Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o nacrtu odluke Vijeća o odobrenju, u ime Europske unije, Protokola uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi s pitanjima specifičnima za željeznička vozila, donesenog u Luxembourgu 23. veljače 2007. (15113/2013 – C8-0004/2014 – 2013/0184(NLE))

P8_TA(2014)0054 A8-0030/2014

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15113/2013),

–  uzimajući u obzir Protokol uz Konvenciju o međunarodnim interesima za pokretnu opremu u vezi s pitanjima specifičnima za željeznička vozila, donesen u Luxembourgu 23. veljače 2007.(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 81. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8‑0004/2014),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, lčanak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8-0030/2014),

1.  daje svoju suglasnost za odobravanje Protokola,

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 331, 16.12.2009., str. 5.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o nacrtu odluke Vijeća o odobrenju, u ime Europske unije, Haške konvencije od 30. lipnja 2005. o sporazumima o izboru suda (12052/2014 – C8-0222/2014 – 2014/0021(NLE))

P8_TA(2014)0055 A8-0034/2014

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12052/2014),

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju od 30. lipnja 2005. o sporazumima o izboru suda(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 81. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8‑0222/2014),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. kao i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za pravna pitanja (A8‑0034/2014),

1.  daje suglasnost za odobrenje Konvencije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Stalnom uredu Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu.

(1) SL L 133, 29.5.2009., str. 3.

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/008 FI/STX Rauma, iz Finske) (COM(2014)0630 – C8-0214/2014 – 2014/2137(BUD))

P8_TA(2014)0056 A8-0043/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0630 – C8‑0214/2014),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (MIS od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđenog točkom 13. MIS-a od 2. prosinca 2013. godine,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0043/2014),

A.  budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima te kako bi im se pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir MIS od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je usvajanje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Europskog parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćenjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da su finske vlasti 27. svibnja 2014. podnijele zahtjev EGF/2014/008 FI/STX Rauma nakon otpuštanja 577 radnika poduzeća STX Finland Oy koje je poslovalo u djelatnostima iz klasifikacije NACE Rev. 2 odjeljak 30. (Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava);

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  napominje da su finske vlasti podnijele zahtjev na temelju intervencijskog kriterija iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u prema kojem je potrebno najmanje 500 radnika proglašenih viškom ili samozaposlenih osoba koje prestaju sa svojom djelatnošću, u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, u poduzeću u državi članici, uključujući radnike proglašene viškom i samozaposlene osobe koje prestaju sa svojom djelatnošću kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

2.  napominje da su finske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos EGF-a 27. svibnja 2014. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 14. listopada 2014. godine; izražava zadovoljstvo zbog razdoblja ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.  napominje da finske vlasti tvrde da je posljednjih godina došlo do dramatičnih promjena u svjetskoj pomorskoj industriji te da je u okviru tog svjetskog trenda tržišni udio EU-a u brodogradnji(4) naglo pao s 13 % tijekom 2007. na 5 % u prva tri tromjesečja 2013., dok se usporedivi zajednički udio Kine, Južne Koreje i Japana povećao sa 77 % koliko je iznosio 2007. na 86 % tijekom prva tri tromjesečja 2013. godine; napominje da u europskom sektoru, zbog znatnog širenja azijskih proizvođača na tržištu brodogradnje i smanjenog broja narudžbi zbog gospodarske krize, trenutačno postoje preveliki proizvodni kapaciteti što je uzrok oštrog tržišnog natjecanja;

4.  slaže se da su ti faktori povezani s velikim strukturnim promjena u tokovima svjetske trgovine nastalih zbog globalizacije te da su intervencijski kriteriji iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Finska stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

5.  napominje da je do danas zaprimljeno šest zahtjeva za dodjelu sredstava iz EGF-a za sektor brodogradnje u širem smislu, od kojih jedan zbog učinaka globalizacije na trgovinu, a ostalih pet zbog učinaka svjetske financijske i gospodarske krize; smatra da bi se restrukturiranjem sektora moglo ublažiti teškoće te da bi se smjernicama na temelju europske perspektive moglo pružiti potporu sektoru brodogradnje u različitim državama članicama;

6.  napominje da će se tim otpuštanjima dodatno pogoršati nezaposlenost na jugozapadu Finske s obzirom na to da većina otpuštenih radnika ima nisku razinu obrazovanja te su odmakle životne dobi što povećava rizik od dugotrajne nezaposlenosti; zabrinut je zbog posljedica zatvaranja tog poduzeća na regiju s obzirom na to da su brodogradnja i metalna industrija glavne gospodarske aktivnosti i imaju povijesnu tradiciju te je prijelaz na nove gospodarske aktivnosti tim teži;

7.  napominje da uz već navedenih 577 radnika, u prihvatljive korisnike spada i 57 radnika koji su proglašeni viškom nakon referentnog razdoblja od četiri mjeseca te ukupni broj prihvatljivih korisnika stoga iznosi 634; predviđa se da će u mjerama EGF-a sudjelovati 565 ciljanih korisnika;

8.  napominje da predviđena ukupna sredstva iznose 2 378 000 EUR, od čega je 113 000 EUR namijenjeno za provedbu, a ukupan financijski doprinos zatražen iz EGF-a iznosi 1 426 800 EUR tj. 60 % ukupnih troškova;

9.  pozdravlja činjenicu da su finske vlasti, kako bi žurno osigurale pomoć radnicima, odlučile pokrenuti 15. siječnja 2014. provedbu usluga prilagođenih potrebama za pogođene radnike, mnogo prije donošenja konačne odluke o odobravanju sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket te podnošenja zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a;

10.  napominje da su finske vlasti navele da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru s predstavnicima uključenih socijalnih partnera i raznim drugim dionicima te pozdravlja činjenicu da se savjetovanja i dalje održavaju u obliku radne skupine koju je sastavilo Ministarstvo zapošljavanja i gospodarstva upravo s ciljem pronalaska rješenja za radnike otpuštene iz poduzeća STX Finland;

11.  napominje da se predviđenim uslugama prilagođenim potrebama obuhvaća tri vrste mjera za otpuštene radnike na koje se odnosi ovaj zahtjev: i. pomoć pri prelasku na novo radno mjesto, ii. pomoć za pokretanje vlastitog posla i iii. omogućavanje osposobljavanja i obrazovanja;

12.  pozdravlja osnivanje Uslužnih točki među ostalim predloženim mjerama; izražava zadovoljstvo da se tim točkama kani pružiti usluga na dubljoj osobnoj razini nego što bi je državni ured za zapošljavanje inače mogao pružiti;

13.  primjećuje da je visok udio (41,42 %) otpuštenih radnika u dobi između 55 do 64 godine; nadalje napominje da toj dobnoj skupini prijeti veći rizik od dugotrajne nezaposlenosti i isključenja s tržišta rada; stoga smatra da bi valjalo uzeti u obzir posebne potrebe tih radnika kada je riječ o pružanju usluga prilagođenih njihovim potrebama;

14.  posebno pozdravlja mjeru „Istraživanje poduzeća” u okviru koje će se u regiji oko Raume provesti istraživanje o radnim mjestima u suradnji s predstavnicima poduzeća i industrije u Raumi kako bi se prikupile najnovije informacije o potrebama poduzeća za osobljem, kako bi se ciljani radnici usmjerili u pravome smjeru te kako bi im se pružilo potrebno osposobljavanje;

15.  pozdravlja ideju da oni koji imaju namjeru započeti vlastiti posao mogu iskusiti kako je to biti poduzetnik primjerice praksom u postojećem poduzeću; prima na znanje potencijalnu dodatnu vrijednost pokretanja vlastita posla nakon otpuštanja za dotične osobe i za društvo u cijelosti;

16.  napominje da je svrha subvencija za plaće osigurati da ciljani radnici koje zaposli novi poslodavac dobiju sve potrebne oblike potpore na samom početku novog zaposlenja; smatra da takve mjere mogu služiti kao poticaj radnicima da traže i započnu nove i nepoznate poslove u različitim područjima;

17.  podsjeća da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih posebnim potrebama pogođenih radnika trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivog gospodarstva koje na učinkovit način gospodari resursima;

18.  poziva da mjere Europskog socijalnog fonda planirane u okviru njegova novog programskog razdoblja budu usklađene s predloženim mjerama te da se omogući ponovno uključenje radnika u napredne i održive gospodarske sektore;

19.  podsjeća da zapošljivost također ovisi o stupnju uključenosti u društvo te stoga poziva da se posebna pozornost usmjeri na društveno uključenje starijih i manje kvalificiranih radnika;

20.  pozdravlja činjenicu da će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije poštovati u pogledu pristupa predloženim djelovanjima i njihove provedbe;

21.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

22.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/008 FI/STX Rauma, iz Finske)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2014/878/EU.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) mjereno obujmom proizvodnje

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/005 FR/GAD, iz Francuske) (COM(2014)0662 – C8-0226/2014 – 2014/2166(BUD))

P8_TA(2014)0057 A8-0044/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0662 – C8-0226/2014),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (MIS od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir ishode trijaloga iz točke 13. MIS-a od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0044/2014),

A.  budući da je Europska unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije otpuštenim radnicima trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir MIS od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je usvajanje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću kraćenjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju raspona prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da su francuske vlasti 6. lipnja 2014. podnijele zahtjev EGF/2014/005 FR/GAD nakon otpuštanja 744 radnika poduzeća GAD société anonyme simplifiée, koje je poslovalo u djelatnostima iz klasifikacije NACE Rev. 2 odjeljak 10. (Proizvodnja prehrambenih proizvoda);

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

F.  budući da lokalna tijela u Bretanji nisu sudjelovala u pokretanju usluga prilagođenih potrebama (Cellule de reclassement) pogođenih radnika, iako su ta tijela odgovorna za strukovno osposobljavanje; budući da predstavnici lokalnih sindikata u glavnim predmetnim postrojenjima nisu bili uključeni u pregovore o mjerama;

1.  napominje da su francuske vlasti podnijele zahtjev na temelju intervencijskog kriterija navedenog u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe o EGF-u prema kojem je potrebno najmanje 500 radnika proglašenih viškom ili samozaposlenih osoba koje prestaju sa svojom djelatnošću, u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, u poduzeću u državi članici, uključujući radnike proglašene viškom i samozaposlene osobe koje prestaju sa svojom djelatnošću kod dobavljača ili daljnjih proizvođača;

2.  slaže se s Komisijom da su intervencijski kriteriji iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Francuska stoga ima pravo na financijski doprinos u skladu s tom Uredbom;

3.  prima na znanje da su francuske vlasti predale zahtjev za financijski doprinos EGF-a 6. lipnja 2014. i da je Komisija svoju procjenu učinila dostupnom 24. listopada 2014. godine; pozdravlja činjenicu da je Komisija poštovala kratak rok od 12 tjedana zadan u Uredbi o EGF-u;

4.  napominje da francuske vlasti tvrde da se GAD, kao klaonica i poduzeće za preradu mesa, našao u škripcu između dvaju skupova cjenovnih pritisaka, onoga stočara koji se teško nose s povećanom cijenom stočne hrane i onoga potrošača koji se teško nose sa smanjenim dohotkom;

5.  slaže se da je smanjenje potrošnje svinjskoga mesa zbog povećanih cijena i niže kupovne moći potrošača povezano sa svjetskom financijskom i gospodarskom krizom na koju se upućuje u Uredbi (EZ) br. 546/2009(4);

6.  zauzima stajalište da bi se povećanje cijena hrane za svinje, koja se u Uniju uglavnom uvozi s drugih kontinenata nedavno pogođenih sušom, moglo pripisati globalizaciji;

7.  vjeruje da su drugi čimbenici imali važnu ulogu u poteškoćama tog poduzeća, kao što je nepoštena konkurencija na unutarnjem tržištu s konkurentima koji su zloporabili Direktivu o upućivanju radnika(5) te nepostojanje prihvatljive minimalne plaće u svim državama članicama;

8.  poziva Komisiju da zajamči jednake uvjete na unutarnjem tržištu i dosljednost svojega zakonodavstva i instrumenata;

9.  zaključuje da su čimbenici koji su doprinijeli financijskim poteškoćama poduzeća GAD raznovrsni, no ipak se slaže s tim da Francuska ima pravo na financijski doprinos iz EGF-a;

10.  primjećuje da je sektor proizvodnje prehrambenih proizvoda dosad bio predmetom još jednoga zahtjeva za pomoć iz EGF-a(6), također zbog globalne financijske i gospodarske krize;

11.  primjećuje da će ta otpuštanja pogoršati stanje s nezaposlenošću u Bretanji jer zaposlenost u toj regiji ovisi o poljoprivrednom sektoru u većoj mjeri od francuskoga prosjeka (11 % u Bretanji u odnosu na prosječno 5 % u Francuskoj);

12.  napominje da se, uz 744 radnika proglašenih viškom u referentnom razdoblju, u prihvatljive korisnike ubraja i 16 radnika koji su proglašeni viškom nakon referentnog razdoblja od četiri mjeseca te ukupni broj prihvatljivih korisnika stoga iznosi 760, a broj ciljanih korisnika mjera EGF-a također je 760;

13.  napominje da ukupni procijenjeni trošak iznosi 1 530 000 EUR, od čega je 30 000 EUR predviđeno za provedbu te da ukupan financijski doprinos iz EGF-a iznosi 918 000 EUR, tj. 60 % ukupnih troškova;

14.  pozdravlja činjenicu da su francuske vlasti, kako bi žurno pružile pomoć radnicima, odlučile započeti s provedbom usluga za pogođene radnike prilagođenih njihovih potrebama 3. siječnja 2014., prije donošenja konačne odluke o odobravanju sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket te čak i prije podnošenja zahtjeva za financijski doprinos iz EGF-a;

15.  napominje da su francuske vlasti navele da je sastavljen usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama radnika nakon što je Glavni odbor poduzeća GAD 28. lipnja 2013. obaviješten o tome da se planira ukidanje 889 radnih mjesta u tom poduzeću;

16.  međutim, žali zbog nedovoljne uključenosti lokalnih političkih tijela i sindikata; predlaže da se, u okviru buduće procjene Uredbe o EGF-u, u dokumentaciju o zahtjevu za mobilizaciju koju nacionalna tijela dostavljaju Komisiji uvrsti i službeno savjetovanje s lokalnim političkim tijelima i sindikatima; smatra kako je nužno EGF bolje integrirati u programe i procese prenamjene lokalnih gospodarskih struktura;

17.  pozdravlja činjenicu da radnici već primaju potporu u okviru raznih mjera kojima im se pomaže da pronađu novo zaposlenje i da je do 20. svibnja 2014. godine 108 radnika već sklopilo ugovore o radu na više od šest mjeseci, njih 66 na manje od šest mjeseci, a troje ih je otvorilo vlastita poduzeća te da su gotovo svi odlučili ostati u regiji;

18.  žali što se usluge prilagođene potrebama koje će se pružiti sastoje od samo jedne mjere: provođenja prema načelu „sve na jednom mjestu” (Cellule de reclassement) za koje će biti odgovorne dvije ugovorne agencije; primjećuje da Francuska od EGF-a traži samo financiranje tog punkta „sve na jednom mjestu”; izražava zabrinutost zbog niskog iznosa financijskih sredstava po radniku (oko 1200 EUR); poziva francuske vlasti da u svojem planiranom zahtjevu za financiranje iz EGF-a za preostala postrojenja poduzeća GAD koja su pred zatvaranjem predlože ambiciozniji program kojim će se obuhvatiti širi raspon mjera, kao što su prijamni centar i rad na predmetima, angažiranje vanjskih stručnjaka za usmjeravanje radnika, tematske radionice, osposobljavanje, naknade za sudjelovanje u programima osposobljavanja i bespovratna sredstva za pokretanje posla;

19.  očekuje da se Komisija i francuske vlasti strogo drže načela prema kojem će se isplate agencijama obavljati u obrocima i na temelju postignutih rezultata;

20.  smatra da se praćenjem djelatnosti agencija preko redovitih pisanih izvješća jamči odgovarajuća uporaba sredstava kako bi se sudionicima omogućilo zaposlenje prilagođeno njihovim potrebama, dostatan broj poslovnih ponuda i vođenje u otvaranju poduzeća u okviru sustava „sve na jednom mjestu”;

21.  podsjeća da se financijskim sredstvima mora pomoći radnicima, a nikako podupirati agencije;

22.  pozdravlja činjenicu da se ugovorne agencije plaćaju prema ljestvici utvrđenoj na temelju postignutih rezultata;

23.  napominje da je 17,5 % otpuštenih radnika staro između 55 i 64 godine; nadalje napominje da je ta dobna skupina izložena većem riziku od dugotrajne nezaposlenosti i isključenosti s tržišta rada; stoga smatra da bi ti radnici mogli imati posebne potrebe kad je riječ o pružanju usluga prilagođenih njihovim potrebama;

24.  pozdravlja činjenicu da će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije poštovati u pogledu pristupa predloženim djelovanjima i njihove provedbe;

25.  podsjeća da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih posebnim potrebama pogođenih radnika trebale predvidjeti tražene vještine i budući izgledi na tržištu rada te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivoga gospodarstva koje na učinkovit način gospodari resursima;

26.  primjećuje da francuske vlasti nisu zatražile financiranje za pripremna djelovanja, upravljanje te informiranje i promidžbu;

27.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

28.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2014/005 FR/GAD, iz Francuske)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci 2014/876/EU.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 167, 29.6.2009., str. 26.). (5) Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1). (6) EGF/2014/001 EL/Nutriart, koji se odnosi na pekarske proizvode.

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o traženju mišljenja Suda o sukladnosti Sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika s Ugovorima (2014/2966(RSP))

P8_TA(2014)0058 B8-0265/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 6. i 11.,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika (12652/2013),

–  uzimajući u obzir Sporazum između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika (12657/2013),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o globalnom pristupu prijenosu podataka iz popisa imena putnika (PIP) u treće zemlje (COM(2010)0492),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. svibnja 2010. o pokretanju pregovora za sklapanje sporazuma o popisu imena putnika (PIP-u) sa Sjedinjenim državama, Australijom i Kanadom(1) te od 11. studenoga 2010. o globalnom pristupu prijenosu podataka iz popisa imena putnika (PIP) u treće zemlje(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka od 19. listopada 2010. o Komunikaciji Komisije o globalnom pristupu prijenosu podataka iz popisa imena putnika (PIP) u treće zemlje(3),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka od 30. rujna 2013. o prijedlozima odluka Vijeća o sklapanju i potpisivanju Sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika(4),

–  uzimajući u obzir Mišljenje 7/2010 iz članka 29. radne skupine za zaštitu podataka koje je doneseno 12. studenoga 2010., o Komunikaciji Komisije o globalnom pristupu prijenosu podataka iz popisa imena putnika (PIP) u treće zemlje,

–  uzimajući u obzir članak 16. UFEU-a i članke 7. i 8. te članak 52. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir presudu Suda od 9. ožujka 2010. u predmetu C-518/07, Europska komisija protiv Savezne Republike Njemačke,

–  uzimajući u obzir presudu Suda od 8. travnja 2014. u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12, u kojoj je Direktiva o zadržavanju podataka proglašena nevažećom,

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 6. Poslovnika,

A.  budući da je 2005. Europska unija sklopila sporazum s Kanadom o obradi podataka iz popisa imena putnika (PIP) na temelju niza obveza koje je preuzela Kanadska agencija za granične usluge (Canada Border Services Agency) u vezi s primjenom svojeg programa PIP; budući da je istovremeno s prestankom važenja odgovarajuće odluke Komisije od 22. rujna 2009. prestala postojati osnova u europskom pravu za prijenos podataka iz PIP-a Kanadskoj agenciji za granične usluge;

B.  budući da se Kanadska agencija za granične usluge na svoju inicijativu odlučila zajamčiti EU-u da će te obveze i dalje ostati na snazi do primjene novog sporazuma; budući da su o tome obaviještene sve države članice i njihova tijela za zaštitu podataka;

C.  budući da, nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009., sklapanje novih sporazuma o PIP-u zahtijeva suglasnost Europskog parlamenta prije njihovog prihvaćanja u Vijeću;

D.  budući da je Vijeće 2. prosinca 2010. donijelo odluku, zajedno s pregovaračkim smjernicama, kojom se Komisija ovlašćuje da u ime EU-a pokrene pregovore za sklapanje Sporazuma s Kanadom o prijenosu i obradi podataka iz popisa imena putnika;

E.  budući da je Komisija 18. srpnja 2013. predložila Vijeću da donese odluku o sklapanju tog Sporazuma;

F.  budući da je 30. rujna 2013. Europski nadzornik za zaštitu podataka donio mišljenje o Sporazumu u kojemu dovodi u pitanje nužnost i proporcionalnost mehanizama PIP-a i velikih prijenosa podataka iz PIP-a u treće zemlje, kao i odabir pravne osnove;

G.  budući da je 5. prosinca 2013. Vijeće od Parlamenta zatražilo suglasnost za sklapanje Sporazuma;

H.  budući da je Sporazum potpisan 25. lipnja 2014.;

I.  budući da je 7. srpnja 2014. Vijeće od Parlamenta zatražilo suglasnost za sklapanje sporazuma ;

J.  budući da je Sud 8. travnja 2014. u svojoj presudi u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12 proglasio nevažećom Direktivu o zadržavanju podataka;

K.  budući da je svrha Sporazuma, kao što je navedeno u njegovom članku 1., utvrđivanje uvjeta u skladu s kojima se podaci iz PIP-a mogu prenositi i koristiti te određivanje načina zaštite podataka;

1.  smatra da postoji pravna nesigurnost u vezi s usklađenosti nacrta sporazuma s odredbama Ugovora (članak 16. UFEU-a) i Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (članci 7. i 8. te članak 52. stavak 1.) u odnosu na pravo pojedinaca na zaštitu osobnih podataka; osim toga dovodi u pitanje i odabir pravne osnove, odnosno članak 82. stavak 1. točku (d) i članak 87. stavak 2. točku (a) UFEU-a (policijska i pravosudna suradnja) umjesto članka 16. UFEU-a (zaštita podataka);

2.  namjerava zatražiti mišljenje Suda o usklađenosti Sporazuma s Ugovorima;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti te da poduzme potrebne mjere kako bi se od Suda dobilo navedeno mišljenje.

(1) SL C 81 E, 15.3.2011., str.70. (2) SL C 74 E, 13.3.2012., str.8. (3) SL C 357, 30.12.2010., str.7. (4) SL C 51, 22. 2. 2014., str. 12.

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. (2014/2143(INI))

P8_TA(2014)0059 A8-0037/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila otvorena radna skupina UN-a za održive razvojne ciljeve,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. usvojio međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju održanog u Meksiku u travnju 2014.,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje koja je odobrena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u rujnu 1995. te kasnije zaključne dokumente,

–  uzimajući u obzir program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) koji je usvojen 1994. u Kairu te kasniji postupak revizije programa ICPD+20,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o jednakosti spolova za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

–  uzimajući u obzir ishod konferencije UN-a o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješće o ljudskom razvoju za 2014. Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

–  uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Komisije uglednih osoba na visokoj razini u vezi s razvojnim programom za razdoblje nakon 2015. godine,

–  uzimajući u obzir izvješće s konferencije UN-a o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom programu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju naslovljenu „Ispunjenje obećanja: ujedinjeni u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva” koju je donijela Opća skupština UN-a na plenarnoj sjednici na visokoj razini o milenijskim razvojnim ciljevima na svom 56. zasjedanju u 2010. godini,

–  uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu o stanju nesigurnosti opskrbe hranom,

–  uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u prosincu 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće UNDP-a naslovljeno „Beyond the Midpoint: Achieving the Millennium Development Goals” („Nakon polovice provedbenog razdoblja: ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva”) te objavljeno u siječnju 2010.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir rad posebne skupine stručnjaka UN-a za razvojni program UN-a za razdoblje nakon 2015. koju zajednički vode Odjel UN-a za gospodarske i socijalne poslove (UN DESA) i UNDP uz potporu svih agencija UN-a i uz savjetovanje s relevantnim zainteresiranim stranama,

–  uzimajući u obzir globalnu strategiju i plan djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije u vezi s javnim zdravljem, inovacijama i intelektualnim vlasništvom od 24. svibnja 2008.,

–  uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Akcijski plan iz Accre,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

–  uzimajući u obzir Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike(1),

–  uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–  uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014. naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM (2014)0263),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013. naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: europski angažman za civilno društvo kroz vanjske odnose” (COM(2012)0492),,

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi nacrta stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, Europskom parlamentu i Komisiji o razvojnoj politici EU-a naslovljenu „Europski konsenzus”(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. na 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(4),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.)(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015.(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 25. lipnja 2013. o sveobuhvatnom programu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0037/2014),

A.  budući da su se svi relevantni dionici okupili 2000. godine kako bi se utvrdili milenijski razvojni ciljevi radi ostvarenja konkretnih razvojnih ciljeva i ciljeva iskorjenjivanja siromaštva do 2015.;

B.  budući da je milenijskim razvojnim ciljevima podignuta razina osviještenosti o okončanju globalnog siromaštva kao hitnog izazova i prioriteta globalnog djelovanja; budući da je uspjeh ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva različit, no primjetni su pozitivni učinci na smanjenje najtežih oblika siromaštva, borbu protiv malarije i tuberkuloze, poboljšanje pristupa pitkoj vodi i smanjenje razlika u upisima u osnovnu školu; budući da je prilikom definiranja okvira za razdoblje nakon 2015. potrebno obratiti pozornost na određene manjkavosti milenijskih razvojnih ciljeva;

C.  budući da procjene napretka u ostvarivanju sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva pokazuju da su za novi okvir ključni snažna povezanost između iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv nejednakosti i poticanja održivog razvoja te jedinstveni i univerzalni skup ciljeva s različitim pristupima njihovu ostvarenju;

D.  budući da se predviđa porast gradskog stanovništva sa sadašnjih 3,6 milijardi na više od 6 milijardi, a najveći će gradovi, prema predviđanjima, izrasti u megagradove s više od 100 milijuna stanovnika; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

E.  budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na pristup uslugama reproduktivnog i spolnog zdravlja, uključujući planiranje obitelji; podsjeća, s tim u vezi, da je 2013. otprilike 289 000 žena umrlo tijekom trudnoće ili porođaja; podsjeća na peti milenijski razvojni cilj i potrebu da se ženama zajamči pristup djelotvornoj metodi kontracepcije i planiranja obitelji kako bi se broj smrti trudnica i rodilja smanjio gotovo za trećinu;

F.  budući da je smanjenje siromaštva nejednako i da su nejednakosti među državama i unutar njih porasle u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju te predstavljaju glavni razvojni izazov, posebno u zemljama s niskom i srednjom razinom dohotka; budući da 1,5 milijardi ljudi živi u siromaštvu, a istovremeno su zakinuti kada je riječ o zdravstvenim i životnim standardima te standardima obrazovanja, pogotovo u nestabilnim državama ili onima u kojima vladaju sukobi;

G.  budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje poništavaju napore usmjerene prema razvoju; budući da se na žene u većoj mjeri odražavaju posljedice vojnih sukoba i kriza;

H.  budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji pati od gladi te da je 162 milijuna male djece pothranjeno; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

I.  uzimajući u obzir da je 2014. međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

J.  budući da se Deklaracijom o pravu na razvoj iz 1986. razvoj potvrđuje kao temeljno ljudsko pravo; budući da se Deklaracija obvezuje na pristup utemeljen na ljudskim pravima čije su značajke ostvarivanje svih ljudskih prava (gospodarskih, socijalnih, kulturnih, građanskih i političkih); budući da se Deklaracija također obvezuje na jačanje međunarodne suradnje;

K.  budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša dovode u pitanje smanjenje siromaštva time što potenciraju postojeće slabe točke, dok pritom mnoge zemlje u razvoju još uvijek ovise o poljoprivredi i klimatski osjetljivim prirodnim resursima te im nedostaju kapaciteti kojima bi se mogli nositi s klimatskim rizicima; budući da postoji hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija stakleničkih plinova i ostvarenjem pravednijeg i održivijeg načina upravljanja i raspolaganja prirodnim resursima;

L.  budući da napredak u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva povezanih sa zdravljem uglavnom proizlazi iz ulaganja u istraživanje i razvoj otprije više godina; budući da se pravima o intelektualnom vlasništvu ne bi trebao otežavati pristup financijski pristupačnim lijekovima;

M.  budući da je pristup mogućnostima ranog razvoja djeteta, najvećoj dostiživoj razini obrazovanja i osposobljavanja za svako dijete te mladu ili odraslu osobu ključan preduvjet za razbijanje kruga siromaštva i nejednakosti koji se prenosi iz generacije u generaciju;

N.  budući da je postignut slab napredak u vezi s rodnom jednakošću i osnaživanjem žena; budući da su žene često izložene diskriminaciji i nasilju;

O.  budući da u svijetu žene i djevojčice čine većinu onih koji žive u najtežem obliku siromaštva te da su rodna jednakost i prava žena nužni preduvjeti za uspjeh globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; budući da svaki dan oko 800 žena u svijetu premine zbog komplikacija tijekom trudnoće ili rođenja djeteta; budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na univerzalan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima čime se mogu spasiti životi;

P.  budući da žene čine više od polovice broja migranata;

Q.  budući da Afrika nezakonitim financijskim tokovima izvozi znatno više kapitala u svijet u usporedbi s onime što prima u obliku međunarodne pomoći i novca;

R.  budući da se novim održivim razvojnim okvirom stvara mogućnost širokog sudjelovanja organizacija civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalnih parlamenata;

S.  budući da treba stvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni pokretač za stvaranje radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva kada postoje jasni mehanizmi odgovornosti te se poštuju međunarodni propisi o socijalnoj zaštiti;

T.  budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju;

U.  budući da je mobilizacija domaćih sredstava važan element borbe protiv siromaštva i nejednakosti;

V.  budući da su EU i njezine države članice najveći donatori razvojne pomoći te bi zato trebali i dalje biti pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, posebno potičući pristup utemeljen na ljudskim pravima, čije su značajke jednakost, nediskriminacija, sudjelovanje i uključenost u izradu i provedbu okvira;

W.  budući da će se zaključcima Vijeća iz prosinca 2014. postaviti skup dosljednih načela i glavnih točaka pregovaračke strategije;

X.  budući da je člankom 208. UFEU-a utvrđeno da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a te je uspostavljena usklađenost politika za razvoj;

I.  Milenijski razvojni ciljevi: procjena i novi izazovi

1.  ističe da se globalno okruženje tijekom posljednjih godina promijenilo, uključujući promjene u globalnoj gospodarskoj i političkoj ravnoteži, te premda su neka gospodarstva u razvoju i usponu doživjela značajan gospodarski rast, i dalje se suočavaju s visokim i rastućim razinama nejednakosti; smatra da je potreban novi pristup kojim se obuhvaća globalno upravljanje, uz snažan naglasak na usklađenost politika za razvoj i opskrbu globalnih javnih dobara;

2.  podsjeća da se, unatoč tome što je njihov izravan pristup ujedno i njihova prednost, milenijski razvojni ciljevi nisu bavili temeljnim strukturnim čimbenicima koji su doveli do siromaštva i nejednakosti; ističe da bi globalni održivi razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao biti transformacijski na način da se bavi temeljnim uzrocima siromaštva i nejednakosti i tako ispuni nedovršeni posao sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva;

3.  ističe da su milenijski razvojni ciljevi utvrđeni 2000. godine imali veliki uspjeh u zemljama sa srednjom razinom dohotka i zemljama u razvoju, ali da je napredak nejednak unutar tih zemalja i među njima te je te rezultate potrebno ispravno analizirati i iz njih donijeti zaključke prilikom oblikovanja globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.;

4.  podsjeća da, iako su milenijski ciljevi znatno izmijenili živote ljudi, ključna pitanja kao što su kršenja ljudskih prava, nejednakosti, uključujući rodnu nejednakost, oružani sukobi i terorizam, klimatske promjene, nesigurnost opskrbe hranom, nedostatak prava vlasništva, nedostatak prava povezanih sa zemljištem, migracija, ograničeni pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju, demografske promjene, manjak resursa, gubitak biološke raznolikosti, korupcija, porezna prijevara i izbjegavanje plaćanja poreza, neodrživi rast, nezaposlenost i financijska i gospodarska kriza još uvijek predstavljaju vrlo složene i međusobno povezane izazove s kojima se potrebno suočiti u narednim desetljećima, što potiče potrebu za pronalaskom novih načina razvoja koji bi mogli dovesti do uključivog i održivog razvoja za sve;

5.  ističe da je ekološka održivost glavni izazov, a neuspjeh u njezinu ostvarenju vjerojatno bi ugrozio sve aspekte ljudskog razvoja; konkretno, podsjeća da uništavanje okoliša predstavlja veliku prepreku ispunjenju cilja iskorjenjivanja najtežih oblika siromaštva i gladi; podsjeća, na primjer, da su trajne nejednakosti i borbe oko oskudnih resursa među glavnim uzročnicima sukoba, gladi, nesigurnosti i nasilja, koji su pak ključni čimbenici zaustavljanja ljudskog razvoja i napora za ostvarivanjem održivog razvoja;

6.  ističe da bi se novim okvirom trebalo učinkovito reagirati na te izazove i riješiti važna pitanja kao što su poštovanje dostojanstva svakog ljudskog bića, pravda, jednakost, dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava, mir i sigurnost, klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa i povećanje otpornosti na njih, očuvanje biološke raznolikosti, uključivi i održivi rast, pravo vlasništva i pravo povezano sa zemljištem, zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje, istraživanje i inovacije te prava žena, djece, mladeži i manjina;

7.  ističe činjenicu da novi razvojni okvir mora biti univerzalan i primjenjiv u svim zemljama, uključujući države članice EU-a, te stoga mora biti relevantan i pravedan i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju, uzimajući istovremeno u obzir različite nacionalne okolnosti, kapacitete, politike i prioritete; ističe da se nove odgovornosti i obveze moraju ravnopravno ali pravedno podijeliti među svim zemljama; poziva EU da iznese prijedloge konkretnih mjera i obveza kojima se na domaćoj i međunarodnoj razini može odgovoriti na načelo univerzalnosti;

8.  naglašava da bi uzajamna odgovornost i transparentnost na svim razinama trebali biti osnova novog razvojnog okvira te da je važno da nacionalne vlade i drugi akteri, uključujući privatni sektor, budu odgovorni za provedbu okvira;

9.  poziva Europsku uniju da aktivno vodi proces prema određenju jedinstvenog, sveobuhvatnog i cjelovitog globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te pozdravlja konsenzus kojim je zaključeno da u novom globalnom razvojnom planu treba naglasiti sredstvo provedbe te obnoviti globalno partnerstvo za održivi razvoj;

II.  Potreba za obnovljenim globalnim partnerstvom te odlučnim i dosljednim stavom EU-a

10.  poziva Europsku uniju da preuzme aktivnu ulogu u oblikovanju novog globalnog partnerstva kojim će se mobilizirati djelovanje svih zemalja, uključujući gospodarstva u usponu te sve relevantne dionike, uz ostalo i privatni sektor, organizacije civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalne parlamente;

11.  poziva Europsku uniju na donošenje odlučnog, dosljednog i jednoglasnog stajališta tijekom nadolazećih međuvladinih pregovora uzimajući u obzir prioritete naglašene u ovoj rezoluciji;

12.  odobrava zaključke otvorene radne skupine UN-a; smatra, ipak, da bi se okvir koji je utvrđen u njezinim zaključcima na kraju mogao podijeliti u skupine uz istodobno održavanje ravnoteže među iskorjenjivanjem siromaštva, borbe protiv nejednakosti i trima dimenzijama održivog razvoja, a da to ne ide na štetu pristupa utemeljenog na pravima odnosno nauštrb ambicioznijih i inovativnijih ciljeva;

13.  ističe da bi novim globalnim okvirom trebalo obuhvatiti odgovarajući institucionalni ustroj i baviti se glavnim ciljevima koji su iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i promicanje održivog razvoja, s jasnim smjernicama za nadzor njegove provedbe te da bi sam ustroj trebao obuhvatiti složenosti i međusobnu povezanost raznih dijelova budućeg okvira;

14.  smatra da je politička usklađenost u interesu održivog razvoja ključno sredstvo za provedbu okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu poziva EU da zajamči da sve potrebne smjernice, procjene učinka te mehanizmi nadzora i izvješćivanja pridonesu tomu da politička usklađenost u interesu održivog razvoja zaživi unutar tog okvira;

15.  naglašava da univerzalnost globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. podrazumijeva ozbiljnije obveze za EU i države članice; ističe da će se novi ciljevi održivog razvoja sadržani u globalnom okviru morati odraziti u vanjskim i unutarnjim politikama EU-a;

III.  Prioritetna područja

16.  podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva mora ostati glavni prioritet globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015., zajedno s međusobno povezanim stupovima gospodarske, ekološke i socijalne održivosti i osnaženim globalnim partnerstvom;

Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i održivi razvoj

17.  ističe da bi okončanje siromaštva i borba protiv nejednakosti, uz održivi razvoj, trebale biti glavne teme globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; ističe potrebu da okvir bude usredotočen na ljude te da primjenjivanjem pristupa koji se temelji na pravima upućuje na nedostatak pravde s ciljem smanjenja nejednakosti unutar zemalja i među njima, što je jedan od ključnih prioriteta novog okvira;

18.  smatra da nejednakost onemogućava razvoj i napore usmjerene prema smanjenju siromaštva; ponavlja da su iskorjenjivanje siromaštva, jednakost i održivi razvoj mogući samo ako se u obzir uzmu sve najosjetljivije skupine te ako se promiču pravedan pristup, održivo korištenje resursa i dobro upravljanje; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podupru 10. cilj održivog razvoja, kao što je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebni cilj u sklopu novog okvira;

19.  naglašava potrebu za postavljanjem cilja okončanja najtežih oblika siromaštva ljudi koji žive s dva američka dolara dnevno ako okvir namjerava donijeti istinsku promjenu;

20.  naglašava činjenicu da bi se budućim okvirom trebali obuhvatiti složeni aspekti siromaštva i nejednakosti koji se ne ograničavaju na manjak prihoda, već se bave dostojanstvom ljudskog bića u svim njegovim aspektima, uključujući i socijalne aspekte; naglašava da se siromaštvo ne bi trebalo procjenjivati samo na temelju dohotka i BND-a, nego i na temelju pokazatelja kojima se mjeri blagostanje;

21.  preporučuje da se pruži potpora konsolidaciji države pojačanom općom i/ili sektorskom proračunskom pomoći uvjetovanom kriterijima dobrog upravljanja;

22.  naglašava također da je u većinski globaliziranoj ekonomiji pregovaračka snaga radnika smanjena liberalizacijom, čime se ugrožava ostvarivanje prava navedenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Programu za dostojanstven rad; u skladu s tim potiče EU da svoju strategiju trgovinske politike oblikuje tako da održi i zaštiti visoke socijalne i ekološke standarde te odvrati od svih oblika socijalnog i ekološkog dampinga;

23.  naglašava da postoji važna veza između dobrog upravljanja, održivog razvojnog rasta i smanjenja društvenih nejednakosti; naglašava važnost jačanja jednakih mogućnosti i prava kao i socijalnog dijaloga; poziva na širu definiciju siromaštva od one koja se temelji samo na BDP-u kako bi se obuhvatile šire mjere napretka i blagostanja;

24.  podsjeća na važnu gospodarsku i društvenu ulogu stabilne i jake srednje klase; naglašava važnost dodatnog uključivanja srednje klase u politički proces kojim se jača uključiv rast;

25.  poziva na poticanje ekološki održivog napretka u svim zemljama, i razvijenima i onima u razvoju, i to održivom upotrebom obnovljivih prirodnih resursa i zaštitom okoliša;

26.  naglašava potrebu poticanja održivog razvoja uravnoteženjem regionalnog razvoja, i to poticanjem razvoja gradića i gradova te sprečavanjem pretjeranog rasta velikih gradova;

Pristup temeljen na ljudskim pravima

27.  pozdravlja uvrštavanje pristupa utemeljenog na promicanju ljudskih prava i usredotočenog na ljude u održive razvojne ciljeve koje je predložila otvorena radna skupina UN-a; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što do sada nije zauzet ambiciozniji pristup i naglašava da je takav pristup nužan kako bi se uklonili uzroci siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakosti;

28.   naglašava univerzalnost, nedjeljivost i međuovisnost ljudskih prava svih osoba, bez bilo kakvih oblika diskriminacije, počevši s temeljnim pravom na dostojanstvo svakog ljudskog bića, s posebnim naglaskom na ljudska prava žena i djevojčica, uključujući poticanje univerzalnog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima, kao i zaštitu i poštovanje prava migranata i manjina, uključujući pripadnike skupine LGBT i osobe zaražene HIV-om; ističe važnost poštovanja i promicanja prava osoba s invaliditetom u sklopu novog okvira;

29.  poziva EU da naglasi važnost donošenja i provedbe odgovarajućeg pravnog okvira kao prioriteta u okviru plana za razdoblje nakon 2015. te da naglasi činjenicu da se nacionalnim i lokalnim politikama treba boriti protiv korupcije i nekažnjavanja te zajamčiti pristup nepristranim i neovisnim pravosudnim tijelima i učinkovite pravne lijekove za kršenja ljudskih prava, osobito marginaliziranih skupina, kao i zaštitu onih koji brane ljudska prava; naglašava da se globalnim razvojnim okvirom za razdoblje nakon 2015. treba jamčiti dobro upravljanje, demokracija i vladavina prava;

30.  poziva EU da udvostruči svoj trud usmjeren k jamčenju toga da u nadolazećim međuvladinim pregovorima pristup utemeljen na ljudskim pravima i pravo na razvoj postanu glavne ideje globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te stoga poziva da stupovi pristupa utemeljenog na ljudskim pravima, univerzalnost i nedjeljivost, nediskriminacija i jednakost, odgovornost i vladavina prava, sudjelovanje i uključenost, budu sastavni dio izrade, provedbe i nadzora razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; naglašava važnost zadržavanja 16. cilja održivog razvoja, koji je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebnog cilja u sklopu novog okvira;

Prevencija sukoba, oporavak nakon sukoba, izgradnja mira i promicanje trajnog mira

31.  smatra da bi globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao na pravi način odražavati Novi dogovor za angažman u nestabilnim državama i ciljeve za izgradnju mira i izgradnju države dogovorene u Busanu; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na nestabilne države u sklopu novog okvira; pozdravlja činjenicu da je promicanje miroljubivih društava jedan od prioriteta EU-a te jedan od sve važnijih čimbenika novog okvira; također smatra da je od ključne važnosti započeti strukturna, intenzivna i dugoročna partnerstva koja u prvi plan stavljaju reformu sigurnosnog sektora i uspostavljanje vladavine prava i demokratskih institucija;

32.  ističe da novi okvir treba naći rješenje za temeljne uzročnike sukoba i nestabilnosti; poziva europske institucije da uvedu postupke koji su prilagođeniji situacijama nakon sukoba te izrade strategiju kojom će se razvojnoj pomoći omogućiti da na najbolji način bude u službi ciljeva sigurnosti;

33.  oštro osuđuje nedostatak sudskog progona i kažnjavanja u područjima sukoba, osobito u slučaju seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama; naglašava potrebu za udvostručenjem truda usmjerenog k zaštiti civila zahvaćenih oružanim sukobima kako bi se poboljšao pristup psihološkoj pomoći, osobito za žene i djecu, te kako bi se osnažila povezanost između pomoći, obnove i razvoja u novom globalnom okviru;

34.  priznaje važan doprinos žena u sprečavanju sukoba i naporima za izgradnju mira te stoga poziva na promicanje rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o jamčenju sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji demokracije;

Ublažavanje klimatskih promjena, zaštita okoliša i smanjenje rizika od katastrofa

35.  smatra da je potrebno na učinkovit, vidljiv i ambiciozan način uključiti prioritetno pitanje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe u globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015.; podržava širok raspon mjera za rješavanje posljedica klimatskih promjena i jamčenje bolje budućnosti novoj generaciji, uključujući postupno ukidanje subvencija koje su štetne za okoliš; ističe da treba obratiti posebnu pozornost na održivu energiju jer je ona od ključne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena;

36.  ističe da usmjeravanje postupka ne smije dovesti do preusmjeravanja službene razvojne pomoći na klimatske politike kojima se ne postiže izravno ublažavanje siromaštva;

37.  smatra da se mnoge siromašne zajednice već suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, a najmanje su za njih odgovorne; ponavlja hitnu potrebu za poduzimanje mjera u vezi sa smanjenjem emisija i s naglaskom na strategijama bez ugljika; naglašava da kretanje prema gospodarstvu utemeljenom na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije može dovesti do napretka u iskorjenjivanju siromaštva; vjeruje da bi EU trebao podupirati univerzalni pristup obnovljivim, pouzdanim i isplativim energetskim uslugama;

38.  pozdravlja činjenicu da su ublažavanje klimatskih promjena i održivo korištenje prirodnim resursima u velikoj mjeri prisutni u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine koji uključuje očuvanje oceana i mora kao i očuvanje biološke raznolikosti i šuma;

39.  naglašava važnost uključivanja mjera za humanitarnu pomoć, izgradnju kapaciteta, prevenciju i sudjelovanje prema načelu odozdo prema gore u novi okvir kako bi se učinkovito umanjio rizik od katastrofa te kako bi se povećala otpornost; ističe potrebu jačanja međunarodne pomoći, koordinacije i resursa za odgovor na krizne situacije, oporavak i ponovnu izgradnju u situacijama nakon katastrofa;

40.  prepoznaje posebnu ulogu žena u doprinosu održivosti te stoga poziva na integraciju perspektive rodne jednakosti u politike o okolišu i klimatskim promjenama kako bi se zajamčilo smanjenje rodne nejednakosti kada je riječ o pristupu resursima za prilagođavanje klimatskim promjenama te nadzoru nad njima;

Sigurnost opskrbe hranom, prehrana, održiva poljoprivreda, suzbijanje degradacije tla, vodoopskrba i sanitarne usluge

41.  pozdravlja činjenicu što su sigurnost opskrbe hranom i sigurnost prehrane postali prioritet u novom globalnom razvojnom okviru te pozdravlja činjenicu da je zasebni cilj iskorjenjivanja gladi, postizanja sigurnosti opskrbe hranom i poboljšane prehrane te promicanja održive poljoprivrede uvršten u zaključni dokument otvorene radne skupine; prepoznaje specifične potrebe poljoprivrednica u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom koje treba uzeti u obzir prilikom razvoja novog okvira;

42.  naglašava važnost povezivanja tog pitanja s povećanom produktivnosti u sektoru održive poljoprivrede i ribarstva što će dovesti do smanjenja gubitka i rasipanja hrane, transparentnog upravljanja prirodnim resursima i prilagodbe klimatskim promjenama;

43.  ističe da se zaštitom posjeda zemljišta za male proizvođače, pri čemu se uzimaju u obzir tradicionalna prava povezana s korištenjem zemljištem, potiču lokalna gospodarstva i povećava sigurnost opskrbe hranom;

44.  poziva na potrebu da se učini više od ostvarivanja sigurne opskrbe hranom i hranu smatra temeljnim ljudskim pravom kako bi se mogao jasno zacrtati cilj „Bez gladi” i do 2025. okončati sramotni problem gladi u svijetu; ističe da bi napori za iskorjenjivanje gladi i okončanje pothranjenosti, kao i fenomena „skrivene gladi”, trebali biti posebno usmjereni na djecu i dojilje;

45.  naglašava važnost provedbe obveza u vezi s degradacijom tla s konferencije Rio+20 u svim zemljama te smjernica Organizacije za hranu i poljoprivredu o pravu na hranu i zemljoposjedništvo; ističe važnost dobrog upravljanja na globalnoj razini u sprečavanju utrke zemalja za obradivim površinama;

46.  ističe nužnost jačanja dobrog upravljanja u području zemljoposjedništva i očuvanja posjeda od rastućeg rizika njihova kupovanja po vrlo po niskim cijenama koje provode razni gospodarski subjekti;

47.  ukazuje na važnost određivanja univerzalnog pristupa pitkoj vodi, sanitarnih usluga i integriranog upravljanja vodama; naglašava potrebu da se poduzmu mjere za smanjenje uporabe opasnih kemikalija i sprječavanje zagađenja;

Zdravlje i obrazovanje

48.  mišljenja je da je zdravstveni sektor ključan za gospodarski i društveni razvoj društava; stoga poziva EU da se usredotoči na promicanje pravedne, univerzalne i održive zdravstvene zaštite u novom globalnom okviru, s posebnim naglaskom na financijski pristupačnu zdravstvenu skrb za djecu i majke, uključujući ambiciozan cilj u vezi s iskorjenjivanjem sprječive smrtnosti trudnica i rodilja, novorođenčadi i djece, kao i s uklanjanjem epidemija AIDS-a, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih bolesti;

49.  prihvaća da je zdravlje ljudsko pravo; naglašava važnost poboljšanja univerzalnog pristupa higijeni i visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i pokrivenosti, uključujući usluge za spolno i reproduktivno zdravlje; poziva EU da stavi poseban naglasak na sprečavanje marginalizacije i diskriminacije najugroženijih skupina u vezi sa zdravstvenim sustavima;

50.  ističe golemu važnost nastavka rada na poboljšanju pristupa vodi, sanitarnim uslugama i higijeni kao prioritetnim pitanjima o kojima ovisi postizanje drugih ciljeva iz programa za razdoblje nakon 2015., a u to se ubrajaju i zdravlje, obrazovanje i rodna jednakost;

51.  naglašava da je obrazovanje ključno za razvoj samoodrživih društava; poziva na to da se pristup svim razinama kvalitetnog obrazovanja odražava u novom globalnom razvojnom okviru te da se tim okvirom treba otvoriti pitanje pristupa obrazovanju u hitnim i kriznim situacijama; ističe potrebu za poticanjem participativnog građanstva punim ostvarivanjem građanskih i političkih prava kao i izgradnjom društava koja se zasnivaju na znanju i inovacijama;

52.  potiče Komisiju da ukidanje nejednakosti u pristupu zdravlju i obrazovanju u sklopu okvira za razdoblje nakon 2015. promiče kao prioritet te da u okviru obuhvati konkretne mjere za pojedince u nepovoljnom položaju i skupine izložene riziku od diskriminacije;

Ključna uloga žena u globalnom razvojnom okviru nakon 2015.

53.  pozdravlja činjenicu da su osnaživanje žena i djevojčica te važnost rodne jednakosti prepoznati kao prioriteti u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine, uzimajući u obzir središnju ulogu žena u novom okviru globalnog razvoja; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podrže inicijativu otvorene radne skupine da se rodna jednakost izdvoji kao zaseban cilj, uz jamstvo integracije rodno osviještene politike u sve ciljeve, promicanja uključivanja ambicioznih ciljeva u vezi s pravima žena i djevojčica te bolje provedbe tih ciljeva;

54.  ponavlja važnost ukidanja svih vrsta diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama u sklopu novog okvira; ističe važnost potpunog uklanjanja diskriminirajućeg zakonodavstva i prakse; potiče EU da u okviru novog globalnog okvira kao glavne prioritete u području ljudskih prava postavi ukidanje svih oblika nasilja, kao što su nasilje u obitelji, trgovanje ljudima, seksualno iskorištavanje i uznemirivanje te svih štetnih praksi, uključujući rane ili prisilne brakove i dječje brakove te genitalno sakaćenje žena;

55.  smatra da se globalnim planom za razdoblje nakon 2015. treba odaslati jasna poruka kada je riječ o sudjelovanju žena u postupcima donošenja odluka;

56.  naglašava važnost jamčenja jednakih mogućnosti zapošljavanja žena i muškaraca te jednakih plaća za jednak rad u svim sredinama; shvaća potrebu za zaštitom prava žena na majčinstvo i rad u isto vrijeme;

57.  ističe važnost poboljšanja pristupa djevojčica svim razinama obrazovanja te uklanjanja rodnih prepreka obrazovanju;

58.  naglašava važnost jamčenja univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama kao što je planiranje obitelji, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i s time povezana prava;

59.  ukazuje na to da je potrebno uspostaviti učinkovite i specifične mehanizme za zaštitu migrantica te prepoznaje važnost prava žena na migraciju i integraciju u novu kulturu;

Uključiv i održiv rast, zapošljavanje i stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta

60.  ističe da je uključiv i održiv gospodarski rast popraćen stvaranjem dostojanstvenih radnih mjesta, učinkovitim korištenjem resursa s ciljem približavanja održivijoj potrošnji i modelu proizvodnje te ublažavanjem klimatskih promjena, ključan za uspjeh okvira za razdoblje nakon 2015.; smatra da će utvrđivanje kvalitativnih pokazatelja biti presudno za praćenje mjere u kojoj je razvojni napredak uključiv i održiv te mjere u kojoj se važnost daje potrebama najugroženijih i najosjetljivijih skupina;

61.  naglašava da je od ključne važnosti pratiti mjeru u kojoj gospodarski razvoj uključuje najugroženije i najosjetljivije skupine te u kojoj plaće ostaju usklađene s povećanjem proizvodnje; podsjeća na to da je država odgovorna za pružanje osnovnih socijalnih usluga svojim građanima čime se pridonosi iskorjenjivanju siromaštva; smatra da je u zemljama u razvoju ključno uspostaviti osnovnu socijalnu zaštitu na nacionalnoj razini i propis o minimalnoj plaći;

62.  poziva EU da promiče poticajno okruženje za poduzetništvo, trgovinu, ulaganja i inovacije, kojim se doprinosi smanjenju nejednakosti radi jačanja socijalne pravde;

63.  naglašava potrebu za postupnim ukidanjem dječjeg rada u sklopu novog globalnog razvojnog okvira;

64.  poziva na novi globalni okvir kojim se uspostavljaju pravedniji i održiviji programi trgovinske razmjene koji se temelje na dijalogu, transparentnosti i poštovanju te kojim se želi ostvariti veća pravednost u međunarodnoj trgovini; zauzima stajalište da je pravedna trgovina primjer uspješnog partnerstva kojim se duž opskrbnog lanca i u različitim fazama uključuje mnoge dionike diljem svijeta, ostvaruje pristup tržištu proizvođačima u nepovoljnom položaju, naročito ženama, jamče održiva sredstva za život, poštuju radni standardi, ukida dječji rad i potiče ekološki održive prakse poljoprivrede i proizvodnje;

65.  ističe potrebu da se novim globalnim razvojnim okvirom promiče univerzalan, transparentan, reguliran, otvoren i nediskriminirajući te pravedan višestrani trgovinski sustav u okviru Svjetske trgovinske organizacije; poziva Europsku uniju da preispita svoju strategiju za politike održivog razvoja, uključujući pravednu trgovinu;

66.  poziva na pružanje podrške razvoju zelenih inicijativa kao što je stvaranje zelenih radnih mjesta;

67.  naglašava važnost bavljenja pitanjem nezaposlenosti mladih u sklopu novog globalnog okvira;

Privatni sektor

68.  naglašava da privatni sektor može biti ključni pokretač za uključiv i održiv rast, ako se u obzir uzmu ključna načela razvoja kao što su ljudska prava, radna prava, odgovornost poduzeća i mehanizmi transparentnosti, socijalni dijalog i obveze prema okolišu; poziva Europsku uniju da podrži izgradnju regulatornih sustava kojima bi se smanjilo preveliko administrativno opterećenje, promicalo dobro upravljanje, suzbijalo podmićivanje i korupciju te poticalo stvaranje radnih mjesta; ustraje u potrebi za poboljšanjem društvene odgovornosti međunarodnih poduzeća pravno obvezujućim pravilima; pod tim okolnostima smatra da privatni sektor treba biti ključni pokretač za uključiv i održiv gospodarski razvoj;

69.  poziva na donošenje transparentnih i pravednih pravila u vezi s pristupom lokalnim i međunarodnim tržištima, pružajući pritom jednake mogućnosti svim uključenim dionicima;

70.  ističe da bi društvena odgovornost poduzeća trebala biti važan dio novog okvira;

71.  poziva EU da se pobrine da sva pomoć privatnom sektoru bude u skladu s načelima djelotvornog razvoja te da privatni sektor u zemljama u razvoju bude usredotočen na izbavljenje ljudi iz siromaštva;

72.  pozdravlja preporuku Vijeća da se pruži veća podrška malim i srednjim poduzećima stvaranjem poticajnog okruženja za male poduzetnike te pojednostavljenjem pristupa financiranju i osposobljavanju;

73.  podupire posebno daljnji razvoj inicijative za socijalno poduzetništvo na području razvojne suradnje; poziva na izradu novih instrumenata koji podupiru bolju suradnju između malih i srednjih poduzeća u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju;

74.  potiče EU da u sklopu programa za razdoblje nakon 2015. prioritet dodijeli poreznoj pravednosti i mobilizaciji nacionalnih sredstava jer bi to trebalo imati važnu ulogu u promjeni društva, iskorjenjivanju siromaštva i smanjenju nejednakosti;

Civilno društvo

75.  prepoznavajući u novom okviru potrebu za participativnim pristupom koji bi trebao za cilj imati uključenost dionika na svim razinama, ističe ključnu ulogu koju imaju organizacije civilnog društva, uključujući organizacije žena u vezi sa središnjom ulogom žena u globalnom razvoju, u smislu katalizatora razvoja i promicatelja univerzalnosti, jednakosti, uključivosti, odgovornosti i transparentnosti; naglašava važnost pokretanja dijaloga s organizacijama na terenu te pojednostavljenja izravnog sudjelovanja ljudi i zajednica;

76.  naglašava specifičnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju vladavine prava, pravde, ljudskih prava i demokratskih načela, posebno u zemljama u kojima je izgradnja države u ranoj fazi i u kojima su sposobnosti vlade i države ograničene;

Lokalne vlasti i nacionalni parlamenti

77.  ističe važnost uključivanja lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata u planiranje razvoja, provedbu i priljeve financijske pomoći; naglašava da je u tu svrhu potreban pravi participativni postupak koji bi se proveo u ranoj fazi razvoja te da u tom pogledu treba prepoznati i pojačati decentraliziranu javnu pomoć;

IV.  Mobilizacija financijskih sredstava

78.  poziva države članice da ispune svoje obveze dodjeljivanja barem 0,7 % BND-a službenoj razvojnoj pomoći, uključujući barem 0,2 % BND-a najslabije razvijenim zemljama i drugim u velikoj mjeri ugroženim državama; poziva EU da se odluči za dosljedan i sveobuhvatan međunarodni pristup financiranju nakon 2015.; ponavlja potrebu da se nastavi bliska suradnja s drugim donatorima kako bi se razvili daljnji inovativni financijski mehanizmi, kao što je porez na financijske transakcije;

79.  naglašava važnost poštovanja načela vlasništva u okviru razvojnog postupka; ističe nužnost jačanja političkog dijaloga između donatora i partnerskih zemalja;

80.  podsjeća Komisiju i države članice da službena razvojna pomoć mora i dalje biti kamen temeljac europske politike razvojne suradnje čiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva;

81.  poziva EU da ocijeni mehanizme spajanja kako bi se zajamčilo da oni budu transparentni i pouzdani te da imaju povoljan učinak na održivi razvoj; poziva Komisiju da objavi smjernice koje se temelje na strategijama ujednačenog smanjenja siromaštva;

82.  ponavlja svoj poziv da borba protiv korupcije, pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih oaza, nezakonitih protoka kapitala i štetnih poreznih struktura postane najveći prioritet u financijskom razvoju; podsjeća na to da procjene pokazuju kako su tijekom proteklog desetljeća zemlje u razvoju izgubile gotovo 6 bilijuna američkih dolara nezakonitim financijskim tokovima, a taj je iznos znatno veći od vrijednosti službene razvojne pomoći za to razdoblje, te stoga naglašava važnost jačanja transparentnosti i dobrog upravljanja na svjetskoj razini;

83.  poziva EU da pojednostavi sklapanje javno-privatnih partnerstava te da se prednost dodijeli primjeni iskustva, stručnog znanja i sustava upravljanja iz privatnog sektora u partnerstvu s javnim sredstvima;

84.  poziva EU da nastavi pružati potporu zemljama u razvoju u njihovim nastojanjima za povećanjem mobilizacije javnih i privatnih nacionalnih sredstava te da im pomogne pri uvođenju pravilnih, održivih i pravednih poreznih sustava koji bi doveli do smanjenja siromaštva i ovisnosti o pomoći;

V.  Pokazatelji i odgovornost

85.  naglašava da su pristupačni i raščlanjeni te pouzdani podaci ključni za izradu odgovarajućih politika za novi okvir i za odgovorno djelovanje vlada i međunarodne zajednice;

86.  ističe potrebu za snažnim mehanizmima odgovornosti kako bi se postiglo da razvijene zemlje i zemlje u razvoju ispune svoje obveze i da se djelotvorno suoče s izazovima siromaštva i održivosti kojima će se okvir za razdoblje nakon 2015. baviti; ističe da se okvir treba temeljiti na dokazima i da treba sadržavati ciljeve u području financiranja te snažne mehanizme nadzora i odgovornosti na svim razinama; podsjeća da bi mehanizmi nadzora trebali obuhvaćati i postupak preispitivanja koji se temelji na otvorenosti i transparentnosti;

o
o   o

87.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i predsjedatelju otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja.

(1) Zaključci Vijeća 9558/07, 15.5.2007. (2) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (3) SL L 77, 15.3.2014, str. 44. (4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0269. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0283.

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020. (2014/2779(RSP))

P8_TA(2014)0060 B8-0252/2014

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)0130),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. lipnja 2010. o strategiji Europa 2020.(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: Analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – Doprinos godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. studenog 2011. o europskoj platformi protiv siromaštva i društvene isključenosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(3),

–  uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020. (O-000076/2014 – B8‑0035/2014 i O-000077/2014 – B8‑0036/2014),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da cjeloviti pristup strategije Europa 2020. naglašava načelo da se pametan, održiv i uključiv rast ne može postići bez ostvarenja svih pet glavnih ciljeva;

B.  budući da unatoč sveobuhvatnosti strategije Europa 2020. društveni učinak mjera fiskalne konsolidacije i potrebe da se očuva odgovarajuća razina socijalnih ulaganja kao čimbenika za poticanje razvoja i rasta još uvijek nije dovoljno prepoznat na drugim područjima politike;

C.  budući da EU još uvijek nije postigao glavne ciljeve strategije Europa 2020. za zapošljavanje i smanjenje siromaštva;

D.  budući da od uvođenja strategije Europa 2020., 2010. godine, razina nezaposlenosti u nekim državama članicama kontinuirano raste, a stopa nezaposlenosti u 28 država članica EU-a u 2014. je dostigla zabrinjavajuću razinu od 10,1 %, s 24,6 milijuna nezaposlenih u Uniji i porastom broja zaposlenih osoba na rubu siromaštva; budući da je još veća razina nezaposlenosti zabilježena u najudaljenijim regijama u kojima prosječna stopa nezaposlenosti iznosi 24 %, a prosječna stopa nezaposlenosti mladih 51 %(4);

E.  budući da se broj osoba kojima prijete siromaštvo ili društvena isključenost od 2008. povećao za 10 milijuna odnosno na više od 122,6 milijuna te da je danas time pogođena svaka četvrta osoba; budući da su u porastu i razlike među državama članicama; budući da prosječna stopa rizika od siromaštva u EU-u iznosi 24,8 %, a ista stopa za djecu (do 18. godine starosti) iznosi 28 %, te budući da su te brojke porasle otkad je 2010. uvedena strategija Europa 2020.;

F.  budući da je stopa siromaštva osoba s invaliditetom 70 % viša od prosječne, dijelom i zbog ograničena pristupa zapošljavanju;

G.  budući da je potrebno zapošljavanje dodatnih 16 milijuna građana za postizanje cilja stope zaposlenosti od 75 % u 2020. godini;

H.  budući da se, prema posljednjim predviđanjima Komisije, očekuje da će pad stope nezaposlenosti biti zanemariv, to jest 10,4 % u 2015.;

I.  budući da su visoke stope nezaposlenosti u Europske unije povezane sa smanjenjem njezinih industrijskih i proizvodnih temelja;

J.  budući da se mora nastaviti s reformama kako bi se ispunili zahtjevi građana koji se odnose na zapošljavanje i socijalna pitanja;

K.  budući da razlike u stopama zaposlenosti između država članica i regija rastu, što dovodi do polarizacije EU-a na središte i periferiju zbog čega postoji rizik od stvaranja dugoročnih socijalnih neravnoteža;

L.  budući da u članku 174. UFEU-a stoji da EU treba razvijati i provoditi aktivnosti koje vode jačanju njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, uključujući u regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama;

M.  budući da su neke države članice, kako bi prevladale krizu, znatno smanjile javnu potrošnju u trenutku kada je porasla potreba za socijalnom zaštitom uslijed povećanja broja nezaposlenih; budući da je unutar nacionalnih proračuna iznos sredstava namijenjenih za socijalno osiguranje dodatno smanjen zbog smanjenja iznosa uplaćenih doprinosa nakon gubitka velikog broja radnih mjesta ili smanjenja plaća, čime se ozbiljno ugrožava europski socijalni model;

N.  budući da regije izložene ozbiljnim prirodnim ili demografskim poteškoćama često imaju niže stope zaposlenosti i teži pristup javnim uslugama kao što su obrazovanje ili zdravstvo;

O.  budući da stopa nezaposlenosti mladih ostaje pitanje koje uzrokuje sve veću zabrinutost i da je dostigla zabrinjavajuću razinu od 23,3 % (prosjek u EU-u u 2013.), dok više od 40 % mladih radi na ugovore na određeno vrijeme, a gotovo 25 % njih radi na pola radnog vremena;

P.  budući da su nezaposlenost i nezaposlenost mladih povezane i s nedostatkom učinkovitih mjera za poticanje javnih ulaganja na području inovacija, istraživanja i razvoja, stručnog osposobljavanja i vještina, koje pokreću gospodarski rast i ekonomiju razmjera;

Q.  budući da je Komisija u veljači 2013. donijela paket mjera za socijalna ulaganja;

R.  budući da su u okviru strategije Europa 2020. preporuke po državama članicama čiji je cilj bilo promicanje zaposlenosti žena upućene na 13 država članica;

S.  budući da je za povećanje stope zaposlenosti žena u nekim državama uglavnom zaslužan porast rada sa skraćenim radnim vremenom; budući da, kad se računa u ekvivalentima punog radnog vremena, u EU-u je zaposleno tek 53,5 % ženske radne snage; budući da je 2012. bilo 32,9 % žena koje rade na skraćeno radno vrijeme, u usporedbi s 8,4 % muškaraca;

T.  budući da se sredstvima Europskog socijalnog fonda podupiru nastojanja da se ciljevi strategije Europa 2020. ostvare mjerama za borbu protiv nezaposlenosti s posebnim naglaskom na mlade; budući da bi se paket investicija vrijedan 300 milijardi EUR koji je obećao Jean-Claude Juncker trebao iskoristiti za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.; budući da treba posvetiti posebnu pažnju smanjenju siromaštva i stvaranju kvalitetnih radnih mjesta;

U.  budući da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 27. lipnja 2014. naglasilo da je trenutna razina nezaposlenosti u EU-u neprihvatljivo visoka te se stoga dogovorilo oko strateškog programa s posebnim naglaskom na zapošljavanje, rast i konkurentnost;

V.  budući da, unatoč tome što će EU prema planu ostvariti ciljeve povezane s prekidom školovanja, i dalje postoje velike razlike u stopama prekida školovanja u državama članicama; budući da će se smanjenjem stope prekida školovanja povećati zapošljivost mladih;

W.  budući da nejednakost dohotka raste s obzirom na to da je 20 % onih s najvišom stopom dohotka 2012. zaradilo 5,1 puta više nego 20 % onih s najnižom stopom dohotka, što je još jedan pokazatelj sve većih socijalnih razlika unutar i između država članica; budući da takav rast nejednakosti predstavlja rizik od destabilizacije društava u Europi te mu se mora pristupiti donošenjem mjera za pokretanje rasta u području zapošljavanja i pristupa javnom znanju te stvaranjem kvalitetnih radnih mjesta;

X.  budući da se posebna pažnja treba posvetiti rodno osviještenoj politici i politikama usmjerenima na žene kako bi se postigli glavni ciljevi strategije Europa 2020. koji se odnose na zapošljavanje i smanjenje siromaštva i uklonile ukorijenjene rodne nejednakosti u smislu nezaposlenosti i siromaštva;

Y.  budući da će demografski izazovi i starenje stanovništva i dalje utjecati na sposobnost država članica za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

Z.  budući da Komisija upućuje na makroekonomsku neravnotežu i razlike u uspješnosti tržišta rada u pojedinim državama članicama, posebno u vezi s nezaposlenošću mladih;

AA.  budući da samo povećanje gospodarskog rasta ne jamči dostojnija radna mjesta, smanjenje siromaštva ili društvenih nejednakosti, nego zahtijeva odgovarajuće političke odluke da bi se postigli ti ciljevi;

AB.  budući da se unatoč bliskoj međusobnoj povezanosti socijalne politike, politike zapošljavanja te fiskalne i gospodarske politike Odbor za socijalnu zaštitu, Odbor za zapošljavanje, Odbor za ekonomsku politiku i Gospodarski i financijski odbor tim pitanjima i dalje bave relativno odvojeno te sprečavaju objedinjeno oblikovanje politike;

1.  izražava žaljenje zbog toga što su postojeće politike isključivo usmjerene ka gospodarskom rastu, a ne naglašava se potreba za uključivim, održivim pristupom utemeljenim na pravima; naglašava da se korist koja proizlazi iz rasta mora osjetiti u cijelom društvu kako bi on postao održiv;

2.  izražava žaljenje što godišnji pregledi rasta i preporuke po državama članicama koji su dosad donošeni kao dio godišnjih ciklusa Europskog semestra nisu dovoljno usklađeni s ciljevima zapošljavanja, smanjenja siromaštva i obrazovnim ciljevima strategije Europa 2020.; žali što se nije uzela u obzir važnost sustava socijalnog osiguranja kao ključnih instrumenata za stabilizaciju gospodarstva i društva i za smanjenje siromaštva; poziva na odlučnija nastojanja u usmjeravanju i usklađivanju politika EU-a kako bi se pridonijelo jačanju jedinstvenog tržišta u smislu uklanjanja prepreka u njegovu djelovanju i korištenju njegova potencijala za pokretanje pametnog, održivog i uključivog rasta i stvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da osigura ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. kao prioritet budućih preporuka po državama članicama;

3.  potvrđuje trenutačni rad na „nadilaženju rasta”, što se vidi na primjeru rada talijanskoga predsjedništva, i smatra da bi to trebalo pridonijeti reviziji strategije Europa 2020.; podsjeća na svoje stajalište izraženo u rezoluciji od 8. lipnja 2011. o „BDP-u i ostalom – mjerenje napretka u svijetu koji se mijenja”(5);

4.  poziva na to da se u strategiju Europa 2020. uvede obvezno načelo komparativnog učenja u politikama država članica EU-a, posebno u pogledu europskoga tržišta rada; to bi značilo provođenje učinkovitog praćenja i bilježenja modela i metoda najbolje prakse u Europi koji su usmjereni na smanjenje stope nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih; to bi trebalo rezultirati postavljanjem mjerila i poretka svih odgovarajućih nacionalnih primjera, što bi trebalo dovesti do konkretnih političkih posljedica koje će sve države članice EU-a izvući iz tih spoznaja;

5.  poziva države članice na ambiciozniji i konkretniji pristup prilikom prenošenja ciljeva strategije EU-a u vlastite ciljeve na nacionalnoj razini; posebice poziva da se ciljevi zapošljavanja, ciljevi za smanjenje siromaštva i obrazovni ciljevi podijele po dobnim i rodnim skupinama kako bi se olakšala usporedba s referentnim vrijednostima;

6.  smatra da je ostvarenje ciljeva ponovne industrijalizacije najvažnije za konkurentnost EU-a te da bi ponovno pokretanje prave europske industrijske politike moglo potaknuti rast i stvoriti nova kvalitetna radna mjesta;

7.  poziva na uvođenje sustava dvojnog obrazovanja, u fleksibilnom obliku na nacionalnoj ili regionalnoj razini, i na osnivanje učinkovite službe za zapošljavanje povezane s europskom mrežom; nadalje poziva na primjenu istinskih ideja i mjera cjeloživotnog učenja na tržištu rada kako bi se poboljšala razina stručnosti starijih radnika;

8.  podsjeća na važnost socijalnih partnera kada se radi o politikama tržišta rada te naglašava da bi savjetovanje s njima trebalo biti sastavni dio procesa; stoga poziva Vijeće, Komisiju i države članice da više uključe socijalne partnere kako bi se osigurala uspješna provedba strategije Europa 2020.;

9.  poziva na stvaranje platforme socijalnih partnera radi udruživanja interesa poslodavaca i zaposlenika;

10.  poziva Komisiju i države članice da svako povećanje stope zaposlenosti osiguraju povećanjem broja kvalitetnih radnih mjesta u europskome gospodarstvu;

11.  žali zbog činjenice što su do povećanja stope zaposlenosti dosad uvelike doveli nesigurni oblici zapošljavanja kao što su ugovori bez radnog vremena, lažno samozapošljavanje i nedobrovoljno zapošljavanje na pola radnog vremena; boji se da takva radna mjesta radnicima ne omogućuju dostojan život i odgovarajuća radnička prava;

12.  naglašava da je kvaliteta radnog mjesta važna da bi se zaposlio veliki broj osoba i da bi im se omogućilo da duže rade, te je stoga presudan čimbenik za postizanje cilja strategije Europa 2020. koji se odnosi na zapošljavanje; stoga smatra da bi se pokazatelji zaposlenosti trebali usredotočiti ne samo na broj osoba koje se zaposle, nego i na kvalitetu rada kako bi se pružila prava slika nacionalnih tržišta rada;

13.  smatra da bi sve države članice trebale podnijeti nacionalna izvješća o godišnjem napretku k ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; osim toga poziva Komisiju da dostavi godišnje izvješće o napretku provedbe strategije Europa 2020. i svih glavnih ciljeva;

14.  pozdravlja prvu primjenu tablice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja u ovogodišnjem ciklusu; poziva na uključenje dodatnih pokazatelja poput razine siromaštva među djecom, pristupa zdravstvu i beskućništva; poziva na provođenje dodatne analize karakteristika podskupina stanovništva država članica koje žive u siromaštvu kako bi politička nastojanja bila usmjerenija; poziva države članice i EU da se koriste tablicom ključnih pokazatelja kao mehanizmom ranog upozoravanja u cilju razrade primjerenih politika;

15.  poziva na rebalans strategije Europa 2020. u pogledu financijskih i ekonomskih prioriteta s jakim socijalnim prioritetima kako bi se omogućile socijalne politike; naglašava da u procesu Europskog semestra razmatranja o zapošljavanju i socijalna razmatranja treba staviti na istu razinu s makroekonomskim razmatranjima; nadalje poziva na organiziranje zajedničkih sjednica Vijeća EPSCO i ECOFIN s ciljem postizanja usklađenog stajališta;

16.  smatra da se cilj stvaranja kvalitetnog zapošljavanja i kvalitetnih radnih mjesta, kao i učinkovitost resursa, mora učiniti djelotvornijim i vidljivijim u vodećim inicijativama u okviru Europe 2020., posebice u okviru inicijativa Resursno učinkovita Europa, Unija inovacija, Digitalni plan i Industrijska politika, između ostalog, uvrštavanjem mjerljivih pokazatelja zapošljavanja u mjerodavnim barometrima;

17.  nadalje, smatra da je veoma važno da se u budućoj provedbi ključnih pokazatelja zapošljavanja i socijalnih pokazatelja uključenih u tablicu pokazatelja sustavno razlikuje između muškaraca i žena;

18.  poziva Europsko vijeće da pod hitno dovrši reformu ekonomske i monetarne Unije (EMU), posebno putem ex-ante usklađivanja glavnih budućih gospodarskih reformnih planova, procjene socijalnog utjecaja i povezanih mehanizama solidarnosti; poziva na potporu takvoj koordinaciji putem opsežne ex-ante i ex-post procjene socijalnog utjecaja i rodnog utjecaja;

19.  podsjeća da se, prema Eurofoundu, trošak NEET-ova (gubici prihoda, gubici poreznih prihoda i povećano trošenje za isplatu socijalne pomoći) u EU-u povećao sa 153 milijarde u 2011. godini na 162 milijarde u 2012. te je, prema Međunarodnoj organizaciji rada, potrebna ukupno 21 milijarda EUR kako bi se pridonijelo rješenju problema nezaposlenosti mladih u europodručju; stoga smatra da je potrebno veće financiranje EU-a kako bi se postigao cilj zaposlenosti od 75 % koji je određen u strategiji Europa 2020.; naglašava da pojačano financiranje na početku proračunskog razdoblja nije svjež novac i sa sobom nosi opasnost da se financiranje koncentrira na početku kada je potrošnja niska te prestaje u vrijeme visoke potrošnje, čime se korisnicima projekta na terenu otežava posao i čini ga nepredvidljivim; nadalje, smatra da postoji potreba za sveobuhvatnim i preciznim smjernicama Komisije za države članice i njihove javne službe za zapošljavanje o prihvatljivosti njihovih programa u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

20.  smatra da države članice moraju bolje reagirati na potrebe tržišta rada, naročito osiguravanjem snažnih poveznica između svijeta obrazovanja i svijeta rada;

21.  poziva Europsku komisiju da usko poveže Europski socijalni fond i druge europske strukturne i investicijske fondove s glavnim zadaćama politike strategije Europa 2020. kako bi se ojačala njihova uloga financijskih stupova te strategije;

22.  naglašava da je potrebno nadzirati provedbu Jamstva za mlade kako bi države članice bile odgovorne za ono što su potpisale u preporuci Jamstva za mlade;

23.  poziva države članice da, radi postizanja ciljeva zapošljavanja od 75 %, poboljšaju rukovoditeljske, upravljačke i poduzetničke vještine među mladima kako bi se novoosnovanim poduzećima omogućilo da iskoriste nova tržišta i tako ostvare svoj potencijal rasta da bi mlade osobe mogle postati poslodavci, a ne samo zaposlenici;

24.  pozdravlja usvajanje programa Inicijative za zapošljavanje mladih u nekim državama članicama; naglašava da iznos od 6 milijardi EUR nije dovoljan za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u EU-u; stoga poziva Komisiju da riješi pitanje financiranja nakon razdoblja 2014. – 2015.;

25.  pozdravlja priopćenje predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera u vezi sa sveobuhvatnim investicijskim programom za borbu protiv nezaposlenosti; naglašava potrebu za povećanjem ulaganja (u infrastrukturu, istraživanje i razvoj, zelena radna mjesta, inovacije i dovršenje procesa stvaranja unutarnjeg digitalnog tržišta) koja za cilj imaju održavanje i otvaranje radnih mjesta u skladu s ulaganjima strategije Europa 2020. i ne vodi računa samo o inputu kako bi uzela u obzir stvarne političke rezultate; naglašava da bi se takva ulaganja u svrhu dugoročne koristi mogla usmjeriti prema kvalitetnim infrastrukturama formalnog i neformalnog obrazovanja kao i uklanjanju prepreka kako bi se poboljšala jednakost pristupa; potiče na povezivanje tih ulaganja s konkretnim ciljevima zapošljavanja i borbom protiv siromaštva, s obzirom na to da su ulaganja u područja poput kvalitetnih javnih službi također bitna za postizanje ciljeva uključivog društva;

26.  poziva Komisiju i države članice da osobito vode računa o najudaljenijim regijama čiji prirodni nedostatci, kao što su udaljenost, geografska rascjepkanost, nestabilna gospodarstva i prirodna ograničenja, vode k povećanim nejednakostima u pogledu pristupa zapošljavanju, radnih mjesta i obrazovanja za stanovništvo u tim regijama; naglašava da te regije stoga trebaju konkretne poboljšane mehanizme za provedbu programa ulaganja da bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. i oslobodio njihov potencijal u smislu ekonomskog i socijalnog razvoja;

27.  poziva države članice da se usredotoče na sektore s visokim potencijalom za rast i otvaranje radnih mjesta poput zelenog sektora, bijelog sektora i informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

28.  predlaže, u kontekstu novog programa ulaganja usmjerenog na borbu protiv nezaposlenosti, usredotočenost na borbu protiv nezaposlenosti mladih koja je danas jedan od najozbiljnijih problema u EU-u; u tu svrhu trebalo bi izdvojiti više sredstava za Erasmus za mlade poduzetnike kako bi se pružila učinkovitija potpora poduzetništvu i mobilnosti mladih, djelotvornom načinu borbe protiv nezaposlenosti mladih, siromaštva i socijalne isključenosti;

29.  poziva Vijeće, Komisiju i države članice da u okvir Europa 2020. uključe i stup koji se odnosi na rod kako bi se mjerio napredak u smanjivanju rodnog jaza u zapošljavanju te iznjedrila preinaka mjera politika iz Godišnjeg pregleda rasta u preporuke po državama članicama;

30.  ponavlja svoj poziv na provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje, uključujući sljedeće: komunikaciju o socijalnom ulaganju za rast i koheziju; preporuku „Ulaganje u djecu – prekidanje kruga prikraćenosti”; radne dokumente službi Komisije o dokazima o demografskim i socijalnim trendovima, o aktivnom uključenju osoba isključenih s tržišta rada, o socijalnim uslugama od općeg interesa, o dugoročnoj skrbi u društvima koja stare, o suočavanju s beskućništvom u Europskoj uniji, o ulaganju u zdravlje i o socijalnom ulaganju preko Europskog socijalnog fonda;

31.  napominje da su se raspored i procedure Europskog semestra razvili na način koji Parlamentu ne osigurava formalnu ulogu u ciklusu te mu stoga ne dopušta dovoljno vremena za raspravu prije proljetnog Europskog vijeća;

32.  poziva države članice da uklone nepotrebno administrativno opterećenje i birokraciju za samozaposlene, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća te da olakšaju uvjete za novoosnovana poduzeća;

33.  ističe potrebu za prebacivanjem poreznog opterećenja s rada na druge oblike održivog oporezivanja radi poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta;

34.  poziva države članice i Komisiju da promiču i poboljšaju mehanizme za mobilnost radne snage, posebice europski portal za poslovnu mobilnost EURES i javne službe za zapošljavanje radi povećanja zaposlenosti i zapošljavanja mladih;

35.  napominje da se ciljevi strategije Europa 2020. tek trebaju ostvariti i smatra da bi se, imajući u vidu ostvarenje tih ciljeva, trebale poduzeti jače mjere da bi se premostio sadašnji jaz; stoga poziva Komisiju da otvori postupak javne rasprave za reviziju Europskog semestra kako bi se poboljšala njegova djelotvornost i legitimnost kao dijela srednjoročnog pregleda, uzimajući u obzir da bi proces Europskog semestra trebao pomoći u provedbi strategije Europa 2020.;

36.  izražava žaljenje što Europsko vijeće u svojoj preliminarnoj raspravi o ocjeni strategije Europa 2020. održanoj 20. i 21. ožujka 2014. nije raspravljalo o glavnom cilju koji se odnosi na smanjenje siromaštva;

37.  traži od Europske komisije da razvije strategiju koja bi integriranim politikama i odgovarajućim socijalnim ulaganjima podržala države članice u rješavanju problema beskućništva;

38.  naglašava da rast nejednakosti kakva se osjeća u EU-u i kakva je dokumentirana u izvješćima država u sklopu Europskog semestra predstavlja veliku opasnost za demokraciju; ukazuje na upozorenja iz MMF-a i Međunarodne organizacije rada da bi daljnji porast nejednakosti u EU-u mogao destabilizirati naša društva; ponavlja svoj poziv za ambicioznijim ciljevima te preciznijim i objektivnijim oblicima mjerenja imajući s ciljem smanjenja nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti, unutar i između država članica, osobito u svjetlu sve većih socijalnih razlika u nekim državama članicama;

39.  poziva države članice da poduzmu hitne mjere kako bi se preokrenuo trend povećanja stope rizika od siromaštva i socijalne isključenosti radi postizanja glavnog cilja strategije Europa 2020., a to je da se broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti smanji za najmanje 20 milijuna;

40.  poziva države članice da zajamče pristup tržištu rada i prikladnoj socijalnoj zaštiti za najugroženije društvene skupine;

41.  poziva Komisiju da poduzme nove konkretne mjere u području politika obrazovanja i inovacija kako bi se ojačala komplementarnost između rasta i borbe protiv nejednakosti;

42.  poziva na postavljanje potcilja smanjenja siromaštva djece tijekom srednjoročnog pregleda strategije Europa 2020.;

43.  stoga poziva na upotrebu objektivnih pokazatelja „siromaštva” koji će se moći koristiti u mjerenju stopa siromaštva država članica kako bi se lakše identificiralo one kojima prijeti opasnost od isključenosti;

44.  međutim, podsjeća da pokazatelj siromaštva ne pruža nikakav izravan dokaz doživljene socijalne isključenosti te stoga poziva na poboljšanje mjerila uočene socijalne isključenosti kako bi se bolje razumjeli razlozi socijalne isključenosti i koje skupine su posebno pogođene;

45.  priznaje da su države članice odgovorne za postizanje ciljeva Europa 2020., u skladu s načelom supsidijarnosti, a EU ih podržava u njihovim aktivnostima; smatra da taj proces ima potencija da, uz pomoć stručne revizije i širenjem najbolje prakse, podrži države članice u provedbi neophodnih strukturnih reformi, povećanju fleksibilnosti tržišta rada i osiguravanju uvjeta da bi poduzetnici mogli otvarati radna mjesta; međutim, naglašava važnost pravovremenog djelovanja države članice jer bi izostanak djelovanja imao ozbiljne posljedice diljem EU-a; poziva na uključivanje nacionalnih parlamenata, lokalnih i regionalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu nacionalnih programa reforme, između ostalog i mehanizmima upravljanja na više razina;

46.  žali što je usvojeni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., s izdvajanjem proračunskih sredstava u iznosu od 960 milijardi EUR, predstavljao prvo neto smanjenje u proračunu EU-a dosad; smatra da VFO nije dostatan za pružanje pomoći u postizanju ciljeva zapošljavanja i socijalnih ciljeva strategije Europa 2020.; stoga smatra da je srednjoročni pregled VFO-a iznimno važan za preoblikovanje strateške orijentacije rashoda EU-a u smjeru gospodarskog oporavka s brojnim radnim mjestima;

47.  podsjeća na ulogu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja u nadzoru učinkovitog trošenja sredstava Europskog socijalnog fonda, posebice 20 % sredstava dostupnih za socijalnu uključenost i načina na koji su države članice djelotvorno iskoristile ova sredstva ulaganja u postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

48.  naglašava potrebu za preciznijim praćenjem ciljeva zapošljavanja, smanjenja siromaštva te naobrazbe, i za ažurnijom izradom usporedive statistike; stoga poziva na dostavu ažuriranih podataka o nezaposlenosti i pokazatelja „rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti”, osobito na razini NUTS 3, kako bi se ocijenilo stvarno stanje na nacionalnim tržištima rada;

49.  poziva Komisiju da postavi poseban cilj za zapošljavanje mladih i/ili posebne integrirane smjernice za zapošljavanje mladih u sklopu srednjoročnog pregleda strategije Europa 2020.;

50.  poziva na smisleno savjetovanje s civilnim društvom pored socijalnih partnera kako bi ono postalo sustavni element strategije Europa 2020. u svim fazama procesa; poziva Komisiju da izradi smjernice za taj postupak;

51.  naglašava da bi istinsko savjetovanje s dionicima civilnog društva ne samo povećalo demokratsku legitimnost procesa i vjerojatnost za prihvaćenost reformi među građanima te za uspješnost njihove provedbe, nego bi i osnažilo bazu dokaza za procjenu reformi; smatra da bi u tu svrhu Godišnja konvencija o siromaštvu i socijalnoj isključenosti trebala bi biti više usklađena s Europskim semestrom;

52.  poziva Komisiju da uzme u obzir ishod tekuće javne rasprave prije nego objavi konkretne prijedloge za reviziju strategije na pola provedbenog razdoblja; jednako je ustrajan u tome da se o konačnoj odluci prije usvajanja mora savjetovati s Parlamentom

53.  poziva na jaku ambiciju za postizanje ciljeva koji se odnose na klimatske promjene i energetsku održivost jer su oni sastavni dio pametnog, održivog i uključivog rasta;

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, parlamentima država članica i Europskom vijeću.

(1) SL C 236E, 12. 8. 2011., str. 57. (2) SL C 153E, 31. 5. 2013., str. 57. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010. (4) Eurostat, Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u, rujan 2014. (5) SL C 380E, 11. 12. 2012., str. 81.