Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenog 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenog 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. o akcijskom planu za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza (COM(2012)0722),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o ulozi i djelovanju Trojke(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za nadzor i ocjenu nacrtâ proračuna i osiguravanje ispravljanja prekomjernog deficita država članica u europodručju(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su suočene s ozbiljnim poteškoćama u odnosu na svoju financijsku stabilnost ili im prijete takve poteškoće(11),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. o preporukama za pojedine zemlje za 2014. (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2014.(12),

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2014.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(13),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. srpnja 2014. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Smjernicama o primjeni mjera kojima se povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro ekonomsko upravljanje u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) 1303/2013, (COM(2014)0494),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. rujna 2011.(14) i od 16. siječnja 2014.(15) o strategiji EU-a o beskućništvu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.(16), uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: Analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – Doprinos Godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama – Jačanje rasta” (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8‑0019/2014),

A.  budući da su fiskalna održivost i pametna sukladnost s okvirom EU-a za fiskalni i makroekonomski nadzor ključne za pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU);

B.  budući da su pojačana koordinacija makroekonomskih i proračunskih politika država članica i sveobuhvatna politika za europodručje koju predvodi Komisija potrebne kako bi se ostvarila istinska ekonomska i monetarna unija;

C.  budući da Europski semestar igra ključnu ulogu u koordiniranju gospodarskih i proračunskih politika u državama članicama;

D.  budući da je sve veća nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje glavna prijetnja gospodarskoj i socijalnoj stabilnosti i konvergenciji na razini EU-a;

E.  budući da se nezaposlenošću mladih treba baviti na proaktivan način čime se poboljšava i proširuje postojeći okvir suradnje između nacionalnih tijela odgovornih na tom području;

F.  budući da, u kontekstu konstantno visokih razina duga i nezaposlenosti, niskog nominalnog rasta BDP-a i inflacije koja je znatno niža od ciljne razine te velikog broja osoba kojima prijeti siromaštvo, kao i izazova društva koje stari i pružanja podrške otvaranju radnih mjesta, posebno za mlade, fiskalna konsolidacija mora se nastaviti na način koji potiče rast i koji je raznolik;

G.  budući da duh Europskog semestra obvezuje na gospodarsku solidarnost između država članica i budući da su one razmjerno svojem gospodarskom udjelu odgovorne za cjelokupnu gospodarsku uspješnost Unije;

H.  budući da je Europsko vijeće u ožujku utvrdilo prioritete Europskog semestra za ovu godinu te su oni ponovno potvrđeni u lipnju; budući da se naglasak stavlja na politike kojima se poboljšava konkurentnost, podržava otvaranje radnih mjesta i bori protiv nezaposlenosti te na daljnje postupanje vezano uz reforme kako bi se poboljšalo financiranje gospodarstva i funkcioniranje tržištâ rada;

I.  budući da je strategija Europa 2020. dio odgovora EU-a na svjetsku gospodarsku krizu i buduće izazove te budući da Komisija priznaje da se većina ciljeva strategije Europa 2020. neće ispuniti;

J.  budući da su svjetska financijska kriza i bankovna te dužnička kriza u EU-u malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) znatno otežale pristup financijskim sredstvima;

K.  budući da je Europski parlament nekoliko puta tražio jačanje okvira upravljanja;

L.  budući da jedinstveno tržište, posebice u pogledu usluga, nije u potpunosti operativno;

M.  budući da nakon šest godina gospodarske krize i negativnih stopa rasta gospodarski oporavak polako uzima sve veći zamah te se očekuje da će se do 2015. proširiti na sve države članice; budući da Komisija i dalje predviđa slab gospodarski oporavak i da se s reformama mora nastaviti kako bi se zadovoljile potrebe za zaposlenjem i socijalne potrebe građana te kako bi se ponovno uspostavile produktivnost i konkurentnost; budući da je Komisija svjesna da je socijalno stanje u mnogim dijelovima EU-a loše, da je nezaposlenost dosegnula nezapamćene stope i da su razlike među regijama i državama članicama sve veće; budući da bi se mjerama za rješavanje tog stanja na području zapošljavanja i socijalnih pitanja poboljšali izgledi za konkurentnost i rast;

N.  budući da su stope nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih u EU-u, usprkos blagom padu, i dalje iznimno zabrinjavajuće (25,005 milijuna nezaposlenih u EU-28 u lipnju 2014. te 5,06 milijuna nezaposlenih mladih u EU-28 u srpnju 2014.); budući da, nadalje, razlike u stopama opće nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih među državama članicama (5 % nezaposlenih u Austriji u usporedbi s 27,3 % u Grčkoj; 9,3 % nezaposlenih mladih u Austriji u usporedbi s 53,8 % u Španjolskoj) predstavljaju velik rizik kako za gospodarsku stabilnost EU-a tako i za europsku socijalnu koheziju;

O.  budući da Komisija upozorava na ulogu inovacija, istraživanja i razvoja u stvaranju dodane vrijednosti te na činjenicu da sve veće neusklađenosti vještina posebno pogađaju sektore koji se temelje na znanju;

P.  budući da je rascjepkanost tržišta rada danas jedan od glavnih uzroka nejednakosti među državama članicama i različitim sektorima; budući da se to očituje u razlikama u mogućnostima zapošljavanja (uključujući velike prepreke pri ulasku na tržište) te u radnim uvjetima i visini plaće, kojom se ponekad ne može zajamčiti dostojan životni standard, kao i u rastućoj polarizaciji između niskokvalificiranog i visokokvalificiranog rada zbog koje kretanje unutar tržišta rada može biti onemogućeno; budući da su reforme još uvijek potrebne kako bi se stalo na kraj toj rascjepkanosti;

Q.  budući da je određivanje minimalne plaće u nadležnosti država članica;

R.  budući da se zakonodavstvom EU-a o uvjetima rada, diskriminaciji te zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu radnicima pruža zaštita od iskorištavanja i diskriminacije te se olakšava integracija pojedinih skupina, poput žena i osoba s invaliditetom, na tržište rada; budući da se trošak nezgoda na radu i profesionalnih bolesti procjenjuje na vrijednost između 2,6 % i 3,8 % BDP-a, dok se procjenjuje da za svaki euro potrošen na primjenu zdravstvenih i sigurnosnih standarda tvrtke dobivaju 2,2 eura natrag;

S.  budući da je zbog gospodarske i financijske krize došla do izražaja krhkost javnih financija u nekim državama članicama;

T.  budući da su neke države članice, kako bi prevladale krizu, znatno smanjile javnu potrošnju u trenutku kada je porasla potreba za socijalnom zaštitom uslijed povećanja broja nezaposlenih; budući da je unutar nacionalnih proračuna iznos sredstava namijenjenih za socijalno osiguranje dodatno smanjen zbog smanjenja iznosa uplaćenih doprinosa nakon gubitka velikog broja radnih mjesta ili smanjenja plaća;

U.  budući da je Komisija u svojoj Komunikaciji od 2. lipnja 2014. (COM(2014)0400) iznijela: „Učinci krize i mjera politike na gospodarsku i socijalnu situaciju utječu i na razine nejednakosti. Strukturna priroda određenih oblika nezaposlenosti, ograničenja pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te određene reforme sustava poreznih povlastica mogu nerazmjerno opterećivati ranjivije dijelove društva.”;

V.  budući da se člankom 9. UFEU-a određuje da „[p]ri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi”, te budući da je važno da se ta horizontalna klauzula primjenjuje u dovoljnoj mjeri na svim političkim područjima kako bi se mogli ostvariti ciljevi iz članka 3. UEU-a; budući da se člankom 174. UFEU-a utvrđuje da „radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. [...] posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.”;

W.  budući da je samo 7,5 milijuna ljudi, odnosno 3,1 % radne snage EU-a, trenutno zaposleno u drugoj državi članici i budući da su mladi ljudi skupina za koju je najveća vjerojatnost da će biti mobilna;

X.  budući da su zbog krize mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća suočena s izrazito visokim troškovima u pristupu financijskim sredstvima i s poteškoćama u tom procesu, čime se ugrožava njihova sposobnost rasta i otvaranja radnih mjesta; budući da Komisija i države članice stoga trebaju podupirati razvoj malih i srednjih poduzeća u cilju promicanja pametnog, održivog i uključivog gospodarskog rasta i kvalitetnog zapošljavanja u EU-u u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.;

1.  prima na znanje analizu iz koje proizlazi da je u prethodne dvije godine gospodarski oporavak u EU-u pokazao ohrabrujuće znakove i zabrinut je zbog usporavanja prisutnog od prvog tromjesečja 2014. u kontekstu u kojem je dostignuta nulta donja granica te su iznimno niske stope inflacije postale opće prisutne; no ponavlja da je oporavak još veoma krhak i neujednačen te da ga treba održati kako bi se ostvario dodatni rast te otvorila dodatna radna mjesta u srednjoročnom razdoblju;

2.  ističe da je hitno potrebna ambiciozna inicijativa za poticanje ulaganja diljem EU-a radi ponovnog pokretanja i održavanja gospodarskog oporavka; poziva Komisiju da hitno pokrene europski program ulaganja od 300 milijardi EUR kao što je predložio Jean-Claude Juncker kako bi doprinijela kratkoročnom oporavku europskog rasta;

3.  napominje da su najvažniji ciljevi gospodarske politike ponovno uspostavljanje konkurentnosti država članica te smanjenje nezaposlenosti;

4.  naglašava da se hitno treba suočiti s izazovima trenutačne gospodarske situacije koju karakterizira inertan BDP: stabilan BDP u europodručju uz porast u drugom tromjesečju 2014. na području EU-28 za 0,2 %, iznimno niska inflacija koja je u kolovozu 2014. pala na 0,3 % što je najniža razina od studenog 2009., te neprihvatljivo visoka nezaposlenost od 11,5 % u europodručju te 10,2 % na području EU-28 u srpnju 2014.;

5.  ponovno potiče Komisiju da osigura konkretne preporuke državama članicama i EU-u u cjelini, uključujući i one u programima gospodarske prilagodbe, tako da se ne odnose samo na fiskalnu konsolidaciju nego i na strukturne reforme koje vode do stvarnog, održivog i socijalno uravnoteženog rasta, zapošljavanja, veće konkurentnosti i rasta konvergencije;

6.  prima na znanje dalekosežne strukturne reforme koje provode države članice u sklopu programa makroekonomske prilagodbe; izražava žaljenje zbog toga što neke države članice u ostatku europodručja nisu dovoljno ambiciozne po pitanju modernizacije svojih gospodarstava, što je jedan od uzroka niskih mogućnosti održivog rasta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju;

7.  žali zbog toga što su zemlje europodručja i EU-a u opasnosti da dodatno zaostanu za drugim regijama po pitanju gospodarskih izgleda i prilika te tako učine EU manje privlačnim za ulaganja unutar i izvan EU-a;

8.  naglašava da se financijska kriza, kriza državnog duga i gospodarske konkurentnosti ne mogu riješiti samo primjenom labave monetarne politike; stoga naglašava da je važno nastaviti provoditi duboke, uravnotežene i socijalno održive strukturne reforme za ostvarivanje rasta i otvaranje radnih mjesta; u vezi s tim ponavlja činjenicu da se EU ne može natjecati samo na razini troškova, već treba puno više ulagati u istraživanje i razvoj, industrijski razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa na nacionalnoj i na europskoj razini; podsjeća na to da bi i sam cilj strukturnih reformi i smanjenja razine javnog i privatnog duga trebao pružati mogućnost usredotočivanja na politike koje potiču održivi rast te u konačnici osiguravanja radnih mjesta i borbe protiv siromaštva; poziva Komisiju i države članice da potpunije koriste potencijal banaka za promicanje gospodarstva kako bi potaknule gospodarstvo Europske unije;

9.  podsjeća na to da prioriteti i ciljevi strategije EU 2020. poput borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti ostaju važeći i trebalo bi ih provoditi;

10.  ponovno ističe činjenicu da prekomjerna zaduženost nekoliko država članica u europodručju nije samo prepreka rastu već također stavlja golem teret na buduće generacije; i dalje izražava zabrinutost zbog manjka napretka u smanjenju prekomjernih razina privatnog duga;

11.  stoga ponavlja činjenicu da bi države članice prilikom pripreme gospodarskih politika i reformi posebnu pozornost trebale posvetiti njihovom utjecaju na ovu i buduće generacije, kao i na njihove potrebe za dobrim životnim uvjetima i mogućnostima zaposlenja; budućnost naših društava ne smije biti u opasnosti zbog trenutačnog nedonošenja odluka i političkih grešaka;

12.  pozdravlja činjenicu da je Jean-Claude Juncker u svojim političkim smjernicama za iduću Europsku komisiju izrazio svoju predanost povećanju europskih ulaganja za 300 milijardi EUR;

13.  naglašava činjenicu da ekonomska i monetarna unija još nipošto nije dovršena te podsjeća Komisiju na njezine obveze da vodi računa o makroekonomskim neravnotežama u EU-u, a posebice u europodručju kako bi poboljšala gospodarsku i proračunsku koordinaciju i ojačala konkurentnost u EU-u; u tom pogledu pozdravlja predanost novoizabranog predsjednika Komisije da ostvari plan predstavljen u izvješću od 5. prosinca 2012. pod nazivom „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”;

14.  ponovno poziva Komisiju da bez odgode pripremi prijedloge za dovršetak ekonomske i monetarne unije u skladu sa svim smjernicama iz svog nacrta za duboku i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju; napominje da bi se dovršetak ekonomske i monetarne unije trebao temeljiti isključivo na metodi Zajednice; još jednom ponavlja svoj zahtjev za donošenje pravnog akta o „smjernicama konvergencije” u okviru redovnoga zakonodavnog postupka, kojim bi se za određeno vremensko razdoblje postavio vrlo ograničen broj ciljeva za najhitnije mjere reforme, kao i zahtjev da države članice osiguraju da su nacionalni programi reformi uspostavljeni na temelju gore navedenih smjernica konvergencije te da ih je provjerila Komisija; poziva države članice da se obvežu na potpunu provedbu svojih nacionalnih programa reformi; u tom smislu predlaže da države članice sklope „konvergencijsko partnerstvo” s institucijama EU-a, uz mogućnost uvjetnog financiranja aktivnosti; ponavlja da bi takva jača gospodarska suradnja trebala ići ruku pod ruku s poticajnim financijskim mehanizmom; smatra da sva dodatna sredstva ili instrumenti, poput mehanizma solidarnosti, moraju biti sastavni dio proračuna EU-a, ali izvan dogovorene omotnice višegodišnjega financijskog okvira (VFO);

15.  u vezi s tim poziva buduću Komisiju da podnese prijedlog o jedinstvenom vanjskom zastupanju europodručja na temelju članka 138. UFEU-a s ciljem ostvarenja učinkovitog europodručja sa zajedničkim stajalištem o problemima koji su u nadležnosti tog zastupanja; podsjeća na govor novog predsjednika Komisije neposredno prije nego što ga je izabrao Europski parlament u utorak, 15. srpnja 2014. u kojem se zalagao za to da „EMU i euro zastupaju jedan predsjednik, jedno mjesto, jedan glas u institucijama sustava Bretton Woods”;

16.  u vezi s tim poziva buduću Komisiju da, između ostalog, podnese prijedlog o jedinstvenom vanjskom zastupanju europodručja na temelju članka 138. UFEU-a te da podnese izvješće predano u sklopu paketa od dvije mjere i plana „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji” o mogućnostima postojećega fiskalnog okvira Unije da uravnoteži potrebe javnih ulaganja s ciljevima fiskalne discipline;

17.  poziva Komisiju da ojača postupak Europskog semestra, između ostalog, tako da osigura da se dostatno vrijeme i sredstva dodijele izradi i naknadnom praćenju provedbe preporuka te time preporuke učini što je moguće važnijima za postupak stvaranja gospodarskih politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini; poziva Komisiju da podnese prijedloge o tome kako preporuke Europskog semestra mogu postati u većoj mjeri obvezujuće; naglašava važnost brzog i što dalekosežnijeg uključivanja Europskog parlamenta kako zbog njegove sve veće važnosti i obvezujuće uloge ne bi došlo do manjka legitimiteta u procesu stvaranja političkog mišljenja;

18.  vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke za pojedine zemlje; poziva Komisiju da omogući predstavljanje preporuka za pojedine zemlje u nacionalnim parlamentima prije nego ih Vijeće usvoji;

19.  uzima na znanje paket preporuka Komisije za pojedine zemlje za 2014.; uzima na znanje procjenu Komisije da je postignut određeni napredak u održavanju fiskalne konsolidacije i strukturne reforme, osobito u moderniziranju tržištâ rada te mirovinskih sustava i sustava zdravstvenog osiguranja;

20.  u tom smislu uzima na znanje da je Europsko vijeće potvrdilo preporuke za pojedine zemlje te preporuke Vijeća, osobito posebne preporuke za europodručje;

21.  ističe da je kombinacija solidarnosti i uvjetovanosti, velike odgovornosti i obvezivanja na reforme nužan preduvjet za uspjeh programa financijske pomoći; podsjeća Komisiju da potpuno uskladi pravne obveze koje proizlaze iz paketa od dvije mjere (Uredba (EU) br. 472/2013) s trenutnim programima prilagodbe; poziva Komisiju i države članice da financijsku pomoć i ad hoc sustav Trojke uključe u poboljšanu pravnu strukturu usklađenu s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i pravom Zajednice, jamčeći tako demokratsku odgovornost; prima na znanje popratni dokument Komisije na izvješće Europskog parlamenta o Trojki; poziva Komisiju da u obzir uzme zaključke izvješća Europskog parlamenta oTrojki;

22.  podržava naglašavanje politika kojima se potiče konkurentnost, podržavaju ulaganja i otvaranje radnih mjesta, bori protiv nezaposlenosti i poboljšava funkcioniranje tržišta rada, osobito u sektorima s velikim potencijalom za rast; vjeruje da države članice posjeduju vrijedne informacije koje mogu dijeliti u borbi protiv nezaposlenosti mladih; naglašava da se model dvojnog obrazovanja pokazao posebno uspješnim u borbi protiv nezaposlenosti mladih;

23.  naglašava da kohezijska politika predstavlja značajan investicijski okvir za usmjeravanje rashoda koji potiču rast, uključujući ulaganja u inovacije i istraživanje, digitalni program, rashode kako bi se malim i srednjim poduzećima olakšao pristup financijama, ulaganja u ekološku održivost, u prioritetne transeuropske prometne veze te u obrazovanje i socijalnu uključenost;

24.  poziva Komisiju da pokrene opsežan mehanizam kojim se promiče razmjena primjera najboljih praksi između svih nacionalnih sudionika koji imaju odgovornosti u području nezaposlenosti mladih; ponavlja da su, iako se ne može provesti jedno rješenje koje svima odgovara, određene države članice pristupile su nezaposlenosti mladih na učinkovitiji način od drugih država članica;

25.  naglašava da je prilikom provedbe Europskog semestra potrebno u potpunosti uzeti u obzir strategiju Europa 2020.; potiče Komisiju da i upravljanje jedinstvenim tržištem učini ključnim prioritetom jer znatno doprinosi ostvarivanju ciljeva Europskog semestra, točnije održivom gospodarskom rastu i zaposlenosti;

26.  podsjeća, međutim, da su države članice do sada imale nisku razinu provedbe preporuka za pojedine zemlje; vjeruje da u državama članicama postoji nedosljednost između europske obveze i nacionalne provedbe preporuka za pojedine zemlje; naglašava da je važno da pojedine vlade usvoje obveze preuzete na razini EU-a kao „nacionalnu odgovornost”; ističe da bi se preporuke za pojedine zemlje trebale oblikovati tako da državama članicama ostavljaju prostora za izradu mjera i određenih reformi potrebnih za rješavanje takvih preporuka;

27.  posebno poziva Komisiju da istraži razvoj zajedničkih referentnih vrijednosti usmjerenih na rezultate kako bi se ocijenile i usporedile strukturne reforme u okviru bilo kojeg nadolazećeg prijedloga kojim se želi poboljšati usklađivanje gospodarskih politika u EMU-u;

28.  zabrinut je zbog činjenice da je, prema podacima Komisije, samo 10 % preporuka za pojedine zemlje za 2013. u potpunosti provedeno; nadalje primjećuje da je 45 % preporuka za pojedine zemlje ostvarilo ograničen ili nikakav napredak;

29.  ističe činjenicu da su pravi, demokratski odgovoran sustav za Europski semestar i provedba preporuka za pojedine zemlje važni uvjeti za postizanje gospodarske konvergencije u ekonomskoj i monetarnoj uniji, što je ključno za njezino ispravno funkcioniranje, te omogućava financijsku i gospodarsku stabilnost kao i visoku razinu konkurentnosti za europsko gospodarstvo koja pogoduje rastu i otvaranju radnih mjesta; očekuje od vlada država članica da i na nacionalnoj razini aktivno brane i primjenjuju odluke o preporukama za pojedine zemlje koje su u Vijeću donijele sve države članice („nacionalna odgovornost”);

30.  ističe činjenicu da se određeni broj preporuka za pojedine zemlje temelji na pravnim aktima EU-a i da nedjelovanje u skladu s tim aktima može kao ishod imati pokretanje pravnih postupaka; podsjeća države članice da ispune svoje pravne obveze u skladu sa zakonodavstvom EU-a; vjeruje da bi Komisija, u svom tumačenju pregleda stanja, trebala dovoljno uzeti u obzir činjenicu da su europodručje i države članice koje ono obuhvaća zapravo međuovisna i otvorena gospodarstva;

31.  poziva Komisiju da, kao čuvarica Ugovora, iskoristi u potpunosti sve mjere koje su predviđene zakonodavstvom EU-a kako bi podržala pojačanu koordinaciju gospodarskih politika i provedbu preporuka za pojedine zemlje na način da svaka zemlja u zadanom roku usvoji gospodarske i financijske politike prilagođene njezinoj situaciji;

32.  primjećuje da je sve veći broj preporuka za pojedine zemlje usmjerenih na regionalnu razinu; ističe potrebu da se u potpunosti iskoriste novi programi europskih strukturnih i investicijskih fondova, osobito u situacijama kada bi ih se koristilo kao popratne mjere strukturnih reformi; poziva Komisiju i države članice da osiguraju ispravno određivanje prioriteta kako bi se poboljšala kvaliteta potrošnje;

33.  traži da Komisija podnosi izvješće jednom tromjesečno nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka za pojedine zemlje i o napretku koji je do sada postignut; poziva države članice da pred nadležnim odborom Parlamenta objasne svoje razloge za neprovođenje preporuka za pojedine zemlje;

34.  poziva predsjednika Euroskupine da učinkovito nadzire provode li države članice europodručja preporuke za pojedine zemlje te da izvještava o postignutom napretku u sklopu procjene nacrta planova proračuna za 2015. koje će države članice u pitanju podnijeti sredinom listopada 2014. a koju provodi Euroskupina;

35.  poziva Komisiju da obrati pozornost na spolnu dimenziju u svojim programima nacionalnih reformi, kao na primjer uključivanjem žena u radnu snagu, uklanjanjem razlike u plaćama i mirovinama među spolovima, omogućavanjem poboljšane usluge skrbi o djeci te fleksibilnog radnog vremena;

36.  vjeruje da bi s obzirom na predstojeći Europski semestar trebalo provoditi dugoročnu i uravnoteženu strategiju fiskalne konsolidacije usmjerenu na rast i ulaganja kako bi se poboljšala fiskalna održivost; naglašava, međutim, činjenicu da bi se poseban naglasak trebao staviti na reforme i politike koje potiču rast, što se osobito odnosi na države članice koje imaju fiskalnog prostora za ulaganje kako bi promicale rast i olakšale vraćanje ravnoteže u europodručje; ističe da je u sklopu postojećeg pravnog okvira moguće, pod uvjetom da su reforme već započete, pružiti državama članicama određenu fleksibilnost te poziva da se ta fleksibilnost iskoristi;

37.  ističe da je fiskalna održivost preduvjet za dugoročni rast;

38.  smatra da bi prioritet država članica trebala biti modernizacija njihovih gospodarstava, sustava socijalnog osiguranja, mirovinskog sustava i sustava zdravstvene zaštite, kako bi se izbjeglo stavljanje pretjeranog tereta na buduće generacije; poziva države članice da uzmu u obzir učinak svojih reformi na europsko gospodarstvo u cjelini;

39.  vjeruje da bi strukturne reforme trebale biti osobito usmjerene na poboljšavanje kapaciteta tržištâ rada kako bi se mlade ljude, kao i druge isključene skupine, integriralo u radnu snagu te bi se trebale moći ponuditi mogućnosti za starije radnike; vjeruje da sustav koji kombinira obrazovanje sa strukovnim osposobljavanjem predstavlja posebno učinkovit instrument za ostvarenje tog cilja; također vjeruje da bi strukturna reforma trebala biti usmjerena na srednjoročnu i dugoročnu održivost i pravednost sustava socijalnog osiguranja, zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja kao i na smanjenje energetske ovisnosti kako bi porasla konkurentnost europskih poduzeća dajući maksimalnu prednost otvaranju radnih mjesta;

40.  naglašava da nepostojanje unutarnjeg tržišta rada koje dobro funkcionira i održivog pristupa imigraciji otežava rast u EU-u; poziva Komisiju i države članice da uspostave zajedničko i uključivo tržište rada i osmisle zajedničku modernu i uključivu imigracijsku politiku; naglašava da je pošteno i jednako postupanje prema radnicima ključno za izgradnju unutarnjeg tržišta rada;

41.  primjećuje da su energetska politika i gospodarski rast usko povezani; stoga potiče na provedbu ambiciozne europske energetske politike koja povećanjem sigurnosti ponude i inovacija u energetskom sektoru može osigurati veću gospodarsku stabilnost te veći gospodarski rast;

42.  ističe da još uvijek nije napravljeno ništa ozbiljno po pitanju mjere u kojoj su demografski trendovi odgovorni za pravilno usporavanje rasta s kojim se europske zemlje suočavaju posljednja dva desetljeća; naglašava činjenicu da nepostojanje unutarnjeg tržišta rada koje dobro funkcionira također šteti mogućnosti rasta Unije; poziva Komisiju i države članice da uspostave stvarno zajedničko tržište rada i da upotrijebe sva sredstva Unije kako bi mogle primijeniti zajedničku imigracijsku politiku u duhu prijedlogâ koje je iznio izabrani predsjednik;

43.  još jednom naglašava svoj poziv državama članicama da pojednostave svoje porezne sustave kako bi se ponovno uspostavilo povoljno okruženje za poduzeća u svim državama članicama bez iznimke i ponavlja svoj poziv na smanjenje poreza na rad; poziva Komisiju, vodeći se iskustvom ostvarenja Akcijskog plana za 2012. na tom području, da poduzme hitne mjere i razvije sveobuhvatnu strategiju koja se temelji na konkretnim zakonodavnim mjerama u svrhu borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza; podsjeća Komisiju na prijedloge iznesene u nedavnom izvješću Parlamenta od 21. svibnja 2013. (17)(Izvješće Kleva Kekus) o utaji i izbjegavanju poreza;

44.  ponavlja da strukturne reforme moraju biti dopunjene i izražene dugoročnijim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje, inovacije, modernu infrastrukturu i održivu energiju radi poboljšanja digitalnog i ekološkog prijelaza; naglašava da su ulaganja u istraživanje, inovacije, obrazovanje i infrastrukturu preduvjet za konkurentnost, održiv rast i otvaranje novih radnih mjesta; naglašava ulogu koju proračun Unije mora imati na tim temeljnim područjima od zajedničkog interesa;

45.  naglašava činjenicu da već visoke razine javnog duga ne dopuštaju znatno povećanje potrošnje ako se želi da napori u pogledu reforme i konsolidacije ne budu uzaludni; stoga predlaže preraspodjelu izdataka s neproduktivnih područja na produktivna područja usmjerena prema budućnosti; ističe da unutar Pakta o stabilnosti i rastu postoji fleksibilnost i da je treba iskoristiti, no traži da prvenstveno države članice osmisle vjerodostojnu reformu;

46.  uzima na znanje govor predsjednika Europske središnje banke na godišnjem simpoziju središnjih banaka održanom 22. kolovoza 2014. u Jackson Holeu; poziva tvorce politika da izvuku prave zaključke u odnosu na politike monetarnih, proračunskih i strukturnih reformi s ciljem stvaranja rasta i otvaranja novih radnih mjesta; podsjeća na uravnotežene primjedbe koje navode da „nikakva količina fiskalne ili monetarne prilagodbe, međutim, ne može nadoknaditi potrebne strukturne reforme u europodručju.” te da „usklađena strategija za smanjenje nezaposlenosti mora podjednako uključivati politike potražnje i ponude, kako u europodručju, tako i na nacionalnim razinama. Samo strategija koja je doista usklađena može biti uspješna.”;

47.  vjeruje da je jedno od najvećih ograničenja gospodarstva EU-a niska razina ukupnog privatnog ulaganja i nedostatak učinka financijske poluge iz javnog ulaganja na trenutačnoj razini; poziva Komisiju da istraži razloge niske razine privatnog ulaganja u EU-u; naglašava potrebu za reformom stečajnih postupaka kako bi se riješio dug u rubnim državama europodručja;

48.  ističe činjenicu da su ulaganja važna jer djeluju na dio gospodarstva koji se odnosi na ponudu i potražnju otvarajući radna mjesta, ostvarujući prihode za kućanstva, povećavajući prihode od poreza, pomažući vladama da konsolidiraju i potaknu rast; ponavlja da je potrebno donijeti politike koje pogoduju ulagačima, srezati birokraciju i smanjiti administrativno opterećenje; poziva iduću Europsku komisiju da poveća europska ulaganja za 300 milijardi EUR kao što je u političkim smjernicama najavio Jean-Claude Juncker;

49.  poziva Komisiju da napokon ispuni svoju obvezu ostvarenja jedinstvenog tržišta, osobito po pitanju usluga; potiče države članice da ispune svoje obveze iz strategije EU2020., osobito u pogledu istraživanja i razvoja, učinkovitosti resursa, inovacija, zapošljavanja, obrazovanja, siromaštva, obnovljivih izvora energije te smanjenja emisija; stoga poziva Komisiju da pojača svoje djelovanje kako bi osigurala odgovarajuću provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a u državama članicama odlučnim iskorištavanjem svih svojih ovlasti;

50.  zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama, posebno u pogledu slobodnog kretanja ljudi; ističe da Ugovor jamči slobodno kretanje ljudi, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;

51.  ističe činjenicu da nedostatak pristupa financijskim sredstvima, osobito za mala i srednja poduzeća, predstavlja golemu prepreku rastu u EU-u; poziva stoga Komisiju da prednost da radu na alternativnim izvorima financiranja malih i srednjih poduzetnika uzimajući u obzir preporuke iz rezolucije Europskog parlamenta od 5. veljače 2013. o unaprjeđivanju pristupa financiranju za MSP-ove, posebno kroz strukturne fondove, Europsku investicijsku banku, Europski investicijski fond i javne banke za razvoj; naglašava potrebu da se i dalje smanjuju birokratske prepreke za mala i srednja poduzeća te da se u europskom zakonodavstvu ubuduće još strože provodi načelo proporcionalnosti;

52.  vjeruje da bi hitne reforme trebale biti predviđene u svim državama u kojima poteškoće u stvaranju poduzeća otežavaju potencijalni rast i otvaranje novih radnih mjesta.

53.  poziva Komisiju da hitno predloži mjere za ostvarenje unutarnjeg tržišta za kapital kako bi se poboljšalo dodjeljivanje kapitala poduzećima u svrhu revitaliziranja stvarnog gospodarstva; vjeruje da su potrebne dodatne alternative bankovnom financiranju velikih, ali i malih i srednjih poduzeća, osobito poboljšavajući uvjete za financiranje putem tržištâ kapitala i drugih privatnih izvora poput fondova rizičnog kapitala, pozajmljivanja u ravnopravnim partnerstvima („peer to peer”) ili dioničkih fondova; poziva da se posebna pozornost posveti ulozi troškova kapitala za pokretanje i vođenje poduzeća diljem država članica i ažuriranju pregleda stanja u skladu s tim;

54.  naglašava izrazitu važnost donošenja zakonodavstva o dugoročnim ulaganjima.

55.  naglašava važnost ubrzanog razvoja i ostvarenja bankovne unije; primjećuje da usvajanje tri stupa bankovne unije kao i provedba novih pravila za kreditne institucije i osiguravajuća društva mogu doprinijeti ponovnoj izgradnji otpornosti europskog financijskog sektora; vjeruje da se ostvarenje bankovne unije mora postići pomoću unije osiguranja i tržištâ; ponavlja da bi trošak neuspjeha bankarskih institucija trebao snositi sam bankarski sektor;

56.  naglašava činjenicu da je čvrst, stabilan, veoma raznolik i transparentan financijski sustav ključan za budući rast;

57.  naglašava da Europski semestar ni na koji način ne smije ugroziti nadležnosti Europskog parlamenta ili nacionalnih i regionalnih parlamenata; naglašava činjenicu da bi trebala postojati jasna podjela između nadležnosti na razini EU-a i na nacionalnoj razini te da je Europski parlament sjedište odgovornosti na razini Unije, dok su nacionalni parlamenti sjedišta odgovornosti na razini država članica; naglašava važnost ranog i što opsežnijeg formalnog i pravilnog uključivanja Europskog parlamenta kako bi se povećala demokratska legitimnost;

58.  naglašava da je potrebno ojačati demokratsku odgovornost Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima po pitanju osnovnih elemenata djelovanja europodručja, kao što su europski stabilizacijski mehanizam, odluke Euroskupine te nadzor i ocjenjivanje programa financijske pomoći; traži od Komisije da provede i objavi naknadne ocjene svojih preporuka i svog sudjelovanja u Trojci.

Sektorski doprinosi Europskom semestru 2014.

59.  pozdravlja činjenicu da je Komisija svjesna da se fiskalna konsolidacija mora nastaviti uz diferencirani pristup kojim se doprinosi rastu, čime će se državama članicama omogućiti ne samo da ulažu u rast i otvaranje radnih mjesta, već i da se bore s problemom velikog duga, nezaposlenosti i s izazovima starenja stanovništva;

60.  naglašava mogućnost zapošljavanja u zelenom gospodarstvu, čime bi se, prema procjenama Komisije, samo u sektorima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije do 2020. moglo otvoriti 5 milijuna radnih mjesta, pod uvjetom da se provedu ambiciozne klimatske i energetske politike; poziva države članice da osiguraju dovoljnu razinu ulaganja u te sektore i predvide buduće vještine radnika; poziva Komisiju da iskorištavanje mogućnosti zapošljavanja u zelenoj ekonomiji uvrsti u Godišnji pregled rasta za 2015.;

61.  pozdravlja činjenicu da Komisija uzima u obzir razlike među državama članicama koje su očigledne iz nacionalnih programa reformi, ali poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost obrate na one regije koje imaju trajne prirodne ili demografske poteškoće, posebice pri razmatranju dodjele financijskih sredstava;

62.  naglašava da se na socijalnu politiku i politiku zapošljavanja ne bi trebalo gledati samo iz perspektive troškova, već bi se trebale uzeti u obzir i strukturne reforme tržišta rada te dugoročna korist koja se time postiže kako bi se nastavila ulaganja u društvo i njegove građane radi postizanja ciljeva strategije Europa 2020. te očuvanja budućnosti i stabilnosti država članica i EU-a kao cjeline;

63.  naglašava da, iako su plaće važan čimbenik u rješavanju makroekonomskih neravnoteža u europodručju, one nisu samo sredstvo gospodarske prilagodbe, već prije svega prihod koji radnici trebaju za život; poziva Komisiju da se pobrine za to da se zbog preporuka o plaćama ne poveća siromaštvo zaposlenih ili nejednakost plaća unutar država članica te da se ne našteti skupinama s niskim primanjima;

64.  duboko je zabrinut zbog toga što je EU daleko od postizanja ciljeva strategije Europa 2020. na području socijalnih pitanja i zapošljavanja te što posebno zaostaje u ostvarivanju cilja o smanjenju siromaštva, s obzirom na to da se broj ljudi koji žive u siromaštvu nije smanjio u razdoblju od 2010. do 2012. već je porastao za 10 milijuna; poziva novi sastav Komisije da zauzme dosljedan pristup i da od država članica zatraži da hitno podnesu izvješće o nacionalnom napretku u pogledu strategije Europa 2020.; poziva države članice da u okviru svojih nacionalnih programa reformi izrade jasno definirane nacionalne strategije za napredak u pogledu strategije Europa 2020., posebno na području smanjenja siromaštva;

65.  pozdravlja činjenicu da se Komisija za potrebe ovogodišnjih preporuka za pojedine države koristila novim pregledom stanja s pokazateljima na području zapošljavanja i socijalnih pitanja, a posebno pozdravlja podatke o stopi opće nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih te o stopi mladih koji nisu u radnom odnosu niti u sustavu obrazovanja i izobrazbe (NEET); napominje da su ti pokazatelji isključivo analitički; poziva na uvrštavanje dodatnih pokazatelja u pregled stanja, kao što su kvaliteta rada, razina siromaštva djece, pristup zdravstvenoj skrbi i beskućništvo; traži da ti pokazatelji doista utječu na cijeli proces Europskog semestra;

66.  poziva Komisiju i Vijeće da nastave poboljšavati pokazatelje kojima se nadzire socijalna, ekološka i inovacijska dimenzija strategije Europa 2020. u okviru Europskog semestra; poziva Komisiju da nastavi raspravu o broju i razvoju socijalnih pokazatelja i pokazatelja zapošljavanja, s obzirom na to da su gospodarski i socijalni aspekti EU-a dva lice iste medalje od kojih oba imaju ključnu ulogu u razvoju EU-a;

67.  ponavlja svoj poziv da se sastanak ministara za zapošljavanje i socijalna pitanja Euroskupine održava prije europskih sastanaka na vrhu kad god je potrebno kako bi se socijalna pitanja i pitanja u vezi sa zapošljavanjem na cjelovitiji način uzela u obzir u raspravama i odlukama nadležnih tijela europodručja te kako bi se doprinijelo sastancima čelnika država i vlada europodručja; vjeruje u važnost zajedničkih sastanaka Vijeća EPSCO i ECOFIN u cilju postizanja usklađenog stajališta kad god je to potrebno;

68.  pozdravlja činjenicu da je Komisija svjesna toga da je učinak mjera fiskalne konsolidacije, poduzetih kako bi se osigurala ne samo održivost gospodarstava nekih država članica, već održivost gospodarstva EU-a kao cjeline, na stanje zapošljavanja i socijalnu situaciju u EU-u ozbiljan i dalekosežan; poziva na povećane napore u svrhu ispunjavanja obveza na području zapošljavanja i socijalnih pitanja utvrđenih Ugovorima i Poveljom EU-a o temeljnim pravima; poziva Agenciju EU-a za temeljna prava da detaljno procijeni učinak tih mjera na temeljna prava i da u slučaju kršenja Povelje izda preporuke;

69.  pozdravlja namjeru talijanskog predsjedništva, iznesenu u zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 30. kolovoza 2014., da se na razini čelnika država ili vlada održi konferencija o zapošljavanju, posebice mladih;

70.  pozdravlja ranije spomenuto smanjenje stope nezaposlenosti u nekim državama članicama; podsjeća, međutim, da je u strategiji Europa 2020. jasno navedeno da je potrebno pratiti stopu zaposlenosti, i žali što trenutačni pokazatelji stope zaposlenosti nisu točan odraz stvarnog stanja svih tržišta rada u EU-u;

71.  primjećuje da Komisija skreće pozornost na potrebu za strukturnim reformama kako bi se poboljšali okvirni uvjeti za rast i zapošljavanje, posebice u vremenima visoke nezaposlenosti, te da se ostvarivanjem jedinstvenog tržišta mogu otvoriti mnoge mogućnosti kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini;

72.  traži od Komisije u novom sastavu da joj oporavak zapošljavanja postane apsolutni prioritet tako što će izraditi ambicioznu holističku strategiju za rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, u čemu bi trebali sudjelovati svi novi povjerenici; smatra da bi u tu svrhu povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja trebao izraditi plan kojim bi bila obuhvaćena sva područja politike i u koji bi bile uvrštene konkretne mjere za poticanje kvalitetnog zapošljavanja;

73.  smatra da samo rezanje troškova nije dovoljno za oporavak konkurentnosti EU-a, već da ono treba biti popraćeno povećanim ulaganjem u istraživanje i razvoj, obrazovanje i vještine te većom učinkovitošću resursa; traži da tržišta rada postanu prilagodljivija i dinamičnija kako bi se mogla prilagoditi problemima u gospodarskoj situaciji bez uzrokovanja kolektivnog otpuštanja i prekomjernih prilagodbi plaća; podsjeća da je kupovna moć mnogih radnika u EU-u osjetno narušena, da su prihodi kućanstava smanjeni i da je unutarnja potražnja niža; smatra da za oporavak nužne konkuretnosti našeg gospodarstva EU mora uzeti u obzir i strategije usmjerene na druge troškove proizvodnje, razvoj cijena i profitne marže te na međusektorske politike čiji je cilj poticanje inovacija, produktivnosti i izvrsnosti;

74.  zabrinut je zbog stalno rastućih nejednakosti u bogatstvu i dohotku zbog kojih slabe kupovna moć, unutarnja potražnja i ulaganja u realno gospodarstvo; poziva države članice da uvrste mjere za smanjenje tih nejednakosti u svoje nacionalne programe reformi u cilju poticanja rasta, zapošljavanja i socijalne kohezije;

75.  ističe potrebu za prebacivanjem tereta oporezivanja s rada na druge oblike održivog poreza radi poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta;

76.  pozdravlja preporuke Komisije za pojedine države u području ekoloških poreza i poziva države članice da provedu te preporuke pazeći pritom da od toga imaju koristi posebno oni s nižim dohotkom; naglašava pozitivne učinke koje na proračun, zapošljavanje, društvo i zaštitu okoliša imaju prijelaz s oporezivanja rada na ekološko oporezivanje i postupno ukidanje ekološki štetnih poticaja;

77.  zabrinut je zbog toga što u nekim slučajevima financijska fragmentacija europodručja ugrožava rast i održivost malih i srednjih poduzeća; poziva na ponovnu uspostavu kreditne sposobnosti gospodarskih subjekata kojom se malim i srednjim poduzećima omogućava ulaganje i otvaranje radnih mjesta, kao i na olakšavanje pristupa poduzetništvu i programima kao što je COSME ili Obzor 2020. za mala i srednja poduzeća;

78.  poziva države članice da ukinu nepotrebna administrativna opterećenja i birokraciju za samozaposlene, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća te da olakšaju uvjete za otvaranje poduzeća;

79.  poziva Komisiju da hitno na temelju članka 9. UFEU-a konkretizira obećani plan ulaganja u iznosu od 300 milijardi EUR i traži da se procijeni je li taj iznos dostatan za obnovu punog potencijala EU-a za rast, konkurentnost i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

80.  pozdravlja poziv Komisije, iz njezine krovne komunikacije o preporukama za pojedine države u EU-u kao cjelini, da se više ulaže u istraživanje i razvoj, inovacije, obrazovanje, vještine i aktivne politike tržišta rada, uz istodobna ulaganja u energetiku, promet i digitalno gospodarstvo;

81.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju industriju EU-a primjenom fleksibilnije politike tržišnog natjecanja u korist konkurentnosti i zapošljavanja, uz ekološki i digitalni prijelazni plan; ponavlja svoj poziv Komisiji da, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, izradi prijedlog pravnog akta o informiranju i savjetovanju radnika te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime kako bi se zajamčila gospodarski i socijalno odgovorna prilagodba industrije EU-a promjenama na način kojim bi radnici zadržali svoja prava bez prekomjernog regulatornog opterećivanja poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća;

82.  zabrinut je zbog toga što je u mnogim državama članicama i sektorima gubitak radnih mjesta povezan sa smanjenjem kvalitete radnih mjesta, povećanjem zapreka pri zapošljavanju te pogoršanjem standarda rada; naglašava da Komisija i države članice trebaju uložiti napore kako bi poboljšale kvalitetu radnih mjesta u cilju usklađivanja vještina s potrebama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da ulože napore u rješavanje dodatnih problema uzrokovanih nedobrovoljnim zaposlenjem na nepuno radno vrijeme i nedobrovoljnim zaposlenjem na određeno vrijeme, nesigurnim ugovorima (kao što su ugovori bez radnog vremena), prividnim samozapošljavanjem i neprijavljenim radom; stoga pozdravlja inicijativu Komisije za Europsku platformu za neprijavljeni rad; ponovno poziva države članice da osobama s nesigurnim ugovorima, ugovorima na određeno vrijeme i ugovorima na nepuno radno vrijeme te samozaposlenim osobama zajamče temeljna prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu;

83.  poziva Komisiju da u okviru svojih političkih smjernica potiče reforme tržišta rada usmjerene, među ostalim, na smanjivanje segmentacije, poticanje prelaženja s jednog radnog mjesta na drugo, unapređivanje uključivanja ranjivih skupina na tržište rada, smanjivanje siromaštva zaposlenih, promicanje jednakosti spolova, jačanje prava radnika s netipičnim ugovorima i pružanje veće socijalne zaštite samozaposlenim osobama;

84.  primjećuje da je Komisija u svojem godišnjem izvješću za 2013. o stanju na području zapošljavanja i socijalnih pitanja u EU-u naglasila važnost izdataka za socijalnu zaštitu kao jamstva protiv socijalnih rizika; podsjeća na važnost automatskih stabilizatora pri suočavanju s asimetričnim šokovima, uz pomoć kojih se izbjegava prekomjerno iskorištavanje država s nacionalnim sustavom socijalne skrbi, a time i jača održivost ekonomske i monetarne unije kao cjeline; poziva Komisiju da u preporuke za pojedine države uvrsti važnost očuvanja snažnih automatskih stabilizatora u državama članicama s obzirom na njihovu iznimnu ulogu u održavanju socijalne kohezije kao i u poticanju unutarnje potražnje i gospodarskog rasta; ponovno poziva Komisiju da izradi zelenu knjigu o automatskim stabilizatorima u europodručju;

85.  prima na znanje namjeru talijanskog predsjedništva Europskog vijeća, kako je naznačeno u njegovu programu, da otvori raspravu o automatskim stabilizatorima na razini EU-a, s posebnim naglaskom na mogućoj uspostavi sustava naknada za nezaposlene u europodručju;

86.  naglašava važnost aktivnih i uključivih politika tržišta rada kao strateškog alata za poticanje zapošljavanja u sadašnjem kontekstu; duboko je zabrinut zbog toga što je nekoliko država članica, unatoč sve većoj stopi nezaposlenosti, smanjilo proračunska sredstva za financiranje aktivnih i uključivih politika tržišta rada; poziva države članice da prošire područje primjene i povećaju učinkovitost aktivnih politika tržišta rada, uz blisku suradnju sa socijalnim partnerima;

87.  pozdravlja donošenje Odluke br. 573/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o pojačanoj suradnji javnih službi za zapošljavanje; prima na znanje prijedlog uredbe o EURES-u (Europski portal za radnu mobilnost) iz siječnja 2014.; poziva Parlament i Vijeće da hitno razmotre reformu kako bi EURES mogao postati učinkovit instrument jačanja mobilnosti radne snage unutar EU-a u skladu s odredbama iz Uredbe (EU) br. 1296/2013 i u cilju promicanja raznolikosti; podsjeća da mobilnost mora ostati dobrovoljna i da se zbog nje ne smiju smanjiti nastojanja za otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta i mjesta osposobljavanja u svakoj pojedinoj državi članici; naglašava da su pouzdane profesionalne informacije o uvjetima rada i života u drugim državama članicama preduvjet dobrog funkcioniranja Europskoga gospodarskog prostora;

88.  ističe da sve veći broj radnika, posebno mladih, napušta svoju zemlju podrijetla i odlazi u druge države članice u potrazi za zaposlenjem; poziva Komisiju, kao i države članice, da potiče mobilnost radne snage unutar EU-a kako bi se zajamčilo slobodno kretanje, istodobno poštujući načelo jednakog postupanja i čuvajući plaće i socijalne standarde; poziva sve države članice da uspostave socijalne uvjete i uvjete rada koji su usklađeni sa strategijom Europa 2020.;

89.  zabrinut je da znanstvene, tehnološke, inženjerske i matematičke vještine (STEM) neće odgovarati sve brojnijim zahtjevima poduzeća u godinama koje dolaze, čime se smanjuje kapacitet radne snage EU-a za prilagodbu i napredak; poziva države članice da ulažu u modernizaciju sustava obrazovanja i stručnog osposobljavanja, uključujući cjeloživotno učenje, a osobito u programe dvojnog obrazovanja, te da olakšaju prijelaz iz škole na posao;

90.  smatra da postoji potreba za poboljšanjem rukovoditeljskih, upravljačkih i poduzetničkih vještina među mladima kako bi se novim poduzećima i inovativnim poduzećima u ranoj fazi razvoja (start-ups) omogućilo da iskoriste nova tržišta i ostvare svoj potencijal rasta te kako bi mladi ljudi postali poslodavci, a ne samo zaposlenici;

91.  primjećuje da su bankovni zajmovi još uvijek najčešći izvor financiranja u EU-u; vjeruje, međutim, da postoje realne prednosti novih oblika financiranja pomoću inovativnih sustava i putova koji ne uključuju bankarstvo, npr. skupno financiranje, poslovni anđeli za mala i srednja poduzeća, pozajmljivanje „peer to peer”, mikrozajmovi, agencije za lako dostupne mikrozajmove i drugi alati, koji mogu biti ključni izvori ulaganja za rast novoosnovanih poduzeća i malih i srednjih poduzeća te otvaranje radnih mjesta;

92.  pozdravlja smanjenje stopa nezaposlenosti mladih, no ističe da su one i dalje na zabrinjavajućoj razini: 22 % u EU-28 i 23,1 % u europodručju; naglašava zabrinjavajuće razlike među državama članicama (7,8 % u Njemačkoj i Grčkoj (56,3 % u travnju 2014.)); ističe da su porasle i nesigurnost radnih mjesta i podzaposlenost, imajući u vidu da, čak i kad mladi pronađu posao, mnogi od njih – u prosjeku 43 % u usporedbi s 13 % odraslih radnika – često rade u neizvjesnim uvjetima ili nedobrovoljno s ugovorima na nepuno radno vrijeme; također izražava zabrinutost zbog sve većeg broja nezaposlenih mladih beskućnika u mnogim državama članicama;

93.  pozdravlja činjenicu da su jamstva za mlade spomenuta u većini preporuka za pojedine države; poziva Komisiju da pomno prati izazove koji su navedeni u preporukama za pojedine države za 2014. u vezi s kvalitetom ponuda, izostankom aktivnog uključivanja pripadnika skupine NEET, administrativnim kapacitetom javnih službi za zapošljavanje i izostankom djelotvornog sudjelovanja svih relevantnih partnera, utvrđujući pritom najbolje prakse koje bi mogle poslužiti kao mjerilo za poboljšanje programâ; poziva na veću transparentnost u praćenju provedbe i na ambiciozniji pristup u ophođenju s onim državama članicama koje ne ostvaruju napredak, kao i na bolje iskorištavanje pojačanog financiranja na početku razdoblja; u tom pogledu ističe da bi Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo smatrati poticajem svim državama članicama da se koriste Europskim socijalnim fondom za financiranje opsežnijih projekata povezanih s mladima, posebno onih koji se bave siromaštvom i socijalnom uključenošću;

94.  poziva Komisiju da predloži europski okvir kojim će se uvesti minimalni standardi za primjenu jamstava za mlade, uključujući kvalitetu naukovanja i radnih mjesta, dostojne plaće za mlade te pristup službama za zapošljavanje i pristup pravima, i kojim će biti obuhvaćeni mladi u dobi od 25 do 30 godina; poziva države članice da učinkovito iskoriste dostupna sredstva i da bez odlaganja primijene jamstva za mlade; poziva Komisiju i države članice da jamstva za mlade smatraju prioritetom, s obzirom na povećana odobrena proračunska sredstva tijekom prve dvije godine; traži povećanje raspoloživog proračuna tijekom obećane srednjoročne revizije višegodišnjeg financijskog okvira, s obzirom na to da je Međunarodna organizacija rada procijenila da je za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u europodručju potreban iznos od 21 milijarde EUR; to povećanje smatra nužnim ulaganjem s obzirom na goleme godišnje gospodarske gubitke zbog pasivnosti u pogledu nezaposlenosti mladih u iznosu od 153 milijarde EUR, što odgovara 1,2 % BDP-a EU-a (Eurofound, 2012.)(18);

95.  ističe važnost stavljanja naglaska na praktične vještine i dvojnog sustava strukovnog osposobljavanja kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja mladih;

96.  poziva države članice da poboljšaju suradnju između poslovnog i obrazovnog sektora na svim razinama;

97.  podsjeća na preporuku Vijeća iz ožujka 2014. za kvalitativni okvir za pripravništvo kako bi se spriječilo diskriminiranje i iskorištavanje mladih radnika; poziva Komisiju i države članice da u okviru Europskog semestra uvrste te preporuke u nacionalne programe reformi i u preporuke za pojedine države;

98.  sa zabrinutošću primjećuje da su stope nezaposlenosti žena veće od ukupnih stopa (11,7 % u EU-18 i 10,4 % u EU-28, u usporedbi s 11,5 % odnosno 10,2 %); stoga poziva na izradu konkretnih planova s ciljanim mjerama za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za žene; poziva na promicanje jednakost spolova u preporukama i ističe da se drugim preporukama ne smije ugroziti povećanje jednakosti spolova i sudjelovanje žena na tržištu rada; poziva na donošenje konkretnih preporuka u cilju smanjenja razlike u plaćama i mirovinama između spolova, koja nije samo opterećenje za gospodarstvo i konkurentnost nego i znak društvene nepravde;

99.  pozdravlja preporuke za rješavanje problema niskog udjela žena na tržištu rada; poziva Komisiju da u sljedeći godišnji pregled rasta uvrsti širi aspekt rodne jednakosti koji se ne odnosi samo na stope zaposlenosti; poziva Komisiju i države članice da se dotaknu problema podijeljenosti na tržištu rada i nejednake raspodjele obiteljskih obveza; poziva na uspostavljanje pristupačnih i kvalitetnih javnih usluga na području skrbi za djecu i uzdržavane osobe kojima će se njegovateljima, osobito ženama, omogućiti povratak na posao i olakšati usklađivanje profesionalnog i privatnog života;

100.  poziva države članice da posebnu pozornost posvete visokim stopama nezaposlenosti među skupinama u nepovoljnom položaju te da prioritet daju pristupu tržištu rada odnosno integraciji na to tržište i usmjeravanju politika pristupa i integracije jer je zaposlenje ključ uspješne integracije;

101.  duboko je zabrinut zbog toga što su stope nezaposlenosti dugotrajno nezaposlenih osoba i starijih radnika veće i što se oni suočavaju s dodatnim poteškoćama pri povratku na tržište rada; poziva države članice da u potpunosti iskoriste Europski socijalni fond kako bi pomogle tim radnicima da se uspješno vrate na tržište rada;

102.  sa zabrinutošću primjećuje da se zaposlenicima starijima od 40 godina često ne omogućava odgovarajuće osposobljavanje i daljnja izobrazba na radnom mjestu; stoga poziva poslodavce, socijalne partnere i nacionalne vlade da provedu koncepte za istinsko cjeloživotno učenje i ispitivanja stanja na tržištu rada kako bi se kvalificiranost starijih radnika što prije osjetno poboljšala;

103.  pozdravlja preporuke za pojedine države, čiji je cilj povećanje primjerenosti i područja primjene sustava minimalnog dohotka, sigurnosnih mreža i socijalne zaštite te nekoliko takvih preporuka koje se odnose na politike uključivanja na tržište rada; međutim, smatra da neujednačen i slab rast koji Komisija očekuje 2014. i 2015. neće biti dovoljan za rješavanje problema učinka krize i njezinih posljedica na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.; poziva države članice da pomno prate preporuke, da ih provedu i da u okviru svojih nacionalnih planova reformi predlože konkretne, ciljane mjere kako bi se riješio problem siromaštva, a posebno beskućništva i siromaštva djece;

104.  poziva Komisiju da bolje poveže Europski semestar sa socijalnim ciljevima strategije Europa 2020.; smatra da bi se u okviru nacionalnih programa reformi trebala podnositi izvješća o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva na području siromaštva, u kojima bi se pokazao doprinos ostvarenju zajedničkoga glavnog cilja na području siromaštva u sklopu strategije Europa 2020.; poziva Komisiju da u budućnosti svim državama članicama izda preporuke za pojedine države za borbu protiv siromaštva; poziva države članice da pripreme konkretne mjere za socijalnu uključenost i borbu protiv diskriminacije u cilju smanjenja siromaštva, posebno usmjerene na skupine s najvišim rizikom za socijalnu isključenost; poziva države članice da provedu sveobuhvatnu strategiju aktivnog uključivanja osiguravanjem minimalnog dohotka i sustava socijalnog osiguranja u skladu s vlastitim nacionalnim praksama, uključujući odredbe kolektivnih ugovora ili nacionalnog zakonodavstva;

105.  poziva države članice da, u svjetlu preporuke Vijeća od 9. i 10. prosinca 2013. o učinkovitim mjerama integracije Roma u državama članicama, provedu dugoročne, ciljane i integrirane mjere za smanjenje razine društvene i gospodarske marginalizacije romskih zajednica, posebno usvajanjem mjera za integraciju Roma na tržište rada, također pojačanim vezama između socijalne pomoći i aktivacije, povećanjem broja romske djece koja pohađaju školu i smanjenjem ranog napuštanja školovanja;

106.  poziva Komisiju da hitno počne rješavati pitanje zabrinjavajućeg porasta siromaštva djece diljem EU-a uvođenjem jamstva protiv siromaštva djece; smatra da je to jamstvo iznimno važno radi zaštite djece pogođene posljedicama trenutačne gospodarske i socijalne krize;

107.  žali zbog činjenice da su preporuke Komisije o mirovinama sastavljene bez uzimanja u obzir stajališta Parlamenta o relevantnim zelenim i bijelim knjigama; ističe da je za mirovinske reforme potrebna nacionalna politička i socijalna kohezija i da je, kako bi bile uspješne, o njima potrebno pregovarati sa socijalnim partnerima te da nužne sveobuvatne reforme mirovinskih sustava država članica treba osmisliti, sastaviti i usvojiti imajući u vidu njihovu održivost, ne ugrožavajući pritom primjerenu razinu mirovina i postupajući u potpunosti u skladu s gospodarskim i socijalnim prioritetima strategije Europa 2020.;

108.  žali zbog toga što se u vrlo malom broju preporuka za pojedine države razmatra pitanje siromaštva zaposlenih ili beskućništva; ističe da se pojavljuju novi oblici siromaštva kojima su pogođene srednja i radnička klasa, pri čemu zbog poteškoća u otplaćivanju hipoteke raste broj deložacija i ovrha; poziva Komisiju da se u Godišnjem pregledu rasta za 2015. eksplicitno osvrne na siromaštvo zaposlenih i siromaštvo među ljudima koji imaju ograničene poveznice ili nemaju poveznice s tržištem rada; preporučuje da Komisija i države članice provedu integrirane politike kojima se potiče socijalno i pristupačno stanovanje, djelotvorne preventivne politike usmjerene na smanjivanje broja deložacija i politike rješavanja problema energetskog siromaštva, koje je također u porastu;

109.  pozdravlja činjenicu da se u nekim preporukama za pojedine države razmatraju borba protiv siromaštva djece i pristupačne usluge skrbi o djeci, ali poziva na izradu većeg broja politika koje bi se odnosile na obitelji s niskim primanjima; poziva na izradu većeg broja preporuka o strategijama socijalne uključenosti, između ostalog o borbi protiv ekstremnih oblika siromaštva kao što je beskućništvo;

110.  prima na znanje podršku Komisije u strategijama aktivnog uključivanja; međutim, smatra da tim strategijama moraju biti obuhvaćene mjere za integriranje osoba s invaliditetom i smanjenom radnom sposobnošću na tržište rada; potiče države članice da razmotre dodanu vrijednost poticanja poslodavaca da zaposle one koji su najviše udaljeni od tržišta rada razvijanjem uravnoteženog spoja odgovornosti i mreža potpore u koji su uključeni svi bitni sudionici u razvoju politika tržišta rada država članica;

111.  traži da se, s obzirom na visoke stope siromaštva, ocijeni jesu li sredstva koja se izdvajaju za Fond za europsku pomoć najugroženijima dostatna, i ako nisu, da se razmotri mogućnost povećanja financiranja tijekom srednjoročne revizije višegodišnjeg financijskog okvira;

112.  slaže se s Komisijom da države članice moraju rješavati pitanje beskućništva uz pomoć sveobuhvatnih strategija utemeljenih na prevenciji, pristupa usmjerenih na stambeno zbrinjavanje, revizije uredbi i praksi povezanih s deložacijom i okončanja kriminalizacije beskućnika; poziva na poboljšanje transnacionalne razmjene najboljih praksi i uzajamnog učenja te u tom kontekstu prepoznaje ulogu programa Progress;

113.  pozdravlja preporuku da se ulaže u obrazovanje, ali izražava zabrinutost zbog toga što je više od 20 država članica smanjilo izdatke za obrazovanje u relativnom smislu (kao postotak BDP-a), ugrožavajući tako svoj potencijal za rast i otvaranje radnih mjesta te svoju konkurentnost; ističe da će se smanjivanjem tih ulaganja povećati strukturna slabost EU-a, uzimajući u obzir neusklađenost između sve veće potrebe za visokokvalificiranim radnicima i činjenice da je trenutačno u mnogim državama članicama velik udio radne snage niskokvalificiran;

114.  prima na znanje preporuku Komisije da se reformiraju sustavi zdravstvene zaštite kako bi ispunili svoj cilj da se na ekonomičan način omogući univerzalan javni pristup visokokvalitetnoj skrbi te kako bi se zajamčila njihova financijska održivost;

115.  ponovno poziva na veću i strukturiranu uključenost dionika civilnog društva na nacionalnoj razini i razini EU-a kako bi se očuvala legitimnost i povećala učinkovitost procesa Europskog semestra; u tom se pogledu raduje što Komisija planira uključiti socijalne partnere u kontekst Odbora za socijalni dijalog prije donošenja Godišnjeg pregleda rasta za 2015.;

116.  kritizira činjenicu da nisu sve države članice uključile i nacionalni parlament i nacionalne socijalne partnere u izradu nacionalnih programa reformi; poziva države članice da u svoje nacionalne programe reformi uvrste detaljan pregled o tome tko je i na koji način bio uključen; poziva Komisiju da razmotri različite nacionalne prakse u pogledu parlamentarnih postupaka i uključenosti dionika u Europskom semestru;

Proračunska politika

117.  iznova naglašava važnu ulogu proračuna EU-a u poticanju održivog rasta i otvaranja novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža u EU-u doprinoseći tako smanjenju društvenih nejednakosti; posebno podsjeća da se, čak i ako se u obzir ne uzima njegova uloga katalizatora za ulaganja, nekih 60 % proračuna EU-a izravno odvaja za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.; ističe nadalje da mnogi programi za razdoblje 2014. − 2020. sadrže inovativne financijske instrumente koji bi mogli imati ključnu ulogu u pružanju potpore privatnim i javnim ulaganjima u državama članicama, posebno kada je riječ o dugoročnim ulaganjima koja se smatraju općeprihvaćenim političkim prioritetima;

118.  podsjeća da je na početku novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) potrebna brza i učinkovita provedba novih programa kako na razini EU-a tako i na razini država članica kako bi se omogućilo da se tim programima doprinosi procesu gospodarskog oporavka; poziva na posebno brzu provedbu programa planiranih za prve godine VFO-a, kao što su Obzor 2020., COSME, Erasmus+ i Inicijativa za zapošljavanje mladih; naglašava činjenicu da ti programi imaju učinak poluge te sinergijsku i katalizatorsku ulogu u odnosu na nacionalne investicijske politike te na rast i otvaranje radnih mjesta; naglašava potrebu za brzim pokretanjem kohezijske politike za razdoblje 2014. − 2020. (u pogledu već potpisanih sporazuma o partnerstvu, dogovorenih operativnih programa i isplaćenih predfinanciranja); još jednom ističe ulogu koju kohezijska politika ima u pružanju potpore rastu i otvaranju radnih mjesta na području čitavog EU-a; u tom pogledu poziva države članice da se pobrinu da financijska sredstva EU-a budu namijenjena, kada je god to moguće, projektima kojima se promiče otvaranje radnih mjesta, posebno onih za mlade, te održiv rast i konkurentnost; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog dosad nezabilježene razine nepodmirenih obveza, koje se većinom odnose na kohezijsku politiku, te visokog rizika od opoziva odobrenih sredstava s kojim su suočene određene države članice u odnosu na financiranja iz prethodnog programskog razdoblja;

119.  podržava i Jamstvo EU-a za mlade i predloženu Inicijativu za zapošljavanje mladih kao ključna sredstva u borbi protiv izrazito visoke razine nezaposlenosti mladih; pozdravlja nedavne korake koje je poduzela Komisija kako bi pomogla državama članicama u brzom programiranju mjera koje se financiraju u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva Komisiju i države članice da osiguraju pravilnu, djelotvornu, brzu i pravovremenu provedbu tih programa;

120.  naglašava činjenicu da je za poticanje otvaranja radnih mjesta, rasta i konkurentnosti EU-a potrebno poticati izgradnju lanaca vrijednosti u Europskoj uniji te europska poduzeća, uključujući MSP-e, snažnije uključiti u sve razine lanaca vrijednosti; podsjeća na činjenicu da bi takvim politikama trebala biti obuhvaćena poduzeća svih veličina, da bi one trebale biti usmjerene na održavanje lanca proizvodnje u Europi, da bi se njima trebali podupirati sektori s velikim potencijalom za rast, s posebnim naglaskom na inovacije, vještine, održivost, poduzetništvo i kreativnost, te da bi se njima trebao omogućiti dostatni rast i bogatstvo u cilju porasta broja otvorenih radnih mjesta;

121.  naglašava činjenicu da u vrijeme kada mnoge države članice znatno ovise o jednom jedinom dobavljaču energije, uključujući njih šest koje u potpunosti ovise o Rusiji kada je riječ o prirodnom plinu, također je u cilju promicanja i očuvanja radnih mjesta potrebno smanjiti osjetljivost EU-a na vanjske energetske šokove, što dokazuje trenutna kriza u Ukrajini; u tom pogledu pozdravlja zaključke sa sastanka Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014. te očekuje da će se tim zaključcima najkasnije u listopadu 2014. priložiti ambiciozne srednjoročne do dugoročne mjere za poboljšanje energetske sigurnosti EU-a;

122.  naglašava činjenicu da su niske gornje granice za plaćanja za 2014. – 2020. i dalje ključni problem za proračun EU-a te da negativno utječu na gospodarski oporavak s obzirom da kasna plaćanja prvenstveno štete izravnim korisnicima; podsjeća da je u okviru provedbe potrebno osigurati pravovremen i uredan tijek plaćanja kako bi se istovremeno ispunila i plaćanja koja proizlaze iz prethodnih obveza i ona koja proizlaze iz predfinanciranja za brzo pokretanje novih programa, te da je potrebno izbjeći bilo kakvo neuobičajeno prebacivanje nepodmirenih obveza u proračun za 2015.; u vezi s tim potiče Vijeće da usvoji cjelokupan nacrt izmjene proračuna br. 3/2014 kako ga je podnijela Komisija da bi proračun EU-a imao maksimalan učinak u pogledu ulaganja na terenu; ističe da bi u slučaju da nacrti izmjene proračuna br. 2, 3 i 4 budu usvojeni bez izmjene, posljedica bio ukupan proračunski učinak od samo 106 milijuna EUR dodatnih doprinosa bruto nacionalnog dohotka (BND), koje države članice moraju staviti na raspolaganje kako bi se osigurala dostatna razina odobrenih sredstava za plaćanje u 2014. za pokrivanje postojećih zakonskih obveza Unije; naglašava svoju odlučnost da nastavi s praćenjem općeg stanja plaćanja i nepodmirenih obveza te da u potpunosti iskoristi sva sredstva fleksibilnosti koja su utvrđena uredbom o VFO-u i povezanim interinstitucijskim sporazumom; ističe činjenicu da će se pitanje stalnih poteškoća u vezi s plaćanjima iz proračuna EU-a trebati rješavati na održiv način tijekom postizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. − 2020., koju što prije treba pokrenuti nova Komisija, koja će mandat preuzeti 1. studenog 2014. godine;

123.  podsjeća na svoje stajalište da se fiskalno stanje država članica može olakšati novim sustavom vlastitih sredstava za financiranje proračuna Unije kojim će se smanjiti doprinosi iz BND-a i tako omogućiti državama članicama da budu uspješne u svojim konsolidacijskim naporima bez ugrožavanja financiranja EU-a za podupiranje ulaganja u mjere za gospodarski oporavak i reforme; podsjeća na činjenicu da je Komisija podnijela više zakonodavnih prijedloga radi izmjene sustava vlastitih sredstava, ali da se do sada nažalost o njima u Vijeću nije ozbiljno raspravljalo; stoga ističe važnost koju pridaje novoj skupini na visokoj razini za vlastita sredstva, što bi trebalo potaknuti pravu reformu financiranja EU-a;

124.  potiče Komisiju da u okviru svog Godišnjeg pregleda rasta za 2015., koji će se objaviti u studenom 2014., naglasi ulogu proračuna EU-a u postupku Europskog semestra i u potpunosti se posveti toj temi tako što će pružiti konkretne činjenične podatke o njegovim pokretačkim, katalizatorskim, sinergičkim i komplementarnim učincima na ukupne javne rashode na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

125.  nadalje poziva Komisiju da u svom sljedećem Godišnjem pregledu rasta pruži cjelovitu i potpunu sliku onoga što je postignuto provedbom Pakta za rast i zapošljavanje, koji je Europsko vijeće usvojilo na sastanku u lipnju 2012. radi prevladavanja gospodarske i fiskalne krize, te da predstavi nove prijedloge o ulozi koju bi proračun EU-a mogao imati u daljnjem stvaranju pametnog, održivog, uključivog i resursno učinkovitog rasta kojim se otvaraju radna mjesta;

126.  pozdravlja predanost novoizabranog predsjednika Komisije da ostvari plan od 5. prosinca 2012. pod nazivom „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”; vjeruje da sva dodatna financiranja ili dodatni instrumenti, kao što je mehanizam solidarnosti, moraju biti sastavni dio proračuna EU-a, no iznad usuglašenih gornjih granica VFO-a.

Unutarnje tržište

127.  poziva na stvaranje istinskog unutarnjeg energetskog tržišta u okviru kojeg se jamči jednak pristup tržištu, visoka razina zaštite potrošača i pristupačno tržište, osobito za mala i srednja poduzeća;

128.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave tako da do kraja provedu reforme svojih zakonodavstava o javnoj upravi, pruže brojnije i dostupnije digitalne usluge za građane i poslovne subjekte, da smanje troškove i povećaju učinkovitost, olakšaju prekograničnu suradnju i primijene okvire za interoperabilnost za javne uprave; ističe da bi potpuna i brza provedba zakonodavstava EU-a na području javne nabave i koncesija pružila odličnu priliku za jačanje inovacija i pristupa malih i srednjih poduzeća i za modernizaciju javne uprave, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, tako što bi se povećala kvaliteta, učinkovitost i transparentnost javne potrošnje i ulaganja;

Politika zaštite okoliša

129.  naglašava činjenicu da se ozelenjivanjem gospodarstava EU-a doprinosi dugoročnom rastu otpornom na krize, povećava konkurentnost i otvaraju radna mjesta, a istovremeno se povećavaju energetska sigurnost i energetska neovisnost Unije, te da zeleno gospodarstvo treba shvatiti kao jedan od glavnih pokretača gospodarskog razvoja;

o
o   o

130.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, vladama država članica, Komisiji, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12. (2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41. (3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8. (4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33. (5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25. (6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1. (7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0240. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036. (9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130. (10) SL L 140, 27.5.2013., str. 11. (11) SL L 140, 27.5.2013., str. 1. (12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129. (13) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (14) SL C 51 E, 22.2.2013., str 101. (15) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0043. (16) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130. (17) Usvojeni tekstovi : P7_TA(2013)0205. (18) Eurofound (2012.), „Skupina NEET: mladi koji nisu u radnom odnosu niti u sustavu obrazovanja i izobrazbe: značajke, troškovi i politička rješenja u Europi”, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg.