Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2779(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0252/2014

Podneseni tekstovi :

B8-0252/2014

Rasprave :

PV 25/11/2014 - 5
CRE 25/11/2014 - 5

Glasovanja :

PV 25/11/2014 - 7.7
CRE 25/11/2014 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0060

Usvojeni tekstovi
PDF 267kWORD 103k
Utorak, 25. studenog 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Zapošljavanje i socijalni aspekti strategije Europa 2020.
P8_TA(2014)0060B8-0252/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020. (2014/2779(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)0130),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji Europa 2020.(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: Analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – Doprinos godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. studenog 2011. o europskoj platformi protiv siromaštva i društvene isključenosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(3),

–  uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020. (O-000076/2014 – B8‑0035/2014 i O-000077/2014 – B8‑0036/2014),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da cjeloviti pristup strategije Europa 2020. naglašava načelo da se pametan, održiv i uključiv rast ne može postići bez ostvarenja svih pet glavnih ciljeva;

B.  budući da unatoč sveobuhvatnosti strategije Europa 2020. društveni učinak mjera fiskalne konsolidacije i potrebe da se očuva odgovarajuća razina socijalnih ulaganja kao čimbenika za poticanje razvoja i rasta još uvijek nije dovoljno prepoznat na drugim područjima politike;

C.  budući da EU još uvijek nije postigao glavne ciljeve strategije Europa 2020. za zapošljavanje i smanjenje siromaštva;

D.  budući da od uvođenja strategije Europa 2020., 2010. godine, razina nezaposlenosti u nekim državama članicama kontinuirano raste, a stopa nezaposlenosti u 28 država članica EU-a u 2014. je dostigla zabrinjavajuću razinu od 10,1 %, s 24,6 milijuna nezaposlenih u Uniji i porastom broja zaposlenih osoba na rubu siromaštva; budući da je još veća razina nezaposlenosti zabilježena u najudaljenijim regijama u kojima prosječna stopa nezaposlenosti iznosi 24 %, a prosječna stopa nezaposlenosti mladih 51 %(4);

E.  budući da se broj osoba kojima prijete siromaštvo ili društvena isključenost od 2008. povećao za 10 milijuna odnosno na više od 122,6 milijuna te da je danas time pogođena svaka četvrta osoba; budući da su u porastu i razlike među državama članicama; budući da prosječna stopa rizika od siromaštva u EU-u iznosi 24,8 %, a ista stopa za djecu (do 18. godine starosti) iznosi 28 %, te budući da su te brojke porasle otkad je 2010. uvedena strategija Europa 2020.;

F.  budući da je stopa siromaštva osoba s invaliditetom 70 % viša od prosječne, dijelom i zbog ograničena pristupa zapošljavanju;

G.  budući da je potrebno zapošljavanje dodatnih 16 milijuna građana za postizanje cilja stope zaposlenosti od 75 % u 2020. godini;

H.  budući da se, prema posljednjim predviđanjima Komisije, očekuje da će pad stope nezaposlenosti biti zanemariv, to jest 10,4 % u 2015.;

I.  budući da su visoke stope nezaposlenosti u Europske unije povezane sa smanjenjem njezinih industrijskih i proizvodnih temelja;

J.  budući da se mora nastaviti s reformama kako bi se ispunili zahtjevi građana koji se odnose na zapošljavanje i socijalna pitanja;

K.  budući da razlike u stopama zaposlenosti između država članica i regija rastu, što dovodi do polarizacije EU-a na središte i periferiju zbog čega postoji rizik od stvaranja dugoročnih socijalnih neravnoteža;

L.  budući da u članku 174. UFEU-a stoji da EU treba razvijati i provoditi aktivnosti koje vode jačanju njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, uključujući u regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama;

M.  budući da su neke države članice, kako bi prevladale krizu, znatno smanjile javnu potrošnju u trenutku kada je porasla potreba za socijalnom zaštitom uslijed povećanja broja nezaposlenih; budući da je unutar nacionalnih proračuna iznos sredstava namijenjenih za socijalno osiguranje dodatno smanjen zbog smanjenja iznosa uplaćenih doprinosa nakon gubitka velikog broja radnih mjesta ili smanjenja plaća, čime se ozbiljno ugrožava europski socijalni model;

N.  budući da regije izložene ozbiljnim prirodnim ili demografskim poteškoćama često imaju niže stope zaposlenosti i teži pristup javnim uslugama kao što su obrazovanje ili zdravstvo;

O.  budući da stopa nezaposlenosti mladih ostaje pitanje koje uzrokuje sve veću zabrinutost i da je dostigla zabrinjavajuću razinu od 23,3 % (prosjek u EU-u u 2013.), dok više od 40 % mladih radi na ugovore na određeno vrijeme, a gotovo 25 % njih radi na pola radnog vremena;

P.  budući da su nezaposlenost i nezaposlenost mladih povezane i s nedostatkom učinkovitih mjera za poticanje javnih ulaganja na području inovacija, istraživanja i razvoja, stručnog osposobljavanja i vještina, koje pokreću gospodarski rast i ekonomiju razmjera;

Q.  budući da je Komisija u veljači 2013. donijela paket mjera za socijalna ulaganja;

R.  budući da su u okviru strategije Europa 2020. preporuke po državama članicama čiji je cilj bilo promicanje zaposlenosti žena upućene na 13 država članica;

S.  budući da je za povećanje stope zaposlenosti žena u nekim državama uglavnom zaslužan porast rada sa skraćenim radnim vremenom; budući da, kad se računa u ekvivalentima punog radnog vremena, u EU-u je zaposleno tek 53,5 % ženske radne snage; budući da je 2012. bilo 32,9 % žena koje rade na skraćeno radno vrijeme, u usporedbi s 8,4 % muškaraca;

T.  budući da se sredstvima Europskog socijalnog fonda podupiru nastojanja da se ciljevi strategije Europa 2020. ostvare mjerama za borbu protiv nezaposlenosti s posebnim naglaskom na mlade; budući da bi se paket investicija vrijedan 300 milijardi EUR koji je obećao Jean-Claude Juncker trebao iskoristiti za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.; budući da treba posvetiti posebnu pažnju smanjenju siromaštva i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta;

U.  budući da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 27. lipnja 2014. naglasilo da je trenutna razina nezaposlenosti u EU-u neprihvatljivo visoka te se stoga dogovorilo oko strateškog programa s posebnim naglaskom na zapošljavanje, rast i konkurentnost;

V.  budući da, unatoč tome što će EU prema planu ostvariti ciljeve povezane s prekidom školovanja, i dalje postoje velike razlike u stopama prekida školovanja u državama članicama; budući da će se smanjenjem stope prekida školovanja povećati zapošljivost mladih;

W.  budući da nejednakost dohotka raste s obzirom na to da je 20 % onih s najvišom stopom dohotka 2012. zaradilo 5,1 puta više nego 20 % onih s najnižom stopom dohotka, što je još jedan pokazatelj sve većih socijalnih razlika unutar i između država članica; budući da takav rast nejednakosti predstavlja rizik od destabilizacije društava u Europi te mu se mora pristupiti donošenjem mjera za pokretanje rasta u području zapošljavanja i pristupa javnom znanju te stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta;

X.  budući da se posebna pažnja treba posvetiti rodno osviještenoj politici i politikama usmjerenima na žene kako bi se postigli glavni ciljevi strategije Europa 2020. koji se odnose na zapošljavanje i smanjenje siromaštva i uklonile ukorijenjene rodne nejednakosti u smislu nezaposlenosti i siromaštva;

Y.  budući da će demografski izazovi i starenje stanovništva i dalje utjecati na sposobnost država članica za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

Z.  budući da Komisija upućuje na makroekonomsku neravnotežu i razlike u uspješnosti tržišta rada u pojedinim državama članicama, posebno u vezi s nezaposlenošću mladih;

AA.  budući da samo povećanje gospodarskog rasta ne jamči dostojnija radna mjesta, smanjenje siromaštva ili društvenih nejednakosti, nego zahtijeva odgovarajuće političke odluke da bi se postigli ti ciljevi;

AB.  budući da se unatoč bliskoj međusobnoj povezanosti socijalne politike, politike zapošljavanja te fiskalne i gospodarske politike Odbor za socijalnu zaštitu, Odbor za zapošljavanje, Odbor za ekonomsku politiku i Gospodarski i financijski odbor tim pitanjima i dalje bave relativno odvojeno te sprečavaju objedinjeno oblikovanje politike;

1.  izražava žaljenje zbog toga što su postojeće politike isključivo usmjerene ka gospodarskom rastu, a ne naglašava se potreba za uključivim, održivim pristupom utemeljenim na pravima; naglašava da se korist koja proizlazi iz rasta mora osjetiti u cijelom društvu kako bi on postao održiv;

2.  izražava žaljenje što godišnji pregledi rasta i preporuke po državama članicama koji su dosad donošeni kao dio godišnjih ciklusa Europskog semestra nisu dovoljno usklađeni s ciljevima zapošljavanja, smanjenja siromaštva i obrazovnim ciljevima strategije Europa 2020.; žali što se nije uzela u obzir važnost sustava socijalnog osiguranja kao ključnih instrumenata za stabilizaciju gospodarstva i društva i za smanjenje siromaštva; poziva na odlučnija nastojanja u usmjeravanju i usklađivanju politika EU-a kako bi se pridonijelo jačanju jedinstvenog tržišta u smislu uklanjanja prepreka u njegovu djelovanju i korištenju njegova potencijala za pokretanje pametnog, održivog i uključivog rasta i stvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da osigura ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. kao prioritet budućih preporuka po državama članicama;

3.  potvrđuje trenutačni rad na „nadilaženju rasta”, što se vidi na primjeru rada talijanskoga predsjedništva, i smatra da bi to trebalo pridonijeti reviziji strategije Europa 2020.; podsjeća na svoje stajalište izraženo u rezoluciji od 8. lipnja 2011. o „BDP-u i ostalom – mjerenje napretka u svijetu koji se mijenja”(5);

4.  poziva na to da se u strategiju Europa 2020. uvede obvezno načelo komparativnog učenja u politikama država članica EU-a, posebno u pogledu europskoga tržišta rada; to bi značilo provođenje učinkovitog praćenja i bilježenja modela i metoda najbolje prakse u Europi koji su usmjereni na smanjenje stope nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih; to bi trebalo rezultirati postavljanjem mjerila i poretka svih odgovarajućih nacionalnih primjera, što bi trebalo dovesti do konkretnih političkih posljedica koje će sve države članice EU-a izvući iz tih spoznaja;

5.  poziva države članice na ambiciozniji i konkretniji pristup prilikom prenošenja ciljeva strategije EU-a u vlastite ciljeve na nacionalnoj razini; posebice poziva da se ciljevi zapošljavanja, ciljevi za smanjenje siromaštva i obrazovni ciljevi podijele po dobnim i rodnim skupinama kako bi se olakšala usporedba s referentnim vrijednostima;

6.  smatra da je ostvarenje ciljeva ponovne industrijalizacije najvažnije za konkurentnost EU-a te da bi ponovno pokretanje prave europske industrijske politike moglo potaknuti rast i stvoriti nova kvalitetna radna mjesta;

7.  poziva na uvođenje sustava dvojnog obrazovanja, u fleksibilnom obliku na nacionalnoj ili regionalnoj razini, i na osnivanje učinkovite službe za zapošljavanje povezane s europskom mrežom; nadalje poziva na primjenu istinskih ideja i mjera cjeloživotnog učenja na tržištu rada kako bi se poboljšala razina stručnosti starijih radnika;

8.  podsjeća na važnost socijalnih partnera kada se radi o politikama tržišta rada te naglašava da bi savjetovanje s njima trebalo biti sastavni dio procesa; stoga poziva Vijeće, Komisiju i države članice da više uključe socijalne partnere kako bi se osigurala uspješna provedba strategije Europa 2020.;

9.  poziva na stvaranje platforme socijalnih partnera radi udruživanja interesa poslodavaca i zaposlenika;

10.  poziva Komisiju i države članice da svako povećanje stope zaposlenosti osiguraju povećanjem broja kvalitetnih radnih mjesta u europskome gospodarstvu;

11.  žali zbog činjenice što su do povećanja stope zaposlenosti dosad uvelike doveli nesigurni oblici zapošljavanja kao što su ugovori bez radnog vremena, lažno samozapošljavanje i nedobrovoljno zapošljavanje na pola radnog vremena; boji se da takva radna mjesta radnicima ne omogućuju dostojan život i odgovarajuća radnička prava;

12.  naglašava da je kvaliteta radnog mjesta važna da bi se zaposlio veliki broj osoba i da bi im se omogućilo da duže rade, te je stoga presudan čimbenik za postizanje cilja strategije Europa 2020. koji se odnosi na zapošljavanje; stoga smatra da bi se pokazatelji zaposlenosti trebali usredotočiti ne samo na broj osoba koje se zaposle, nego i na kvalitetu rada kako bi se pružila prava slika nacionalnih tržišta rada;

13.  smatra da bi sve države članice trebale podnijeti nacionalna izvješća o godišnjem napretku k ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; osim toga poziva Komisiju da dostavi godišnje izvješće o napretku provedbe strategije Europa 2020. i svih glavnih ciljeva;

14.  pozdravlja prvu primjenu tablice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja u ovogodišnjem ciklusu; poziva na uključenje dodatnih pokazatelja poput razine siromaštva među djecom, pristupa zdravstvu i beskućništva; poziva na provođenje dodatne analize karakteristika podskupina stanovništva država članica koje žive u siromaštvu kako bi politička nastojanja bila usmjerenija; poziva države članice i EU da se koriste tablicom ključnih pokazatelja kao mehanizmom ranog upozoravanja u cilju razrade primjerenih politika;

15.  poziva na rebalans strategije Europa 2020. u pogledu financijskih i ekonomskih prioriteta s jakim socijalnim prioritetima kako bi se omogućile socijalne politike; naglašava da u procesu Europskog semestra razmatranja o zapošljavanju i socijalna razmatranja treba staviti na istu razinu s makroekonomskim razmatranjima; nadalje poziva na organiziranje zajedničkih sjednica Vijeća EPSCO i ECOFIN s ciljem postizanja usklađenog stajališta;

16.  smatra da se cilj stvaranja kvalitetnog zapošljavanja i kvalitetnih radnih mjesta, kao i učinkovitost resursa, mora učiniti djelotvornijim i vidljivijim u vodećim inicijativama u okviru Europe 2020., posebice u okviru inicijativa Resursno učinkovita Europa, Unija inovacija, Digitalni plan i Industrijska politika, između ostalog, uvrštavanjem mjerljivih pokazatelja zapošljavanja u mjerodavnim barometrima;

17.  nadalje, smatra da je veoma važno da se u budućoj provedbi ključnih pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja uključenih u tablicu pokazatelja sustavno razlikuje između muškaraca i žena;

18.  poziva Europsko vijeće da pod hitno dovrši reformu ekonomske i monetarne Unije (EMU), posebno putem ex-ante usklađivanja glavnih budućih gospodarskih reformnih planova, procjene socijalnog utjecaja i povezanih mehanizama solidarnosti; poziva na potporu takvoj koordinaciji putem opsežne ex-ante i ex-post procjene socijalnog utjecaja i rodnog utjecaja;

19.  podsjeća da se, prema Eurofoundu, trošak NEET-ova (gubici prihoda, gubici poreznih prihoda i povećano trošenje za isplatu socijalne pomoći) u EU-u povećao sa 153 milijarde u 2011. godini na 162 milijarde u 2012. te je, prema Međunarodnoj organizaciji rada, potrebna ukupno 21 milijarda EUR kako bi se pridonijelo rješenju problema nezaposlenosti mladih u europodručju; stoga smatra da je potrebno veće financiranje EU-a kako bi se postigao cilj zaposlenosti od 75 % koji je određen u strategiji Europa 2020.; naglašava da pojačano financiranje na početku proračunskog razdoblja nije svjež novac i sa sobom nosi opasnost da se financiranje koncentrira na početku kada je potrošnja niska te prestaje u vrijeme visoke potrošnje, čime se korisnicima projekta na terenu otežava posao i čini ga nepredvidljivim; nadalje, smatra da postoji potreba za sveobuhvatnim i preciznim smjernicama Komisije za države članice i njihove javne službe za zapošljavanje o prihvatljivosti njihovih programa u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

20.  smatra da države članice moraju bolje reagirati na potrebe tržišta rada, naročito osiguravanjem snažnih poveznica između svijeta obrazovanja i svijeta rada;

21.  poziva Europsku komisiju da usko poveže Europski socijalni fond i druge europske strukturne i investicijske fondove s glavnim zadaćama politike strategije Europa 2020. kako bi se ojačala njihova uloga financijskih stupova te strategije;

22.  naglašava da je potrebno nadzirati provedbu Jamstva za mlade kako bi države članice bile odgovorne za ono što su potpisale u preporuci Jamstva za mlade;

23.  poziva države članice da, radi postizanja ciljeva zapošljavanja od 75 %, poboljšaju rukovoditeljske, upravljačke i poduzetničke vještine među mladima kako bi se novoosnovanim poduzećima omogućilo da iskoriste nova tržišta i tako ostvare svoj potencijal rasta da bi mlade osobe mogle postati poslodavci, a ne samo zaposlenici;

24.  pozdravlja usvajanje programa Inicijative za zapošljavanje mladih u nekim državama članicama; naglašava da iznos od 6 milijardi EUR nije dovoljan za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u EU-u; stoga poziva Komisiju da riješi pitanje financiranja nakon razdoblja 2014. – 2015.;

25.  pozdravlja priopćenje predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera u vezi sa sveobuhvatnim investicijskim programom za borbu protiv nezaposlenosti; naglašava potrebu za povećanjem ulaganja (u infrastrukturu, istraživanje i razvoj, zelena radna mjesta, inovacije i dovršenje procesa stvaranja unutarnjeg digitalnog tržišta) koja za cilj imaju održavanje i otvaranje radnih mjesta u skladu s ulaganjima strategije Europa 2020. i ne vodi računa samo o inputu kako bi uzela u obzir stvarne političke rezultate; naglašava da bi se takva ulaganja u svrhu dugoročne koristi mogla usmjeriti prema kvalitetnim infrastrukturama formalnog i neformalnog obrazovanja kao i uklanjanju prepreka kako bi se poboljšala jednakost pristupa; potiče na povezivanje tih ulaganja s konkretnim ciljevima zapošljavanja i borbom protiv siromaštva, s obzirom na to da su ulaganja u područja poput kvalitetnih javnih službi također bitna za postizanje ciljeva uključivog društva;

26.  poziva Komisiju i države članice da osobito vode računa o najudaljenijim regijama čiji prirodni nedostatci, kao što su udaljenost, geografska rascjepkanost, nestabilna gospodarstva i prirodna ograničenja, vode k povećanim nejednakostima u pogledu pristupa zapošljavanju, radnih mjesta i obrazovanja za stanovništvo u tim regijama; naglašava da te regije stoga trebaju konkretne poboljšane mehanizme za provedbu programa ulaganja da bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. i oslobodio njihov potencijal u smislu ekonomskog i socijalnog razvoja;

27.  poziva države članice da se usredotoče na sektore s visokim potencijalom za rast i otvaranje radnih mjesta poput zelenog sektora, bijelog sektora i informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

28.  predlaže, u kontekstu novog programa ulaganja usmjerenog na borbu protiv nezaposlenosti, usredotočenost na borbu protiv nezaposlenosti mladih koja je danas jedan od najozbiljnijih problema u EU-u; u tu svrhu trebalo bi izdvojiti više sredstava za Erasmus za mlade poduzetnike kako bi se pružila učinkovitija potpora poduzetništvu i mobilnosti mladih, djelotvornom načinu borbe protiv nezaposlenosti mladih, siromaštva i socijalne isključenosti;

29.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da u okvir Europa 2020. uključe i stup koji se odnosi na rod kako bi se mjerio napredak u smanjivanju rodnog jaza u zapošljavanju te iznjedrila preinaka mjera politika iz Godišnjeg pregleda rasta u preporuke po državama članicama;

30.  ponavlja svoj poziv na provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje, uključujući sljedeće: komunikaciju o socijalnom ulaganju za rast i koheziju; preporuku „Ulaganje u djecu – prekidanje kruga prikraćenosti”; radne dokumente službi Komisije o dokazima o demografskim i socijalnim trendovima, o aktivnom uključenju osoba isključenih s tržišta rada, o socijalnim uslugama od općeg interesa, o dugoročnoj skrbi u društvima koja stare, o suočavanju s beskućništvom u Europskoj uniji, o ulaganju u zdravlje i o socijalnom ulaganju preko Europskog socijalnog fonda;

31.  napominje da su se raspored i procedure Europskog semestra razvili na način koji Parlamentu ne osigurava formalnu ulogu u ciklusu te mu stoga ne dopušta dovoljno vremena za raspravu prije proljetnog Europskog vijeća;

32.  poziva države članice da uklone nepotrebno administrativno opterećenje i birokraciju za samozaposlene, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća te da olakšaju uvjete za novoosnovana poduzeća;

33.  ističe potrebu za prebacivanjem poreznog opterećenja s rada na druge oblike održivog oporezivanja radi poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta;

34.  poziva države članice i Komisiju da promiču i poboljšaju mehanizme za mobilnost radne snage, posebice europski portal za poslovnu mobilnost EURES i javne službe za zapošljavanje radi povećanja zaposlenosti i zapošljavanja mladih;

35.  napominje da se ciljevi strategije Europa 2020. tek trebaju ostvariti i smatra da bi se, imajući u vidu ostvarenje tih ciljeva, trebale poduzeti jače mjere da bi se premostio sadašnji jaz; stoga poziva Komisiju da otvori postupak javne rasprave za reviziju Europskog semestra kako bi se poboljšala njegova djelotvornost i legitimnost kao dijela srednjoročnog pregleda, uzimajući u obzir da bi proces Europskog semestra trebao pomoći u provedbi strategije Europa 2020.;

36.  izražava žaljenje što Europsko vijeće u svojoj preliminarnoj raspravi o ocjeni strategije Europa 2020. održanoj 20. i 21. ožujka 2014. nije raspravljalo o glavnom cilju koji se odnosi na smanjenje siromaštva;

37.  traži od Europske komisije da razvije strategiju koja bi integriranim politikama i odgovarajućim socijalnim ulaganjima podržala države članice u rješavanju problema beskućništva;

38.  naglašava da rast nejednakosti kakva se osjeća u EU-u i kakva je dokumentirana u izvješćima država u sklopu Europskog semestra predstavlja veliku opasnost za demokraciju; ukazuje na upozorenja iz MMF-a i Međunarodne organizacije rada da bi daljnji porast nejednakosti u EU-u mogao destabilizirati naša društva; ponavlja svoj poziv za ambicioznijim ciljevima te preciznijim i objektivnijim oblicima mjerenja imajući s ciljem smanjenja nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti, unutar i između država članica, osobito u svjetlu sve većih socijalnih razlika u nekim državama članicama;

39.  poziva države članice da poduzmu hitne mjere kako bi se preokrenuo trend povećanja stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti radi postizanja glavnog cilja strategije Europa 2020., a to je da se broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za najmanje 20 milijuna;

40.  poziva države članice da zajamče pristup tržištu rada i prikladnoj socijalnoj zaštiti za najugroženije društvene skupine;

41.  poziva Komisiju da poduzme nove konkretne mjere u području politika obrazovanja i inovacija kako bi se ojačala komplementarnost između rasta i borbe protiv nejednakosti;

42.  poziva na postavljanje potcilja smanjenja siromaštva djece tijekom srednjoročnog pregleda strategije Europa 2020.;

43.  stoga poziva na upotrebu objektivnih pokazatelja „siromaštva” koji će se moći koristiti u mjerenju stopa siromaštva država članica kako bi se lakše identificiralo one kojima prijeti opasnost od isključenosti;

44.  međutim, podsjeća da pokazatelj siromaštva ne pruža nikakav izravan dokaz doživljene socijalne isključenosti te stoga poziva na poboljšanje mjerila uočene socijalne isključenosti kako bi se bolje razumjeli razlozi socijalne isključenosti i koje skupine su posebno pogođene;

45.  priznaje da su države članice odgovorne za postizanje ciljeva Europa 2020., u skladu s načelom supsidijarnosti, a EU ih podržava u njihovim aktivnostima; smatra da taj proces ima potencija da, uz pomoć stručne revizije i širenjem najbolje prakse, podrži države članice u provedbi neophodnih strukturnih reformi, povećanju fleksibilnosti tržišta rada i osiguravanju uvjeta da bi poduzetnici mogli otvarati radna mjesta; međutim, naglašava važnost pravovremenog djelovanja države članice jer bi izostanak djelovanja imao ozbiljne posljedice diljem EU-a; poziva na uključivanje nacionalnih parlamenata, lokalnih i regionalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu nacionalnih programa reforme, između ostalog i mehanizmima upravljanja na više razina;

46.  žali što je usvojeni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., s izdvajanjem proračunskih sredstava u iznosu od 960 milijardi EUR, predstavljao prvo neto smanjenje u proračunu EU-a dosad; smatra da VFO nije dostatan za pružanje pomoći u postizanju ciljeva zapošljavanja i socijalnih ciljeva strategije Europa 2020.; stoga smatra da je srednjoročni pregled VFO-a iznimno važan za preoblikovanje strateške orijentacije rashoda EU-a u smjeru gospodarskog oporavka s brojnim radnim mjestima;

47.  podsjeća na ulogu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u nadzoru učinkovitog trošenja sredstava Europskog socijalnog fonda, posebice 20 % sredstava dostupnih za socijalnu uključenost i načina na koji su države članice djelotvorno iskoristile ova sredstva ulaganja u postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

48.  naglašava potrebu za preciznijim praćenjem ciljeva zapošljavanja, smanjenja siromaštva te naobrazbe, i za ažurnijom izradom usporedive statistike; stoga poziva na dostavu ažuriranih podataka o nezaposlenosti i pokazatelja „rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti”, osobito na razini NUTS 3, kako bi se ocijenilo stvarno stanje na nacionalnim tržištima rada;

49.  poziva Komisiju da postavi poseban cilj za zapošljavanje mladih i/ili posebne integrirane smjernice za zapošljavanje mladih u sklopu srednjoročnog pregleda strategije Europa 2020.;

50.  poziva na smisleno savjetovanje s civilnim društvom pored socijalnih partnera kako bi ono postalo sustavni element strategije Europa 2020. u svim fazama procesa; poziva Komisiju da izradi smjernice za taj postupak;

51.  naglašava da bi istinsko savjetovanje s dionicima civilnog društva ne samo povećalo demokratsku legitimnost procesa i vjerojatnost za prihvaćenost reformi među građanima te za uspješnost njihove provedbe, nego bi i osnažilo bazu dokaza za procjenu reformi; smatra da bi u tu svrhu Godišnja konvencija o siromaštvu i socijalnoj isključenosti trebala bi biti više usklađena s Europskim semestrom;

52.  poziva Komisiju da uzme u obzir ishod tekuće javne rasprave prije nego objavi konkretne prijedloge za reviziju strategije na pola provedbenog razdoblja; jednako je ustrajan u tome da se o konačnoj odluci prije usvajanja mora savjetovati s Parlamentom

53.  poziva na jaku ambiciju za postizanje ciljeva koji se odnose na klimatske promjene i energetsku održivost jer su oni sastavni dio pametnog, održivog i uključivog rasta;

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, parlamentima država članica i Europskom vijeću.

(1) SL C 236E, 12. 8. 2011., str. 57.
(2) SL C 153E, 31. 5. 2013., str. 57.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010.
(4) Eurostat, Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u, rujan 2014.
(5) SL C 380E, 11. 12. 2012., str. 81.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti