Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 13. studenog 2014. - BruxellesZavršno izdanje
Zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Ani Gomes
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2014/007 IE/Andersen Ireland - Irska
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2014/009 EL/Sprider Stores – Grčka
 Sklapanje Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i RepublikeMoldove
 Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Republike Moldove, s druge strane ***
 Mirovni proces u Sjevernoj Irskoj
 Aktivnosti Turske kojima se stvaraju napetosti u isključivom gospodarskom pojasu Cipra
 Humanitarna situacija u Južnom Sudanu

Zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Ani Gomes
PDF 212kWORD 53k
Odluka Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ani Gomes (2014/2045(IMM))
P8_TA(2014)0046A8-0025/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ani Gomes koji je 8. lipnja 2014. proslijedio zamjenik glavnog državnog odvjetnika Portugalske Republike u vezi s kaznenim postupkom koji je u tijeku na drugom odsjeku Istražnog i kaznenog odjela iz Lisabona (ref. NUIPC 8773/13.4TDLSB) i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 3. srpnja 2014.,

–  nakon saslušanja Ane Gomes u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0025/2014),

A.  budući da je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Portugalske Republike dostavio zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Ani Gomes, koji je podnio javni tužitelj Istražnog i kaznenog odjela iz Lisabona u vezi s navodno klevetničkim izjavama Ane Gomes tijekom televizijske debate; budući da je navedeni zahtjev podnesen kako bi se protiv Ane Gomes mogao pokrenuti kazneni postupak te kako bi je se u kontekstu tog postupka moglo ispitati;

B.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svojih dužnosti;

C.  budući da se u članku 6. Poslovnika navodi da izvršavajući svoje ovlasti u vezi s povlasticama i imunitetima Parlament djeluje tako da očuva svoj integritet kao demokratska zakonodavna skupština i osigura nezavisnost zastupnika u obnašanju njihovih dužnosti;

D.  budući da je Sud Europske unije potvrdio da izjava koju je zastupnik dao izvan Europskog parlamenta može predstavljati mišljenje izraženo pri obnašanju njegovih dužnosti, kako se navodi u članku 8. navedenog Protokola, te smatra da nije bitno mjesto na kojem se izjava daje, nego priroda i sadržaj same izjave;

E.  budući da se u modernim demokracijama političke rasprave ne održavaju samo u Parlamentu, nego i u medijima, koji obuhvaćaju raspon od izjava za tisak do interneta;

F.  budući da je Ana Gomes u spornoj televizijskoj emisiji govorila u svojstvu zastupnice u Europskom parlamentu kako bi raspravljala o pitanjima za koja se zanima na europskoj razini, o čemu, među ostalim, svjedoče pitanja za pisani odgovor upućena Komisiji koja je podnijela na plenarnoj sjednici;

G.  budući da je pri skretanju pozornosti na odluku portugalske Vlade o privatizaciji brodogradilišta Viana do Castelo – odluku koja je također dovela do istrage Europske komisije o povredi propisa EU-a o državnim potporama – obnašala svoju dužnost zastupnice u Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ne ukinuti imunitet Ani Gomes;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Portugalske Republike i Ani Gomes.

(1) Presuda u predmetu 101/63, Wagner/Fohrmann i Krier, EU:C:1964:28; presuda u predmetu 149/85, Wybot/Faure i drugi, EU:C:1986:310; presuda u predmetu T-345/05, Mote/Parlament, EU:T:2008:440; presuda u predmetima C-200/07 i C-201/07, Marra/De Gregorio i Clemente, EU:C:2008:579; presuda u predmetu T-42/06, Gollnisch/Parlament, EU:T:2010:102; presuda u predmetu C-163/10, Patriciello, EU:C:2011:543; presuda u predmetima T-346/11 i T-347/11, Gollnisch/Parlament, EU:T:2013:23.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2014/007 IE/Andersen Ireland - Irska
PDF 395kWORD 71k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/007 IE/Andersen Ireland iz Irske) (COM(2014)0616 – C8-0173/2014 – 2014/2098(BUD))
P8_TA(2014)0047A8-0024/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0616 – C8‑0173/2014),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1927/2006.(1)(Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga iz točke 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8‑0024/2014),

A.  budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima te kako bi im se pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada,

B.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF),

C.  budući da je usvajanje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za upotrebu EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćenjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća,

D.  budući da je Irska podnijela zahtjev EGF/2014/007 IE/Andersen Ireland za financijski doprinos iz EGF-a slijedom 171 otpuštanja u poduzeću Andersen Ireland Limited koje djeluje u okviru odjeljka 32. klasifikacije NACE Rev. 2 („Proizvodnja nakita, imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda”) tijekom referentnog razdoblja od 21. listopada 2013. do 21. veljače 2014.,

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u,

1.  napominje da su irske vlasti predale zahtjev u skladu s intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u, odstupajući od kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) kojima se traži najmanje 500 radnika proglašenih viškom ili samozaposlenih osoba koje prestaju sa svojom djelatnošću, u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, u poduzeću u državi članici;

2.  dijeli mišljenje Komisije da je u izvanrednim slučajevima koje su navele irske vlasti, tj. kada otpuštanja imaju ozbiljan utjecaj na zaposlenost u regiji i lokalno i regionalno gospodarstvo, odstupanje od zadanog broja od najmanje 500 radnika proglašenih viškom prema članku 4. stavku 2. Uredbe o EGF-u opravdano, te da Irska stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

3.  primjećuje da su irske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a 16. svibnja 2014. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 3. listopada 2014.; izražava zadovoljstvo zbog razdoblja ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

4.  smatra da je otpuštanje 171 radnika u poduzeću Andersen Ireland Limited povezano s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije pri čemu je uvoz unutar četiri godine (od 2008. do 2012.) četverostruko nadmašio sektor proizvodnje nakita iz EU-a, od čega je 95 % iz Azije;

5.  napominje da je ovo prvi zahtjev za dodjelu sredstava iz EGF-a za otpuštene radnike iz sektora nakita, imitacije nakita (bižuterije) i srodnih proizvoda, sektora na koji je porast internetske prodaje također negativno utjecao te bi stoga mogao biti dodatno oslabljen;

6.  napominje da će se zbog tih otpuštanja nezaposlenost u regiji dodatno pogoršati jer je poduzeće Andersen Ireland bilo glavni poslodavac u ovom pretežno ruralnom području u kojem je stopa nezaposlenosti (39,3 %) već bila dvostruko veća od državnog prosjeka (19 %);

7.  napominje da su irske vlasti, osim otpuštenim radnicima, odlučile usluge prilagođene potrebama koje se sufinanciraju sredstvima iz EGF-a pružiti skupini od najviše 138 mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) i mlađi su od 25 godina, čime se broj ciljanih korisnika za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama povećao na 276; izražava zabrinutost zbog nejasnog načina na koji će se utvrđivati ciljana skupina mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju; poziva irske vlasti da u obzir uzmu socijalne kriterije i zajamče da se pri odabiru primatelja potpore iz EGF-a u potpunosti poštuju načela nediskriminacije i jednakih mogućnosti;

8.  podsjeća da bi predložene mjere trebalo prilagoditi kako bi se uzele u obzir razlike između potreba otpuštenih radnika i mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju;

9.  očekuje da će revizija na sredini razdoblja sadržavati poseban popis financijskih mjera namijenjenih ciljanoj skupini NEET-ova;

10.  napominje da bi osposobljavanje mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju trebalo biti sveobuhvatno te bi trebalo obuhvaćati sve dijelove društva, uključujući skupine koje se nalaze u nepovoljnom položaju;

11.  pozdravlja činjenicu da su irske vlasti, kako bi žurno osigurale pomoć radnicima, odlučile 21. listopada 2013. pokrenuti provedbu usluga prilagođenih potrebama za pogođene radnike, mnogo prije donošenja konačne odluke o odobravanju sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

12.  napominje da će se usklađenim paketom usluga prilagođenih potrebama koji će se sufinancirati nastojati što je više moguće otvoriti mogućnosti zaposlenja u području u kojem ima malo rastućih sektora ili proizvodnih mjesta te će biti potrebno znatno unaprjeđivanje vještina otpuštenih radnika;

13.  napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen uz savjetovanje s ciljanim korisnicima, predstavnicima ciljanih korisnika i socijalnim partnerima te pozdravlja namjeru osnivanja savjetodavnog foruma koji bi nadopunio rad Odjela za koordinaciju EGF-a kako bi se otpuštenim radnicima pružila prilika redovitog doprinosa provedbi programa EGF-a;

14.  pozdravlja otvaranje ureda Odjela za koordinaciju EGF-a u blizini pogođenog područja u kojem će radnici i mladi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju moći dobiti informacije na jednom mjestu;

15.  pozdravlja lokalno održavanje dana otvorenih vrata za otpuštene radnike i NEET-ove u cilju predstavljanja svih potpora dostupnih u okviru programa te kako bi se potencijalnim korisnicima EGF-a omogućila rasprava o mogućnostima s pružateljima usluga;

16.  napominje da se usluge prilagođene potrebama koje će se osigurati otpuštenim radnicima sastoje od sljedećih djelovanja koja zajedno čine usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama: profesionalna orijentacija i potpora planiranju karijere, bespovratna sredstva EGF-a za osposobljavanje, programi osposobljavanja i sekundarnog obrazovanja, programi visokog obrazovanja, potpore osposobljavanju pomoću mreže Skillnets, potpore za poduzeća/samozaposlene, dohodovne potpore kao i doprinosi troškovima tečaja;

17.  pozdravlja potporu osposobljavanju pomoću mreže Skillnets među predloženim aktivnostima čija je namjera osposobljavanjem postići reintegraciju u smjeru zaposlenja u poduzećima koja djeluju u istom industrijskom sektoru ili zemljopisnom području;

18.  napominje da će mjere potpora dohotku biti strogo ograničene na najviše 35 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, kao što je navedeno u Uredbi o EGF-u;

19.  napominje da su procjene iznosa koji će se dodjeljivati kao potpora poduzećima ili samozaposlenim osobama nedovoljno jasne; smatra da bi se broj stvarnih korisnika mogao razlikovati od procjena, što će dovesti do različite raspodjele predviđenih ukupnih troškova; naglašava važnu ulogu upravnih odbora lokalnih poduzeća u pružanju takozvanih mekih usluga i tvrde potpore, te posebno u procjenjivanju održivosti poslovnih prijedloga i odobravanju iznosa potpore do najviše 15 000 EUR;

20.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom osmišljavanja usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama trebale predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

21.  pozdravlja činjenicu da će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije poštovati u pogledu pristupa predloženim djelovanjima i njihove provedbe,

22.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

23.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

24.  nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/007 IE/Andersen Ireland iz Irske)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2014/877/EU)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2014/009 EL/Sprider Stores – Grčka
PDF 396kWORD 71k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/009 EL/Sprider Stores, iz Grčke) (COM(2014)0620 – C8-0183/2014 – 2014/2107(BUD))
P8_TA(2014)0048A8-0023/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0620 – C8‑0183/2014),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1927/2006.(1)(Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir ishode trijaloga iz točke 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8‑0023/2014),

A.  budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima te kako bi im se pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je usvajanje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da su grčke vlasti 6. lipnja 2014. podnijele zahtjev EGF/2014/009 EL/Sprider Stores za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 761 radnika poduzeća Sprider Stores S.A. koje je poslovalo u djelatnostima iz klasifikacije NACE Rev. 2 odjeljak 47. („Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima”);

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u,

1.  napominje da su grčke vlasti podnijele zahtjev na temelju intervencijskog kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u, također poznatom pod nazivom kriterij gospodarske krize, prema kojem je potrebno najmanje 500 otpuštenih radnika ili samozaposlenih osoba koje prestaju sa svojom djelatnošću tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući otpuštene radnike i samozaposlene osobe koje prestaju sa svojom djelatnošću kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

2.  napominje da su grčke vlasti, nakon što su ozbiljno razmotrile niz prednosti koje se nude ovim važnim proračunskim instrumentom, podnijele zahtjev za financijski doprinos EGF-a 6. lipnja 2014. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 7. listopada 2014.; izražava zadovoljstvo zbog razdoblja ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.  slaže se s Komisijom da su intervencijski kriteriji iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Grčka stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

4.  slaže se s time da su događaji koji su prethodili opuštanjima, tj.: smanjenje dostupnih prihoda kućanstava koje je posljedica povećanja poreznog opterećenja i nižih plaća zaposlenika u privatnom i javnom sektoru i rast stope nezaposlenosti što je rezultiralo velikim padom kupovne moći te drastično smanjenje zajmova odobrenih poduzećima i privatnim osobama zbog nedostatka tekućih sredstava u grčkim bankama, povezani s gospodarskom krizom te da zbog toga Grčka ima pravo na doprinos iz EGF-a;

5.  napominje da je sektor maloprodaje u ovom trenutku predmet dodatnih triju zahtjeva za pomoć iz EGF-a zbog globalne financijske i gospodarske krize; stoga preporučuje Komisiji da procijeni rezultate tih triju zahtjeva za pomoć iz EGF-a radi utvrđivanja onih programa reintegracije koji su dali najbolje rezultate;

6.  napominje da će se tim otpuštanjima dodatno pogoršati nezaposlenost u Grčkoj koja je već narasla zbog gospodarske i financijske krize te je najveća među državama članicama; pozdravlja, međutim, činjenicu da je tijekom posljednjih mjeseci stopa nezaposlenosti prestala rasti;

7.  napominje da će grčke vlasti, povrh 761 otpuštenog radnika, usluge prilagođene potrebama koje će se sufinancirati iz EGF-a osigurati i za do 550 mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET) i mlađi su od 30 godina na dan podnošenja zahtjeva, s obzirom na to da je do 682 otpuštanja došlo u regijama razine NUTS 2 koje su prihvatljive u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

8.  napominje da će se radi odabira ciljanih NEET-ova grčka tijela koristiti konkretnim kriterijima koji su usklađeni s kriterijima sadržanima u planu za provedbu grčkog programa Jamstva za mlade (riječ je o, između ostalog, riziku od isključenosti, razini prihoda kućanstva, razini obrazovanja, trajanju nezaposlenosti itd.), te uzeti u obzir pozive na iskaz interesa; napominje da se navode informacije o odabiru NEET-ova koje će biti obuhvaćene mjerama potpore, a to do sada nijedan zahtjev na temelju nove Uredbe o EGF-u nije sadržavao; poziva grčke vlasti da uzmu u obzir socijalne kriterije i da se pobrinu da se pri odabiru primatelja potpore iz EGF-a u potpunosti poštuju načela nediskriminacije i jednakih mogućnosti;

9.  smatra da bi aktivnosti informiranja i oglašavanja podržane u okviru zahtjeva za pomoć iz EGF-a trebale rezultirati većom razinom osviještenosti o doprinosima iz EGF-a te bi također trebale moći doprijeti do nezaposlenih mladih kako bi se pojednostavio postupak odabira s pozivom na iskaz interesa;

10.  pozdravlja činjenicu da su grčke vlasti radi brze pomoći radnicima 1. rujna 2014. odlučile pokrenuti provedbu usluga prilagođenih potrebama za pogođene radnike, puno prije konačne odluke o odobravanju sredstava EGF-a za predloženi usklađeni paket;

11.  napominje da su grčke vlasti navele da su usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama izradile savjetujući se s predstavnicima ciljanih korisnika i Udrugom zaposlenih u privatnom sektoru u Grčkoj te da se o predloženom zahtjevu raspravljalo tijekom dvaju sastanaka u svibnju 2014. sa socijalnim partnerima s kojima se savjetovalo o raznim pitanjima povezanim sa zajedničkim paketom mjera; dodatno preporučuje Komisiji da u kontekstu procjene navedene u stavku 5. procijeni sadržaj i očekivani ishod zajedničkog paketa usluga prilagođenih potrebama radi utvrđivanja najboljih praksi za buduće mjere;

12.  napominje da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružiti otpuštenim radnicima te 550 NEET-ova sastoje od sljedećih djelovanja koja zajedno čine usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama: profesionalno usmjeravanje i pružanje potpore planiranju karijere, osposobljavanje, prekvalificiranje i strukovno osposobljavanje, poticaji za pokretanje poduzeća, naknade za vrijeme traženja zaposlenja te osposobljavanje, naknade za mobilnost; napominje da se tim uslugama nastoji pomoći ciljanim korisnicima da utvrde svoje vještine i izrade realističan plan karijere te da su te usluge uvjetovane njihovim aktivnim sudjelovanjem u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

13.  podsjeća da bi se predloženim djelovanjem trebalo uzeti u obzir razlike između potreba otpuštenih radnika i odabranih NEET-ova;

14.  napominje da će 200 izabranih radnika i NEET-ova primiti doprinos za osnivanje vlastitog poduzeća u najvećem mogućem iznosu od 15 000 EUR; ističe da je cilj te mjere promicati poduzetništvo pružanjem financijskih sredstava za održive poslovne modele, što bi srednjoročno gledajući trebalo rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta; napominje da će taj najveći mogući iznos biti dodijeljen na temelju ispunjavanja specifičnih uvjeta i održivosti podržanog poslovnog modela novog poduzeća;

15.  napominje da će u skladu s Uredbom o EGF-u mjere potpore dohotku biti strogo ograničene na najviše 35 % cjelokupnog paketa prilagođenih mjera; te da su te mjere uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

16.  pozdravlja činjenicu da će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije poštovati u pogledu pristupa predloženim djelovanjima i njihove provedbe;

17.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebale predvidjeti tražene vještine i budući izgledi na tržištu rada te da bi taj paket trebao biti usklađen s prelaskom na resursno učinkovito i održivo gospodarstvo;

18.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednicom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.  nalaže svojem predsjedniku, da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG:

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev zahtjev EGF/2014/009 EL/Sprider Stores, iz Grčke)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2014/879/EU)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Sklapanje Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i RepublikeMoldove
PDF 250kWORD 100k
Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove s druge strane (09828/2014 – C8-0130/2014 – 2014/0083(NLE)2014/2817(INI))
P8_TA(2014)0049A8-0022/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09828/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica s jedne strane i Republike Moldove s druge strane (17903/2013),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom kao i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0130/2014),

–  uzimajući u obzir rezoluciju od 15. rujna 2011. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i ESVD-u o pregovorima između EU-a i Republike Moldove o Sporazumu o pridruživanju(1),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 13. studenoga 2014. o nacrtu odluke(2),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u zemljama Istočnog partnerstva, a posebno rezolucije od 12. ožujka 2014. o procjeni i uspostavi prioriteta za odnose EU-a sa zemljama Istočnog partnerstva(3) i od 17. travnja 2014. o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva, a posebno o destabilizaciji istočne Ukrajine(4),

–  uzimajući u obzir Plan pridruživanja između Europske unije i Republike Moldove koji je Vijeće za suradnju podržalo 26. lipnja 2014. i koji je zamijenio Akcijski plan europske politike susjedstva od 22. veljače 2005.,

–  uzimajući u obzir članak 49. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. drugi podstavak Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0022/2014),

A.  budući da je u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući političkoj odlučnosti svoje vlade, Republika Moldova znatno napredovala u reformama i jačanju odnosa s EU-om;

B.  budući da su aktualna kriza u Ukrajini, nezakonito pripajanje Krima i uloga Rusije teška prijetnja europskoj sigurnosti i da su doveli do promjene geopolitičkih odnosa; budući da to također utječe na odnos EU-a i Republike Moldove;

C.  budući da je Istočnim partnerstvom stvoren sadržajan politički okvir za produbljenje odnosa, ubrzanje političkog pridruživanja i jačanje gospodarske integracije između EU-a i Republike Moldove, dvaju entiteta sa snažnim zemljopisnim, povijesnim i kulturnim vezama, i to podržavanjem političkih i socioekonomskih reformi i poticanjem približavanja Europskoj uniji, posebno u svjetlu ruskih ekonomskih sankcija i postupaka kojima se destabilizira Republika Moldova;

D.  budući da je Republika Moldova 2. srpnja 2014. ratificirala Sporazum o pridruživanju, uključujući i dio o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine i da se od 1. rujna 2014. pojedine njegove odredbe privremeno primjenjuju, u očekivanju ratifikacije u državama članicama;

E.  budući da samo zaključivanje Sporazuma o pridruživanju ne znači kraj tog procesa, već je dio šireg procesa jačanja europske perspektive Republike Moldove u političkom, ekonomskom i socijalnom smislu; budući da je najopipljiviji izraz tog procesa uspostava slobodnog viznog režima za moldovske građane, sklapanje sporazuma u području zračnog prometa, poljoprivrede i civilne zaštite o sudjelovanju Republike Moldove u radu agencija EU-a i u programima EU-a te o suradnji na zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, i najvažnije, potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove; budući da je u tu svrhu primjena svih sporazuma presudna;

F.  budući da je premijer Republike Moldove Iurie Leanca dao izjavu o namjeri Republike Moldove da tijekom 2015. podnese zahtjev za članstvo u Europskoj uniji;

G.  budući da se konsenzusom velikoga dijela političkoga spektra o odnosima EU-a i Republike Moldove i njihovih prioriteta može doprinijeti boljoj i bržoj provedbi Plana pridruživanja na korist građana Moldove;

H.  budući da su sveobuhvatan nacionalni dijalog s aktivnim sudjelovanjem i konstruktivan pristup na svim razinama vlasti i društva nužni da se sve regije i nacionalne manjine aktivno uključe u postupak donošenja odluka;

I.  budući da snažna informacijska i komunikacijska kampanja i u EU-u i u Republici Moldovi može doprinijeti tome da građani bolje razumiju koje su uzajamne koristi od Sporazuma o pridruživanju i područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine;

J.  budući da su regionalni okviri, što podrazumijeva i Parlamentarnu skupštinu Euronest, dodatni forumi za razmjenu iskustva, informacija i najbolje prakse o provedbi Plana pridruživanja;

K.  budući da pojedini energetski infrastrukturni projekti mogu imati konkretnu korist za građane u smislu energetske sigurnosti i smanjenja troškova energije za stanovništvo, a pritom ispuniti ciljeve Zajednice za energiju;

L.  budući da trgovinska ograničenja koja je Ruska Federacija uvela za pojedine moldovske proizvode imaju ozbiljne posljedice za lokalne proizvođače i gospodarstvo Republike Moldove općenito;

M.  budući da je početkom ove godine Rusija održala vojne vježbe u odmetnutoj moldovskoj regiji Pridnjestrovlju; budući da je parlament Pridnjestrovlja ponovio poziv Moskvi da se Pridnjestrovlju dopusti pridruživanje Ruskoj Federaciji;

N.  budući da stvaranje područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između EU-a i Republike Moldove predstavlja jednu od najvažnijih zajedničkih koristi sporazuma te ima neosporivu važnost za trgovinu i gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta, blagostanje i stabilnost u Republici Moldovi;

O.  budući da će uspostavom područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s EU-om Republika Moldova osnažiti svoj pristup tržištu EU-a i stvoriti nove prilike za razvoj i rast koje će donijeti izravnu korist poduzećima i građanima Moldove; budući da će EU imati koristi od jednostavnijih trgovinskih tokova i boljih uvjeta za ulaganje u Republici Moldovi;

P.  budući da područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine obuhvaća nekoliko odredbi usmjerenih na reformu trgovinskog zakonodavstva Republike Moldove i trgovinskih politika u skladu s pravnom stečevinom EU-a i na osnovi pravne stečevine EU-a, koje će doprinijeti modernizaciji moldovskog gospodarstva te poboljšanom i predvidljivijem poslovnom okruženju, između ostalog i za mala i srednja poduzeća;

Q.  budući da je za moldovske vlasti iznimno teško, bez snažne administrativne potpore stručnjaka EU-a, provesti dogovoreno približavanje njihova zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a;

R.  budući da je EU dodjelom autonomnih trgovinskih povlastica i, prethodno, povlastica u okviru sheme GSP+ moldovskom gospodarstvu već donio znatne koristi te bi trebao tu državu nastaviti podupirati i u budućnosti;

S.  budući da će jače političke i gospodarske veze doprinijeti većoj stabilnosti i prosperitetu cijelog europskog kontinenta; budući da se takva vrsta suradnje temelji na zajedničkim vrijednostima ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava te je inspirirana našom vizijom jedinstvene vrijednosti svake osobe;

T.  budući da Sporazum o pridruživanju i postupna integracija Republike Moldove u politike EU-a povezana s njime ne bi trebali spriječiti Republiku Moldovu u održavanju njezinih tradicionalnih, povijesnih i gospodarskih veza s drugim državama u regiji, već bi naprotiv trebali stvoriti uvjete da se toj državi omogući da u najvećoj mogućoj mjeri ostvari svoj potencijal;

1.  toplo pozdravlja potpisivanje Sporazuma o pridruživanju, koje je čvrst znak priznanja za napore oko reformi i ambicije građana i vlasti Moldove te za znatan napredak ostvaren u posljednjem razdoblju; pozdravlja dodatnu pomoć koju je Komisija 2014. stavila na raspolaganje u okviru mehanizma „više za više” kako bi se odalo priznanje za pozitivan razvoj situacije u prioritetnim područjima; shvaća da je Sporazum o pridruživanju osjetan korak naprijed u odnosima EU-a i Republike Moldove i opredjeljenje za put prema političkom pridruživanju i gospodarskoj integraciji; naglašava ključnu ulogu njegove potpune provedbe; u tom smislu potiče države članice da što prije ratificiraju Sporazum o pridruživanju;

2.  naglašava da potpisivanje i ratifikacija Sporazuma o pridruživanju nije cilj odnosa EU-a i Republike Moldove te ističe da na osnovi članka 49. UEU-a Republika Moldova – kao i bilo koja druga europska država – ima europsku perspektivu i može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji pod uvjetom da se pridržava načela demokracije, poštuje temeljne slobode i prava manjina te zajamči vladavinu prava;

3.  naglašava da Sporazum o pridruživanju obuhvaća cjelokupni međunarodno priznati teritorij Republike Moldove te da ga se sklapa na dobrobit cjelokupnog stanovništva; stoga naglašava da je potrebno pravodobno i ispravno suočiti se s društvenim posljedicama reformi povezanih sa Sporazumom; poziva Republiku Moldovu da se pobrine da reforme budu duboko usađene i ukorijenjene u institucionalni okvir; ističe potrebu za sveobuhvatnom informativnom kampanjom usmjerenom na javnost o ciljevima i sadržaju Sporazuma o pridruživanju te o izravnim i konkretnim koristima za građane koje proizlaze iz provedbe Plana pridruživanja;

4.  pozdravlja Plan pridruživanja koji obuhvaća konkretne korake i uvjete za ostvarenje najvažnijih ciljeva Sporazuma o pridruživanju te koji bi trebao biti smjernica u odnosima EU-a i Republike Moldove;

5.  naglašava da bi i Republika Moldova i EU trebali sudjelovati u postupku provedbe Plana pridruživanja te da bi trebalo pružiti odgovarajuću tehničku i financijsku podršku kako bi se ostvarili prioriteti zadani u tom Planu da bi moldovski građani što prije osjetili koristi od pridruživanja; poziva Komisiju da se prilikom utvrđivanja programa financiranja za Republiku Moldovu vodi tim prioritetima; naglašava potrebu za poboljšanjem apsorpcijskih kapaciteta u Republici Moldovi kako bi se zajamčila učinkovita provedba projekata i učinkovito korištenje sredstava; ističe važnost jačanja mehanizma za upravljanje, transparentnost i odgovornost kako bi se nadgledala iskoristivost i upotreba fondova EU-a; poziva strane da utvrde vrstu potrebne obuke kojom će se osigurati da Republika Moldova bude u stanju provesti svoje obveze iz Sporazuma o pridruživanju i Plana pridruživanja;

6.  naglašava da je važno jačati stabilnost, neovisnost i učinkovitost institucija odgovornih za jamčenje demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja te konsolidirati sustav zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda; u tom smislu podsjeća na važnost prijašnjih koraka ka reformi, kao što su jačanje neovisnosti sustava za odabir sudaca, reprezentativni sastav središnjeg izbornog povjerenstva i poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti tamošnjeg revizorskog suda;

7.  poziva moldovske vlasti da osiguraju provođenje predstojećeg izbornog postupka prema najvišim europskim i međunarodnim standardima i da usvoje potrebne mjere za lakše sudjelovanje Moldovaca koji žive u inozemstvu; potiče vlasti da usko surađuju s OESS-om / Uredom za demokratske institucije i ljudska prava te Venecijanskom komisijom Vijeća Europe i da postupaju u skladu s njihovim preporukama; naglašava važnu ulogu političkih čimbenika i stranaka te potrebu za donošenjem djelotvornoga zakonodavstva kojim se jamči transparentno financiranje stranaka; preuzima obvezu da omogući prisutnost izbornih promatrača te će poslati vlastitu misiju za promatranje parlamentarnih izbora 30. studenog 2014.;

8.  napominje da je potrebno izmijeniti članak 78. moldovskog Ustava o izboru predsjednika kako bi se izbjegao ponovni institucijski zastoj, što bi negativno utjecalo na brzinu provođenja reformi; poziva da se sve ustavne reforme provedu u dogovoru s Venecijanskom komisijom i relevantnim nacionalnim dionicima;

9.  sa zadovoljstvom primjećuje napredak koji su vlasti Republike Moldove postigle u provedbi europskog plana reforme, uključujući reforme pravosuđa i policijskog sustava, kako je istaknuto u izvješću Komisije od 27. ožujka 2014., kao i restrukturiranju antikorupcijskog okvira, provedbi akcijskog plana za ljudska prava i akcijskog plana za potporu Romima, održavanju dijaloga s Tiraspolom i nastavku izazovnih regulatornih i resornih reformi;

10.  primjećuje dosad ostvaren napredak; poziva nadležna tijela da nastave s učinkovitom provedbom nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava uz posvećivanje posebne pozornosti ljudskim pravima romskoga naroda;

11.  ističe potrebu da se s novom odlučnošću pristupi reformi pravosuđa, da se zajamči njegova neovisnost i neovisnost policijskog sustava te da se osiguraju ustavne odredbe za neovisno sudstvo, jednakost pred zakonom i osnovna građanska prava; naglašava da je potrebno jačati borbu protiv korupcije na svim razinama, između ostalog i potpunom provedbom zakonodavnog paketa usvojenog 2013. i poboljšanjem rezultata rada antikorupcijskih institucija; poziva moldovske vlasti da osiguraju financijska i kadrovska sredstva za mehanizme antikorupcijskih sustava, posebno Nacionalni centar za borbu protiv korupcije i Nacionalni centar za integritet i njihovu samostalnost, potpuno funkcioniranje te neovisnost od nedozvoljenog utjecaja;

12.  poziva moldovske vlasti da povećaju transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama, u postupcima privatizacije i u javnoj nabavi, kako bi se osiguralo dobro upravljanje, jednak pristup i pravedna konkurencija te kako bi se dodatno ojačao nadzor bankarskog sektora;

13.  naglašava da je potrebno pravilno i potpuno istražiti sve navode o kršenju ljudskih prava, kao i pobrinuti se da se odgovorni za zlostavljanja i mučenja kazne i da se protiv njih provede djelotvoran sudski postupak; stoga potiče Komisiju da tijelima vlasti pomogne da na odgovarajući način pristupe tim kršenjima uz primjenu neophodnih pravnih sredstava i socijalnih mehanizama u cilju prevencije takvih kaznenih djela, te da usko surađuju s civilnim društvom kako bi mu pomogla da stekne veću ulogu u zaštiti ljudskih prava;

14.  naglašava važnost antidiskriminacijskog zakonodavstva kako bi se svim manjinama, a posebno nacionalnim i vjerskim manjinama te LGBT osobama, jamčila jednakost i zaštita te poziva moldovske vlasti da ukinu sve preostale diskriminacijske odredbe; naglašava važnost novoosnovanog Vijeća za sprečavanje i suzbijanje diskriminacije i jamčenje jednakosti u provedbi Zakona za osiguravanje jednakosti iz 2012. godine;

15.  poziva vladu da pruži odgovarajuće mehanizme nadzora i sredstva potrebna za provedbu pravnih jamstava za sve nacionalne manjine i za proširenje područja poduke materinskoga jezika za nacionalne i jezične manjine; nadalje naglašava važnost toga da vlada vodi dijalog s predstavnicima svih etničkih manjina i da pruža tehničku i financijsku potporu za poboljšanje infrastrukture u autonomnoj teritorijalnoj jedinici Gagauziji i okrugu Tarakliji;

16.  ponavlja da je potrebno jačati i promicati slobodu medija i pluralizam i jamčiti neutralnost javnih medija te istovremeno podržavati nezavisne medije; izražava zabrinutost zbog manjka transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima i koncentrirane naravi vlasništva nad masovnim medijima, čime je pluralitet medija oslabljen; stoga snažno potiče nadležna tijela da omoguće konkurentnije medijsko tržište i zajamče da se sve nadležne agencije u području medija pridržavaju europskih normi o medijskoj slobodi i pluralizmu;

17.  pozdravlja poglavlje 27. u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove koje je konkretno posvećeno suradnji u zaštiti i promicanju prava djeteta te poziva obje strane da podrže provedbu relevantnih odredbi iz Plana pridruživanja;

18.  potpuno podržava slobodan vizni režim za moldovske građane, podsjećajući da je Republika Moldova bila prva zemlja Istočnog partnerstva koja je postigla taj cilj; poziva moldovske vlasti da svoje građane nastave informirati o pravima i obvezama povezanima s liberalizacijom viznog režima;

19.  prima na znanje poboljšanje kapaciteta službi za carinski i granični nadzor i nastavak procesa demarkacije granice s Ukrajinom; pozdravlja rad Misije EU-a za pomoć na granicama (EUBAM) i konstruktivnu suradnju s moldovskim vlastima;

20.  poziva Kišinjev i Komrat da nastave konstruktivnu suradnju u duhu povjerenja i sveobuhvatnog dijaloga kako bi se uspješno proveo Sporazum o pridruživanju i uspostavilo političko okruženje koje je pogodno za daljnji napredak na europskom putu;

21.  naglašava da je potrebno nastaviti s profesionalizacijom i depolitizacijom središnje i lokalne javne uprave jer će i to znatno doprinijeti potpunoj provedbi Sporazuma o pridruživanju; poziva Republiku Moldovu da na uključiv način provede strategiju decentralizacije; podsjeća na važnost učinkovitih općinskih vlasti i odgovarajuće infrastrukture za razvoj ruralnih područja, što je uvjet za smanjenje stope iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja;

22.  pozdravlja političku odlučnost da se ispune uvjeti Sporazuma o pridruživanju i izražava pohvalu za mjere modernizacije koje su u zemlji poduzete; međutim, svjestan je potrebe za dodatnim jačanjem demokratskih institucija i potiče Vladu Republike Moldove da nastavi s napornim radom na provedbi potrebnih mjera; smatra da su politička stabilnost i trajni konsenzus o reformama, osobito u pogledu vladavine prava i neovisnosti o državnim institucijama, od iznimne važnosti za europske težnje Moldove;

23.  očekuje da će provedba Sporazuma o pridruživanju / Sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine pridonijeti održivom razvoju i neometanoj integraciji moldovskoga gospodarstva u svjetska tržišta potičući njezinu modernizaciju i stvarajući bolje uvjete rada; potiče Komisiju da Moldovi pomogne i savjetuje ju o učinkovitom rješavanju problema prilagodbe u kratkom roku, između ostalog i preko suradnje sa sindikatima i lokalnom poslovnom zajednicom;

24.  i dalje naglašava potrebu za stvaranjem transparentnog poslovnog i investicijskog okružja, odgovarajuće regulatorne reforme i nastavka procesa privatizacije kako bi se potaknula konkurentnost gospodarstva Republike Moldove i strana izravna ulaganja te osigurala održivost mjera za rješavanje strukturnih gospodarskih problema; skreće pozornost na potrebu za produbljivanjem lanaca vrijednosti u poljoprivredi, što je pretpostavka za gospodarski i društveni razvoj;

25.  pohvaljuje odlučnost i predanost Republike Moldove da ostvaruje tješnje gospodarske veze s EU-om poduzimanjem dubokih, složenih i skupih gospodarskih reformi; čvrsto vjeruje da će područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine imati dugoročni povoljan učinak na gospodarstvo Republike Moldove te će doprinijeti rastu kvalitete života njezinih građana;

26.  naglašava da uspjeh područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine ovisi o tome da obje strane brzo, temeljito i učinkovito ispune obveze utvrđene sporazumom; u vezi s time, poziva EU da Republici Moldovi pruži svu potrebnu financijsku i tehničku pomoć, također u cilju smanjenja kratkoročnih troškova za Republiku Moldovu;

27.  vjeruje da je parlamentarni nadzor temeljni uvjet za demokratsku potporu politikama EU-a; stoga poziva Komisiju da Parlamentu pravovremeno omogući redovito i detaljno praćenje primjene područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine;

28.  primjećuje da se Sporazum o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine privremeno primjenjuje od 1. rujna 2014., nakon njegova potpisivanja 27. lipnja 2014. i Odluke Vijeća 2014/492/EU od 16. lipnja 2014. o potpisivanju i privremenoj primjeni Sporazuma o pridruživanju na temelju zajedničkoga stajališta institucija EU-a u pogledu izvanrednih okolnosti i hitne potrebe da se toj državi pruži potpora;

29.  oštro osuđuje što se Rusija i dalje služi trgovinom kao sredstvom za destabilizaciju regije uvođenjem nekoliko zabrana uvoza proizvoda iz Republike Moldove, što je kršenje obveza Rusija u okviru WTO-a; poziva Rusku Federaciju da u cijelosti poštuje teritorijalna cjelovitost Republike Moldove i njezin europski odabir; potpuno podržava inicijative Komisije kojima je cilj neutralizirati učinak ruskog embarga na moldovske proizvode, između ostalog i pružanjem financijske pomoći te proširenjem i produbljivanjem autonomnih trgovinskih povlastica dodijeljenih Republici Moldovi;

30.  pozdravlja potpisivanje sporazuma o sudjelovanju Republike Moldove u Okvirnom programu Obzor 2020. 1. srpnja 2014.; vjeruje da će suradnja u tom okviru potaknuti rast, inovacije i konkurentnost uz stvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti; poziva na veće sudjelovanje Republike Moldove u programima i radu agencija Unije te na veći broj projekata povezivanja i veću razmjenu studenata;

31.  prima na znanje nedavnu izmjenu energetske strategije i poziva Vladu Republike Moldove da preispita i ojača nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost 2013. – 2015., osmisli uvjerljiv i učinkovit plan za obnovljivu energiju radi diversifikacije izvora energije i uskladi politike i ciljeve o klimatskim promjenama s onima EU-a;

32.  pozdravlja otvaranje plinskog interkonektora Iași – Ungheni; poziva Komisiju da pojača napore oko izgradnje plinovoda Ungheni – Kišinjev, između ostalog omogućivanjem sufinanciranja koje osiguravaju drugi međunarodni partneri i jačanjem financijske potpore kako bi se projekt što prije okončao;

33.  poziva Kišinjev i Tiraspol da se na konstruktivan način angažiraju oko pronalaska učinkovitog rješenja za pitanje Pridnjestrovlja te da poduzmu konkretne korake za poboljšanje života njegovih stanovnika; izražava razočaranje zbog činjenice da se u okviru „5+2” nije uspjelo pronaći rješenje i traži da se EU-u dodijeli veća uloga, posebice unapređenjem njegova statusa u status partnera u pregovorima, te poziva sve uključene strane da upotrijebe sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi postavili temelje konstruktivnog dijaloga i omogućili brz nastavak službenih pregovora; poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije i ESVD da aktivno rade na sveobuhvatnom rješenju kojim će se poštovati suverenitet i teritorijalna cjelovitost Republike Moldove i promicati izgradnja povjerenja, usko surađujući s nadležnim tijelima OESS-a; ističe da je potrebno osigurati da Pridnjestrovlje, kao sastavni dio Republike Moldove, bude unutar djelokruga i učinaka Sporazuma o pridruživanju, u tom smislu potiče moldovske vlasti da redovito budu u kontaktu s općim stanovništvom, poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva; napominje da bi sva rješenja trebala biti u skladu s načelima međunarodnog prava i da bi ih trebala u potpunosti poštovati;

34.  u tom smislu naglašava važnost jačanja međuljudskih kontakata na svim razinama kako bi se stvorili uvjeti za trajni dijalog i daljnje promicanje izgradnje povjerenja radi jačanja mirovnog procesa i ostvarivanja pomirenja među stranama;

35.  naglašava važnost svoje suradnje s Parlamentom Republike Moldove kao načina praćenja provedbe Sporazuma o pridruživanju i Plana pridruživanja;

36.  poziva Komisiju da organizacijama civilnog društva u Republici Moldovi u većem broju osigura pomoć i stručno osoblje kako bi mogle osigurati unutarnje praćenje reformi koje je pokrenula vlada i obvezama koje je preuzela te odgovornost za njih u postupku izrade i provedbe zakonodavstva, te da pomogne civilnom društvu da poboljša svoje sposobnosti organizacije i zastupanja interesa, svoju ulogu u nadzoru antidiskriminacijskih i antikorupcijskih aktivnosti, te općenito svoju ulogu u jačanju kulture građanskog sudjelovanja i volonterstva;

37.  zabrinut je zbog ruskih postupaka usmjerenih na podrivanje procesa pridruživanja istočnih susjeda EU-a; ponavlja svoje uvjerenje da postupak pridruživanja istočnih partnera EU-a nije prijetnja ruskim političkim i ekonomskim interesima i žali zbog toga što ga rusko vodstvo takvim doživljava; ističe da je potrebno na odgovarajući način razmotriti i objasniti zabrinutost Rusije u vezi s procesom pridruživanja kako bi se smanjio strah od novih geopolitičkih podjela na europskom kontinentu; napominje da svaka zemlja ima pravo na vlastite političke odluke, no dijalogom EU-a s njegovim istočnim partnerima nastoji se proširiti blagostanje i povećati politička stabilnost, od čega će cijela regija u konačnici imati koristi;

38.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Moldove.

(1) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 108.
(2) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2014)0050.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0229.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0457.


Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Republike Moldove, s druge strane ***
PDF 210kWORD 49k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (09828/2014 – C8-0130/2014 – 2014/0083(NLE))
P8_TA(2014)0050A8-0020/2014

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (09828/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (17903/2013),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a), člankom 218. stavkom 7. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0130/2014),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. rujna 2011. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i ESVD-u o pregovorima između EU-a i Republike Moldove o Sporazumu o pridruživanju(1),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 13. studenog 2014.(2) o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0020/2014),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Moldove.

(1) SL C 51 E, 22.2.2013., str.108.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0049.


Mirovni proces u Sjevernoj Irskoj
PDF 131kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o mirovnom procesu u Sjevernoj Irskoj (2014/2906(RSP))
P8_TA(2014)0051B8-0218/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum na Veliki petak, također poznat i kao Belfastski sporazum, koji je postignut u sklopu višestranačkih pregovora i potpisan 10. travnja 1998.,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Weston Parka iz 2001.,

–  uzimajući u obzir Sporazum postignut u sklopu višestranačkih pregovora održanih od 11. do 13. listopada 2006. u St Andrewsu u Fifeu u Škotskoj između dviju vlada i svih većih stranaka u Sjevernoj Irskoj,

–  uzimajući u obzir Sporazum potpisan u dvorcu Hillsborough 2010.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1232/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o financijskim doprinosima Europske unije Međunarodnom fondu za Irsku (2007. – 2010.)(1),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je nužno stati na kraj svakom nasilnom sukobu u Europskoj uniji;

B.  budući da su pregovori između političkih stranaka te vlade Ujedinjene Kraljevine i irskih vlada doveli do Sporazuma na Veliki petak 1998. (Belfastski sporazum) kojim je predviđeno uspostavljanje devoluirane vlasti koje uključuje podjelu vlasti između Skupštine i Vlade, osnivanje Ministarskog vijeća Sjevera i Juga, Međuparlamentarnog udruženja Sjevera i Juga, Savjetodavnog foruma Sjevera i Juga, Britansko-irske međuvladine konferencije, Britansko-irskog vijeća i proširenog Britansko-irskog međuparlamentarnog tijela;

C.  budući da je Europska unija, zajedno s međunarodnim partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Novi Zeland i Australija odigrala važnu ulogu u podupiranju provedbe mirovnog procesa, između ostalog i preko Međunarodnog fonda za Irsku;

D.  budući da dosad postignuti napredak predstavlja snažan i pozitivan primjer rješavanja sukoba koji se temelji na partnerstvu, suglasnosti, načelima jednakog postupanja, ravnopravnosti i obostranog poštovanja i koji je pozitivno utjecao ne samo na političke odnose u Sjevernoj Irskoj nego i šire;

E.  budući da političke institucije uspostavljene u okviru Sporazuma na Veliki petak već dugo vremena uspješno djeluju;

F.  budući da je u novonastaloj političkoj situaciji ostvaren znatan gospodarski napredak čime se smanjila nezaposlenost i čime su se privukla ulazna ulaganja, a Sjeverna Irska je postala mjesto održavanja međunarodnih konferencija, sportskih događaja i kulturnih aktivnosti;

G.  budući da i dalje postoje značajne regionalne nejednakosti u pogledu socijalnog i gospodarskog razvoja;

H.  budući da mirovni proces iziskuje stalne napore i budući da je posljednjih godina ipak izbilo nekoliko političkih kriza, uključujući prijetnje skupina koje odbacuju mirovni sporazum, što je sad dovelo do zastoja u procesu iako Skupština i Vlada još uvijek djeluju;

I.  budući da su višestranački pregovori koje je predvodio bivši američki diplomat i izaslanik za Sjevernu Irsku Richard Haass i koji su bili usmjereni na rješavanje nekih od najprijepornijih pitanja, kao što je korištenje zastava i amblema, prosvjedi i parade, propali u prosincu 2013.;

J.  budući da su pregovori nastavljeni u cilju rješavanja otvorenih pitanja;

K.  budući da je cilj programa PEACE Europske unije ojačati napredak u smjeru ostvarivanja mirnog i stabilnog društva i promicati pomirenje kroz aktivnosti i projekte kojima se potiče pomirenje i doprinosi zajedničkom društvu koje uključuje sve;

1.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je došlo do zastoja pri provedbi mirovnog procesa i poziva sve strane uključene u proces da konstruktivno rade na trajnom rješenju sukoba i potpunoj provedbi Sporazuma na Veliki petak, kao i sporazuma koji su uslijedili, a čiji je cilj bio postizanje dugotrajnog i postojanog mira;

2.  pozdravlja inicijativu da se sazovu višestranački pregovori kako bi se prevladao trenutačni zastoj i ističe nužnost dogovora oko otvorenih pitanja kako bi se poduprlo funkcioniranje i stabilnost demokratskih institucija u Sjevernoj Irskoj; potiče sve strane da se uključe u te pregovore kako bi se pronašlo rješenje za sva otvorena pitanja;

3.  pozdravlja imenovanje senatora Garyja Harta kojeg je državni tajnik predsjednika Obame John Kerry postavio na mjesto svojeg osobnog izaslanika;

4.  zabrinut je zbog toga što neprestane nasilne, kriminalne i protudruštvene aktivnosti ekstremističkih skupina narušavaju mirovni proces; ističe nužnost borbe protiv takvih kriminalnih aktivnosti kroz suočavanje s postojećim gospodarskim izazovima, kao što su nezaposlenost i niska primanja te životni standard; ističe da se neprekinutom nasilju i zastrašivanju treba stati na kraj širim sudjelovanjem dotičnih zajednica uz podršku svih relevantnih agencija;

5.  stoga naglašava hitnu potrebu za daljnim poticanjem pomirenja i unapređivanjem odnosa između zajednica te podupiranjem gospodarskog i socijalnog razvoja kako bi se mirovni proces konsolidirao; u tom smislu ističe potporu Europskog fonda za regionalni razvoj EU-a te naročito 150 milijuna eura izdvojenih za program PEACE u svrhu rješavanja tih prioritetnih pitanja u Sjevernoj Irskoj i u pograničnom području Irske u korist sviju, kako sjevera tako i juga;

6.  nada se da će i u budućnosti Radna skupina za Sjevernu Irsku Europske komisije nastaviti igrati važnu ulogu u pružanju podrške;

7.  naglašava da je Parlament spreman pružiti svaki oblik podrške za koji uključene strane smatraju da bi pripomogao mirovnom procesu; poziva prvog ministra i zamjenika prvog ministra da se obrate Parlamentu nakon uspješnog okončanja višestranačkih pregovora;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladi Sjeverne Irske, vladi Ujedinjene Kraljevine i irskoj vladi.

(1) SL L 346, 30.12.2010., str. 1.


Aktivnosti Turske kojima se stvaraju napetosti u isključivom gospodarskom pojasu Cipra
PDF 215kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o aktivnostima Turske kojima se stvaraju napetosti u isključivom gospodarskom pojasu Cipra (2014/2921(RSP))
P8_TA(2014)0052RC-B8-0211/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Izvješću o napretku Turske za 2013.(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 17. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika predsjednika Europskog vijeća od 7. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir Izvješće o napretku Turske za 2014. od 8. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je 3. listopada 2014. Turska poslala navigacijsku obavijest NAVTEX prema kojoj je veliko područje u južnom dijelu isključivog gospodarskog pojasa Republike Cipra „odredila” za seizmička istraživanja koja će od 20. listopada do 30. prosinca 2014. provoditi turski brod Barbaros; budući da područje seizmoloških istraživanja zahvaća istražna polja koja je Vlada Republike Cipra dodijelila talijanskom poduzeću Eni i društvu Korea Gas Corporation radi istraživanja mogućih ležišta ugljikovodika na morskom dnu;

B.  budući da, unatoč ponovljenim pozivima EU-a, izraženima i u Izvješću Komisije o napretku Turske za 2014., Turska i dalje osporava postojanje Republike Cipra i njezino legitimno pravo da istražuje i iskorištava prirodne resurse u svojem isključivom gospodarskom pojasu te time dovodi u pitanje aktivnosti europskog poduzeća; budući da su tvrdnje i aktivnosti Turske pravno neutemeljene te se izravno protive međunarodnom pravu i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS);

C.  budući da su Konvencijom o pravu mora utvrđeni sveobuhvatan pravni okvir kojim se uspostavlja sustav pravnog poretka te propisi o svim vrstama korištenja oceanima i njihovim resursima; budući da je EU ratificirao Konvenciju o pravu mora te je ona sada sastavni dio pravne stečevine EU-a;

D.  budući da je EU više puta ponovio da se Turska mora jasno obvezati na dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje sporova u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda;

E.  budući da se aktivnosti Turske u isključivom gospodarskom pojasu Republike Cipra vremenski podudaraju s nedavnim imenovanjem g. Espena Bartha Eidea na mjesto novog posebnog savjetnika glavnog tajnika UN-a te nepovoljno utječu na vođenje pregovora kojima se nastoji pronaći cjelovito rješenje za ciparski problem;

1.  potiče Tursku da djeluje odmjereno i u skladu s međunarodnim pravom; izražava žaljenje zbog zaoštravanja prijetnji i zbog jednostranog djelovanja Turske prema Republici Cipru u pogledu isključivoga gospodarskog pojasa; podsjeća na zakonitost isključivog gospodarskog pojasa Republike Cipra; poziva Tursku da poštuje i u cijelosti primijeni izjavu Europske zajednice i njezinih država članica od 21. rujna 2005., uključujući odredbu prema kojoj je priznavanje svih država članica neophodan dio pristupnog procesa;

2.  naglašava da Republika Cipar ima potpuno i suvereno pravo istraživati prirodne resurse unutar svojeg isključivog gospodarskog pojasa i da se turska pomorska ispitivanja moraju shvatiti i kao nezakonita i kao provokativna; zahtijeva trenutačno povlačenje turskih plovila iz voda isključivog gospodarskog pojasa Cipra i oko njega;

3.  naglašava da se aktivnostima Turske krše suverena prava Republike Cipra, ali i međunarodno pravo, uključujući Konvenciju UN-a o pravu mora; ponovno poziva tursku vladu da bez daljnje odgode potpiše i ratificira Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja je dio pravne stečevine EU-a;

4.  potiče Tursku da hitno povuče obavijest poslanu sustavom NAVTEX i da se suzdrži od kršenja suverenih prava Republike Cipra;

5.  poziva Tursku da poštuje suverenitet država članica nad njihovim teritorijalnim vodama; ponavlja da se u suverena prava država članica ubraja i pravo na sklapanje bilateralnih sporazuma te na istraživanje i iskorištavanje njihovih prirodnih resursa u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora;

6.  slaže se s UN-om da bi obje zajednice na Cipru imale koristi od pronađenog plina kada bi se pronašlo trajno političko rješenje kojim bi se okončao sukob; smatra da bi se pronalaskom bogatih ležišta ugljikovodika u tom području, ako bi se njima dobro upravljalo, mogli poboljšati gospodarski, politički i društveni odnosi između dviju zajednica na Cipru;

7.  smatra da bi na temelju međunarodnog prava cijela regija trebala imati koristi od otkrivanja ležišta bogatih ugljikovodikom kao sredstva za ostvarivanje blagostanja, bogatstva te mirnog i boljeg života za sve ljude koji ondje žive;

8.  podržava pravo Republike Cipra na podnošenje službenih tužbi UN-u i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji zbog povreda unutar njezina suverenog teritorija ili voda;

9.  ponavlja da pridaje veliku važnost normalizaciji odnosa između Turske i svih država članica te smatra bi se nastavkom i/ili ponavljanjem tih aktivnosti moglo nepovoljno utjecati na odnose između Turske i EU-a, uključujući i proces pristupanja;

10.  ističe važnost prekida provokacija u isključivom gospodarskom pojasu Republike Cipra i suzdržavanja od upućivanja prijetnji Republici Cipru; napominje da se tim aktivnostima i prijetnjama dovodi u pitanje nastavak pregovora kojima se nastoji pronaći cjelovito rješenje za ciparski problem; poziva na stabilnost u toj vrlo nestabilnoj regiji, potrebnu zbog budućih izazova;

11.  zahtijeva od Europske službe za vanjsko djelovanje i Komisije da pomno prate turske aktivnosti u isključivom gospodarskom pojasu Republike Cipra te da o tome izvješćuju Europski parlament;

12.  izražava trajnu predanost i potporu pregovorima o ponovnom ujedinjenu koji se održavaju pod pokroviteljstvom UN-a radi pronalaska cjelovitog rješenja za ciparski problem; podržava napore Espena Bartha Eidea, posebnog savjetnika za Cipar glavnog tajnika UN-a, kojima se nastoji stvoriti uvjete za smirivanje situacije i nastavak pregovora;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Turske.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0235.


Humanitarna situacija u Južnom Sudanu
PDF 240kWORD 85k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2014. o humanitarnoj situaciji u Južnom Sudanu (2014/2922(RSP))
P8_TA(2014)0053RC-B8-0213/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Južnom Sudanu, posebno rezoluciju od 16. siječnja 2014. o stanju u Južnom Sudanu(1),

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton od 23. siječnja 2014. i 10. svibnja 2014. o stanju u Južnom Sudanu,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. kolovoza 2014. i 31. listopada 2014. o stanju u Južnom Sudanu,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/449/ZSVP od 10. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Južnom Sudanu(2),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2155 (2014),

–  uzimajući u obzir privremeno izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Južnom Sudanu dostavljeno za raspravu na 27. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir izjavu Vijeća od 10. srpnja 2014. o Južnom Sudanu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. siječnja 2014. i 17. ožujka 2014. o Južnom Sudanu,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize Kristaline Georgieve od 25. rujna 2014. godine,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona od 30. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir izjavu Međuvladine uprave za razvoj (IGAD) od 20. listopada 2014. godine,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju s 28. izvanrednog sastanka na vrhu čelnika država i vlada Međuvladine uprave za razvoj (IGAD) od 7. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir plan za Sudan i Južni Sudan utvrđen u priopćenju koje je izdalo Vijeće Afričke unije za mir i sigurnost od 24. travnja 2012. koji EU u potpunosti podupire,

–  uzimajući u obzir privremeno izvješće Istražnog povjerenstva Afričke unije za Južni Sudan predstavljeno 26. i 27. lipnja 2014. u Malabu u Ekvatorskoj Gvineji,

–  uzimajući u obzir revidirani Sporazum iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je politički sukob započeo nakon što je predsjednik države Salva Kiir optužio svog smijenjenog potpredsjednika Rieka Machara za planiranje državnog udara usmjerenog protiv njega; budući da je Riek Machar opovrgao pokušaj državnog udara;

B.  budući da je prema procjenama UN-a tijekom višemjesečnih sukoba poginulo više od 10 000 osoba i da postoje brojna izvješća o strašnim okrutnostima i etničkom nasilju koji su poprimili razmjer ratnih zločina;

C.  budući da je Južni Sudan najmlađa i najnestabilnija država na svijetu i da se nalazi na drugom mjestu prema konačnom indeksu za procjenu globalne ugroženosti i krize Europske komisije;

D.  budući da su sukobljene strane u Južnom Sudanu 7. siječnja 2014. u Addis Abebi započele pregovore pod pokroviteljstvom IGAD-a;

E.  budući da je sporazum o prekidu vatre potpisan 23. siječnja 2014. i ponovno potvrđen 9. svibnja 2014., ali se i dalje krši bez primjene ikakvih kaznenih mjera;

F.  budući da su mirovni pregovori dali slabe rezultate kada je riječ o pronalasku trajnog rješenja i da je koordinator UN-a za humanitarnu pomoć izjavio da su mogućnosti za postizanje održivog mira na političkoj razini i među različitim zajednicama vrlo male;

G.  budući da su vlada Južnog Sudana i naoružana opozicijska frakcija Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana 7. studenog 2014. ipak potpisale sporazum u kojem se iznova obvezuju na prekid neprijateljstava te riskiraju sankcije regije IGAD-a ako se sporazum ne bi poštovao;

H.  budući da je sa završetkom kišnog razdoblja sukob između snaga predsjednika Kiira i pobunjenika odanih Rieku Macharu nastavljen te da bi se, ako se ne pronađe nikakvo političko rješenje, mogao pojačati tijekom sušnog razdoblja;

I.  budući da Vijeće sigurnosti UN-a u svojoj rezoluciji br. 2155 (2014) izražava duboku zabrinutost zbog masovnog raseljavanja osoba i produbljivanja humanitarne krize; budući da bi ta humanitarna kriza mogla utjecati na mnogo širu regiju koja se nalazi u ionako nestabilnom području i da su sudanske pobunjeničke skupine i ugandske postrojbe već uključene u sukob; budući da se rješavanju nestabilnosti može pristupiti tek kad se riješe ključni uzroci, a to su krajnje siromaštvo, klimatske promjene, geostrateški interesi EU-a i međunarodne zajednice te njihovo uplitanje, nepravedna raspodjela bogatstva i iskorištavanje resursa;

J.  budući da većina stanovništva živi u sveopćem siromaštvu iako je zemlja bogata naftom i prirodnim resursima, a izvozom nafte ostvaruje se više od 70 % BDP-a i oko 90 % prihoda vlade; budući da se sukob raspiruje prihodima od naftne industrije;

K.  budući da su sukobi doveli do stravičnog seksualnog nasilja na alarmantnoj razini, kao što je istaknula posebna predstavnica glavnog tajnika UN-a za seksualno nasilje u sukobima Zainab Bangura; budući da i dalje postoje nepotvrđena izvješća o novačenju djece vojnika u Južnom Sudanu te da djeca čine polovinu stanovništva Južnog Sudana;

L.  budući da je UN u Južnom Sudanu proglasio izvanredno stanje 3. stupnja, što je najveći stupanj humanitarne krize;

M.  budući da je od početka godine 3,5 milijuna ljudi u Južnom Sudanu primilo humanitarnu pomoć; budući da zahvaljujući kombinaciji lokalnih mehanizama za suočavanje s humanitarnom krizom i međunarodne humanitarne pomoći nije došlo do izbijanja gladi; budući da su izgledi za sigurnu opskrbu hranom loši ako se borbe nastave, osobito u gradovima Boru i Bentiuu, te da se očekuje da će 2,5 milijuna osoba i dalje biti suočeno s nesigurnošću opskrbe hranom svojstvenom kriznim i izvanrednim stanjima; budući da žene čine posebno osjetljivu skupinu kada je riječ o nesigurnosti opskrbe hranom s obzirom na to da vode 57 % kućanstava u zaštićenim područjima; budući da su vodeće agencije za pomoć, uključujući Oxfam, CARE i Caford, upozorile na to da bi dijelove Južnog Sudana početkom sljedeće godine mogla pogoditi glad ako se sukob nastavi;

N.  budući da je broj osoba u Južnom Sudanu kojima je potrebna humanitarna pomoć procijenjen na 3,8 milijuna, da je njih 1,4 milijuna raseljeno diljem zemlje, a više od 470 000 traži utočište u susjednim zemljama;

O.  budući da su najhitnije humanitarne potrebe one za hranom, čistom vodom, zdravstvenom skrbi, utočištem, održavanjem čistoće, higijenom, borbom protiv epidemija (poput kolere, malarije, kala-azara i hepatitisa) i zaštitom; budući da je za žrtve seksualnog nasilja potrebna veća razina psihosocijalne potpore;

P.  budući da je pristup osobama kojima je potrebna pomoć i dalje otežan zbog neprijateljstava i nasilja, koji su također usmjereni na humanitarne djelatnike i dostavljenu pomoć; budući da oko 80 % svih zdravstvenih i osnovnih usluga pružaju nevladine organizacije;

Q.  budući da je u rujnu 2014. ministar rada Južnog Sudana izjavio da će svi strani radnici morati napustiti zemlju do sredine listopada, što je kasnije opovrgnuo;

R.  budući da je usvajanje prijedloga zakona o nevladinim organizacijama u cilju ograničavanja prostora u okviru kojeg mogu djelovati nevladine organizacije i civilno društvo u Južnom Sudanu odgođeno za prosinac 2014.; budući da bi prijedlog zakona o nevladinim organizacijama, ako se provede, mogao imati znatne posljedice za operacije pružanja pomoći u ovom kritičnom razdoblju kada međunarodna zajednica nastoji spriječiti širenje gladi;

S.  budući da su zbog višestruke i dugotrajne globalne krize međunarodna humanitarna sredstva gotovo iscrpljena; budući da međunarodna zajednica neće moći, ni financijski ni operativno, dalje odgovarati na dugotrajnu krizu;

T.  budući da je EU osigurao više od trećine (38 %) cjelokupne međunarodne pomoći za borbu protiv humanitarne krize u Južnom Sudanu, a sama je Komisija u 2014. godini povećala svoj proračun za humanitarnu pomoć za krizu na više od 130 milijuna;

U.  budući da je Afrička unija imenovala povjerenstvo za istragu brojnih prijavljenih slučajeva okrutnosti koji uključuju kršenje ljudskih prava;

V.  budući da je 10. srpnja 2014. EU najavio prvi krug ciljanih mjera protiv pojedinaca odgovornih za ometanje mirovnog procesa, kršenje sporazuma o prekidu vatre i najgore oblike kršenja ljudskih prava; budući da embargo EU-a na oružje nametnut Južnom Sudanu ostaje na snazi;

W.  budući da bi trebalo pronaći demokratsko i političko rješenje trenutnog sukoba i pripremiti put kako bi demokratski dogovorene institucije izgradile novu državu koja je nastala nakon referenduma o neovisnosti; budući da postizanje održivog mira, izgradnja države nakon sukoba i prevladavanje nestabilnosti zahtijevaju dugoročne perspektive te čvrsto, predvidivo i stabilno sudjelovanje međunarodne zajednice;

1.  čvrsto osuđuje zabrinjavajuću katastrofu u Južnom Sudanu izazvanu ljudskim djelovanjem koja proturječi vrijednostima i cilju državnog oslobodilačkog pokreta;

2.  oštro osuđuje nastavak nasilja i učestala kršenja sporazuma o prekidu neprijateljstava u prošlosti koja su prouzročila smrt, ranjavanje i štetu među civilnim stanovništvom te raseljavanje stotina tisuća osoba u Južnom Sudanu, zemlji koja je ionako nestabilna i sklona krizama; žali zbog slabe razine zapovijedanja i kontrole oružanih snaga, što povećava mogućnost daljnje fragmentacije borbenih snaga i može dovesti do pojačanog nasilja i kršenja mirovnih sporazuma;

3.  poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje obveze financiranja Južnog Sudana i regije te da osigura sredstva kako bi odmah odgovorila na pogoršanje humanitarne situacije u Južnom Sudanu; u vezi s tim pozdravlja doprinos EU-a u rješavanju humanitarne krize u Južnom Sudanu te poziva države članice da pronađu rješenje za financiranje sve većeg broja kriza, u skladu s vlastitim međunarodnim obvezama;

4.  potiče EU da reprogramira svoju razvojnu pomoć kako bi se zadovoljile najhitnije potrebe stanovništva Južnog Sudana i podržala tranzicija prema miru i stabilnosti; stoga pozdravlja obustavu razvojne pomoći u obliku proračunske pomoći za Južni Sudan, osim za djelovanja koja pružaju izravnu potporu stanovništvu ili izravnu potporu demokratskoj tranziciji i humanitarnoj pomoći te poziva na preusmjeravanje pomoći posredovanjem nevladinih i međunarodnih organizacija;

5.  ponovno ističe da dugoročni izgledi za miran suživot i razvoj iziskuju sveobuhvatne institucionalne reforme kako bi se uveo model državnog vodstva kojim bi se zajamčila vladavina prava; naglašava da će prijelazno razdoblje koje slijedi nakon sukoba vjerojatno trajati godinama te da će iziskivati ustrajnu i dugoročnu predanost međunarodne zajednice;

6.  osuđuje pogoršanje odnosa između humanitarne zajednice i svih strana uključenih u sukob, uključujući ilegalno oporezivanje pomoći te uznemiravanje, pa čak i nekažnjeno ubijanje humanitarnih djelatnika; napominje da se određeni broj stranih humanitarnih agencija već povukao iz Južnog Sudana, a da se one koje su ostale bore kako bi zadovoljile potrebe raseljenih civila;

7.  ustrajan je u tome da se humanitarna pomoć i pomoć u opskrbi hranom moraju pružiti najosjetljivijim skupinama isključivo na temelju potreba te podsjeća sve strane uključene u sukob u Južnom Sudanu na njihove obveze da priznaju i poštuju neutralnost, neovisnost i nepristranost humanitarnih radnika, da olakšaju pomoć u spašavanju života osoba kojima je potrebna pomoć, neovisno o njihovim političkim stavovima i etničkoj pripadnosti te da odmah zaustave svako uznemiravanje humanitarnih radnika, otimanje humanitarne imovine i prisvajanje pomoći; također zahtijeva povlačenje ili odbijanje prijedloga zakona o nevladinim organizacijama;

8.  ustrajan je na tome da naoružane skupine ne smiju prisvajati humanitarnu pomoć, posebno u obliku osnovnih usluga i pomoći u hrani;

9.  izražava duboku zabrinutost zbog situacije u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom u Južnom Sudanu, koja je izazvana sukobom i pogoršana učestalim elementarnim nepogodama i koja se može ozbiljno narušiti ako se sukobi nastave;

10.  ustrajan je u činjenici da bi mirovni dogovor stanovništvu omogućio povratak na napuštena poljoprivredna gospodarstva, ponovno otvaranje tržnica i obnovu domova;

11.  snažno osuđuje izvansudska i masovna pogubljenja, namjerne napade na civile, kršenje ljudskih prava (uključujući i kršenje prava izbjeglica i raseljenih osoba, žena, pripadnika osjetljivih skupina i novinara), samovoljna uhićenja i pritvaranja, prisilne nestanke, zlostavljanja i mučenja, kojima se koriste sve strane; smatra da bi predsjednik Kiir i Riek Machar trebali učiniti sve što mogu kako bi spriječili vojnike pod svojim zapovjedništvom da čine takve zločine nad ljudima;

12.  poziva Komisiju, države članice i vlasti Južnog Sudana da surađuju sa zajednicama i organizacijama za prava žena kako bi se omogućio i promicao pristup kvalitetnom obrazovanju, seksualnim i reproduktivnim pravima i zdravstvenim uslugama za djevojčice i žene, uključujući pristup kontracepcijskim sredstvima, testiranju na HIV/AIDS i liječenju;

13.  žali zbog činjenice što je sukob poremetio mnoge osnovne aktivnosti socijalnih službi te što stotine tisuća djece ne pohađa nastavu u školi; zabrinut je zbog činjenice što djeca i dalje snose posljedice nasilja, psihički su iscrpljena i nemaju pristup uslugama, uključujući obrazovanje; apelira na strane da prestanu novačiti i koristiti djecu za oružane sukobe i druga teška kršenja koja se provode nad djecom;

14.  duboko je zabrinut zbog etničke dimenzije sukoba; naglašava da su nasilna težnja za vlašću i etničke podjele u suprotnosti s demokratskom vladavinom prava;

15.  poziva na provedbu vjerodostojnih, transparentnih i sveobuhvatnih istraga u skladu s međunarodnim standardima, a to se posebno odnosi na istrage koje će provoditi istražno povjerenstvo Afričke unije, u vezi sa svim optužbama za teška kaznena djela iza kojih stoji bilo koja od sukobljenih strana; potiče uspostavu prijelaznih pravosudnih mehanizama uz svu potrebnu međunarodnu potporu u cilju promicanja pomirenja i odgovornosti; potiče vladu Južnog Sudana na što skorije pristupanje Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda;

16.  pozdravlja jačanje istražnih kapaciteta misije UN-a (UNMISS) za istraživanje stanja ljudskih prava u Južnom Sudanu uz potporu Ureda visokog predstavnika UN-a za ljudska prava;

17.  s tim u vezi podupire uspostavu posebnog međunarodnog hibridnog suda kako bi se vođe pozvalo na odgovornost za najteže oblike kršenja ljudskih prava koje su počinile obje sukobljene strane, prema prijedlogu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona te kako je preporučeno u izvješću Misije Ujedinjenih naroda u Južnom Sudanu (UNMISS) o ljudskim pravima;

18.  podsjeća da je humanitarna pomoć ključna, ali da se njom ne može riješiti politički problem te da je glavna odgovornost za zaštitu civila u rukama vlade; poziva, stoga, na omogućavanje izravnog pristupa bogatstvima te zemlje koja će služiti za unapređenje dobrobiti stanovništva Južnog Sudana; poziva sve strane da poštuju sporazum te da budu konstruktivne i da se kroz dijalog i suradnju uključe u mirovne pregovore u Addis Abebi s ciljem potpune provedbe sporazuma o prekidu vatre i brzog nastavka pregovora čiji je cilj formiranje prijelazne vlade nacionalnog jedinstva, što je jedino dugoročno rješenje, i nacionalna pomirba u interesu stanovništva Južnog Sudana u cjelini;

19.  žali zbog činjenice što nije ostvaren bitan napredak usprkos trajnim naporima IGAD-a u posredovanju u mirovnim pregovorima kako bi se uspostavila prijelazna vlada nacionalnog jedinstva;

20.  pozdravlja, ipak, sporazum od 7. studenog 2014. te poziva na njegovu žurnu i potpunu provedbu; i dalje podupire posredovanje koje predvodi IGAD i njegove napore da se utre put uključivom političkom dijalogu te poziva EU da nastavi pomagati IGAD-u u materijalnom i financijskom smislu te da i dalje pruža potporu u vidu osoblja za mehanizam za praćenje i provjeru prekida vatre;

21.  naglašava da su izgradnja prikladnih institucija i uspostava pravnog okvira za upravljanje naftnim bogatstvom u okviru etničkog federalizma ključne za mirni razvoj Južnog Sudana; prije svega poziva EU da podupre dugoročnu strategiju za Južni Sudan kojom bi se omogućila uspostava snažnog sustava dobrog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti (posebice u pogledu provedbe Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija) te razvoj infrastrukture, obrazovanja, zdravstva i programa socijalne skrbi koji bi se financirali prihodima od nafte i razvojne pomoći;

22.  poziva vlasti Južnog Sudana da zajamče da prihodi od nafte budu upotrijebljeni za dobrobit stanovništva; poziva pregovaračke strane da u mirovni sporazum uključe pitanje transparentnosti naftnog sektora i javnog nadzora nad njim na način kojim bi se omogućilo da se prihodi od tog resursa upotrebljavaju za održiv razvoj zemlje i poboljšanje životnih uvjeta njezina stanovništva;

23.  žali zbog neučinkovitosti ciljanih sankcija EU-a i poziva IGAD, Afričku uniju i globalnu zajednicu da uvedu ciljane sankcije; podržava nastavak embarga na oružje protiv Južnog Sudana te poziva na uvođenje embarga UN-a na oružje protiv Južnog Sudana i cijele regije;

24.  podupire sudjelovanje civilnog društva u mirovnim pregovorima i smatra da je ono od presudne važnosti;

25.  upozorava na širenje i destabilizirajući učinak sukoba na već nestabilnu regiju, posebno uslijed sve većeg broja izbjeglica u susjednim zemljama; poziva sve zemlje u susjedstvu Južnog Sudana i regionalne sile da blisko surađuju kako bi se poboljšalo sigurnosno stanje u zemlji i regiji te pronašlo mirno i trajno političko rješenje trenutne krize; naglašava da bi ponajprije suradnja sa Sudanom predstavljala poboljšanje odnosa;

26.  poziva na osnivanje kontaktne skupine koja će uključivati ključne aktere u Južnom Sudanu kao način podupiranja djelovanja IGAD-a te jamčenja kohezije na međunarodnoj razini;

27.  pozdravlja rad posebnog predstavnika EU-a za Afrički rog Alexandera Rondosa; preporučuje da se svi njegovi napori usmjere na doprinos trajnom rješenju;

28.  poziva vladu Južnog Sudana da ratificira Sporazuma iz Cotonoua između EU-a i afričke, karipske i pacifičke skupine zemalja (AKP);

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi Južnog Sudana, povjereniku za ljudska prava u Južnom Sudanu, Nacionalnoj zakonodavnoj skupštini Južnog Sudana, institucijama Afričke unije, Međuvladinoj upravi za razvoj, supredsjedateljima Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a te glavnom tajniku UN-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0042.
(2) SL L 203, 11.7.2014., str. 100.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti