Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2844(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0111/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 18/09/2014 - 10.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0028

Usvojeni tekstovi
PDF 296kWORD 80k
Četvrtak, 18. rujna 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Stanje u Libiji
P8_TA(2014)0028RC-B8-0111/2014

Rezolucija Europskog parlamenta Vijeću od 18. rujna 2014. o stanju u Libiji (2014/2844(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Libiji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjsku politiku od 15. kolovoza 2014. i zaključke Europskog vijeća od 30. kolovoza 2014. o Libiji,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 26. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir paket mjera u okviru europske politike susjedstva iz rujna 2014.,

–  uzimajući u obzir imenovanje Bernardina Leóna kao novog posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Libiju od 14. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 1970, 1973 (2011.) i br. 2174 od 27. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Misije potpore Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL) od 4. rujna 2014. pod naslovom „Pregled kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom trenutačnog nasilja u Libiji”,

–  uzimajući u obzir sastanak posebnih izaslanika za Libiju iz Arapske lige, Europske unije, Francuske, Italije, Malte, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine s Ujedinjenim narodima od 24. srpnja 2014. u cilju rasprave o nedavnom razvoju događaja u Libiji,

–  uzimajući u obzir libijske parlamentarne izbore održane u lipnju 2014.,

–  uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dopunske protokole iz 1977. te obvezu strana u oružanom sukobu da poštuju i osiguravaju poštovanje međunarodnog humanitarnog prava u svim okolnostima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o sigurnosti osoblja Ujedinjenih naroda i pridruženog osoblja te njezin Fakultativni protokol,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. svibnja 2013. o uspostavi Misije pomoći Europske unije za granice u Libiji (EUBAM),

–  uzimajući u obzir da je Libija 25. travnja 1981. ratificirala Konvenciju Afričke unije kojom se uređuju posebni aspekti problema izbjeglica u Africi,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su Libijci u veljači 2011. izašli na ulice tražeći politička prava, ali su bili izloženi neselektivnoj represiji države kojom su pokrenuti devetomjesečni građanski sukob i zbacivanje Gadafijeva režima; budući da su sigurnosno stanje i politička stabilnost te stanje ljudskih prava i humanitarna situacija u Libiji u zadnjim tjednima znatno pogoršani;

B.  budući da su se proteklih mjeseci pooštrili sukobi između suparničkih paravojnih snaga, posebno onih iz Misrate i Zintana, a da su borbe za kontrolu nad Tripolijem i Bengazijem posebno destabilizirale Libiju i njezinu demokratsku tranziciju te dovele do povećanog broja žrtava civila, interno raseljenih osoba i izbjeglica; budući da UNSMIL procjenjuje da je najmanje 100 000 stanovnika Libije interno raseljeno u zadnjem valu borbi, a da ih je još 150 000, što obuhvaća i radnike migrante, otišlo iz zemlje;

C.  budući da su paravojne postrojbe koje su povezane s islamistima 24. kolovoza 2014. preuzele kontrolu nad Tripolijem i njegovom civilnom zračnom lukom; budući da su islamističke paravojne skupine povezane s islamističkim naoružanim skupinama kao što su Islamska država, AQIM, Libijska islamska borbena skupina (al-Džamaa al-Libija), al-Moukatila i Ansar al-Šarija;

D.  budući da nedavne borbe povećavaju opasnost od širenja terorističkih skupina; budući da bi to, ako se ništa ne učini, moglo pogoršati već nestabilno stanje u široj regiji;

E.  budući da je Libija suočena s eskalacijom borbi među lokalnim naoružanim skupinama, što podrazumijeva i napade na civile i civilnu imovinu te masovna kršenja ljudskih prava, a u nekim slučajevima i ratne zločine; budući da je u Tripoliju i Bengaziju navodno oteto na desetke civila samo zbog njihove stvarne ili pretpostavljene plemenske, obiteljske ili vjerske pripadnosti; budući da počinitelji nasilja očito ne mare za vjerojatne posljedice svojih postupaka na nedužne civile;

F.  budući da se situacija s ljudskim pravima još pogoršava diljem zemlje, a uključuje i slučajeve proizvoljnog pritvaranja, otmica, ubojstava, mučenja i nasilja nad novinarima, dužnosnicima, političarima i borcima za ljudska prava, kao što je okrutno ubojstvo istaknute aktivistice Salve Bugaigis;

G.  budući da su nedavne borbe dovele do općeg pogoršanja uvjeta života u Libiji, uz nestašicu hrane, goriva, vode i električne energije; budući da su odlazak stranog medicinskog osoblja i nestašica u medicinskoj opskrbi dodatno pogoršali tešku situaciju u kojoj se nalaze civili;

H.  budući da je od prosinca 2013., dok se pogoršavala sigurnosna situacija, ubijeno ili oteto više stranih državljana; budući da se u kolovozu 2014. nekoliko država članica EU-a priključilo Sjedinjenim Američkim Državama u oštroj osudi trenutačnog nasilja u Libiji;

I.  budući da su parlamentarni izbori održani 25. lipnja 2014.; budući da je nakon nedavnog vala nasilja legitimno izabran Zastupnički dom, koji zamjenjuje bivši Opći nacionalni kongres, premješten iz Tripolija u Tobruk i budući da islamističke paravojne postrojbe ne priznaju Zastupnički dom ili novu vladu te su oformile vlastitu vladu i parlament;

J.  budući da će prema riječima libijskih državnih medija Ustavotvorna skupština, izabrana u veljači 2014. koju čini 60 zastupnika iz tri povijesne libijske regije, krajem 2014. objaviti nacrt ustava, a da bi se referendum o Ustavu trebao održati u ožujku 2015.;

K.  budući da postoji hitna potreba da se vrati vjerodostojnost političkom procesu u Libiji; budući da je rasprostranjena sumnjičavost među običnim Libijcima dovela do slabljenja vjerodostojnosti i lošeg odaziva na posljednjim izborima; budući da se prijetnja demokratskom procesu, koja se pojavila nakon rušenja pukovnika Gadafija, povećava kao posljedica nedavnog nasilja;

L.  budući da je UNSMIL dobio u zadatak glavni pothvat – izgradnju državnih struktura, a da se Europska unija usredotočila na pružanje potpore Libiji s pomoću EUBAM-a;

M.  budući da postoje izvješća o vanjskoj upletenosti u nasilje u Libiji, uključujući oblike vojnog djelovanja i isporuku oružja i streljiva te djelovanje kojim se raspiruju lokalne podjele, što utječe na loše strukture upravljanja i tako potkopava demokratsku tranziciju u Libiji; budući da neke zemlje Perzijskog zaljeva i neki drugi regionalni akteri sada podupiru suprotstavljene strane u sve većim unutarnjim nemirima u Libiji;

N.  budući da Rezolucija br. 2174 (2014) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrava zabrane putovanja i zamrzavanje imovine „pojedincima i ustanovama za koje Odbor smatra da sudjeluju u djelima ili podržavaju djela kojima se ugrožava mir, stabilnost i sigurnost Libije, ili kojima se ometa ili potkopava uspješni završetak njezine političke tranzicije”;

O.  budući da postoje navodi o stotinama migranata i izbjeglica koji bježe od nasilja u Libiji i koji su poginuli u pokušajima da se preko Sredozemlja dokopaju Europe, što je izazvalo golemu izbjegličku krizu u Italiji i na Malti; budući da je prema izvješćima Ureda visokog povjerenika za izbjeglice (UNHCR) od lipnja u pokušajima prelaska u Europu poginulo 1 600 ljudi; budući da je Libija glavna polazna točka za migrante koji se pokušavaju dokopati Europe; budući da je UNHCR procijenio da je od početka godine od 109 000 dolazaka u Italiju njih oko 98 000, smatra se, krenulo iz Libije; budući da se strahuje da je dodatnih 500 migranata poginulo nakon što se njihov brod 15. rujna 2014. navodno sudario s drugim brodom blizu Malte;

P.  budući da je 26. veljače 2011. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda stanje u Libiji uputilo na Međunarodni kazneni sud; budući da je 27. lipnja 2011. Međunarodni kazneni sud izdao tri naloga za uhićenje protiv Moamera Gadafija, Saifa al-Islama Gadafija i Abdulaha al-Senusija zbog zločina protiv čovječnosti; budući da ostali osumnjičenici nisu u pritvoru tog Suda; budući da su libijske vlasti insistirale na tome da im se sudi u okviru libijskog pravosudnog sustava;

Q.  budući da je 25. kolovoza 2014. u Egiptu održan treći ministarski sastanak susjednih država Libije na kojem su se okupili ministri vanjskih poslova Libije, Tunisa, Alžira, Sudana, Nigera i Čada, kao i Arapske lige, kako bi raspravljali o libijskoj krizi; budući da je s tog sastanka izdano priopćenje za tisak u kojem je ponovno potvrđen legitimitet libijskih institucija, u kojem se odbijaju vanjska upletanja, poziva na razoružavanje paravojnih postrojbi i predlaže stvaranje postepenog mehanizma sankcija protiv osoba ili entiteta koji blokiraju politički proces;

1.  osuđuje sve veće nasilje, posebno prema civilnom stanovništvu i civilnim ustanovama; poziva sve strane u sukobu da odmah prestanu s nasiljem i postignu sporazum o prekidu vatre kako bi se okončale sve veće patnje stanovništva, te da se uključe u sveobuhvatni nacionalni politički dijalog radi izgradnje države na temelju poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; poziva da se kazne odgovorni za sva kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; izražava svoju duboku zabrinutost i punu solidarnost s patnjama civilnog stanovništva i institucija;

2.  poziva sve strane u sukobu da poštuju načela čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i nezavisnosti kako bi se osiguralo pružanje humanitarne pomoći te sigurnost humanitarnog osoblja i civila koji primaju pomoć;

3.  podsjeća da se sve strane u Libiji moraju obavezati na zaštitu civila u svako doba, kao i na to da se sa svim zatočenima postupa u skladu s međunarodnim ljudskim pravima i humanitarnim pravom; podsjeća da napadi namjerno usmjereni na osoblje koje pruža humanitarnu pomoć ili radi u misiji očuvanja mira u skladu s Poveljom UN-a, a radi zaštite civila ili civilnih objekata prema međunarodnom pravu oružanog sukoba, predstavlja ratni zločin iz Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda;

4.  napominje utjecaj na regionalnu i europsku sigurnost, što je rezultat opće nesigurnosti i pogoršanja funkcioniranja vlasti u Libiji; podsjeća da su borbe do kojih je tijekom srpnja i kolovoza 2014. došlo za kontrolu nad zračnom lukom u Tripoliju dovele do dramatične eskalacije i kaosa, što je dovelo do brojnih žrtava i razaranja strateške infrastrukture;

5.  duboko je zabrinut zbog upletenosti regionalnih aktera u nasilje u Libiji i poziva susjedne zemlje i regionalne aktere da se suzdrže od akcija koje bi mogle pojačati postojeće podjele i potkopati demokratsku tranziciju Libije; poziva ih da postrože nadzor svojih granica uključujući morske i zračne luke te da i dalje nastave podvrgavati temeljitim kontrolama sav teret koji se uvozi u Libiju ili se izvozi iz nje; odaje priznanje Tunisu za gostoprimstvo koje je iskazao stotinama tisuća libijskih građana koji se trenutačno nalaze u Tunisu bježeći od nasilja;

6.  podsjeća na Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 2174 usvojenu 27. kolovoza 2014. kojom su postojeće međunarodne sankcije nametnute Libiji proširene na kaznenu odgovornost osoba koje sudjeluju u djelima ili podržavaju djela kojima su „ugroženi mir, stabilnost ili sigurnost Libije, ili kojima se ometa ili ugrožava uspješni završetak njezine političke tranzicije”; poziva Visoku predstavnicu, Europsku uniju, njezine države članice i širu međunarodnu javnost da razmotri mogućnost primjene tih mjera na pojedince koji su prijetnja izgledima za mir i demokratskoj tranziciji u Libiji i da ih popiše na isti način na koji je međunarodna zajednica popisala Gadafija i njegov uži krug suradnika;

7.  podsjeća da se zaraćene strane smatraju odgovornima i da podliježu kaznenom gonjenju koje provode domaći sudovi ili Međunarodni kazneni sud, koji je prema Rezoluciji br. 1970 Vijeća sigurnosti UN-a nadležan za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i silovanje kao ratni zločin počinjene u Libiji od 15. veljače 2011.;

8.  snažno podržava napore Misije potpore Ujedinjenih naroda u Libiji (UNSMIL) i nedavno imenovanog posebnog izaslanika UN-a za Libiju, Bernardina Leóna, u promicanju i olakšavanju nacionalnog dijaloga među političarima i utjecajnim akterima u Libiji; potiče međunarodnu zajednicu da poduzme mjere u vezi sa situacijom u Libiji u okviru Ujedinjenih naroda;

9.  daje podršku Zastupničkom domu kao legitimnom tijelu proizašlom iz izbora održanih u lipnju 2014.; poziva libijsku prijelaznu vladu, izabrani Zastupnički dom i Ustavotvornu skupštinu na izvršavanje svojih zadataka na temelju vladavine prava i ljudskih prava, u duhu uključivosti, u interesu države i kako bi se zaštitila prava svih građana Libije, što podrazumijeva i vjerske manjine; poziva sve strane da pruže podršku i da se uključe u sveobuhvatni politički dijalog kako bi se ponovno izgradila stabilnost i dogovorio daljnji napredak; poziva zastupnike u Zastupničkom domu da posjete Europski parlament i susretnu se s njegovim novoizabranim zastupnicima kako bi s njima uspostavili parlamentarne odnose;

10.  uviđa ključnu ulogu koju su žene odigrale u libijskom procesu tranzicije te ističe važnost punog sudjelovanja žena u nacionalnim postupcima donošenja odluka u Libiji, kao i u izgradnji nacionalnih institucija na svim razinama;

11.  naglašava da libijske vlasti moraju upravljati eksploatacijom i prodajom nafte te poziva međunarodnu zajednicu da se uzdrži od bilo kakvih transakcija s drugim akterima; traži od međunarodnih poduzeća koja posluju u Libiji da objave svoje financijske transakcije u sektoru energetike;

12.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da koordiniraju djelovanje država članica u Libiji i da svoju potporu usmjere na izgradnju države i institucija te da, zajedno s državama članicama, UN-om, NATO-om i regionalnim partnerima, pomognu u stvaranju djelotvornih sigurnosnih snaga (oružanih i policijskih snaga) koje će biti pod nacionalnim zapovjedništvom i kontrolom, a koje mogu osigurati mir i sigurnost u zemlji, te da podupru uspostavu primirja i uspostavu mehanizma za njegov nadzor; naglašava da bi EU također trebao dati prednost pomoći u reformama libijskog pravosudnog sustava i drugih područja ključnih za demokratsku vladavinu;

13.  ističe da je Unija pokrenula Misiju za granice u Libiji (EUBAM) koja dosad nije bila u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve poboljšanja i razvoja sigurnosti na granicama Libije; ističe da je ta misija trenutno na čekanju, s tim da se većina njezina osoblja vratila u domovinu iz sigurnosnih razloga, uz iznimku malog tima koji je premješten u Tunis; naglašava da doprinos EU-a u pogledu sigurnosti koji je usredotočen samo na sigurnost granica očigledno nije dovoljan i da nije u skladu ni s potrebama zemlje ni s izazovima regionalnoj sigurnosti, uključujući sigurnost Europske unije; stoga poziva Visoku predstavnicu da preispita mandat misije Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granicama radi stvaranja nove misije u sklopu zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja će uzeti u obzir promjene stanja u Libiji, posebno kada je riječ o hitnoj potrebi izgradnje državnih struktura, jačanju institucija i reformi sigurnosnog sektora;

14.  i dalje je zabrinut zbog širenja oružja, streljiva, eksploziva i krijumčarenja naoružanja u Libiji, što predstavlja opasnost za stabilnost zemlje i njezino stanovništvo;

15.  ozbiljno je zabrinut zbog još neviđenog dolaska tražitelja azila i neregularnih migranata na obale Italije i Malte, od kojih mnogi dolaze s libijskog teritorija; poziva EU da radi na prioritetima koje je utvrdila Radna skupina za Sredozemlje i pokrene politički dijalog s libijskom Vladom o migraciji čim uvjeti to budu dopuštali; duboko žali zbog toga što je još 500 ljudi poginulo nakon što se njihov brod, prema izvješćima, sudario s drugim brodom u blizini Malte;

16.  poziva EU i države članice da djelotvorno pomognu Italiji i pruže joj potporu u njezinim hvale vrijednim naporima u spašavanju života i rješavanju sve većih migracijskih tokova iz sjeverne Afrike, posebno iz Libije;

17.  poziva na ponovno otvaranje i neometano funkcioniranje UNHCR-a u Libiji; poziva EU da nastavi pružati humanitarnu, financijsku i političku pomoć u kriznim područjima sjeverne Afrike i Bliskog istoka kako bi se uklonili temeljni uzroci migracijskog i humanitarnog pritiska;

18.  duboko je zabrinut zbog sve veće prisutnosti terorističkih skupina i pojedinaca u Libiji koji su povezani s Al-Kaidom, te ponovno potvrđuje potrebu da se, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i u okviru međunarodnog prava, uključujući mjerodavna međunarodna ljudska prava te pravo o izbjeglicama i humanitarno pravo, svim sredstvima suzbija ugrožavanje međunarodnog mira i sigurnosti prouzročeno terorističkim djelovanjem;

19.  ponavlja nepokolebljivu podršku i predanost EU-a težnji libijskog naroda za demokracijom, posebno tijekom trenutačne krize i demokratske tranzicije u zemlji; poziva na povećano sudjelovanje EU-a u pružanju potpore stabilnosti i demokratskoj tranziciji u Libiji;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, libijskoj Vladi i Zastupničkom domu, glavnom tajniku UN-a, Arapskoj ligi i Afričkoj uniji.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti