Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ustav Rusije, posebno njegov članak 118. u kojem se navodi da u Ruskoj Federaciji presude donose isključivo sudovi i članak 120. kojim se utvrđuje da su suci neovisni i da su iznad njih samo ruski Ustav i federalni zakoni;

–  uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća i rezolucije o Rusiji, a posebno Rezoluciju od 23. listopada 2012. o zajedničkim viznim ograničenjima za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(1), od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji(2), od 13. ožujka 2014.: Rusija – izricanje presude prosvjednicima koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja(3) i od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije Memorial (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji(4) te svoje preporuke Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog (5),

−  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2012. godinu i politici Europske unije na tom području(6),

−  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 30. prosinca 2014. o izricanju presuda protiv Alekseja Navaljnog i njegova brata Olega Navaljnog pred sudom Zamoskvoretski,

−  uzimajući u obzir savjetovanje EU-a i Rusije o ljudskim pravima od 28. studenog 2013.,

−  uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se utvrđuje partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Ruske Federacije, s druge strane te privremeno obustavljene pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te kao potpisnica deklaracije UN-a, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava; budući da, zbog nekoliko ozbiljnih povreda vladavine prava i usvajanja restriktivnih zakona tijekom posljednjih mjeseci, postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu ruskog poštovanja međunarodnih i nacionalnih obveza; budući da je EU preko Partnerstva za modernizaciju u više navrata ponudio dodatnu pomoć i stručno znanje kako bi pomogao Rusiji da modernizira svoj ustavni i pravni poredak u skladu sa standardima Vijeća Europe te da ga se pridržava; budući da postoji mnoštvo sudskih predmeta u kojima se koristi politički režiranim razlozima kako bi se eliminiralo političke protivnike, prijetilo civilnom društvu i odvraćalo građane od sudjelovanja u javnim okupljanjima i prosvjedima protiv sadašnjeg vodstva države;

B.  budući da Aleksej Navaljni dosljedno razotkriva masovnu korupciju na najvišim razinama ruske države; budući da je prva presuda protiv njega iz srpnja 2013. kojom je osuđen na pet godina zatvora smatrana političkom; budući da je u veljači 2014. stavljen u kućni pritvor na dva mjeseca i da mu je stavljena elektronička narukvica radi praćenja njegovih aktivnosti;

C.  budući da je Aleksej Navaljni osvojio 27 % glasova na izborima za gradonačelnika Moskve održanima u rujnu 2013., čime se potvrdio kao jedna od najistaknutijih osoba ruske oporbe u odnosu na Kremlj;

D.  budući da je druga presuda Alekseju Navaljnom bila zakazana za 15. siječnja 2015., ali ju je sud bez objašnjenja pomjerio na 30. prosinca 2014., vrijeme kad je većina ruskih građana usredotočena na novogodišnje praznike; budući da je ista tehnika pomicanja datuma unaprijed primijenjena i u slučaju Mihajla Hodorovskog;

E.  budući da se posljednjih godina stanje ljudskih prava u Rusiji dramatično pogoršalo i da su ruske vlasti donijele niz zakona koji sadrže nejasne odredbe, a koji se primjenjuju za daljnje ograničavanje oporbenih aktera i aktera civilnog društva te za ometanje slobode izražavanja i okupljanja;

F.  budući da je tijekom posljednje godine zakonodavstvo koje se odnosi na nevladine organizacije i pravo na slobodu okupljanja primjenjivano za suzbijanje civilnog društva, potiskivanje oporbenih političkih stavova i zastrašivanje nevladinih organizacija, demokratske oporbe i medija; budući da je, u skladu sa zakonom o „stranim agentima”, neovisna organizacija za zaštitu prava Memorial praktično zatvorena; budući da provedba tog zakona obuhvaća oštre postupke čiji je cilj sprečavanje organizacija civilnog društva, uključujući organizaciju majki vojnika, u obavljanju njihova posla i odvraćanje od njegova obavljanja;

G.  budući da je krajem prosinca 2014. Ministarstvo pravosuđa Ruske Federacije detaljno izmijenilo popis „stranih agenata” i na njega dodalo nekoliko organizacija koje pružaju potporu u zaštiti ljudskih prava, uključujući Centar Saharov, čime je znatno omelo njihove aktivnosti i zaštitu ljudskih prava u Rusiji;

H.  budući da je nekoliko suđenja i sudskih postupaka tijekom posljednjih godina, kao što su postupci u slučajevima Magnicki, Hodorovski i Politkovskaja, bacilo sumnju na neovisnost i nepristranost pravosudnih institucija Ruske Federacije; budući da su ti istaknuti slučajevi, kao što je slučaj Alekseja Navaljnog, izvan Rusije samo najpoznatiji slučajevi sustavnog zakazivanja ruske države u poštovanju vladavine prava i jamčenju pravde svojim građanima; budući da trenutna sudska presuda predstavlja politički motiviran pokušaj kažnjavanja Alekseja Navaljnog kao jednog od najistaknutijih protivnika vlade;

I.  budući da postoji sve veća potreba za čvrstom, koherentnom i sveobuhvatnom politikom EU-a prema Rusiji, uz potporu svih država članica te uz podršku i pomoć utemeljene na snažnoj i poštenoj kritici;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da se u Rusiji zakon koristi kao politički instrument; ističe da su osuđivanje istaknutog odvjetnika, borca protiv korupcije i socijalnog aktivista Alekseja Navaljnog, njegova uvjetna kazna od tri i pol godine zatvora i zatvorska kazna njegovu bratu Olegu Navaljnom od tri i pol godine utemeljeni na neosnovanim optužbama; duboko žali zbog toga što se čini da je kazneni progon politički motiviran;

2.  sa zabrinutošću primjećuje da je, iako je Aleksej Navaljni na slobodi, njegov brat Oleg Navaljni trenutno u zatvoru i da to izaziva zabrinutost u pogledu moguće političke upotrebe jednog člana obitelji za zastrašivanje i ušutkivanje jednog od vođa ruske oporbe, Alekseja Navaljnog; podsjeća na to da Aleksejev brat Oleg, otac dvoje male djece i bivši izvršni direktor pošte u državnom vlasništvu, nikad nije imao ulogu u ruskom oporbenom pokretu;

3.  poziva ruska pravosudna i policijska tijela da svoje dužnosti obavljaju nepristrano i neovisno, bez političkog uplitanja, te da zajamče da su sudski postupak u slučaju Navaljnog te sve druge istrage i suđenja koji se odnose na oporbene aktiviste u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima; naglašava da je važno zajamčiti da nema političkog uplitanja u sudske odluke, da su one neovisne i da se donose potpuno u skladu s vladavinom prava;

4.  potpuno podržava kampanju protiv korupcije u Rusiji koju je pokrenuo Aleksej Navaljni i napore ruskih građana da se pronađe rješenje kojim se osigurava demokracija, politički pluralizam, jedinstvo i poštovanje ljudskih prava;

5.  smatra da bi Ruska Federacija, kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, trebala ispuniti obveze koje je preuzela; ukazuje na to da su nedavni događaji krenuli u smjeru koji je u suprotnosti s vladavinom prava i neovisnošću sudstva u zemlji;

6.  poziva predsjednike Vijeća i Komisije te potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastave pomno pratiti te slučajeve, da ta pitanja pokrenu u različitim oblicima i na sastancima s Rusijom te da izvijeste Parlament o razmjenama mišljenja s ruskim vlastima;

7.  naglašava da je sloboda okupljanja u Ruskoj Federaciji utvrđena člankom 31. ruskog Ustava i Europskom konvencijom o ljudskim pravima čija je Rusija potpisnica te je ruske vlasti stoga moraju poštovati;

8.  poziva Vijeće da razvije jedinstvenu politiku prema Rusiji koja će 28 država članica i institucije EU-a obvezati na slanje snažne zajedničke poruke o ulozi ljudskih prava u odnosima EU-a i Rusije te o potrebi zaustavljanja pritiska na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja u Rusiji;

9.  poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da hitno pripremi sveobuhvatnu strategiju prema Rusiji, čiji je cilj očuvanje teritorijalne cjelovitosti i suverenosti europskih država te istodobno pružanje potpore jačanju demokratskih načela, poštovanju ljudskih prava i vladavini prava u Rusiji;

10.  izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranih napada na neovisne organizacije za zaštitu ljudskih prava i skupine civilnog društva u Rusiji, što je još jedan pokazatelj pritiska na neovisne glasove, trend koji sve više zabrinjava Europsku uniju; poziva Komisiju i ESVD, s obzirom na trenutačnu fazu izrade programa financijskih instrumenata EU-a, da povećaju financijsku pomoć ruskom civilnom društvu preko Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava te financijska sredstva za organizacije civilnog društva i lokalnih vlasti, kao i da Forum civilnog društva između EU-a i Rusije uključe u Instrument partnerstva radi jamčenja održive i pouzdane dugoročne potpore; pozdravlja odluku Odbora guvernera Europske zaklade za demokraciju da omogući proširenje djelovanja zaklade i na Rusiju;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

(1) SL C 68 E, 7.3.2014., str. 13. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0284. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0253. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0039. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0258. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0575.