u obzir svoju studiju pod naslovom „Mogućnost i izvedivost uspostave zajedničkih službi za potporu agencijama EU-a”, izdanu 7. travnja 2009.,

–  uzimajući u obzir svoju Izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima Unije u borbi protiv korupcije(7), svoju Rezoluciju od 15. rujna 2011. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije(8), i Komunikaciju Komisije o borbi protiv korupcije u EU-u (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir članak 77. i Prilog VI. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A7-0237/2014),

A.  budući da ova Rezolucija sadrži, za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, horizontalne primjedbe priložene odlukama o davanju razrješnice u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga VI. Poslovniku Parlamenta,

B.  budući da se broj agencija tijekom prošlog desetljeća znatno povećao,

C.  budući da agencije, kao dio administracije Unije, moraju zadovoljiti najviše standarde, osobito u pogledu transparentnosti,

Razmatranja o agencijama: zajednički pristup

1.  podsjeća na važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život građana; podsjeća na to da je glavna svrha osnivanja decentraliziranih agencija posebno bila ta da im se povjeri izvršavanje tehničkih, znanstvenih ili nadzornih zadaća, čime pomažu institucijama Unije u izradi i provedbi njezinih politika; ističe da je uloga izvršnih agencija pomagati Komisiji u upravljanju programima Unije u ime same Unije;

2.  potvrđuje da je na području slobode, sigurnosti i pravde osnovano više agencija, no ističe da je osnivanje svake nove agencije utemeljeno na stvarnim potrebama; uvjeren je da je uloga svake agencije na tom području djelovanja drukčija i potrebna, te donosi dodatnu europsku vrijednost;

3.  uzima u obzir ulogu koju agencije imaju u pružanju potpore politikama Unije od njihove početne faze pa sve do faze provedbe; poziva na širu primjenu tog stručnog znanja i sposobnosti u relevantnim fazama političkog postupka europskog semestra; naglašava važnost doprinosa agencija u radu na postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

4.  vjeruje da, kako bi njihov rad bio učinkovit i kako bi što bolje iskoristile svoje resurse, agencije moraju težiti uspostavi sinergija, razmjenjivati najbolje prakse i dijeliti službe; pozdravlja pristup službama koji je osigurala Komisija i vjeruje da se on može dodatno poboljšati;

5.  podsjeća na to da su Parlament, Vijeće i Komisija u srpnju 2012. usvojili Zajednički pristup za decentralizirane agencije („Zajednički pristup”), politički sporazum o budućem upravljanju agencijama i njihovoj reformi; pozdravlja zaključenje tog sporazuma; posebno skreće pozornost na poglavlje o sjedištima agencija; u vezi s tim, poziva na hitno rješavanje svih otvorenih pitanja u vezi sa sjedištima agencija kako bi se osiguralo njihovo nesmetano funkcioniranje;

6.  žali što države članice nisu zaključile sporazume o sjedištu s deset agencija na njihovu državnom području, uključujući tri u Francuskoj te po jednu u Estoniji, Irskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. izražava zabrinutost zbog činjenice da bi to moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za osoblje agencija i poziva države članice o kojima je riječ da zaključe sporazume prije početka sljedećeg postupka davanja razrješnice za izvršenje proračuna;

7.  pozdravlja nova pojednostavljena financijska pravila koja se primjenjuju na agencije i očekuje da će se time omogućiti smanjenje troškova agencija u pogledu administrativnog osoblja; ponavlja svoj poziv Komisiji da potakne agencije da iskoriste mogućnost pojednostavljenja u pogledu postupaka zapošljavanja u slučajevima u kojima je standardan postupak osmišljen za veće organizacije i nameće agencijama pretjerano opterećenje;

8.  pozdravlja izvješća Revizorskog suda; potvrđuje da su njegova izvješća postala još iscrpnija tijekom posljednjih postupaka davanja razrješnice; potiče Revizorski sud da dodatno razvije elemente revizije uspješnosti poslovanja, i u godišnjim izvješćima o reviziji i u namjenskim tematskim izvješćima Revizorskog suda u pogledu agencija; potiče Revizorski sud da nadzire mjere praćenja na temelju prijašnjih odluka i rezolucija o razrješnici te da izvještava o njima;

9.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uključi pregled pratećih mjera agencija na preporuke Parlamenta iz ove rezolucije;

Plan Komisije

10.  pozdravlja Plan Komisije za mjere praćenja na temelju Zajedničkog pristupa za decentralizirane agencije EU-a („Plan”) i poziva sve zainteresirane strane da prihvate ideje koje se u njemu iznose;

11.  podržava glavne ciljeve Komisije utvrđene Planom, naročito postizanje uravnoteženijeg upravljanja, poboljšanje učinkovitosti i odgovornosti agencija te povećanje dosljednosti u njihovu radu; pozdravlja mjere koje se njime predlažu, posebno one u pogledu racionalizacije rada upravnih odbora, napora za uspostavljanje sinergija među agencijama i mogućnosti spajanja nekih od njih;

12.  potvrđuje, na temelju izvješća o napretku Komisije, da su službe Komisije i decentralizirane agencije uspjele provesti niz mjera, a posebno da je Komisija utvrdila standardne odredbe za osnivanje novih agencija, smjernice za sporazume o sjedištu i smjernice za sprečavanje sukoba interesa i postupanje u slučaju takvih sukoba te, zajedno s agencijama, izradila priručnik za područje komunikacija; primjećuje da je u tijeku mnogo akivnosti, posebno razvoj obrasca za tekuća konsolidirana godišnja izvješća i smjernice za procjenu;

13.  poziva Komisiju da nastavi svoje napore i da svake godine izvještava o svom napretku, između ostalog, u vezi s utvrđivanjem mjera, provedbom utvrđenih mjera te njihovim rezultatima i učinkovitosti, te da dostavi detaljniji pregled kada su i na koji način decentralizirane agencije doprinijele tim mjerama; traži Komisiju da također uključi analizu toga kako promjena zahtjeva izvještavanja doprinosi pojednostavljenju i smanjenju administrativnog opterećenja;

14.  naglašava da u skladu s Planom agencije imaju odgovornost navođenja na svojim internetskim stranicama da su agencije Unije; primjećuje da još neke agencije moraju ispuniti taj zahtjev (Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europski institut za inovacije i tehnologiju, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) te da agencije moraju na svojim internetskim stranicama osigurati transparentnost kad je riječ o korištenju sredstava iz proračuna Unije, što je obveza i drugih tijela javne vlasti;

Demokratska odgovornost

15.  skreće pozornost na vrlo različite uloge, zadaće i resurse raznih agencija koje podliježu jedinstvenom postupku davanja razrješnice agencijama; primjećuje da u određenim slučajevima zahtjevi koji proizlaze iz temeljnih zadaća agencija nisu jednostavno ili logički prikladni za tradicionalni postupak davanja razrješnice, dok se u drugim slučajevima osiguravanje jedinstvenog postupka pokazalo vrlo teškim zbog ograničenog broja osoblja i/ili malog proračuna te poziva Revizorski sud da pri svojim budućim revizijama uzme to u obzir;

16.  podsjeća da su agencije neovisne, a Komisija im može davati upute razvojem svojih smjernica; međutim, smatra da agencije same trebaju odlučivati o mjerama praćenja; smatra da je Parlament jedina institucija koja može voditi političku raspravu o agencijama; stoga smatra da je sustav podnošenja izvješća tijelu koje daje razrješnicu iznimno važan i da bi ga trebalo ojačati;

17.  smatra da bi Komisija na temelju modela koji je pružilo Izvješće o borbi protiv korupcije trebala razmotriti mogućnost da se rad i uspješnost institucija Unije i agencija uvrsti u sljedeće godišnje izvješće o korupciji;

18.  smatra da bi demokratska odgovornost agencija u pogledu njihova izvještavanja tijela nadležnog za davanje razrješnice trebala biti dodatno pojednostavljena, te vjeruje da bi se uspostavljanjem snažnijeg i bolje strukturiranog sustava podnošenja izvješća Parlamentu ostvarile prednosti u odnosu između Parlamenta i agencija; predlaže osnivanje radne skupine za to pitanje koja bi iznosila prijedloge za poboljšanje sustava izvještavanja, kako u agencijama, tako i u Parlamentu;

19.  smatra pozitivnom praksu izvještavanja kojim se više usredotočuje na učinkovitost i postignute rezultate; zahtijeva da se sustav izvještavanja u tom pogledu dodatno ojača kako bi se povećala demokratska odgovornost agencija;

20.  zahtijeva da agencije pojačaju svoje napore na području socijalne odgovornosti, čime će aktivnosti agencije postati vidljivije široj javnosti;

21.  podsjeća sve agencije na njihovu obvezu podnošenja izvješća tijelu nadležnom za davanje razrješnice koje je sastavio njihov direktor i u kojem se navodi broj i narav unutarnjih revizija koje je proveo njihov unutarnji revizor, iznesene preporuke i mjere praćenja na temelju tih preporuka, kako je predviđeno člankom 72. stavkom 5. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002;

22.  traži da sve agencije koje podliježu postupku davanja razrješnice za 2012. najkasnije 15. listopada 2014. podnesu svoja izvješća o mjerama praćenja tijelu nadležnom za davanje razrješnice, kako je predviđeno člankom 110. stavkom 2. Okvirne financijske uredbe;

23.  potvrđuje da je, kako bi se smanjilo opterećenje izvještavanja za agencije, Komisija predvidjela da se u skladu s novom Okvirnom financijskom uredbom agencijama dopusti da pružaju informacije koje se trenutačno zahtijevaju u raznim kontekstima na pojednostavljen i konsolidiran način s ciljem veće dosljednosti i usporedivosti dokumenata različitih agencija; primjećuje da službe Komisije surađuju s agencijama na utvrđivanju smjernica za sastavljanje obrasca za konsolidirano godišnje izvješće o radu u skladu sa zahtjevima navedenim u novoj Okvirnoj financijskoj uredbi te poziva Komisiju da osigura da se konsolidiranim izvještavanjem pojednostavni i smanji administrativno opterećenje;

24.  potvrđuje da Komisija poduzima tražene mjere za postizanje bolje usklađenosti različitih revizija, a naročito da Služba za unutarnju reviziju upravnim odborima agencija predstavlja predmete revizije kako bi ih oni odobrili, da revizijski rad u jednoj agenciji traje pet radnih dana u godini, a da se raspored dogovara s agencijama najkasnije četiri tjedna unaprijed i usklađuje s Revizorskim sudom;

25.  naglašava važnost parlamentarnog nadzora izrade nacrta godišnjih programa rada agencija, koji vrše nadležni parlamentarni odbori, prije usvajanja konačnih programa rada; podsjeća da se tom praksom pomaže osigurati da programi rada odražavaju stvarne političke prioritete te olakšava usko praćenje i nadgledanje provedbe programa rada; očekuje da agencije pri izradi svojih programa rada usko surađuju s tim odborima i Komisijom, u skladu sa Zajedničkom izjavom od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama;

26.  nada se da će barem godišnja izvješća o radu agencija biti objavljena i na svim drugim službenim jezicima Unije a na samo na engleskom što je sada slučaj, te da je to što su njemačka i francuska inačica dostupne prvi korak ako objava na svim jezicima Unije nije odmah moguća;

Uloga koordinatora mreže agencija

27.  hvali dobru suradnju Mreže agencija Europske unije („Mreža”) s nadležnim parlamentarnim odborom i pozdravlja njezino jačanje; sa zadovoljstvom primjećuje dostupnost i otvorenost direktora agencija s kojima se stupilo u vezu u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice;

28.  pozdravlja činjenicu da je Mreža Komisiji dala korisne prijedloge o tome kako općenito poboljšati svoje službe, kao i specifičnije preporuke o računovodstvenom sustavu temeljenom na nastanku poslovnih događaja (ABAC), upravljanju financijskim pravima osoblja agencija kojim se bavi Ured za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu, te o postupku nabave;

Zajednička pitanja u pogledu proračunskog i financijskog upravljanja

29.  sa zabrinutošću primjećuje da je, kao što je bio slučaj ranijih godina, Revizorski sud utvrdio niz problema s kojima se suočava više agencija, naročito u pogledu:

– nedostataka u proračunskom planiranju,

– mogućih sukoba interesa,

– upravljanja postupkom nabave i ugovorima,

– nedostatka transparentnosti ili strogosti pri zapošljavanju,

– prijenosa sredstava koji nisu potkrijepljeni obvezama ili koji dosežu pretjerane iznose,

– manjkavosti u provjeri transakcija povezanih s bespovratnim sredstvima;

30.  potvrđuje da Komisija namjerava nastaviti raditi na izradi vodiča o unutarnjem planiranju i predviđanju prihoda, na temelju najboljih praksi, kako bi agencijama pomogla da smanje stope prijenosa i ukidanja, kada je to potrebno, te sa zanimanjem iščekuje izvješće Komisije u pogledu tih točaka, koje treba predati u 2014.;

31.  također potvrđuje da je Komisija revidirala Okvirnu financijsku uredbu koja se primjenjuje na decentralizirane agencije, usklađujući tekst s novom Financijskom uredbom i rješavajući stalne probleme s kojima se agencije i Komisija suočavaju te primjenjujući Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama i Zajednički pristup priložen toj zajedničkoj izjavi; primjećuje da se nova Okvirna financijska uredba primjenjuje od 2014. i da se njome pojednostavnjuju financijska pravila o postupanju s proračunskim viškom, dodatnim zadaćama koje su povjerene agencijama, unutarnjoj reviziji, zahtjevima izvještavanja, godišnjem programu rada, višegodišnjem planu rada i kadrovske politike, računovodstvu i višegodišnjim obrocima; sa zadovoljstvom primjećuje da je u okviru revizije Pravilnika o osoblju Komisija predložila nekoliko izmjena s ciljem pojednostavljenja pravila;

32.  naglašava važnost učinkovitosti i transparentnosti u izvršavanju postupka davanja razrješnice i poziva Revizorski sud, Vijeće, agencije i Mrežu da na taj način pristupe davanju razrješnice; vjeruje međutim da se stavljanjem naglaska na uspješnost ne može nadomjestiti pravilnost i dobro financijsko upravljanje;

33.  potiče agencije da preispitaju svoje unutarnje administrativne postupke s ciljem smanjenja administrativnih troškova, koji su u agencijama općenito previsoki;

Mogućnosti uže suradnje i spajanja određenih agencija

34.  potvrđuje da su Komisija i agencije pažljivo razmotrile moguće strukturne mjere za racionalizaciju rada agencija u kontekstu ograničenih financijskih i ljudskih resursa;

35.  ističe da bi se trebale nastaviti postojeće dobre prakse s učincima sinergije među agencijama, poput memoranduma o razumijevanju i s njima povezanih godišnjih akcijskih programa, zajedničkih istraživačkih projekata, stručnih revizija nacrta izvješća o istraživanjima, razmjena istraživačkih metodologija i prethodnog savjetovanja o programima rada kako bi se izbjegla preklapanja i ponavljanja aktivnosti, što vodi učinkovitijim rezultatima;

36.  potvrđuje da rezultati istraživanja koje su agencije provele u pogledu službi koje dijele pokazuju da one već surađuju te da bi podizanje svijesti o tome pomoglo dodatnom razvoju takvih dobrih praksi; pozdravlja dobar primjer koji daje primjerice Europska agencija za pomorsku sigurnost (sa sjedištem u Lisabonu) koja dijeli svoju službu za unutarnju reviziju s Europskom agencijom za kontrolu ribarstva (sa sjedištem u Vigu) i pripreme Europske agencije za željeznice (sa sjedištem u Valenciennesu) za sklapanje sporazuma o zajedničkoj računovodstvenoj službi s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (sa sjedištem u Parizu);

37.  podsjeća na to da se prijedlogom Komisije za agenciju Europske unije za provedbu zakona i osposobljavanje, prema kojem bi se Europska policijska akademija (CEPOL) pripojila Europolu, mogla postići ušteda administrativnih troškova (naročito radnih mjesta) koji su mogli biti preraspodijeljeni; potvrđuje da je taj prijedlog bio u potpunosti u skladu sa Zajedničkim pristupom u razmatranju spajanja agencija radi postizanja sinergija i učinkovitosti; primjećuje međutim da svojim prijedlogom Komisija nije ni Parlament ni Vijeće uvjerila o pripajanju CEPOL-a ili njegovu premještaju u Haag; naglašava da se slijedom te odluke mora osigurati učinkovito fnkcioniranje agencije;

38.  pozdravlja namjeru Komisije da spoji agencije kada je to prikladno i njezinu spremnost da nastavi procjenjivati mogućnosti spajanja nekih od postojećih agencija, kao i da postigne sinergije dijeljenjem službi među samim agencijama i između agencija i Komisije, te da se temeljito pozabavi pitanjem nepotrebnih troškova zbog udaljenih i višestrukih lokacija, i sa zanimanjem iščekuje daljnje prijedloge u tom pogledu;

39.  pozdravlja Komisijino pokretanje procjene mogućih sinergija između agencija u slučaju Europskog centra za razvoj strukovne izobrazbe, Europske zaklade za stručnu izobrazbu, Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu u skladu s Planom;

40.  smatra da bi pojedine agencije trebale uže surađivati, naročito u pogledu odluka kojima se zahvaća nadležnost druge agencije; predlaže da dotične agencije sklope sporazume, uz uključivanje relevantnih sudionika, kako bi izbjegle donošenje suprotnog zakonodavstva; poziva agencije da o takvim slučajevima u svakom trenutku obavijeste nadležne parlamentarne odbore;

Upravljanje proračunskim resursima

41.  ponavlja da je načelo jedne godine jedno od osnovnih računovodstvenih načela (načelo jedinstva i točnosti, jedne godine, ravnoteže, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti) koja su neophodna za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; primjećuje da se decentralizirane agencije ne pridržavaju uvijek načela jedne godine;

42.  uzima na znanje objašnjenja agencija u pogledu napora izbjegavanja prijenosa u rashodima poslovanja; vjeruje, međutim, da se u mnogim slučajevima može postići napredak, naročito boljim upravljanjem odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, boljim unutarnjim planiranjem i predviđanjem prihoda te strožom proračunskom disciplinom;

43.  potvrđuje da će Komisija, u skladu s Planom, ocijeniti usluge koje osigurava agencijama na temelju povratnih informacija koje od njih dobije te po potrebi poboljšati, razjasniti, proširiti ili prilagoditi te usluge;

44.  potvrđuje da Komisija raspravlja o izmjeni Uredbe o naknadama i pristojbama kako bi naknade i pristojbe odredila na način kojim bi se Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa (EASA) omogućilo da organizira svoj rad tijekom trajanja projekta, srednjoročno/dugoročno izbjegavajući viškove i manjkove; uzima na znanje da će Komisija ponovno ocijeniti na koji način smanjiti prijenos odobrenih sredstava koji proizlaze iz prihoda od izdavanja certifikata redovitim pregledom razine naknada i pristojbi;

45.  uzima na znanje stajalište Komisije prema kojem nema mnogo dokaza kojima bi se opravdala uspostava pričuvnog fonda za agencije koje se djelomično samostalno financiraju te njezin prijedlog za zadržavanje trenutačnih praksi; smatra, međutim, da to nije zadovoljavajuće rješenje ove situacije;

46.  podsjeća Komisiju da Financijska uredba nije prikladna za agencije koje ostvaruju višak; naglašava da je važno razmotriti, kao dio revizije, načine rješavanja ovog problema, primjerice uspostavom ograničenog pričuvnog fonda;

47.  traži od upravnih odbora onih agencija koje se u cijelosti ili djelomično sufinanciraju naknadama da osiguraju da je određivanje naknada transparentno i da te agencije provode svoje aktivnosti što je učinkovitije moguće kako bi mogle ponuditi najbolji mogući iznos naknada;

48.  ponavlja da neke agencije manjak fleksibilnosti u okviru proračuna smatraju nedostatkom, što znači da bi se uštede mogle ostvariti kada bi bilo dovoljno fleksibilnosti između glava unutar proračuna; primjećuje da se novom Okvirnom financijskom uredbom utvrđuju pravila jednaka onima koja se primjenjuju na institucije u skladu s općom Financijskom uredbom, a prema kojima će direktor agencije imati mogućnost prenijeti s jedne glave na drugu najviše 10 % odobrenih sredstava za godinu navedenu u liniji s koje se sredstva prenose, a odobrena sredstva iz jednog poglavlja u drugo i iz jednog članka u drugo moći će prenijeti bez ograničenja;

49.  primjećuje da su neke agencije koje su nadležne na području slobode, sigurnosti i pravde operativne te da izvršenje njihovih proračuna ovisi i o vanjskim čimbenicima;

50.  ponavlja svoj zahtjev svim agencijama i zajedničkim poduzećima da pri objavljivanju svojih završnih godišnjih financijskih izvještaja uvijek prilože standardizirani obrazac s podatcima iznesenim u njihovim izvješćima o izvršenju proračuna i izvješćima o proračunskom i financijskom upravljanju; preporučuje svim agencijama i zajedničkim poduzećima da te informacije osiguraju na detaljan, lako dostupan i pregledan način (primjerice u datoteci Excel i/ili datoteci formata CSV) kako bi se olakšala usporedba izvršenja proračuna i time omogućilo Parlamentu i javnosti da temeljito usporede njihove troškove;

51.  potvrđuje da se novom okvirnom Financijskom uredbom obuhvaća niz odredbi kojima bi se trebala pojednostavniti pravila za agencije, naročito konsolidirana godišnja izvješća o radu, odredba o jedinstvenom programskom dokumentu koji sadrži godišnje i višegodišnje elemente, kao i mogućnost dijeljenja ili prijenosa horizontalnih službi (naročito računovodstva) u slučajevima u kojima je to isplativo;

Uspješnost

52.  uzima na znanje navode Mreže da je svaka agencija razvila vlastiti sustav upravljanja uspješnošću koristeći se iskustvom i najboljim praksama koje se razmjenjuju među agencijama unutar Mreže te da je uspostavljena posebna podmreža za jačanje suradnje među agencijama u ovom pogledu;

53.  pozdravlja činjenicu da Komisija radi na utvrđivanju smjernica za ocjenu i da javno savjetovanje o nacrtu revizije smjernica za ocjenu traje od 12. studenog 2013. do 25. veljače 2014., nakon kojeg Komisija namjerava usvojiti nove smjernice do sredine 2014.; također primjećuje da se trenutačno izrađuju smjernice za prilagođene pokazatelje uspješnosti kako bi se ocijenili rezultati koje su ostvarili direktori agencija, o čijem se prvom nacrtu već raspravljalo s agencijama, te sa zanimanjem iščekuje podnošenje konačnog dokumenta na početku 2014., kako je bilo predviđeno;

54.  ukazuje na to da je izrada proračuna na temelju aktivnosti još uvijek temeljno načelo pri pripremi proračuna Unije; zabrinut je što Revizorski sud u svom godišnjem izvješću za 2012. zaključuje da je za mnoga područja proračuna Unije zakonodavni okvir složen i da se ne usredotočuje dovoljno na uspješnost; pozdravlja korake koje su poduzele agencije kako bi se pri izvještavanju više usredotočile na uspješnost;

55.  zahtijeva da Revizorski sud na vrijeme ocijeni uspješnost i rezultate agencija prije revizije višegodišnjeg financijskog okvira 2016. kako bi se procijenilo gdje postoji mogućnost bolje suradnje agencija ili njihova spajanja te mogu li se neke agencije raspustiti ili nastaviti postojati u drugom institucionalnom okviru koji je isplativiji;

Neovisnost

56.  naglašava važnost neovisnosti agencija; podsjeća na to da bi agencije trebale biti sposobne neovisno izvršavati svoje zadaće i žali zbog toga što to trenutačno nije uvijek slučaj; vjeruje da bi se glavne uprave Komisije trebale smatrati partnerima agencija;

57.  potvrđuje da agencije doprinose inicijativama kojima se nastoji poboljšati njihova učinkovitost, isplativost i odgovornost; uzima u obzir ulogu predstavnika Komisije u odborima agencija u podupiranju tog postupka, primjerice mjerama praćenja provedbe Plana u svakoj pojedinačnoj agenciji, redovitim i temeljitim ispitivanjem napretka te upozoravanjem središnjih službi u slučaju poteškoća, kao i pomaganjem u osiguravanju usklađenosti rada agencija s ciljevima politike Unije u cjelini, između ostalog kad je riječ o planiranju proračunskih i ljudskih resursa;

Sukobi interesa i transparentnost

58.  podsjeća agencije i Komisiju na tematsko izvješće Revizorskog suda br. 15/2012, koje je nastalo na temelju zahtjeva Parlamenta upućenog Revizorskom sudu za provedbu sveobuhvatne analize pristupa agencija upravljanju situacijama mogućeg sukoba interesa;

59.  poziva Revizorski sud da nadgleda napredak agencija u pogledu postupanja u slučaju sukoba interesa i njihova sprečavanja; ponavlja svoj poziv Revizorskom sudu na daljnje mjere praćenja u vezi s ovim pitanjem proširujući opseg svoje revizije na druge agencije te da predstavi svoje rezultate u budućem tematskom izvješću o ovom pitanju;

60.  podsjeća da sukobi interesa uzrokuju korupciju, prijevare, loše upravljanje financijskim sredstvima i ljudskim resursima, klijentelizam, štetno utječu na nepristranost odluka i kvalitetu rada te potkopavaju povjerenje građana Unije u institucije Unije, uključujući agencije;

61.  podsjeća na to da, prema nalazima Revizorskog suda u njegovu tematskom izvješću br. 15/2012, na završetku njegova terenskog rada (listopad 2011.) ni jedna od četiri odabrane agencije nije na odgovarajući način upravljala situacijama sukoba interesa; primjećuje da, dok su Europska agencija za lijekove (EMA) i Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) razvile naprednije politike za upravljanje sukobima interesa, politike Europske agencije za kemikalije (ECHA) bile su nepotpune, a EASA takve politike nije ni uvela;

62.  pozdravlja činjenicu da su mnoge agencije uložile znatne napore za informiranje o svojim politikama i praksama u vezi sa sukobom interesa i uviđa da su mnoge dobre prakse već uvedene, a posebno kao dobru praksu koja može poslužiti kao primjer drugim agencijama pozdravlja „razdoblje hlađenja” bez naloga od godinu dana, koje provodi EASA kako svima koji su novi u organizaciji ne bi bili dodijeljeni poslovi na dosjeima na kojima su izravno radili u prethodnih pet godina;

63.  potvrđuje da je Europska agencija za sigurnost zračnog prometa do sredine 2012. usvojila sveobuhvatan niz mjera za sprečavanje i ublažavanje sukoba interesa, uključujući posebno usvajanje Kodeksa ponašanja za osoblje EASA-e;

64.  potvrđuje da je Europska agencija za kemikalije osigurala informacije o provedbi svoje politike upravljanja sukobom interesa kao dio izvješća o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2011. (u skladu s člankom 96. stavkom 2. Financijske uredbe ECHA-e);

65.  potvrđuje da Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda od 2011. poduzima napore za jačanje svojeg okvira za sprečavanje mogućih sukoba interesa, usvojivši također svoju revidiranu politiku o neovisnosti i znastvenim postupcima donošenja odluka, međutim, sa zabrinutošću primjećuje da je, unatoč reviziji, postupak ocjenjivanja mogućih sukoba interesa u EFSA-i tegoban i predmet je kritika, stoga poziva EFSA-u da osmisli jednostavniji postupak, ali da time ne naruši nove standarde za otkrivanje i sprečavanje sukoba interesa;

66.  potvrđuje da su politike i postupci u vezi sa sukobom interesa također usvojeni i provedeni za članove upravnih odbora, članove i stručnjake znanstvenih odbora te osoblje EMA-e;

67.  podsjeća na preporuku Revizorskog suda kojom se sve institucije Unije i decentralizirana tijela pozivaju da ispitaju jesu li preporuke iz njegova tematskog izvješća br. 15/2012 za njih relevantne i primjenjuju li se na njih; poziva agencije da o tome izvijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice prije kraja 2014.;

68.  podsjeća agencije na međuinstitucionalnu Zajedničku izjavu od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama, a naročito na njezine odredbe o postupanju u slučaju sukoba interesa i njihovu sprečavanju (stavci 11. i 18.) te o neovisnosti njihovih znanstvenih stručnjaka (stavak 20.);

69.  potvrđuje na temelju navoda Komisije da je njezin cjelokupni pravni okvir za rješavanje sukoba interesa čvrst i usklađen sa smjernicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u pogledu toga te prema njezinu stajalištu nije potreban nikakav veći pravni instrument, a Komisija se nikad nije obvezala na predlaganje zakonodavnog prijedloga i to ni ne namjerava napraviti u ovom trenutku;

70.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Komisija 10. prosinca 2013. usvojila smjernice za sprečavanje sukoba interesa i postupanje u slučaju takvih sukoba koje su bile posebno upućene agencijama, u skladu sa Zajedničkim pristupom; te se smjernice odnose na članove upravnih odbora (izvršne direktore, stručnjake, članove žalbenih odbora, osoblje agencije, kao i primatelje bespovratnih sredstava Unije i sudionike u sklapanju ugovora s Unijom); primjećuje da se tim smjernicama nastoji osigurati referentni izvor za politike koje svaka agencija treba usvojiti i provesti;

71.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Komisija također uzela u obzir glavne preporuke na ovom području koje su agencijama uputili Parlament (u okviru postupka davanja razrješnice), Revizorski sud (u svojem tematskom izvješću br. 15/2012), Europski ombudsman (prilikom posjeta nekoliko agencija, kao dio programa pokrenutog u svibnju 2011.) i Komisijine Službe za unutarnju reviziju (koja je ujedno i unutarnji revizor agencija), kao i etička pravila same Komisije;

72.  potvrđuje da je Komisija usko surađivala s agencijama tijekom priprema tih smjernica kroz mrežu voditelja agencija Unije, koja je dala koristan doprinos postupku;

73.  smatra da nakon objave smjernica Komisije agencije možda trebaju ponovno razviti svoje politike za sprečavanje sukoba interesa i postupanje u slučaju takvih sukoba kako bi ih bez oklijevanja uskladile sa smjernicama Komisije i preporukama Revizorskog suda; potvrđuje da je najveći broj agencija namjeravao preispitati svoju politiku o sprečavanju sukoba interesa i postupanju u slučaju takvih sukoba na temelju tih smjernica, te poziva agencije da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvještavaju o tom pitanju, kao i o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2012. koje poduzmu prije kraja 2014.;

74.  primjećuje da se upućeni nacionalni stručnjaci, vanjsko i privremeno osoblje ne spominju posebno u smjernicama; zahtijeva da agencije uzmu u obzir te skupine osoblja pri ocjenjivanju i ponovnoj izradi svojih politika o sukobu interesa;

75.  očekuje od Komisije da izvršava stalnu ocjenu učinaka primijenjenih smjernica i smjernice prilagodi rezultatima te ocjene, ako to smatra potrebnim, te podsjeća Komisiju da vodi računa o potrebi održavanja primjerene ravnoteže između rizika i prednosti u pogledu upravljanja sukobima interesa s jedne strane te cilja za postizanje što boljeg znanstvenog savjetovanja s druge strane;

76.  žali što izjave o financijskim interesima i životopisi većine članova upravnih odbora, rukovodećeg osoblja te vanjskih i unutarnjih stručnjaka agencija još nisu javno dostupni; ponavlja svoje stajalište da je visoka razina transparentnosti ključan čimbenik za smanjivanje rizika od sukoba interesa; poziva stoga agencije koje to još nisu učinile da svoju politiku i/ili mjere za sprečavanje sukoba interesa i postupanje u slučaju takvih sukoba te njihove provedbene propise, kao i popis članova upravnog odbora, rukovodećeg osoblja te vanjskih i unutarnjih stručnjaka zajedno s njihovim izjavama o financijskim interesima i životopisima najkasnije do 1. prosinca 2014. objave na svojoj internetskoj stranici;

Sustav unutarnje kontrole i borba protiv prijevara

77.  potvrđuje da su oblici i uloge funkcija unutarnje kontrole i službi za unutarnju reviziju agencija razjašnjeni u novoj okvirnoj Financijskoj uredbi, naročito u pogledu uloge Službe za unutarnju reviziju i Odjela za unutarnju reviziju; primjećuje da se novom okvirnom Financijskom uredbom predviđa koordinacija rada i razmjena informacija između Službe za unutarnju reviziju i Odjela za unutarnju reviziju te da se time nadomješta obveza jedne revizije Službe za unutarnju reviziju jednom godišnje za svaku agenciju s pristupom temeljenim na riziku;

78.  pozdravlja činjenicu da je smjernice za strategije agencija za borbu protiv prijevara razradio Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), uzevši u obzir doprinose agencija, te je također najavio održavanje dviju radionica za agencije u siječnju 2014. kako bi im pružio dodatnu potporu;

Ljudski resursi i postupci zapošljavanja

79.  potvrđuje na temelju navoda Komisije da je u okviru revizije Pravilnika o osoblju Komisija predložila revidirani tekst članka 110. Pravilnika o osoblju, čiji je cilj pojednostavljenje i fleksibilnost pravila usvojenih za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika;

80.  podsjeća Komisiju na svoju zabrinutost zbog činjenice da postupci zapošljavanja osoblja agencija redovito zadaju problem od samog osnutka agencija, te očekuje da Komisija izradi smjernice za rješavanje te situacije u budućnosti;

81.  potvrđuje da su agencije izradile vlastite smjernice kako bi osigurale da načela ugrađena u njihova provedbena pravila o zapošljavanju privremenih i ugovornih djelatnika budu zajamčena, te poziva Komisiju da se savjetuje s agencijama pri izradi svojih smjernica za njih;

82.  potiče agencije i Komisiju da postignu dogovor o korištenju resursima za rješavanje disciplinskih pitanja;

Europska nadzorna tijela (ESA)

83.  potvrđuje na temelju navoda Komisije da se mehanizmom temeljenom na načelu uravnoteženja doprinosa predviđenim u novoj okvirnoj Financijskoj uredbi poštuju temeljna načela financiranja agencija iz različitih izvora, te se u prošlosti njegovom primjenom osiguravalo pravedno i jednako postupanje prema svim uplatiteljima doprinosa za proračun europskih nadzornih tijela; pita se zašto europska nadzorna tijela i Komisija još nisu sklopili poseban memorandum o razumijevanju kako bi se osigurala učinkovita uspostava, provedba i nadzor proračuna europskih nadzornih tijela;

84.  u vezi s tim, uzima na znanje namjeru Komisije za povećanje transparentnosti kroz cijeli postupak i, počevši od nacrta proračuna za 2014., dodatno pojašnjenje razmjera u kojem je izmijenila zahtjeve agencija u nacrtu proračuna te odgovarajuće razloge;

85.  potvrđuje da Komisija trenutačno radi na procjeni ESA-e, koja će biti završena u siječnju 2014., te razmatra mogućnost sastavljanja prijedloga kojim bi se osiguralo da se proračuni triju europskih nadzornih tijela u potpunosti financiraju iz proračuna Unije;

Jednakost spolova

86.  ponavlja važnost uvođenja politika kojima se osigurava da su žene i muškarci primjereno zastupljeni u upravnim tijelima agencija; poziva izvršne direktore agencija da osiguraju jednakost spolova među osobljem agencije kao cjeline i među osobama na odgovornim položajima, također poziva upravne odbore agencija i Komisiju da podrži načelo jednakosti spolova i da vodi računa o strategiji za postizanje bolje ravnoteže spolova na odgovornim položajima koju je Komisija pokrenula 2010.;

87.  potvrđuje da Komisija vodi računa o rodnim aspektima od prve faze, kao i tijekom cijelog postupka odabira; primjećuje da se jednaka pravila primjenjuju na one postupke u kojima izvršnog direktora imenuje Komisija;

Složeni informacijski sustavi

88.  uzima na znanje pojašnjenje Komisije u pogledu korištenja središnjim financijskim informacijskim sustavom (ABAC), prema kojem:

   više od 40 vanjskih tijela upotrebljava sustav ABAC, uključujući Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija, tradicionalne agencije, zajednička poduzeća i izvršne agencije,
   vanjskim tijelima pruža se jednaka razina usluga kao i unutarnjim odjelima Komisije,
   uveden je mehanizam raspodjele troškova s ciljem nadoknade povećanih troškova povezanih s održavanjem informacijskog sustava, a naročito pružanjem dodatnih usluga,
   proračunsko tijelo Komisiji nije dalo na raspolaganje nikakva proračunska sredstva za suočavanje s radnim opterećenjem koje proizlazi iz pružanja potpore vanjskim tijelima,
   sustavom ABAC ne osigurava se dobro prilagođena funkcionalnost koja bi bila relevantna samo za vertikalne programe (npr. strukturni fondovi, Europski garancijski poljoprivredni fond); tako se ni složenost i održavanje središnjeg sustava ne mogu ugroziti dodavanjem posebnih zahtjeva agencija;
   Komisija je otvorena za rasprave o preuzimanju računovodstvenih zadaća od vanjskih tijela ako bi se takvom centralizacijom postigli učinci ekonomije razmjera, smanjio financijski rizik ili rizik za kontinuitet poslovanja i oslobodili unutarnji resursi za operativnije zadaće;

89.  sa zabrinutošću uzima na znanje odgovor Komisije prema kojem bi se činjenica da se agencije koriste sustavom Komisije za upravljanje ljudskim resursima (SYSPER 2) mogla opravdati iz ekonomskog stajališta samo ako agencije usvoje jednaka pravila i postupke kao i Komisija, s obzirom na to da bi tehničke prilagodbe i troškovi održavanja bili nerazmjerni mogućim dobitcima;

90.  žali zbog toga što Komisija nije pronašla rješenje za poteškoće s kojima se agencije suočavaju u pogledu složenih informacijskih sustava kao što su ABAC i SYSPER 2, s obzirom na to da su ti sustavi izrađeni kako bi se njima zadovoljile potrebe Komisije, a ne potrebe agencija; pozdravlja poduzete mjere podmreža koje se bave posljedicama ovog problema, a naročito podmrežu voditelja uprave (sustava ABAC i SYSPER 2) te poziva Komisiju na užu suradnju s agencijama u pogledu ovog pitanja;

91.  smatra da javni pristup podacima Unije omogućava inovacije, potiče velike ukupne gospodarske koristi i povećava učinkovitost upravljanja; traži da podaci agencija trajno i besplatno budu na raspolaganju za slobodno ponovno korištenje i daljnju obradu u strojno čitljivom obliku;

o
o   o

92.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku davanja razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 308, 16.11.2013., str. 374.
(2) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(5)SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(6) SL C 365, 13.12.2013.
(7) SL C 161 E, 31.5.2011, str. 62.
(8) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 121.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti