(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0480),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0201/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. Listopada 2013.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam (A7‑0080/2014),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 67, 6.3.2014., str. 170.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Paketom mjera u vezi s klimom i energetikom(4) kojim se poziva sve gospodarske sektore na davanje doprinosa za postizanje smanjenja emisija, uključujući međunarodni pomorski promet, određuje se jasna dužnost: „… U slučaju da države članice ne odobre nijedan međunarodni sporazum koji bi bio sklopljen u okviru Međunarodne pomorske organizacije (MPO) i imao za cilj smanjivanje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa, ili da Zajednica do 31. prosinca 2011. ne odobri nijedan takav sporazum sklopljen u okviru UNFCCC-a, Komisija treba dati prijedlog da se emisije iz međunarodnog pomorskog prometa uključe u obveze smanjenja emisija na razini Zajednice, s ciljem da predloženi akt stupi na snagu do 2013. Takav prijedlog treba svesti na minimum bilo kakav negativni učinak na konkurentnost Zajednice, istodobno uzimajući u obzir potencijalnu dobrobit za okoliš.”

(1a)  Pomorski promet utječe na globalnu klimu i kvalitetu zraka, kao rezultat emisija ugljičnog dioksida (CO2) i ostalih emisija, uključujući dušikove okside (NOx), sumporne okside (SOx), metan (CH4), čestice i crni ugljik. [Am. 2]

(1b)  Međunarodni pomorski promet ostaje jedina vrsta prijevoza koja nije obuhvaćena obvezanosti Unije na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Prema ocjeni učinka koja je priložena prijedlogu ove Uredbe emisije ugljičnog dioksida iz međunarodnog pomorskog prometa povezane s Unijom od 1990. do 2007. povećale su se za 48 %. [Am. 3]

(1c)  U svijetlu ubrzanog razvoja znanstvenog shvaćanja učinka pomorskog prometa koji nije povezan s CO2 na globalnu klimu u smislu ove Uredbe potrebno je redovito provoditi ažuriranu ocjenu tog učinka. Na temelji svojih ocjena i uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. rujna 2011. o sveobuhvatnom pristupu emisijama klimatski bitnih antropogenih plinova koje nisu povezane s CO2, Komisija treba provesti analizu utjecaja na politiku i mjera s ciljem smanjenja tih emisija. [Am. 4]

(1d)  Komisija bi također trebala poduzeti mjere za rješavanje drugih aktivnosti koje dovode do emisije stakleničkih plinova i zagađivača zraka koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, npr. uporabu rashladnih sredstava u ribarskim brodovima i emisije isparavanjem nastale utovarom i istovarom goriva i rasutog tereta (npr. hlapivi organski spojevi (HOS-ovi), čestice). [Am. 5]

(1e)  Bijelom knjigom Komisije „Plan za jedinstveni europski prometni prostor - ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima" od 28. ožujka 2011. poziva se na smanjenje emisija iz pomorskog prometa za 40 % (za 50 % ako je izvedivo) do 2050. u usporedbi s razinama iz 2005., posebno primjenom načela „korisnik plaća” i „zagađivač plaća”. [Am. 6]

(1f)  Rezolucijom Parlamenta od 15. prosinca 2011. o „Planu za jedinstveni europski prometni prostor ‒ ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” poziva se na jedinstveno smanjenje emisija ugljičnog dioksida i zagađivača od 30 % u pomorskom prometu diljem EU-a, čemu će doprinijeti sporazumi Međunarodne pomorske organizacije o indeksu oblikovanja energetske učinkovitosti (EEDI) i planu za upravljanje energetskom učinkovitošću broda (SEEMP). [Am. 7]

(2)  U srpnju 2011. MPO usvojila je tehničke i operativne mjere, posebno EEDI za nove brodove i SEEMP, koje će dovesti do poboljšanja u vezi sa smanjenjem očekivanog porasta emisija stakleničkih plinova, ali same ne mogu dovesti do potpunog smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnom pomorskom prometu radi postizanja svjetskog cilja da se povećanje globalnih temperatura ograniči na 2 °C.

(3)  U skladu s podacima Međunarodne pomorske organizacije, primjenom operativnih mjera i postojećih tehnologija posebna potrošnja energije i emisije ugljičnog dioksida brodova mogle bi se smanjiti od 25% do 75 %; znatan dio tih mjera može se smatrati da su troškovno isplative ili da bi mogle sektoru ponuditi neto koristi isplativim jer se zbog smanjenih troškova za gorivo osigurava povrat svih operativnih troškova ili troškova ulaganja. [Am. 8]

(4)  Kako bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa na razini Unije, i najbolja moguća opcija je i dalje provedba mjere utemeljene na tržištu, odnosno određivanje cijena za te emisije ili nameta, koje zahtijeva uspostavljanje sustava za praćenje i provjeravanje emisija stakleničkih plinova ugljičnog dioksida te izvješćivanje o njima (MRV) na temelju potrošnje goriva brodova kao prvog koraka Prikupljanje podataka o tim emisijama prvi je korak u pristupu u fazama za uključenje emisija iz pomorskog prometa , koji je opravdan potrebom smanjenja tih emisija, u obvezu Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Javni pristup podacima o emisijama doprinijet će uklanjanju tržišnih prepreka koje sprečavaju korištenje raznih troškovno neisplativih mjera za smanjenje emisija iz sektora. [Am. 9]

(5)  Usvajanje mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnje goriva sprečavaju tržišna ograničenja kao što su nedostatak pouzdanih informacija o učinkovitosti potrošnje goriva na brodovima ili dostupnih tehnologija za nadogradnju brodova, nedostupnost sredstava za ulaganje u učinkovitost brodova i neusklađeni poticaji jer brodovlasnici ne bi imali koristi od svojih ulaganja u učinkovitost broda s obzirom na to da račune za gorivo plaćaju brodari.

(6)  Rezultati savjetovanja s dioničarima i rasprava s međunarodnim partnerima pokazuju da se postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u obvezuobvezanost Unije na smanjenje stakleničkih plinova treba primijeniti provedbom stabilnog sustava MRV za emisije ugljičnog dioksida stakleničkih plinova iz pomorskog prometa kao prvog koraka uvođenje novih političkih instrumenata, točnije određivanje cijena za te emisije ili nameta, Ovaj pristup olakšava postizanje značajnog napretka na međunarodnoj razini u sporazumu o ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova i daljnjih mjera za postizanje ovih smanjenja uz najmanje troškove. [Am. 10]

(7)  Očekuje se da će uvođenje sustava MRV Unije potaknuti smanjenje emisija do 2 % u usporedbi s uobičajenim poslovanjem i ukupnim smanjenjem neto troškova do 1,2 milijarde EUR do 2030. jer bi se time moglo pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka, posebno onih u vezi s nedostatkom informacija o učinkovitosti brodova. To smanjenje troškova prijevoza trebalo bi potaknuti međunarodnu trgovinu. Nadalje, stabilan sustav MRV preduvjet je za svaku mjeru utemeljenu na tržištu ili standard učinkovitosti primijenjen druge mjere usmjerene na pružanje boljeg temelja za primjenu načela „zagađivač plaća”, primijenjene na na razini Unije ili u svijetu. Budući da navigacija ima međunarodni karakter, najbolja i najučinkovitija metoda smanjivanja emisija u međunarodnom brodskom prometu bilo bi usklađeno postupanje na svjetskoj razini. Također se njime osiguravaju pouzdani podaci za postavljanje točnih ciljeva za smanjenje emisija i procjenu napretka u doprinosu pomorskog prometa postizanju niskougljičnog gospodarstva. [Am. 11]

(8)  Sva putovanja unutar Unije, sva dolazna putovanja iz zadnje luke koja nije u Uniji do prve luke pristajanja u Uniji i sva odlazna putovanja od luke u Uniji do sljedeće luke koja nije u Uniji trebalo bi smatrati mjerodavnima u svrhu praćenja. Potrebno je obuhvatiti i emisije stakleničkih plinova u lukama Unije, uključujući kada su brodovi na vezu ili se kreću unutar luke, posebno stoga jer su dostupne na raspolaganju stoje posebne mjere i alternativne tehnologije za njihovo smanjenje ili izbjegavanje, poput infrastruktura za električno spajanje brodova dok su na vezu. . Ova pravila trebala bi se na nediskriminirajući način primjenjivati na sve brodove neovisno o njihovoj zastavi. [Am. 12]

(8a)  S obzirom na opseg zemljopisnog područja i istovremenu potrebu za nadzorom emisija stakleničkih plinova izvan nadležnosti država članica te na uključivanje brodara registriranih diljem svijeta, Komisija bi trebala pravodobno i na primjeren način obavijestiti treće zemlje kako bi se osigurao najveći mogući stupanj međunarodnog prihvaćanja.[Am. 13]

(9)  Predloženi sustav MRV trebao bi imati oblik uredbe zbog složene i iznimno tehničke naravi odredbi koje se uvode, potrebe za jedinstvenim pravilima primjenjivima u cijeloj Uniji zbog međunarodne naravi pomorskog prometa i brojnih brodova koji će pristajati u lukama u različitim državama članicama te radi lakše provedbe u cijeloj Uniji.

(10)  Stabilan sustav MRV Unije za brodove trebao bi se temeljiti na izračunu emisija od potrošenog goriva potrošenog ili na točnom izvješćivanju o stvarnim emisijama na putovanjima od luka u Uniji i do njih jer podaci o prodaji goriva ne bi na prikladan način mogli pružiti točne procjene potrošnje goriva u okviru tog posebnog područja primjene zbog velike zapremnine spremnika za gorivo. [Am. 14]

(11)  Sustav MRV Unije također bi trebao pokrivati ostale informacije kako bi se dodatno analizirali pokretači koje se odnose na klimu, omogućujući određivanje učinkovitosti brodova ili daljnju analizu pokretača razvoja emisija, Ovo područje primjene također usklađuje sustav MRV Unije uskladio s međunarodnim inicijativama za uvođenje standarda učinkovitosti za postojeće brodove, pokrivajući i operativne mjere, te pridonosi doprinijelo ukidanju tržišnih prepreka povezanih s nedostatkom informacija. [Am. 15]

(12)  Kako bi se administrativni teret brodovlasnika i brodara sveo na najmanju mjeru, posebno za mala i srednja poduzeća, te kako bi se optimalno iskoristio omjer koristi i troškova sustava MRV a da se ne ugrozi cilj obuhvaćanja prevladavajućeg udjela emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, pravila za MRV trebala bi se primjenjivati samo na velike izvore emisija. Prag od 5 000 bruto tonaže (BT) odabran je nakon iscrpne objektivne analize veličina i emisija brodova koji pristaju u lukama Unije i isplovljavaju iz njih. Brodovi iznad 5 000 BT čine oko 55 % brodova koji pristaju u luke Unije i odgovorni su za oko 90 % povezanih emisija. Tim nediskriminirajućim pragom osiguralo bi se da su obuhvaćeni najvažniji izvori emisija. Niži prag doveo bi do višeg administrativnog tereta, dok bi viši prag ograničio pokrivenost emisija, a time i ekološku učinkovitost sustava.

(13)  Kako bi se dodatno smanjio administrativni napor za brodovlasnike i brodare, pravila praćenja trebala bi se usredotočiti na ugljični dioksid kao najvažniji staklenički plin iz pomorskog prometa koji čini do 98 % ukupnih emisija stakleničkih plinova ovog sektora. [Am. 17]

(14)  Pravila bi trebala voditi računa o postojećim zahtjevima i podacima koji su već dostupni na brodovima; stoga bi brodovlasnici trebali imati mogućnosti odabira jedne od sljedećih četiriju metoda praćenja: korištenje otpremnicama spremišta za gorivo, praćenje spremnika za gorivo spremišta, protokomjeri za predmetne procese izgaranja ili izravna mjerenja emisija. Pojedinačnim planom praćenja za brod trebao bi se dokumentirati odabir i osigurati dodatne informacije o primjeni odabrane metode.

(15)  Svako društvo koje je odgovorno za cjelokupno razdoblje izvješćivanja o brodu koji se upotrebljava za otpremničke usluge treba smatrati odgovornim za sve zahtjeve praćenja i izvješćivanja u vezi s tim razdobljem izvješćivanja, uključujući podnošenje izvješća o emisijama koja su verificirana na zadovoljavajući način. U slučaju promjene vlasništva, novi će vlasnik biti odgovoran samo za obveze praćenja i izvješćivanja u vezi s razdobljem izvješćivanja nakon stupanja na snagu promjene vlasništva. Kako bi olakšao izvršenje tih obveza, novi bi vlasnik trebao dobiti primjerak posljednjeg plana praćenja te, po potrebi, dokument o suglasnosti. Promjenom vlasništva trebao bi se promijeniti i plan praćenja kako bi novi brodovlasnik mogao sam odlučivati o metodologiji praćenja.

(16)  Druge stakleničke plinove, tvari koje utječu na klimu ili zagađivače zraka ne bi trebalo u ovoj fazi obuhvatiti sustavom Sustav MRV Unije prilika je za osiguravanje dosljedne regulacije sektora pomorskog prometa s obzirom na druge sektore, kako bi se izbjegli zahtjevi za postavljanje nedovoljno pouzdane i komercijalno nedostupne opreme za mjerenje koja bi mogla onemogućiti provedbu sustava MRV Unije.

(16a)  Konvencija MARPOL uključuje obveznu primjenu EEDI-a na nove brodove i korištenje SEEMP-a u cijeloj svjetskoj floti. [Am. 19]

(17)  Izvješćivanje i objavu podnesenih informacija trebalo bi organizirati na godišnjoj osnovi kako bi se smanjio administrativni teret za brodovlasnike i brodare. Pitanje povjerljivosti trebalo bi riješiti ograničenjem objave emisija, potrošnje goriva i informacija povezanih s učinkovitosti na godišnje prosjeke i ukupne brojke. Podatke podnesene Komisiji trebalo bi uključiti u statistiku ako su ti podaci važni za razvoj, izradu i širenje europske statistike u skladu s Odlukom Komisije 2012/504/EU (5).

(18)  Verifikacija koju provode akreditirani verifikatori treba se osigurati da planovi praćenja i izvješćivanje o emisijama budu točni i u skladu sa zahtjevima definiranima ovom Uredbom. Stoga su zahtjevi u pogledu stručnosti ključni za sposobnost verifikatora da provodi verifikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom. Stoga su zahtjevi u pogledu stručnosti ključni za sposobnost verifikatora da provodi verifikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom. Kao bitan element pojednostavljenja provjere, verifikatori bi trebali provjeriti pouzdanost podataka uspoređujući ih s procijenjenim podacima utemeljenima na podacima o praćenju broda i njihovim karakteristikama. Komisija može dati takve procjene. Verifikatori bi trebali biti neovisne i stručne osobe ili pravne osobe kojima akreditaciju dodjeljuje nacionalno akreditacijsko tijelo koje djeluje u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6). [Am. 20]

(19)  Dokument o suglasnosti koji izdaje verifikator treba držati na brodu radi dokazivanja suglasnosti s obvezama praćenja, izvješćivanja i provjeravanja. Verifikatori bi trebali obavijestiti Komisiju o izdavanju takvih dokumenata.

(20)  S obzirom na iskustvo sa sličnim zadacima u vezi s pomorskom sigurnosti, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) trebala bi poduprijeti Komisiju u provođenju određenih zadataka.

(21)  Nesuglasnost s odredbama ove Uredbe treba dovesti do primjene sankcija. Izvršenje obveza u vezi sa sustavom MRV treba se temeljiti na postojećim instrumentima, to jest onima koji su uspostavljeni primjenom Direktive 2009/21/EZ (7) i Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), te informacijama o izdavanju dokumenta o suglasnosti. Dokument koji potvrđuje suglasnost broda s obvezama praćenja i izvješćivanja Komisija treba dodati popisu certifikata i dokumenata iz članka 13. stavka 1. Direktive 2009/16/EZ.

(22)  Direktiva 2009/16/EZ predviđa zadržavanje brodova koji nemaju potrebne certifikate. U slučaju da brodovi nisu zadovoljili obveze praćenja i izvješćivanja dulje od jednog razdoblja izvješćivanja, ipak je važno omogućiti protjerivanje. To treba provesti tako da se omogući ispravljanje situacije u razumnom roku.

(23)  Uredbu (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) treba izmijeniti kako bi se udovoljilo zahtjevima država članica za praćenje i izvješćivanje o emisijama ugljičnog dioksida iz pomorskog prijevoza u skladu s ovom Uredbom.

(24)  Sustav MRV Unije trebao bi poslužiti kao model za uvođenje globalnog sustava MRV. Globalni sustav MRV poželjniji je jer ga se zbog šireg područja primjene može smatrati učinkovitijim. U tom smislu Komisija bi s IMO-om i drugim nadležnim međunarodnim tijelima trebala redovito razmjenjivati bitne informacije o primjeni ove Uredbe te predavati odgovarajuće podneske IMO-u. Kada se postigne dogovor o globalnom sustavu MRV, Komisija bi trebala revidirati sustav MRV Unije radi njegove prilagodbe globalnom sustavu.

(25)  Radi iskorištavanja najboljih dostupnih praksi i znanstvenih dokaza na raspolaganju, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu preispitivanja određenih tehničkih aspekata praćenja i izvješćivanja o emisijama ugljičnog dioksida stakleničkih plinova iz brodova te daljnjeg određivanja pravila za provjeru izvješća o emisijama i akreditaciju verifikatora. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom svojeg pripremnog rada, uključujući i ona na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti istovremeno, pravodobno i prikladno dostave Europskom parlamentu i Vijeću. [Am. 21]

(26)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za uporabu automatiziranih sustava i standardnih elektroničkih predložaka za dosljedno izvješćivanje Komisije i uključenih država o emisijama i drugim informacijama povezanima s klimom, potrebno je na Komisiju prenijeti provedbene ovlasti. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). [Am. 22]

(27)  Cilj predloženih mjera, posebno praćenja, izvješćivanja i provjeravanja emisija ugljičnog dioksida stakleničkih plinova iz brodova kao prvog koraka u sklopu postupnog smanjenja tih emisija i postizanje ciljeva utvrđenih u Bijeloj knjizi Komisije „Plan za jedinstveni europski prometni prostor”, države članice ne mogu dovoljno ostvariti pojedinačno zbog međunarodne naravi pomorskog prometa, nego ih se zbog opsega i učinka mjere može na bolji način može ostvariti na razini Unije. Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. [Am. 23]

(28)  Pravila za uspostavu sustava MRV trebaju biti u skladu s odredbama Direktive 95/46/EZ (11) i Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(29)  Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu 1. srpnja 2015. godine kako bi se državama članicama i uključenim dionicima osiguralo dovoljno vremena za provođenje mjera potrebnih za učinkovitu primjenu ove Uredbe prije početka prvog razdoblja izvješćivanja dana 1. siječnja 2018. godine.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za točno praćenje, izvješćivanje i provjeravanje emisija ugljičnog dioksida (CO2) stakleničkih plinova i drugih informacija važnih za klimu o brodovima koji pristaju ili isplovljavaju iz lukapod nadležnošću države članice, ili se u njima nalaze,radi promicanja smanjenja emisija ugljičnog dioksida stakleničkih plinova iz pomorskog prometa na isplativ način. [Am. 24]

Članak 2.

Područje primjene

1.  Ova se Uredba primjenjuje na brodove teže od 5 000 bruto tona u pogledu emisija tijekom putovanja iz zadnje luke pristajanja do luke pod nadležnošću države članice te od luke pod nadležnošću države članice do sljedeće luke pristajanja, kao i unutar luka pod nadležnošću države članice.

2.  Ova Uredba ne primjenjuje se na ratne brodove, vojne pomoćne brodove, brodove za izlov i obradu ribe, drvene brodove primitivne izrade, brodove koji nemaju mehanički pogon i vladine brodove koji se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe. [Am. 26]

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

a)  „emisije” su ispuštanje ugljičnog dioksida iz brodova u atmosferu kako je navedeno u članku 2.;

b)  „luka pristajanja” je luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike, ne uključujući zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja svježih namirnica i/ili zamjene posade;

(c)  „društvo” je vlasnik broda kako je navedeno u članku 2. ili bilo koja druga osoba, na primjer upravitelj ili zakupnik praznog broda, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za poslovne djelatnosti;

(d)  „bruto tonaža” (BT) je metrička bruto tonaža izračunata u skladu s propisima o baždarenju brodova iz Priloga 1. Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova iz 1969.;

(e)  „verifikator” je pravni subjekt koji provodi aktivnosti provjeravanja, a kojemu akreditaciju dodjeljuje nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 i ovom Uredbom ili agencija nadležna za sustav modeliranja za praćenje emisija s broda; [Am. 28]

(f)  „provjeravanje” su aktivnosti koje provodi verifikator radi procjene sukladnosti dokumenata koje društvo dostavlja sa zahtjevima ove Uredbe;

(g)  „druge informacije relevantne vezane uz klimu” jesu informacije povezane emisijama stakleničkih plinova koje nastaju potrošnjom goriva, prijeđenom udaljenosti, mogućnostima priključivanja na električnu mrežu na vezu prijevozom i energetskom učinkovitošću brodova koje omogućuju analizu trendova emisija i procjenu utvđivanje karakteristika broda plovidbe; [Am. 29]

(h)  „čimbenik emisije” je prosječna brzina emisije stakleničkih plinova u odnosu na podatke o aktivnosti izvora emitiranja, uz pretpostavku potpune oksidacije pri izgaranju i potpune pretvorbe svih drugih kemijskih reakcija;

(i)  „nesigurnost” je parametar povezan s rezultatom određivanja količine koji obilježuje raširenost vrijednosti koje bi se mogle pripisati određenoj količini, uključujući učinke sustavnih i slučajnih čimbenika, izražen u postocima, te opisuje interval pouzdanosti oko srednje vrijednosti koja obuhvaća 95 % izvedenih vrijednosti uzimajući u obzir bilo kakav nesklad u distribuciji vrijednosti;

(j)  „konzervativna procjena” znači da je definiran skup pretpostavki kako bi se osiguralo da nema podcjenjivanja godišnjih emisija ili precjenjivanja udaljenosti ili količina prevezenog tereta; [Am. 30]

(k)  „tone ugljičnog dioksida” su metričke tone ugljičnog dioksida; [Am. 31]

(l)  „razdoblje izvješćivanja” je jedna kalendarska godina tijekom koje se emisije moraju pratiti i prijaviti.

(la)  „brod na vezu” znači brod koji je sigurno privezan ili usidren u luci Unije prilikom utovara, istovara ili mirovanja, uključujući vrijeme tijekom kojega bord ne obavlja aktivnosti prijevoza tereta; [Am. 32]

lb)  „klasa leda” znači oznaka koju je brodu dodijelilo tijelo ili organizacija koju tijelo priznaje, koja označava da je brod namijenjen za navigaciju u uvjetima zaleđenog mora. [Am. 33]

POGLAVLJE II.

PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Odjeljak 1.

Načela i metode praćenja i izvješćivanja

Članak 4.

Zajednička načela praćenja i izvješćivanja

1.  Poduzeća Društva za svaki brod prate i šalju izvješća za svaki brod o količini i vrsti potrošenog goriva tijekom izvještajnog razdoblja kalendarske godine u svakoj luci svim lukama u nadležnosti države članice i za sva putovanja svako putovanje s dolaskom ili polaskom iz luke koja se nalazi u nadležnosti države članice u skladu sa stavcima 2. – 6. [Am. 34]

2.  Praćenje i izvješćivanje su iscrpni potpuni i obuhvaćaju sve emisije koje proizlaze iz CO2 od izgaranja goriva, dok je brod na moru i na vezu. Društva primjenjuju prikladne mjere za sprječavanje svih praznina u podacima unutar razdoblja izvješćivanja. [Am. 35]

3.  Praćenje i izvješćivanje dosljedno je i usporedivo kroz vrijeme. Društva se koriste istim metodologijama praćenja i skupovima podataka koji su podložni izmjenama i odstupanjima koje odobri verifikator.

4.  Društva pribavljaju, bilježe, sastavljaju, analiziraju i dokumentiraju podatke o praćenju, uključujući pretpostavke, poveznice, čimbenike emisije i podatke o aktivnosti, na transparentan način koji verifikatoru omogućuje naknadnu provjeru utvrđenih emisija.

5.  Društva osiguravaju da utvrđivanje emisija nije sustavno ili svjesno netočno. Društva utvrđuju i ograničavaju svaki izvor netočnosti.

6.  Društva omogućuju razuman dokaz o ispravnosti podataka o emisijama koji se prate i prijavljuju.

6a.  Društva tijekom sljedećih praćenja i izvješćivanja u obzir uzimaju preporuke uključene u izvještaje verifikatora izdane u skladu s člankom 13. [Am. 36]

Članak 5.

Metode praćenja i izvješćivanja o emisijama iz pomorskog prometa

1.  U svrhu članka 4. stavaka 1., 2. i 3. društva određuju emisije i druge informacije povezane s klimom za svaki svoj brod teži od 5 000 bruto tona u skladu s bilo kojom metodom utvrđenom u Prilogu I.

1a.  Kod sklapanja međunarodnog sporazuma o praćenju emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu, Komisija revidira metode iz Priloga I. i ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 24. u vezi s, po potrebi, amandmanima na taj Prilog kako bi se pojasnila upotreba protokomjera za primjenjive procese izgaranja ili izravna mjerenja emisija. [Am. 38]

ODJELJAK 2.

PLAN PRAĆENJA

Članak 6.

Sadržaj i podnošenje plana praćenja

1.  Društva do 31. kolovoza 2017. verifikatorima podnose plan praćenja u kojem je navedena metoda odabrana za praćenje emisija i izvješćivanje o njima te druge relevantne informacije vezane uz klimu za svaki od njihovih brodova težih od 5 000 bruto 5000 bruto tona. [Am. 39 - usklađeno s člankom 2. stavkom 1.]

2.  Odstupajući od stavka 1., za brodove koji su prvi put nakon 1. siječnja 2018. unutar područja primjene ove Uredbe, društvo verifikatoru podnosi plan praćenja bez nepotrebne odgode, a najkasnije dva mjeseca nakon prvog pristajanja u luku pod nadležnošću države članice.

3.  Plan praćenja opisan u stavku 1. sastoji se od potpune i transparentne dokumentacije o metodi praćenja pojedinog broda i sadržava najmanje sljedeće elemente:

(a)  identifikaciju i vrstu broda, uključujući ime broda, njegov registracijski broj pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, luka broda ili matična luka, klasa leda broda te ime vlasnika broda; [Am. 40]

(b)  ime društva i adresu, brojeve telefona i telefaksa i adresu elektroničke pošte osobe za kontakt;

(c)  opis sljedećih izvora emisija i s njima povezanih vrsta goriva na brodu, kao što su glavni motori, pomoćni motori, kotlovi i generatori inertnih plinova, te vrste upotrijebljenog goriva;

i.  glavni motori

ii.  pomoćni motori

iii.  kotlovi

iv.  generatori inertnih plinova; [Am. 41]

(d)  opis postupaka, sustava i odgovornosti korištenih za ažuriranje cjelovitog popisa izvora emisije tijekom razdoblja praćenja u svrhu osiguravanja cjelovitosti praćenja i izvješćivanja o emisijama broda; [Am. 42]

(e)  opis postupaka za praćenje cjelovitosti popisa putovanja;

(f)  opis postupaka za praćenje potrošnje goriva broda, uključujući:

i.  odabranu metodu za izračun potrošnje goriva svakog izvora emisija navedenu u Prilogu I., uključujući po potrebi opis upotrijebljene opreme za mjerenje;

ii.  postupke mjerenja punjenja goriva i goriva u spremnicima, opis upotrijebljenih mjernih instrumenata i postupaka za bilježenje, učitavanje, prijenos i pohranu podataka o mjerenju, ovisno o tome što je primjenjivo;

iii.  odabranu metodu za utvrđivanje gustoće, kada je to primjenjivo;

iv.  postupak kojim se osigurava dosljednost ukupne nesigurnosti mjerenja goriva s odredbama ove Uredbe, upućujući po potrebi na nacionalne zakone, odredbe ugovora s korisnicima usluga ili na standarde točnosti dobavljača goriva;

(g)  pojedinačne čimbenike emisije za svaku vrstu goriva ili, u slučaju alternativnih goriva, metodologije za utvrđivanje čimbenika emisija, uključujući metodologiju uzimanja uzoraka, metode analize, opis upotrijebljenih laboratorija (i po potrebi potvrđenu akreditaciju ISO 17025);

(h)  opis postupaka za utvrđivanje podataka o aktivnosti po putovanju, uključujući:

i.  postupke, odgovornosti i izvore podataka za utvrđivanje i bilježenje udaljenosti po obavljenom putovanju;

ii.  postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za utvrđivanje i bilježenje prevezenog tereta te, kada je to primjenjivo,broja putnika; [Am. 43]

iii.  postupke, odgovornosti, formule i izvore podataka za utvrđivanje i bilježenje vremena provedenog na moru između luke polaska i luke dolaska;

(ha)  postupci, odgovornosti, formule i izvori podataka za utvrđivanje i bilježenje prijeđene udaljenosti i vremena provedenog u plovidbi kroz led; [Am. 44]

(i)  opis metoda koje se upotrebljavaju za utvrđivanje zamjenskih podataka za ispravljanje propusta u podacima;

(j)  datum posljednje izmjene plana praćenja. [Am. 45]

(ja)  revizija tahografskog listića za bilježenje svih podataka o povijesti revizije; [Am. 46]

4.  Društva se koriste standardiziranim planovima praćenja koji se temelje na obrascima. Tehnički propisi Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 24. kako bi utvrdila tehničke propise o određivanju obrazaca za planove praćenja iz stavka 1. određuju se provedbenim aktima. Komisija donosi te provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. ove Uredbe. Ti obrasci moraju biti što jednostavniji i ne podrazumijevati nepotrebnu birokraciju. [Am. 47]

Članak 7.

Izmjene planova praćenja

Društva redovito provjeravaju odražava li plan praćenja broda narav i funkcioniranje broda i može li se metodologija praćenja poboljšati.

Društvo izmjenjuje plan praćenja u bilo kojoj od sljedećih situacija navedenih u točkama od (a) do (e). Plan praćenja izmjenjuje se samo u pogledu specifičnih promjena koje su se dogodile kao rezultat tih situacija. [Am. 48]

(a)  ako dođe do promjene vlasništva broda ili zastave; [Am. 49]

(b)  ako se pojave nove emisije zbog novih izvora emisija ili zbog uporabe novih vrsta goriva koje još nisu uključene u plan praćenja;

c)  ako promjena dostupnosti podataka zbog uporabe novih vrsta mjernih instrumenata, metoda uzimanja uzoraka ili metoda analize ili iz bilo kojeg drugog razloga dovede do povećanja točnosti u utvrđivanju emisija;

d)  ako se utvrdi da su podaci iz prethodno primijenjene metodologije praćenja netočni;

e)  ako plan praćenja nije u skladu s odredbama ove Uredbe te verifikator od društva zatraži njegovu izmjenu.

Društva će bez nepotrebne odgode obavijestiti verifikatore o bilo kojem prijedlogu izmjene plana praćenja.

Svaka značajna izmjena plana praćenja podložna je procjeni verifikatora.

Odjeljak 3.

PRAĆENJE EMISIJA I DRUGIH VAŽNIH INFORMACIJA

Članak 8.

Praćenje aktivnosti u razdoblju izvješćivanja

1.  Društva od 1. siječnja 2018. na temelju plana praćenja odobrenog u skladu s člankom 13. stavkom 1. prate emisije za svaki brod po putovanju i na godišnjoj osnovi primjenom prikladne metode među onima utvrđenima u dijelu B. Priloga I. i izračunom emisija u skladu s dijelom A. Priloga I.

1a.  Praćenje se može prekinuti tijekom razdoblja u kojima je brod uključen u izvanredne situacije uključujući aktivnosti spašavanja života. [Am. 50]

Članak 9.

Praćenje na osnovi pojedinačnog putovanja

Na temelju plana praćenja odobrenog u skladu s člankom 13. stavkom 1. društva za svaki brod i po svakom putovanju u luku i iz nje na teritoriju pod nadležnošću države članice u skladu s dijelom A Priloga I. i Priloga II. prate sljedeće pokazatelje:

a)  luku polaska i luku dolaska, uključujući datum i sat polaska i dolaska;

b)  količinu i čimbenik emisije za svaku vrstu potrošenog goriva u cijelosti i razliku između goriva iskorištenog unutar i izvan područja kontrole emisija; [Am. 51]

c)  količinu emisije ugljičnog dioksida;

d)  prijeđenu udaljenost;

e)  vrijeme provedeno na moru;

f)  prevezeni teret; [Am. 53]

(fa)  energetska učinkovitost kako je definirano Prilogom II.; [Am. 54]

(g)  prijevoz.

(ga)  datum i vrijeme početka i završetka razdoblja tijekom kojeg je prekinuto praćenje zbog izvanrednih situacija poput situacija spašavanja života, zajedno s njihovim opisom. [Am. 56]

Za plovidbe otvorenim morem sa odredištem u više luka Unije europska dionica treba se smatrati jednim putovanjem. [Am. 57]

Odstupajući od prvog stavka, plovila koja djeluju isključivo unutar područja primjene ove Uredbe i koja izvode više plovidbi po danu izuzeta su od praćenja emisija za svako putovanje posebno [Am. 58].

Članak 10.

Praćenje na godišnjoj osnovi

Na temelju plana praćenja odobrenog u skladu s člankom 13. stavkom 1., društvo za svaki brod i svaku kalendarsku godinu u skladu s dijelom A Priloga I. i II. prati sljedeće pokazatelje:

a)  količinu i čimbenik emisije za svaku vrstu potrošenog goriva u cijelosti i razliku između goriva iskorištenog unutar i izvan područja za kontrolu emisija;

b)  ukupnu količinu emisije ugljičnog dioksida;

c)  ukupan zbroj emisija ugljičnog dioksida za sva putovanja između luka u nadležnosti države članice;

d)  ukupan zbroj emisija ugljičnog dioksida za sva putovanja s polazištem u lukama u nadležnosti države članice;

e)  ukupan zbroj emisija ugljičnog dioksida za sva putovanja prema lukama u nadležnosti države članice;

f)  emisije ugljičnog dioksida za vrijeme boravka na vezu u lukama u nadležnosti države članice;

g)  ukupnu prijeđenu udaljenost;

h)  ukupno vrijeme provedeno na moru i na vezu;

i)  prijevoz ukupno;

j)  prosječnu energetsku učinkovitost. [Am. 59]

Odjeljak 4.

IZVJEŠĆIVANJE

Članak 11.

Sadržaj izvješća o emisijama

1.  Od 2019. nadalje društva će do 30. travnja svake godine Komisiji i nadležnim tijelima predmetnih država zastava dostavljati izvješće o emisijama koje sadrži podatke o emisijama i druge informacije povezane s klimom tijekom cijelog razdoblja izvješćivanja za svaki brod pod njihovom odgovornošću koji su verifikatori ocijenili zadovoljavajućim u skladu s člankom 14.

2.  Ako dođe do promjene vlasništva brodova, novo društvo osigurava da svaki brod pod njegovom odgovornošću zadovoljava zahtjeve ove Uredbe u vezi s cjelokupnim razdobljem izvješćivanja tijekom kojega preuzima odgovornost za predmetni brod.

3.  Društva u izvješće o emisijama iz stavka 1. uvrštavaju sljedeće informacije:

(a)  podatke o identifikaciji broda i društva, uključujući:

i.  ime broda,

ii.  registracijski broj pri IMO-u,

iii.  luku upisa ili matičnu luku,

(iiia)  klasa leda broda, [Am. 60]

iv.  Certificirana tehnička učinkovitost broda izražena indeksom indeks energetske učinkovitosti (EEDI) ili procijenjenu vrijednost indeksa (EIV) u skladu s Rezolucijom IMO-a MEPC.215 (63), ako gdje je to primjenjivo na dotični tip broda, [Am. 61]

v.  ime brodovlasnika,

vi.  adresu brodovlasnika i njegovo glavno mjesto poslovanja,

vii.  ime društva (ako nije vlasnik broda),

viii.  adresu društva (ako nije vlasnik broda) i njegovo glavno mjesto poslovanja,

ix.  adresu, broj telefona i telefaksa i adresu elektroničke pošte osobe za kontakt; [Am. 62]

(b)  podatke o upotrijebljenoj metodi praćenja i povezanoj razini nesigurnosti;

(c)  rezultate godišnjeg praćenja pokazatelja u skladu s člankom 10.

(ca)  detalji o prekinutim razdobljima praćenja zbog izvanrednih situacija i aktivnosti spašavanja života. [Am. 63]

Članak 12.

Format izvješća o emisijama

1.  Izvješće o emisijama iz članka 11. dostavlja se uz pomoć automatiziranih sustava i potpunih oblika razmjene podataka, uključujući elektroničke obrasce.

2.  Tehnički propisi o određivanju oblika razmjene podataka, uključujući elektroničke obrasce iz stavka 1., određuju se provedbenim aktima. Komisija donosi te provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. ove Uredbe.

POGLAVLJE III.

PROVJERAVANJE I AKREDITACIJA

Članak 13.

Djelokrug aktivnosti provjeravanja i izvješće o provjeri

1.  Verifikator procjenjuje sukladnost plana praćenja iz članka 6. s odredbama članaka 6. i 7. Ako procjena sadrži preporuke koje treba uključiti u plan praćenja, predmetno društvo mijenja plan praćenja prije početka razdoblja izvješćivanja.

2.  Verifikator procjenjuje sukladnost izvješća o emisijama s odredbama članaka 8. i 11. i Prilozima I. i II.

3.  Verifikator posebno osigurava da su podaci o emisijama i druge relevantne informacije vezane uz klimu, uključeni uključene u izvješće o emisijama utvrđeni u skladu s člancima 8., 9. i 10. te planom praćenja iz članka 6. Verifikator također osigurava da se podaci o emisijama i druge relevantne informacije vezane uz klimu, prijavljene u izvješćima podudaraju s podacima izračunatima iz drugih izvora u skladu s Prilozima I. i II. [Am. 64]

4.  Ako, po savjesti verifikatora, u izvješću o emisijama nema pogrešnih prikaza i pogrešaka, verifikator izdaje izvješće o provjeri. U izvješću o provjeri navode se sva pitanja važna za rad verifikatora.

5.  Ako verifikator nakon procjene zaključi da izvješće o emisijama sadrži pogrešne prikaze, pogreške, nedosljednosti ili da ne ispunjava odredbe članaka 11. i 14. te Priloga I., o tome u najkraćem roku obavješćuje društvo i traži da mu se ponovo podnese revidirano izvješće o emisijama. Društvo uklanja neusklađenosti i ispravlja netočnosti kako bi se omogućilo pravodobno dovršenje postupka provjeravanja. Verifikator u svojem izvješću o provjeri navodi je li društvo ispravilo neusklađenosti tijekom provjeravanja.

5a.  Verifikator u svoje izvješće uključuje preporuke za poboljšanje ako je utvrdio postojanje područja gdje bi se moglo poboljšati postupanje društva u vezi s praćenjem emisija i izvješćivanjem o njima, uključujući postizanje višeg stupnja točnosti i poboljšanje učinkovitosti praćenja i izvješćivanja. [Am. 65]

Članak 14.

Opće obveze i načela verifikatora

1.  Verifikator je neovisan o predmetnom društvu ili brodaru te provodi aktivnosti iz ove Uredbe u javnom interesu. U tu svrhu verifikator ili bilo koji dio iste pravne osobe ne smije biti društvo ili brodar, vlasnik društva ili biti u vlasništvu društva niti smije biti u vezi s društvom koje bi moglo utjecati na njegovu neovisnost i nepristranost.

2.  U razmatranju provjere izvješća o emisijama iz članka 11. i postupaka praćenja koje provodi društvo, verifikator procjenjuje pouzdanost, vjerodostojnost i točnost sustava praćenja te podnesenih informacija i podataka u vezi s emisijama, posebno:

(a)  određenu potrošnju goriva na putovanjima koja pripadaju području primjene ove Uredbe;

(b)  podatke o potrošnji goriva i povezanim mjerenjima i izračunima;

(c)  odabir i primjenu čimbenika emisije;

(d)  izračune kojima se utvrđuju ukupne emisije;

(e)  izračune kojima se utvrđuje energetska učinkovitost.

3.  Verifikator uzima u obzir samo ona izvješća koja su podnesena u skladu s člankom 11. ako se na temelju pouzdanih i vjerodostojnih podataka i informacija emisije mogu utvrditi s visokim stupnjem sigurnosti te ako je osigurano sljedeće:

(a)  podaci o kojima se izvješćuje moraju biti smisleni u pogledu procijenjenih podataka na temelju podataka o praćenju boda i značajkama kao što je ugrađena snaga motora;

(b)  u podacima u izvješću nema nedosljednosti, posebno u pogledu usporedbe ukupne količine goriva koje godišnje kupuje svaki pojedini brod i ukupne potrošnje goriva tijekom putovanja koja spadaju u područje primjene ove Uredbe;

(c)  prikupljanje podataka mora biti obavljeno u skladu s primjenjivim pravilima;

(d)  odgovarajući podaci o brodu moraju biti potpuni i dosljedni.

Članak 15.

Postupci provjeravanja

1.  Verifikator utvrđuje moguće rizike povezane s procesom praćenja i izvješćivanja uspoređivanjem prijavljenih emisija s podacima procijenjenima na temelju podataka o praćenju broda i značajkama kao što je ugrađena snaga motora. U slučaju otkrivanja znatnih odstupanja verifikator provodi daljnje analize. [Am. 66]

2.  Verifikator utvrđuje moguće rizike povezane s različitim koracima u izračunu pregledom svih izvora podataka i upotrijebljenih metoda.

3.  Verifikator uzima u obzir sve učinkovite metode za kontrolu rizika koje primjenjuje društvo radi smanjenja stupnja nesigurnosti s obzirom na preciznost upotrijebljenih metoda praćenja.

4.  Društvo verifikatoru ustupa sve dodatne informacije koje mu omogućuju provedbu postupaka provjeravanja. Verifikator u postupku provjeravanja može posjetiti sama mjesta kako bi utvrdio pouzdanost dostavljenih podataka i informacija.

5.  Komisija je u skladu s člankom 24. ovlaštena donositi delegirane akte s ciljem daljnjeg određivanja pravila za aktivnosti provjeravanja iz ove Uredbe i metode akreditacije verifikatora. Ti se delegirani akti temelje na načelima provjeravanja iz članka 14. i odgovarajućim međunarodno prihvaćenim standardima.

Članak 16.

Akreditiranje verifikatora

1.  Verifikatora koji procjenjuje planove praćenja i izvješća o emisijama i izdaje potvrdu i dokumente o sukladnosti iz članaka 13. i 17. akreditira nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 za aktivnosti u području primjene ove Uredbe.

2.  Ako u ovoj Uredbi ne postoje posebne odredbe u vezi s akreditacijom verifikatora, primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz Uredbe (EZ) br. 765/2008.

3.  Komisija je u skladu s člankom 24. ovlaštena donositi delegirane akte radi daljnjeg određivanja metoda akreditacije verifikatora.

POGLAVLJE IV.

SUKLADNOST I OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA

Članak 17.

Izdavanje dokumenta o sukladnosti

1.  Ako izvješće o emisijama iz članka 11. zadovoljava odredbe članaka 11. – 15. i odredbe Priloga I. i II. na temelju izvješća o provjeri, verifikator predmetnom brodu dostavlja dokument o sukladnosti.

2.  Dokument o sukladnosti iz stavka 1. sadržava sljedeće informacije:

(a)  identitet broda (ime, registracijski broj prema IMO-u, luka upisa ili matična luka);

(b)  ime, adresu i glavno mjesto poslovanja brodovlasnika;

(c)  identitet verifikatora;

(d)  datum izdavanja dokumenta o suglasnosti (razdoblje izvješćivanja na koje se odnosi i razdoblje valjanosti).

3.  Dokumenti o sukladnosti smatraju se valjanima 18 mjeseci nakon završetka razdoblja izvješćivanja.

4.  Verifikator bez odgode obavješćuje Komisiju i nadležno tijelo države zastave o izdavanju bilo kakvog dokumenta o sukladnosti te prenosi informacije iz stavka 2. koristeći se automatiziranim sustavima, standardima razmjene podataka i elektroničkim obrascima koje je Komisija odredila u skladu s postupkom određenim sadašnjom Uredbom.

5.  Tehnički propisi o određivanju formata razmjene podataka, uključujući elektroničke obrasce iz stavka 4., određuju se provedbenim aktima. Komisija donosi te provedbene akte u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 2. ove Uredbe.

Članak 18.

Obveza nošenja valjanog dokumenta o sukladnosti na brodu

Od 30. lipnja 2019. na brodovima koji pristaju ili isplovljavaju iz lukepod nadležnošću države članice ili se nalaze u njoj mora se nalaziti valjani dokument o sukladnosti broda s obvezama izvješćivanja i praćenja za predmetno razdoblje izvješćivanja izdan u skladu s člankom 17.

Članak 19.

Sukladnost obvezama praćenja i izvješćivanja i inspekcije

1.  Na temelju podataka objavljenih u skladu s člankom 21. stavkom 1. svaka država članica osigurava sukladnost obvezama praćenja i izvješćivanja iz članaka 8. – 12. za brodove koji plove pod njezinom zastavom.

2.  Svaka država članica osigurava da bilo kakva inspekcija broda u luci u njezinoj nadležnosti obuhvaća provjeru nošenja dokumenta o sukladnosti iz članka 18. na brodu.

3.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka i na temelju informacija objavljenih u skladu s člankom 21., za svaki brod koji ne zadovoljava točke (j) i (k) članka 21. stavka 2., a koji je ušao u luku pod nadležnosti države članice, predmetna će država članica provesti provjeru nošenja dokumenta o sukladnosti iz članka 18. na brodu.

3a.  Tijekom trajanja posjeta i inspekcija koje provodi radi praćenja provedbe Direktive 2009/16/EZ , Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) također će pratiti kako nadležna tijela država članica primjenjuju članke 1., 2., i 3. te će o tome izvijestiti Komisiju. [Am. 67]

Članak 20.

Kazne, razmjena informacija i nalog o protjerivanju

1.  Države članice određuju sustav naplate kazni zbog neusklađenosti s obvezama izvješćivanja i nadziranja iz članaka 8. do 12. te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale primjenu tih kazni. Te kazne nisu blaže od onih predviđenih nacionalnim zakonodavstvom o emisijama stakleničkih plinova u slučaju nesukladnosti s obvezama izvješćivanja subjekata te su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice obavještavaju obavijestit će Komisiju o tim odredbama do 1. srpnja 2017. te bez odgode obavještavaju obavijestiti Komisiju o bilo kakvim naknadnim izmjenama tih odredbi. [Am. 68]

2.  Države članice uspostavljaju učinkovitu razmjenu informacija i učinkovitu suradnju između tijela nacionalne vlasti osiguravajući usklađenost s odredbama o praćenju i izvješćivanju ili, po potrebi, tijela ovlaštenog za sankcijske postupke. O nacionalnim sankcijskim postupcima koje pokreće bilo koja država članica obavještavaju se Komisija, EMSA, ostale države članice i država zastava.

3.  Za brodove koji nisu zadovoljili zahtjeve praćenja i izvješćivanja dulje od jednog razdoblja izvješćivanja, nacionalna lučka uprava može izdati nalog o protjerivanju o kojemu treba obavijestiti Komisiju, EMSA-u, ostale države članice i državu zastavu. Nakon izdavanja takvog naloga o protjerivanju svaka država članica brani tom brodu pristup svim svojim lukama sve dok društvo ne ispuni zahtjeve praćenja i izvješćivanja u skladu s člancima 8. do 12., što se potvrđuje valjanim dokumentom o sukladnosti koji se upućuje nacionalnoj lučkoj upravi koja je izdala nalog o protjerivanju.

Članak 21.

Objava informacija

1.  Do 30. lipnja svake godine Komisija objavljuje godišnje emisije izvješća o emisijama u skladu s člankom 11. i informacijama o poštovanju zahtjeva o praćenju i izvješćivanju iz članaka 11. i 17., koje je obveza društva., poštujući povjerljivost poslovnih podataka u cilju zaštite legitimnog ekonomskog interesa, u skladu s člankom 3. i člankom 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13). [Am. 69]

2.  Objavljivanje iz stavka 1. obuhvaća sljedeće informacije:

(a)  identitet broda (ime, registracijski broj prema IMO-u, luka upisa ili matična luka); pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, luku broda ili matičnu luku i klasu leda broda); [Am. 70]

(b)  identitet vlasnika broda (ime i adresa vlasnika i njegovo glavno mjesto poslovanja);

(c)  tehnička učinkovitost broda (EEDI ili EIV, ako je primjenjivo na dotični tip broda); [Am. 71]

(d)  godišnja količina emisija ugljičnog dioksida;

(e)  ukupna godišnja potrošnja goriva za putovanja obuhvaćena ovom Uredbom;

(f)  prosječna godišnja potrošnja goriva i emisije stakleničkih plinova po prijeđenoj udaljenosti na putovanjima koja pripadaju području djelovanja ove Uredbe;

(g)  prosječna godišnja potrošnja goriva i emisije stakleničkih plinova po prijeđenoj udaljenosti te prevezeni teret na putovanjima koja pripadaju području djelovanja ove Uredbe; [Am. 73]

(h)  ukupno godišnje vrijeme provedeno na moru na putovanjima koja pripadaju području djelovanja ove Uredbe; [Am. 74]

(i)  primijenjena metoda praćenja;

(j)  datum izdavanja i isteka valjanosti dokumenta o usklađenosti;

(k)  identitet verifikatora koji je odobrio izvješće o emisijama.

3.  Komisija objavljuje godišnje izvješće o emisijama i drugim relevantnim informacijama povezanima s pomorskim prometom.druge informacije povezane s klimom iz pomorskog prometa. [Am. 75]

4.  EMSA pomaže Komisiji u postizanju sukladnosti s člancima 11., 12., 17. i 21. ove Uredbe u skladu s Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(14).

POGLAVLJE V.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Članak 22.

Međunarodna suradnja

1.  Komisija redovno obavještava Međunarodnu pomorsku organizaciju i ostala relevantna međunarodna tijela o provedbi ove Uredbe s ciljem olakšavanja razvoja međunarodnih propisa u okviru Međunarodne pomorske organizacije za nadziranje i provjeravanje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa te izvješćivanje o njima.

2.  Komisija rukovodi tehničkom razmjenom s trećim zemljama u vezi s provedbom ove Uredbe, posebno u vezi s razvojem metoda praćenja, organizacijom izvješćivanja i provjerom izvješća o emisijama.

3.  Kada se postigne međunarodni sporazum o općim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu, Komisija će revidirati ovu Uredbu i može, ako je to potrebno, predložiti amandmane na ovu Uredbuosigurava usklađivanje s odgovarajućim nacionalnim odredbama koje je uspostavila Međunarodna pomorska organizacija. [Am. 76]

POGLAVLJE VI.

DELEGIRANE I PROVEDBENE OVLASTI TE ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Delegiranje ovlasti

Ovlast donošenja delegiranih akata radi dopune i izmjene odredbi iz Priloga I. i II. prenosi se na Komisiju kako bi se uzeli u obzir najnoviji dostupni znanstveni dokazi, kao i dostupni relevantni podaci na brodovima te relevantni međunarodni propisi i međunarodno prihvaćeni standardi, te i radi usklađivanja Prilogâ s odgovarajućim međunarodnim pravilima dogovorenim unutar Međunarodne pomorske organizacije s ciljem osiguravanja usklađenosti s međunarodnim propisima radi pronalaska najtočnijih i najdjelotvornijih metoda praćenja emisija i poboljšanja točnosti traženih informacija povezanih s praćenjem emisija i izvještavanjem o njima. Ta ovlast prenosi se na Komisiju u skladu s uvjetima iz članka 24. samo do mjere do koje se to tiče elemenata ove Uredbe koji nisu ključni. [Am. 77]

Članak 24.

Provođenje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5. stavka 1.a i 6. stavka 4. te članaka 15., 16. i 23. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 1. srpnja 2015....(15) datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produžuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće ovom produženju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.[Am. 78]

2.  Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz stavka članaka 5. stavka 1.a i članka 6. stavka 4. te članaka 15., 16. i 23. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Opoziv stupa na snagu dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.[Am. 79]

3.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćava Europskom parlamentu i Vijeću.

4.  Delegirani akt donesen u skladu s člancima 5. stavkom 1.a i, 6. stavkom 4. te člancima 15., 16. i 23. stupa na snagu samo ako se Europski parlament ili Vijeće ne usprotive u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da se neće usprotiviti. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.[Am. 80]

Članak 25.

Provedbeni akti

1.  Komisiji pomaže Odbor osnovan u skladu s člankom 8. Odluke Vijeća 93/389/EEZ(16). Taj Odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 26.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 525/2013

Uredba (EU) br. 525/2013 mijenja se kako slijedi:

1.  U članak 1. dodaje se sljedeća točka :"

„(h) praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz pomorskih brodova u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. .../... (17) Europskog parlamenta i Vijeća”

______________(18)

SL L ...+."

2.  Umeće se sljedeći članak :"

Članak 21.

aIzvješćivanje o emisijama iz pomorskog prometa

1.  „Države članice do 15. siječnja svake godine („godina X”) Komisiji dostavljaju podatke za godinu X-2 o emisijama ugljikova dioksida iz pomorskog prometa u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. .../...*(19).

2.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s [člankom 25. ove Uredbe] radi određivanja zahtjeva za praćenje i izvješćivanje o emisijama ugljikova dioksida iz pomorskog prometa u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. .../...(20) i uzimajući po potrebi u obzir relevantne odluke koje donose tijela Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Protokola iz Kyota ili sporazuma koji proizlaze iz njih ili ih nasljeđuju ili odluka donesenih u okviru Međunarodne pomorske organizacije.

3.  Komisija donosi provedbene akte radi određivanja strukture, oblika i postupka objavljivanja emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa država članica u skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. .../... (21). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz [članka 26. stavka 2.].

(3a)  Komisija svake dvije godine ocjenjuje ukupni utjecaj sektora pomorskog prometa na globalnu klimu uključujući kroz emisije ili učinke koji nisu povezani s CO2, na temelju podataka o emisiji koje pružaju države članice u skladu s člankom 7. i/ili osiguranih na temelju Uredbe (EU) br. .../...(22) te poboljšava tu ocjenu upućivanjem na znanstvene napretke i podatke o pomorskom prometu. ” [Am. 82]

3.  U članak 25. stavke 2., 3. i 5. dodaje se sljedeći navod:"

„21.a”

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu 1. srpnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u ...,

Za Europski Parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Metode praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova i drugim odgovarajućim informacijama povezanima s klimom

A.  IZRAČUN POTROŠNJE GORIVA (članak 9.)

Radi izračuna potrošnje goriva društva će se pridržavati sljedeće formule:

potrošnja goriva x čimbenik emisije

Potrošnja goriva obuhvaća gorivo koje troše glavni motori, pomoćni motori, kotlovi i generatori inertnih plinova.

Potrošnja goriva u lukama na vezu računa se zasebno.

U načelu se upotrebljavaju zadane vrijednosti za čimbenike emisija goriva osim ako društvo ne odluči upotrebljavati podatke o kvaliteti goriva iz otpremnica spremišta za gorivo koji se upotrebljavaju za utvrđivanje usklađenosti s odgovarajućim uredbama o emisijama sumpora.

Zadani čimbenici emisije temelje se na posljednjim dostupnim vrijednostima Međuvladina tijela za klimatske promjene. Zadani čimbenici mogu se izvesti iz Priloga VI. Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (23)..

U vezi s biogorivima i alternativnim nefosilnim gorivima primjenjuju se odgovarajući čimbenici emisije.

B.  METODE ZA UTVRĐIVANJE EMISIJA

Društvo u planu praćenja utvrđuje koja se metodologija praćenja upotrebljava u izračunu potrošnje goriva za svaki tip broda za koje je odgovorno i osigurava njezinu dosljednu primjenu nakon odabira.

U odabiru metodologije praćenja prednosti poboljšane točnosti procjenjuju se prema dodatnim troškovima.

Upotrebljava se stvarna potrošnja za svako putovanje, a računa se koristeći se jednom od sljedećih metoda:

a)  otpremnica spremišta za gorivo i povremena inventura spremnika za gorivo;

b)  praćenje spremnika za gorivo spremišta na brodu;

c)  protokomjeri za primjenjive procese izgaranja;

d)  mjerenja izravnih emisija.

(da)  Modeliranje s informacijama o kretanju broda (AIS) i podacima o značajkama broda. [Am. 83]

Bilo koja kombinacija gore navedenih metoda, odobrena od strane verifikatora, može se koristiti ako povećava ukupnu točnost mjerenja. [Am. 84]

1.  Metoda A: Otpremnice spremišta za gorivo i redovna inventura spremnika za gorivo

Ova se metoda temelji na količini i vrsti goriva propisanoj na otpremnici spremišta za gorivo u kombinaciji, s povremenim punjenjem zaliha spremnika goriva na temelju očitavanja spremnika. Količina goriva na početku razdoblja, uz dostavljeno gorivo, umanjena za količinu goriva na kraju razdoblja i količinu goriva ispuštenog između početka i kraja razdoblja čini potrošnju goriva tijekom razdoblja.

Razdoblje uključuje vrijeme između dvaju pristajanja u luci ili vrijeme u luci. Za gorivo iskorišteno tijekom određenog razdoblja potrebno je naznačiti vrstu goriva i udio sumpora.

Ovaj se pristup ne upotrebljava kada Ako otpremnice spremišta za gorivo nisu dostupne na brodovima, posebno ako se teret upotrebljava kao gorivo, na primjer pare ukapljenog prirodnog plina (LNG), koriste se samo zalihe u spremnicima goriva i očitanja na spremnicima u spremištu za gorivo. [Am. 85]

Otpremnice spremišta za gorivo propisuju se Prilogom VI. Konvencije MARPOL, a odgovarajući se podaci čuvaju na brodu i dostupni su 3 godine nakon dostave spremišta za gorivo. Povremena inventura spremnika za gorivo temelji se na očitavanju spremnika. Tablice za pojedini spremnik za gorivo upotrebljavaju se radi utvrđivanja zapremnine u trenutku očitavanja spremnika za gorivo. Nesigurnost povezana s otpremnicama spremišta za gorivo utvrđuje se u planu praćenja iz članka 6. Očitavanja spremnika za gorivo provode se odgovarajućim metodama poput automatskih sustava, sondiranja i traka za umakanje. Metoda sondiranja spremnika i nesigurnost povezana s njom utvrđene su u planu praćenja iz članka 6.

Ako otpremnice spremišta za gorivo nisu dostupne na brodovima, osobito ako se teret koristi kao gorivo, primjerice pare ukapljenog prirodnog plina, koriste se samo zalihe u spremnicima goriva i očitanja na spremnicima u spremištu za gorivo. [Am. 86]

Kada se količina napunjenog goriva ili količina goriva preostalog u spremnicima utvrđuje u jedinicama zapremnine, izraženo u litrama, društvo tu količinu pretvara iz zapremnine u masu uporabom vrijednosti stvarne gustoće. Društvo utvrđuje stvarnu gustoću uporabom jednog od sljedećega:

(a)  sustava za mjerenje na brodu;

(b)  gustoće koju mjeri opskrbljivač gorivom pri punjenju goriva i bilježi na računu goriva ili napomeni o isporuci.

Stvarna gustoća izražava se u kg/litri i određuje se za temperaturu pri određenom mjerenju. U slučajevima kada vrijednosti stvarne gustoće nisu dostupne, nakon odobrenja verifikatora primjenjuje se standardan čimbenik gustoće za odgovarajuću vrstu goriva.

2.  Metoda B: Praćenje spremnika za gorivo spremišta na brodu

Ova se metoda temelji na očitavanjima svih spremnika goriva na brodu. Očitavanja spremnika obavljaju se svakodnevno kada je brod na moru i svaki put kada brod puni ili ispušta gorivo.

Kumulativne varijacije razine goriva u spremniku između dvaju očitavanja čine potrošnju goriva tijekom razdoblja.

Razdoblje označava vrijeme između dvaju pristajanja u luci ili vrijeme u luci. Za gorivo iskorišteno tijekom određenog razdoblja potrebno je naznačiti vrstu goriva i udio sumpora.

Očitavanja spremnika za gorivo provode se odgovarajućim metodama poput automatskih sustava, sondiranja i traka za umakanje. Metoda sondiranja spremnika i nesigurnost povezana s njom utvrđene su u planu praćenja iz članka 6.

Kada se količina napunjenog goriva ili količina goriva preostalog u spremnicima utvrđuje u jedinicama zapremnine, izraženo u litrama, društvo tu količinu pretvara iz zapremnine u masu uporabom vrijednosti stvarne gustoće. Društvo utvrđuje stvarnu gustoću uporabom jednog od sljedećega:

(a)  sustava za mjerenje na brodu;

(b)  gustoće koju mjeri opskrbljivač gorivom pri punjenju goriva i bilježi na računu goriva ili napomeni o isporuci.

(ba)  gustoća izmjerena tijekom testne analize provedene u laboratoriju akreditiranom za goriva, po potrebi. [Am. 87]

Stvarna gustoća izražava se u kg/litri i određuje se za temperaturu pri određenom mjerenju. U slučajevima kada vrijednosti stvarne gustoće nisu dostupne, nakon odobrenja verifikatora primjenjuje se standardan čimbenik gustoće za odgovarajuću vrstu goriva.

3.  Metoda C: Protokomjeri za predmetne procese izgaranja

Ova se metoda temelji na mjerenju protoka goriva na brodu. Podaci iz svih protokomjera povezani s odgovarajućim izvorima emisija spajaju se radi utvrđivanja cjelokupne potrošnje goriva u određenom razdoblju.

Razdoblje označava vrijeme između dvaju pristajanja u luci ili vrijeme u luci. Za gorivo iskorišteno tijekom određenog razdoblja potrebno je pratiti vrstu goriva i udio sumpora.

Primijenjene metode kalibracije i nesigurnost povezana s upotrijebljenim protokomjerima utvrđene su u planu praćenja iz članka 6.

Kada se količina napunjenog goriva ili količina goriva preostalog u spremnicima utvrđuje u jedinicama zapremnine, izraženo u litrama, društvo tu količinu pretvara iz zapremnine u masu korištenjem vrijednosti stvarne gustoće. Društvo utvrđuje stvarnu gustoću uporabom jednog od sljedećega:

(e)  sustava za mjerenje na brodu;

(f)  gustoće koju mjeri opskrbljivač gorivom pri punjenju goriva i bilježi na račun goriva ili napomenu o isporuci.

Stvarna gustoća izražava se u kg/litri i određuje se za temperaturu pri određenom mjerenju. U slučajevima kada vrijednosti stvarne gustoće nisu dostupne, nakon odobrenja verifikatora primjenjuje se standardan čimbenik gustoće za odgovarajuću vrstu goriva.

4.  Metoda D: Mjerenje izravnih emisija

Mjerenja izravnih emisija mogu se upotrebljavati za putovanja unutar područja djelovanja ove Uredbe i za emisije u lukama u nadležnosti država članica. Emisije ugljikova dioksida uključuju ugljikov dioksid koji ispuštaju glavni motori, pomoćni motori, kotlovi i generatori inertnih plinova. Potrošnja goriva za brodove čije se izvješće temelji na ovoj metodi računa se uporabom izmjerenih emisija ugljikova dioksida i primjenjivog čimbenika emisije odgovarajućih goriva.

Ova se metoda temelji na određivanju protoka emisija ugljikova dioksida u dimnjacima ispušnih plinova množenjem koncentracije ugljikova dioksida u ispušnim plinovima s protokom ispušnih plinova.

Primijenjene metode kalibracije i nesigurnost povezana s njima utvrđene su u planu praćenja iz članka 6.

4a.  Metoda Da: Modeliranje s informacijama o kretanju broda (AIS) i podacima o značajkama broda.

Agencija koja upravlja sustavom modeliranja sklapa pismeni sporazum s vlasnikom dotičnog broda. Na kraju razdoblja praćenja izračunate vrijednosti emisija CO2 uspoređuju se s brodskom knjigom ulja i otpremnicom spremišta za gorivo kako bi se pronašla i ispravila sva nepodudaranja. [Am. 90]

PRILOG II.

Praćenje drugih informacija povezanih s klimom

A.  Praćenje po putovanju (članak 9.)

U svrhu praćenja drugih informacija povezanih s klimom po putovanju (članak 9.), društva se pridržavaju sljedećih pravila:

Datum i sat polaska i dolaska određuje se prema srednjem vremenu po Greenwichu (GMT). Vrijeme provedeno na moru računa se na temelju podataka o dolasku i odlasku iz luke te ne uključuje sidrenje.

Prijeđena udaljenost može biti udaljenost najizravnijeg puta između luke dolaska i luke odlaska ili stvarna prijeđena udaljenost. U slučaju uporabe najizravnijeg puta između luke dolaska i luke odlaska u obzir se uzima konzervativni faktor korekcije kako bi se osiguralo da prijeđena udaljenost nije znatno umanjena. Plan praćenja iz članka 6. utvrđuje koji se izračun udaljenosti upotrebljava te, po potrebi, i faktor korekcije. Prijeđena udaljenost izražava se u nautičkim miljama.

Za određivanje prevezenog tereta u putničkim brodovima upotrebljava se broj putnika. Za sve druge kategorije brodova količina prevezenog tereta izražava se metričkim tonama i kubičnim metrima tereta. [Am. 91]

Prijevoz se utvrđuje umnoškom prijeđene udaljenosti i količine prevezenog tereta. [Am. 92]

B.  Praćenje na godišnjoj osnovi (članak 10.)

U svrhu praćenja drugih informacija povezanih s klimom na godišnjoj osnovi, društva se pridržavaju sljedećih pravila:

Vrijednosti koje se prate u skladu s člankom 10. određuju se zbrojem podataka o pojedinačnim putovanjima.

Prosječna energetska učinkovitost prati se uporabom najmanje četiriju dvaju pokazatelja, potrošnjom goriva po udaljenosti, potrošnjom goriva po obavljenom prijevozu, emisijama ugljičnog dioksida CO2 prema udaljenosti i emisijama ugljičnog dioksida po obavljenom prijevozu, što se računa na sljedeći način:

Potrošnja goriva po udaljenosti = godišnja potrošnja goriva / ukupna prijeđena udaljenost

Potrošnja goriva po obavljenom prijevozu = ukupna godišnja potrošnja goriva / ukupan obavljeni prijevoz

Emisije ugljičnog dioksida po udaljenosti = godišnje emisije ugljičnog dioksida / ukupna prijeđena udaljenost

Emisije ugljičnog dioksida po obavljenom prijevozu = ukupne godišnje emisije ugljičnog dioksida / ukupan obavljeni prijevoz [Am. 93]

(1) SL C 67, 6.3.2014., str. 170. (2) SL C , , str. . (3) Stajalište Europskog parlamenta od 16. travnja 2014. (4) Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L140, 5.6.2009., str. 136) i Direktiva 2009/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009.o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja i proširenja sustava Zajednice za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (SL L 140, 5.6.2009., str. 63) SL C...., str.. (5) Odluka Komisije o Eurostatu od 17. rujna 2012. (SL L 251, 18.9.2012., str. 49.). (6) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.). (7) Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28.5.2009., str. 132.). (8) Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru državne luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.). (9) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.). (10) Uredba (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.). (11) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995 . o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.). (12) Uredba (EZ) br. 45/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.). (13) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.) (14) Uredba (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost (SL L 208, 5.8.2002., str. 1.). (15) Datum stupanja na snagu ove Uredbe. (16) Odluka Vijeća od 24. lipnja 1993. o mehanizmu praćenja emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova u Zajednici (SL L 167, 9.7.1993., str. 31.). (17) Broj i godina ove Uredbe. (18) + Broj ove Uredbe (19) (20) Broj i godina ove Uredbe. (21) (22) (23) Uredba Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 181, 12.7.2012., str. 30.).