Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 8. rujna 2010. o prijedlogu Odluke Vijeća o smjernicama za politike država članica u pogledu zapošljavanja: drugi dio integriranih smjernica strategije Europa 2020 (COM(2010)0193 – C7-0111/2010 – 2010/0115(NLE))(1),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o promicanju zapošljavanja mladih radi postizanja ciljeva iz strategije Europa 2020 donesene u Luxembourgu 17. lipnja 2011.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o provedbi Inicijative o mogućnostima za mlade (COM(2012)0727),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 5. prosinca 2012. za preporuku Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za mlade (COM(2012)0729),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Inicijativi za zapošljavanje mladih od 7. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenog 2013. o rješavanju nezaposlenosti mladih: moguća rješenja(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 16. siječnja 2014. o poštovanju temeljnog prava na slobodu kretanja u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir svoje izvješće od 16. travnja 2014. o prijedlogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pojačanoj suradnji među javnim službama za zapošljavanje (COM(2013)0430 – C7-0177/2013 – 2013/0202(COD))(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada i jačanju položaja vježbenika, stažista i pripravnika(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o provedbi Inicijative o mogućnostima za mlade (COM(2012)0727),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2013. o Jamstvu za mlade(6),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je nezaposlenost jedan od glavnih uzroka nejednakosti, sa stopama nezaposlenosti mladih koje su postigle neviđene razine od prosječno 23 % za EU u cijelosti te budući da je nezaposlenost mladih neravnomjerno raspoređena diljem EU-a, sa stopama nezaposlenosti mladih osoba u dobi između 16 i 25 godina života višima od 50 % u pojedinim državama članicama;

B.  budući da je u ožujku 2014. u EU28 bilo nezaposleno 5 340 000 mladih (mlađih od 25 godina), od kojih njih 3 426 000 u zemljama iz područja eura;

C.  budući da se uzroci nezaposlenosti mladih razlikuju diljem EU-a i mogu obuhvaćati temeljne strukturne probleme naših gospodarstava kojima se utječe na tržištâ rada; budući da se mladi nalaze u različitim situacijama i suočavaju s različitim problemima, a neke skupine su nerazmjerno pogođene nezaposlenošću i potrebna su im prilagođena rješenja;

D.  budući da je situacija na tržištu rada osobito kritična za mlade ljude jer, neovisno o razini svog obrazovanja, često završe ili nezaposleni ili s ograničenim ugovorima o radu te primajući niže plaće i nižu razinu socijalne zaštite ili su prisiljeni prihvatiti nesigurne ugovore o radu ili neplaćenom pripravničkom stažu;

E.  budući da bi program Jamstvo za mlade doprinio ispunjavanju triju ciljeva strategije Europa 2020, a to su da 75 % stanovništva starosti između 20 i 64 godine bude zaposleno, da stopa ranog napuštanja školovanja bude niža od 10 % i da se najmanje 20 milijuna ljudi izvuče iz siromaštva i socijalne isključenosti;

F.  budući da 7,5 milijuna mladih Europljana u dobi između 15 i 24 godine života nije zaposleno, ne obrazuje se niti se osposobljava (NEET) te budući da je u skupini EU28 u 2012. godini 29,7 % mladih ljudi između 15 i 29 godina bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti(7);

G.  budući da se stavljanje naglaska na praktične vještine odnosno dvostruki sustav koji se rabi u pojedinim državama članicama, u sklopu kojeg se strukovna izobrazba održava zajedno s fakultetskim predavanjima za stjecanje akademskog zvanja, pokazalo posebno djelotvornim tijekom krize jer su se time snizile stope nezaposlenosti mladih pospješivanjem njihove mogućnosti zapošljavanja;

H.  budući da trenutačno ograničenje Jamstva za mlade na dob od 25 godina nije dostatno jer se time isključuje 6,8 milijuna pripadnika skupine NEET između 25 i 30 godina života;

I.  budući da mala i srednja poduzeća imaju velik potencijal za stvaranje radnih mjesta i igraju ključnu ulogu u prelasku na novo, održivo gospodarstvo;

J.  budući da se, usprkos tome što se broj radnika koji su se preselili iz jedne države članice u drugu povećao s 4,7 milijuna 2005. na 8 milijuna 2008. godine, u postocima radi o povećanju s 2,1 % na 3,3 % ukupne radne snage;

K.  budući da države članice imaju ključnu ulogu u suzbijanju nezaposlenosti mladih, između ostalog i davanjem financijskih potpora preko instrumenata koje financira EU – kao što su Europski socijalni fond, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Europski program za zapošljavanje i socijalnu inovaciju i program Jamstvo za mlade – za programsko razdoblje 2014. – 2020.;

L.  budući da je Europska unija dodijelila 6 milijardi eura za potporu zapošljavanju osoba mlađih od 25 godina;

M.  budući da se uzroci nezaposlenosti mladih ne mogu svesti na neusklađenosti vještina i jer su ti uzroci povezani s problemima poput nedostatka novih radnih mjesta zbog deindustrijalizacije Europe, povjeravanja aktivnosti vanjskim izvršiteljima (outsourcing) i financijske špekulacije te su ovu situaciju pogoršale kriza i politike štednje; budući da samo obrazovanje i osposobljavanje ne mogu riješiti problem nezaposlenosti mladih;

N.  budući da bi sve mjere ili programi uvedeni kako bi se potaknula zaposlenost mladih trebali uključivati savjetovanje i/ili suradnju sa svim relevantnim dionicima na njihovim odgovarajućim razinama, osobito socijalnih partnera i organizacija mladih;

O.  budući da 20,7 milijuna malih i srednjih poduzeća čini više od 67 % radnih mjesta u privatnom sektoru u EU-u, a mikropoduzeća čine 30 %;

P.  budući da mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća imaju golem potencijal za stvaranje radnih mjesta s obzirom na to da su zaslužna za 85 % svih novootvorenih radnih mjesta;

Jamstvo za mlade − zapošljavanje mladih

1.  upozorava da u EU-u neće biti znatnog održivog gospodarskog rasta ako se ne smanje nejednakosti, te podsjeća da to počinje smanjenjem nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih te ublažavanjem siromaštva;

2.  poziva na učinkovit nadzor provedbe programa Jamstvo za mlade; poziva Komisiju da pažljivo prati izazove koji su utvrđeni u preporukama za pojedinu državu članicu za 2014., a koji se odnose na pitanje kvalitete ponuda, izostanka aktivnog uključivanja pripadnika skupine NEET, kao i administrativnog kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i izostanak djelotvornog sudjelovanja svih relevantnih partnera, utvrđujući pritom najbolje prakse koje bi mogle funkcionirati kao mjerilo za poboljšanje programa; poziva na više transparentnosti u praćenju provedbe te zalaganja u pogledu razmatranja država članica koje ne pokazuju napredak u tom pogledu;

3.  poziva Komisiju da predloži europski pravni okvir kojim će se uvesti minimalni standardi za provedbu jamstava za mlade i kvalitetu naukovanja, pristojne plaće za mlade ljude i pristup službama zapošljavanja i koje će se također odnositi na mlade ljude dobi između 25 i 30 godina života, u slučajevima u kojima države članice ne poštuju postojeće preporuke o jamstvima za mlade;

4.  poziva da smanjenje nezaposlenosti mladih postane poseban cilj u sklopu Europskog semestra; također poziva na poduzimanje mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih u preporuke za pojedinu državu te nacionalne programe reforme; poziva Komisiju da pomno prati i ocjenjuje uvođenje takvih mjera; poziva na sveobuhvatno uključivanje Parlamenta u tom pogledu u sklopu procesa Europskog semestra;

5.  poziva Europsku komisiju da ubrza uspostavu Inicijative za zapošljavanje mladih i da do kraja 2014. objavi komunikaciju o tome na koji je način ta inicijativa uspostavljena;

6.  potiče države članice da razmotre širenje programa Jamstvo za mlade na osobe mlađe od 30 godina;

7.  naglašava potrebu za aktivnom, sveobuhvatnom i integriranom politikom tržišta rada s posebnim mjerama za mlade ljude;

8.  potiče države članice da poduzmu odlučne mjere u borbi protiv nezaposlenosti, posebno preventivnim djelovanjem protiv ranog napuštanja školovanja ili promicanjem programa osposobljavanja i naukovanja (npr. primjenom dvojnog sustava obrazovanja ili drugih jednako učinkovitih okvira) kako bi se razvila sveobuhvatna strategija za mlade koji su nezaposleni, ne obrazuju se niti se usavršavaju (NEET-ovi) i u potpunosti proveli nacionalni programi jamstva za mlade;

9.  ističe da se Inicijativom za zapošljavanje mladih ne bi trebalo spriječiti države članice da se koriste Europskim socijalnim fondom (ESF) za financiranje opsežnijih projekata povezanih s mladima, posebno kad je riječ o siromaštvu i socijalnoj isključenosti; poziva Europsku komisiju da prati korištenje sredstvima ESF-a za projekte povezane s mladima;

10.  čvrsto vjeruje da se sredstvima EU-a, osobito onima u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, ne bi trebali zamijeniti nacionalni pristupi, već bi trebala služiti za pružanje dodatne potpore mladima na način kojim će se dopuniti i poboljšati nacionalni programi u skladu s odlukom država članica;

11.  smatra da programi EU-a moraju dozvoliti odgovarajuću fleksibilnost kako bi se državama članicama omogućila provedba individualne potpore u skladu s lokalnim potrebama i kako bi se osiguralo da se sredstva upotrebljavaju u područjima u kojima su najpotrebnija i u kojima je nezaposlenost mladih najveća, ne dovodeći u pitanje pritom reviziju i nadzor;

12.  ističe da se Inicijativom za zapošljavanje mladih ne bi trebalo spriječiti države članice da se koriste drugim programima EU-a, poput onih u sklopu Europskog socijalnog fonda ili programa ERASMUS +, za financiranje opsežnijih projekata povezanih s mladima, posebno kad je riječ o mladim poduzetnicima, siromaštvu i socijalnoj uključenosti; ističe u tom pogledu važnost koju države članice imaju u dodjeljivanju nužnog sufinanciranja; poziva Europsku komisiju da prati korištenje sredstvima ESF-a za projekte povezane s mladima;

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

13.  podsjeća da 6 milijardi EUR dodijeljenih Inicijativi za zapošljavanje mladih nije dostatno za održivu borbu protiv nezaposlenosti mladih; stoga poziva Komisiju i države članice da učine Jamstvo za mlade prioritetom te da povećaju dodjelu proračunskih sredstava za sveukupno razdoblje od 2014. do 2020. prilikom odlučivanja o obveznoj reviziji VFO-a 2014.− 2020. nakon izbora koja bi se trebala održati najkasnije krajem 2016.;

14.  poziva države članice da uspostave ili poboljšaju sustave za strukovnu obrazovanje i osposobljavanje; naglašava da bi trebalo uspostaviti europski okvir za dvojno obrazovanje, utemeljen na najboljim europskim praksama u tom polju, sve kako bi se poboljšao prijelaz sa školovanja na zaposlenje; nadalje, predlaže korištenje programa za „probijanje leda” diljem EU-a kojima se pruža praktično radno iskustvo mladim diplomiranim studentima i onima koji su već odradili strukovno osposobljavanje tako što ih se zapošljava u tvrtkama na šest ili dvanaest mjeseci kako bi riješili specifičan problem usmjeren na inovaciju i razvoj.

15.  potiče države članice na provođenje čvrstih mjera za borbu protiv nezaposlenosti mladih i rane isključenosti s tržišta rada, posebno preventivnim mjerama protiv ranog napuštanja školovanja ili programa za osposobljavanje ili pripravništvo (npr. provedbom dvojnog obrazovnog sustava ili drugim jednako učinkovitim vrstama mjera);

16.  poziva države članice da posebno reformiraju standarde obrazovanja i osposobljavanja za mlade kako bi znatno povećale njihovu mogućnost zapošljavanja i njihove životne mogućnosti;

17.  poziva Komisiju i države članice da dodatno poboljšaju transparentnost i sustav priznavanja kvalifikacija u Uniji, posebno u okviru Europskog sustava za prijenos bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Europassa i Europskog okvira za kvalifikacije;

18.  naglašava važnost toga da mladi steknu vještine iz različitih područja kao što su IT vještine, vještine rukovođenja, kritičko razmišljanje i jezične vještine, također studiranjem u inozemstvu, kako bi poboljšali svoje izglede na tržištu rada, prilagodljivost budućim promjenama na tržištu rada i aktivno sudjelovali u društvu;

19.  poziva države članice da se usredotoče na sektore s visokom stopom rasta i potencijalom za stvaranje radnih mjesta te da poduzmu mjere kako bi u svojim obrazovnim programima prednost dale znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici da bi se ispunili očekivani budući ciljevi na tržištu rada u skladu s potrebom da se pređe na gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa;

20.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu novim oblicima gospodarstva, posebno socijalnom poduzetništvu, dijeljenju radnog prostora (co-working), korištenju ideja velikog broja posjetitelja internetskih stranica za rješavanje problema (crowdsourcing), te da pruže mjere potpore kooperativama mladih i novim socijalnim poduzećima (social enterprise start-ups);

21.  poziva države članice da potiču politike kojima se promiče rast te poziva na djelovanje na razini EU-a u smislu izrade europske strategije za rast u sklopu koje će se, ulaganjima u ključne sektore, kao što su digitalno tržište, tržište telekomunikacija i zajednička energetska zajednica, i njihovim razvojem, otvoriti održiva radna mjesta;

22.  žali što prioritetima Vijeća, koje je Europsko vijeće objavilo 27. lipnja 2014. kao strateški program za EU i za novu Europsku komisiju, nisu obuhvaćene ciljane mjere i ulaganja kako bi se pomoglo u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta za mlade;

23.  ističe da ostvarivanje ciljeva programa Jamstvo za mlade iziskuje strateške reforme kako bi se ostvarili uspješniji prelasci iz škole na tržište rada;

24.  potiče države članice na to da pojedinačno jačaju i reformiraju svoje agencije za tržište rada;

25.  naglašava da su danas više no ikad potrebna snažna ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje, s obzirom na predviđene nagle promjene tržišta rada; ističe da se politike vještina ne bi trebale smatrati samo sredstvom ispunjenja potreba tržišta rada, već bi također trebale prepoznati kompetencije stečene neformalnim obrazovanjem, podržavati provedbu politika cjeloživotnog učenja te konačno biti dio holističkog pristupa obrazovanju;

26.  poziva Komisiju i agencije poput Eurofonda i Cedefoba da analiziraju postojeće sustave dvojne profesionalne izobrazbe kako bi se te informacije pružile drugim državama članicama koje su zainteresirane za te sustave na dobrovoljnoj osnovi, a da se pritom ne smanjuju postojeći standardi obrazovanja;

27.  prepoznaje ulogu obitelji kao djelotvornog sustava podrške mladim ljudima suočenima s nezaposlenošću, siromaštvom i socijalnom isključenosti;

28.  potiče države članice da ojačaju strukovno obrazovanje, profesionalnu orijentaciju i naukovanje, stažiranje i pripravništvo te da uklone postojeće prekogranične prepreke za njih, kao i da bolje usklade ponudu i potražnju mogućnosti strukovnog obrazovanja za mlade, što bi povećalo njihovu mobilnost i mogućnost zapošljavanja, posebice u graničnim regijama;

29.  pozdravlja preporuku Vijeća o kvalitativnom okviru za stažiranje usvojenu 10. ožujka 2014. te poziva države članice da je odmah provedu na korist onih kojima je namijenjena, ističući osim toga činjenicu da programi država članica kojima se potiče i nudi stažiranje mogu dobiti financijsku potporu iz europskih fondova;

Novo okruženje za stvaranje radnih mjesta

30.  naglašava potrebu da se u Europi stvori okružje naklonjeno malim i srednjim poduzećima, što podrazumijeva pružanje najboljih financijskih i pravnih uvjeta za nova poduzeća jer su mala i srednja poduzeća 2012. godine ukupno činila 66,5 % svih radnih mjesta u Europi; (8)

31.  ponavlja potrebu da se osigura široko rasprostranjeno i lako osposobljavanje i pristup internetu, informacijama na internetu i digitalnim vještinama; u skladu s ciljevima Digitalnog programa poziva države članice da potiču i olakšaju digitalizaciju usluga i mogućnosti obrazovanja mladih kako bi im se olakšao pristup digitalnim poslovima;

32.  ističe najnoviji trend u poduzećima koji se odnosi na vraćanje proizvodnje i usluga u Europu i mogućnosti koje on donosi za stvaranje radnih mjesta, osobito za mlade; vjeruje da se gospodarstvima EU-a pruža jedinstvena prilika za ubrzanje tog trenda vraćanja radnih mjesta u matične zemlje;

33.  inzistira na tome da postoji potreba reindustrijalizacije Europe na temelju koherentne strategije i njezine provedbe, što će ojačati i olakšati politike pogodne za rast i stvaranje novih radnih mjesta;

34.  potiče države članice da politike zapošljavanja mladih dovedu u vezu s kvalitetnim i održivim ugovorima o radu kako bi se smanjila rastuća strukturna nestabilnost i nedovoljna zaposlenost;

35.  poziva države članice da osiguraju da mladi imaju pristup kvalitetnim radnim mjestima koja poštuju njihova prava, uključujući pravo na stabilnost i sigurnost preko posla koji nudi plaću dostatnu za život te osigurava socijalnu zaštitu i omogućava siguran život uz dostojanstvo i neovisnost;

36.  vjeruje da su mladi poduzetnici i mala i srednja poduzeća usmjerena na rast nužna za ostvarivanje inovacija i stvaranje radnih mjesta;

37.  vjeruje da će poduzeća stvoriti više radnih mjesta i zaposliti više ljudi samo ako gospodarsko okruženje potiče rast i ako se mogu osloniti na kvalificiranu radnu snagu;

38.  potiče Komisiju i države članice da za mlade i zaposlenost usvoji pristup koji se temelji na pravima; naglašava da, osobito u vrijeme krize, kvaliteta rada za mlade ljude ne smije biti ugrožena te da osnovni standardi rada te drugi standardi povezani s kvalitetom rada, kao što su radno vrijeme, minimalna plaća, socijalno osiguranje te zdravlje i sigurnost na radu, moraju biti glavne točke razmatranja u poduzetim naporima; ističe da se treba stati na kraj diskriminaciji na temelju dobi;

39.  naglašava važnost priznavanja i poštovanja različitih socijalnih i gospodarskih sustava koji su na snazi u državama članicama;

40.  poziva države članice i Komisiju da daju potporu mehanizmima za mobilnost i da ih potiču, među kojima valja istaknuti mehanizam EURES koji olakšava traženje posla u drugim državama članicama;

41.  poziva države članice da u potpunosti iskoriste javne službe za zapošljavanje kako bi među državama članicama uravnotežile ponudu i potražnju slobodnih radnih mjesta i traženih kvalifikacija;

42.  poziva Europsku komisiju da u sklopu borbe protiv nezaposlenosti mladih pruži potporu inicijativama i drugim oblicima suradnje s privatnim sektorom;

43.  poziva Europsku komisiju da preuzme vodeću ulogu u inicijativi za reindustrijalizaciju Europe jačanjem konkurentnosti industrije, ali bez pretjeranog regulatornog opterećivanja poduzeća, te olakšavanjem stvaranja novih radnih mjesta, rješavanjem nezaposlenosti i širenjem mogućnosti za mlade da otvore vlastito poduzeće ili pronađu posao;

44.  preporučuje da svako buduće ocjenjivanje relevantnih programa Europskog socijalnog fonda na području zapošljavanja mladih koje će provoditi Europska komisija nema u vidu samo troškove i broj sudionika, nego i da uzme u obzir dugoročan realan utjecaj na tržište rada za mlade te da prednost da razumijevanju o tome kako su i zašto određene aktivnosti uspješne;

45.  poziva države članice da ukinu nepotrebno administrativno opterećenje za samozaposlene, mikro-poduzeća i mala i srednja poduzeća, uvedu povoljne porezne politike, stvore bolje okruženje za ulaganja iz privatnog sektora i da problem nerazmjerno represivnih stečajnih zakona sagledaju u kontekstu borbe protiv nezaposlenosti; mala i srednja poduzeća čine velik dio europske ekonomije i ona mogu imati odlučujuću ulogu u brzom i održivom oporavku od ekonomske krize i stvaranju novih radnih mjesta, između ostalog i za mlade;

46.  poziva države članice da u svrhu boljeg povezivanja izvedbenog programa s potrebama tržišta rada na svim razinama poboljšaju suradnju između poduzeća i sektora obrazovanja;

47.  ističe da europsko gospodarstvo zahtijeva ulaganje napora, a ne uvođenje ograničenja, kako bi se pojačao slobodan protok i mobilnost radnika u EU-u, te poziva države članice da omoguće slobodan protok svim građanima i radnicima kako bi se razvilo istinsko tržište rada Unije, te uklone uska grla i omogući radnicima EU-a da se presele u područja u kojima postoji potražnja za njihovim vještinama; naglašava da je sloboda kretanja osnovno pravo; osim toga, naglašava da bi mladi trebali imati mogućnost zapošljavanja u vlastitim zajednicama;

48.  poziva države članice da posebnu pozornost posvete visokoj stopi nezaposlenosti mladih među skupinama u nepovoljnom položaju te da prioritet daju pristupu tržištu rada odnosno integraciji na to tržište i usmjeravanju politika za pristup i integraciju budući da je zaposlenje ključ za uspješnu integraciju;

49.  vjeruje da države članice trebaju udovoljiti posebnim potrebama mladih s invaliditetom tako da im omoguće odgovarajuća sredstva i usluge podrške kako bi se stvorilo ravnopravno okruženje i aktivno povećala zapošljivost mladih s invaliditetom na tržištu rada te kako bi im se omogućilo obrazovanje i stručno osposobljavanje;

50.  naglašava važnost usmjeravanja na poticanje poduzetništva, osobito među mladima i osobama s diplomom, promicanje pripravništva i stažiranja za osobe s diplomom u malim poduzećima i mikropoduzećima kako bi se poboljšala poslovna iskustva mladih i kako bi im se proširila svijest o mogućnostima za osnivanje vlastitih poduzeća;

51.  naglašava da je, s obzirom na posljedice krize za mlade, potrebna snažnija predanost i poboljšano praćenje država članica kako bi se poboljšala situacija mladih; poziva, u tom kontekstu, države članice da se pozabave pitanjem nezaposlenosti mladih tijekom sljedećeg neformalnog sastanka Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja 17. i 18. srpnja 2014. u Milanu te da umjesto izjava osiguraju mjere i politike;

o
o   o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL C 308 E, 20.10.2011., str. 116. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0365. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0037. (4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0435. (5) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 29. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0016. (7) Eurostat: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=yth_incl_010&lang=en (8) http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/files/supporting-documents/2013/annual-report-smes-2013_en.pdf report