Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 312. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o stajalištu Vijeća o novom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(5) i šest povezanih zajedničkih izjava Parlamenta, Vijeća i Komisije te tri unilateralne izjave,

–  uzimajući u obzir komunikaciju o Planu ulaganja za Europu koju je Komisija donijela 26. studenog 2014. (COM(2014)0903) i prijedlog uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja koji je Komisija donijela 13. siječnja 2015. (COM(2015)0010),

–  uzimajući u obzir glavu II. poglavlje 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0027/2015),

A.  budući da je proračun EU-a u prvom redu investicijski proračun sa snažnim učinkom poluge te služi kao katalizator rasta, konkurentnosti i radnih mjesta diljem Unije; budući da se udruživanjem resursa i ekonomijama razmjera olakšava provedba programa i projekata koje bi inače bilo teško ili nemoguće provesti te se jamče strateška ulaganja u projekte s europskom dodanom vrijednošću; budući da proračun EU-a ima konkretan pozitivan učinak na život građana; budući da ima ključnu ulogu u smanjenju razlika među europskim regijama i osiguranju ulaganja u područjima gdje je to najviše potrebno;

B.  budući da su zbog gospodarske i financijske krize ulaganja u EU znatno smanjena, a nejednakosti u razvoju između različitih regija u EU-a su sve veće; budući da zbog stalnih gospodarskih i proračunskih ograničenja na nacionalnoj razini proračun EU-a ima ključnu ulogu u poticanju konkurentnosti i povećanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji;

C.  budući da se ciljevi u okviru proračuna EU-a ne mogu ostvariti ako se u pitanje dovedu njegova opravdanost, pravednost i vjerodostojnost; budući da je ključno da se sve obveze koje su dio višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. u potpunosti poštuju i da se bez odgode riješi niz problema nastalih tijekom proteklih godina, prije svega nezabilježeni broj nepodmirenih računa na kraju 2014.; budući da zbog zaostalih nepodmirenih računa kasni provedba programa i fondova EU-a, a takvim su stanjem u prvom redu pogođeni europski građani; budući da se zbog kašnjenja u strukturnim plaćanjima postavlja pitanje moraju li se plaćati kamate za zakašnjela plaćanja s obzirom na to da regionalne i lokalne vlasti moraju unaprijed tražiti sredstva na financijskim tržištima kako bi pokrili dio Europske unije; ističe da odustajanje od obveza nije rješenje za krizu plaćanja; podsjeća da prema članku 310. UFEU-a prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi;

D.  budući da je 2016. godina u kojoj će novi programi EU-a za VFO 2014. – 2020. postati operativni i biti u punom zamahu te će tada također započeti pregled VFO-a na polovini razdoblja;

Oporavak – tri „pˮ: poslovi, poduzeća i poduzetništvo za pametan, održiv i uključiv rast u Europskoj uniji

1.  ističe potencijal i dodanu vrijednost proračuna EU-a za stvaranje radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva za pametan, održiv i uključiv razvoj diljem Unije; u ovom kontekstu također naglašava doprinos proračuna EU-a gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji te u pružanju podrške istraživanju i razvoju kao i potencijal koji energetska tranzicija i međupovezanost imaju za stvaranje novih radnih mjesta i rasta; potvrđuje da širok raspon programa EU-a, uključujući Obzor 2020., COSME, Erasmus+ i Inicijativa za zapošljavanje mladih izravno doprinose ostvarenju tih ciljeva; očekuje da Komisija programima i instrumentima kojima je cilj poticanje rasta dodijeli središnje mjesto u nacrtu proračuna za 2016. kako bi im se zajamčila potrebna sredstva;

2.  podsjeća da u EU- u postoji više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća i da oni čine 99 % ukupnog poslovanja; vjeruje da bi mala i srednja poduzeća zahvaljujući povoljnom poslovnom okruženju i razvoju poduzetničke kulture u EU-u, kao i stvaranju pristojnih radnih mjesta, ponovo mogla zauzeti glavnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Uniji koja je oslabljena gospodarskom krizom; u tom kontekstu naglašava da je povezivanjem poduzetnika i podupiranjem novih projekata potrebno omogućiti stvaranje i poslovanje novoosnovanih poduzeća u EU-u; smatra da se, uz pojednostavljenje zakona i smanjenje birokracije, financijski instrumenti iz programa COSME moraju maksimalno iskoristiti za pomoć i podršku malim i srednjim poduzećima, prije svega olakšavajući im pristup tržištima i kreditima; naglašava veliki potencijal Europskog fonda za strateška ulaganja za mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća;

3.  naglašava da najveći udio u investicijskim rashodima proračuna EU-a čine europski strukturni i investicijski fondovi koji su ključni za stvaranje radnih mjesta, povećanje rasta i poboljšanje konkurentnosti i inovacija; ističe činjenicu da je kohezijska politika EU-a bila ključna u održavanju javnih ulaganja u najvažnijim gospodarskim područjima te je ostvarila opipljive rezultate na terenu koji mogu državama članicama i regijama omogućiti da prebrode trenutnu krizu i ostvare ciljeve strategije Europa 2020.; poziva Komisiju i države članice da poduzmu maksimalne napore kako bi se u narednim mjesecima brzo usvojili preostali operativni programi i time zajamčila optimalna provedba u 2016. godini;

4.  izražava zabrinutost oko financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih od 2016. nadalje s obzirom na pretfinanciranje čitavog iznosa financijske omotnice za taj program 2014. i 2015. godine; naglašava da je potrebno dodatno intenzivirati borbu protiv nezaposlenosti mladih te da bi se u tu svrhu morale razmotriti sve mogućnosti financiranja; u tom smislu podsjeća da je 2016. prva godina kada će biti dostupna sredstva u okviru ukupne razlike VFO-a do gornje granice za obveze, kao što stoji u Uredbi o VFO-u za razdoblje 2014. ‒ 2020., iznad gornjih granica određenih u VFO-u za ciljeve politika koji se odnose na rast i zapošljavanje, posebno zapošljavanje mladih za razdoblje od 2016. do 2020.; poziva Komisiju da utvrdi razloge kašnjenja provedbe tog programa i da surađuje s državama članicama kako bi zajamčila potpunu iskorištenost sredstava;

5.  naglašava važnost prekogranične mobilnosti kako bi Europa mogla imati koristi od raznolikih vještina građana, istovremeno povećavajući mogućnosti osposobljavanja i zapošljavanja za sve generacije; smatra da vodeći i uspješni programi mobilnosti kao što je Erasmus+ koriste i pojedincima i gospodarstvu te bi ih stoga trebalo maksimalno iskoristiti; u tom kontekstu podsjeća da se socijalni aspekti mobilnosti uvijek moraju uzeti u obzir te da je mobilnost samo jedan od mogućih alata za borbu protiv nezaposlenosti i ne bi trebala biti krajnje rješenje;

6.  podsjeća da porezna prijevara i utaja poreza negativno utječu na gospodarstva država članica te, kao posljedica toga, i na proračun EU-a; posebno naglašava da svaka prijevara koja se odnosi na porez, kao što je „kružna prijevara”, izravno utječe na prihode EU-a; poziva Komisiju da ojača programe EU-a kojima se upotpunjuju djelovanja država članica na tom području;

7.  pozdravlja uvođenje kriterija zelenog razvoja u proračun EU-a; vjeruje da bi politike EU-a trebale učinkovito doprinositi postizanju dogovorenih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena, promicanju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zaštiti okoliša i bioraznolikosti; smatra da ti ciljevi predstavljaju ključne srednjoročne i dugoročne globalne izazove koji se ne smiju zaboraviti;

Proračun EU-a i plan ulaganja

8.  pozdravlja plan ulaganja koji je iznijela Komisija kao prvi korak kojim se može omogućiti mobilizacija 315 milijardi EUR za ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanja te u mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća kako bi se smanjio deficit javnih i privatnih ulaganja uzrokovan gospodarskom i financijskom krizom; napominje da se od proračuna EU-a očekuje da čini okosnicu tog plana ulaganja tako što će staviti na raspolaganje jamstveni fond u iznosu od 8 milijardi EUR za preuzimanje obveza i plaćanja za opremanje Europskog fonda za strateška ulaganja; smatra da bi se doprinosom iz proračuna EU-a pomoću snažnijeg učinka financijske poluge trebao ostvariti znatan prihod; potvrđuje da je spreman vrlo pažljivo ispitati na koji način su financijske obveze EU-a prema EIB-u za pokretanje Europskog fonda za strateška ulaganja unesene u proračun EU-a;

9.  ističe da su predloženi plan ulaganja i proračun EU-a međusobno povezani i da se nadopunjuju te da su zajedno usmjereni na oživljavanje gospodarstva i poticanje stvaranja radnih mjesta; naglašava da je proračun EU-a sam po sebi važno ulagačko sredstvo s posebnom ulogom i misijom te da su njime ostvareni konkretni rezultati s jasnom europskom dodanom vrijednošću; uvjeren je da je potrebno uložiti maksimalan trud kako bi se stvorile sinergije ne samo između plana ulaganja i proračuna EU-a, već i s nacionalnim proračunima u cilju premošćivanja nedostatka ulaganja, jamčenja usklađenosti i stabilnosti u EU-u i maksimalnog povećanja učinka javne potrošnje na realno gospodarstvo; nadalje naglašava važnost uklanjanja postojećih zapreka ulaganjima, posebno u odnosu na jasnoću i predvidljivost regulatornog okvira;

Unutarnja i vanjska solidarnost i sigurna Europa

10.  podsjeća da je proračun EU-a sredstvo za poticanje unutarnje solidarnosti jer se njime podupire gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, suzbija siromaštvo, promiče uključenost u društvo i pomaže u smanjenju nejednakosti u razvoju ne samo država članica već i njihovih regija; naglašava da je on također sredstvo vanjske solidarnosti koji služi za pružanje hitne pomoći tijekom humanitarnih i civilnih kriza nudeći pomoć zemljama kojima je to potrebno, kao što je to slučaj s Ukrajinom, te je zahvaljujući njemu EU najveći pružatelj razvojne pomoći u cilju ispunjenja obveza EU-a koje se tiču iskorjenjivanja siromaštva, kao što je potvrđeno u Europskom konsenzusu o razvoju, te doprinosi globalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje nakon 2015.;

11.  sa zabrinutošću ustvrđuje da je Europa, usprkos tomu što je jedan od najsigurnijih dijelova svijeta, suočena s novim vrstama opasnosti za unutarnju sigurnost zbog čega je potrebno ostvariti bližu policijsku i pravosudnu suradnju i koordinaciju, razviti mjere za bolju integraciju i veću socijalnu koheziju te istovremeno promicati stabilnost i mir u sukobljenim područjima; naglašava da se zajednički napori u svladavanju migracijskih tokova nalaze na razmeđu unutarnje i vanjske solidarnosti; podsjeća da podržava povećanje sredstava EU-a i razvoj kulture pravednog dijeljenja tereta među državama članicama kada je riječ o postupcima u vezi s azilom i migracijama kako bi se jamčile sigurne i zaštićene vanjske granice uz potpuno poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a, posebno uzimajući u obzir aktivnosti u Sredozemlju i na jugoistočnoj granici EU-a; poziva Komisiju da predloži ciljano poboljšanje relevantnih programa i instrumenata, čime bi se dokazala predanost EU-a rješenju tih pitanja;

Izvršavanje obveza

12.  uvjeren je da proračun EU-a ne može ostvariti puni potencijal ako se prije toga konačno i nedvosmisleno ne riješi niz problema koji su se nagomilali proteklih godina te koji su nažalost dominirali prošlogodišnjim pregovorima o proračunu, posebno opetovani problem nepodmirenih računa na kraju godine, pitanje izrade proračuna za posebne instrumente VFO-a i zastoj u provedbi operativnih programa kohezijske politike; smatra da bi 2015. trebala biti krajnji rok za donošenje konkretnih i održivih rješenja za ta otvorena pitanja;

13.  poziva na punu provedbu zajedničkih izjava o odobrenim sredstvima za plaćanja i planu plaćanja koji su Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili na kraju proračunskog postupka 2015. te smatra da bi se time pokazalo da su sve tri institucije ozbiljne u pronalaženju rješenja problema nepodmirenih računa; podsjeća na obvezu da se tijekom ove godine održe najmanje tri međuinstitucijska sastanka o plaćanjima kako bi se ocijenilo provođenje plaćanja i preispitane prognoze; očekuje da će se na prvom od tih sastanaka u ožujku 2015. iznijeti prvi pregled razine nepodmirenih računa na kraju 2014. za glavna područja politike; žali što je, kako je i predviđeno, taj iznos na kraju 2014. dosegao nezabilježenih 24,7 milijardi EUR samo za kohezijske programe za razdoblje 2007. – 2013.; žali što je tim dugom dovedena u pitanje vjerodostojnost EU-a i što je u suprotnosti s ciljevima za rast i zapošljavanje postavljenima na najvišoj političkoj razini; naglašava da su plaćanja izravna i logična posljedica prošlih obveza;

14.  iznimnu važnost pridaje utvrđivanju i provedbi plana o korektnom plaćanju u cilju smanjenja iznosa nepodmirenih računa na kraju godine na strukturnu razinu tijekom trenutačnog VFO-a što su u zajedničkoj deklaraciji dogovorenoj u okviru proračunskog postupka 2015. izjavili Vijeće, Parlament i Komisija; podsjeća da će se sve tri institucije usuglasiti oko ovog plana na vrijeme prije predstavljanja nacrta proračuna za 2016.; smatra da bi međuinstitucijski sastanak u ožujku 2015. trebao biti prilika da se tri institucije usuglase oko tog plana;

15.  ponavlja svoj nepromijenjeni stav da bi se plaćanja za posebne instrumente (Instrument fleksibilnosti, Fond solidarnosti EU-a, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Pričuvu za pomoć u nuždi) morala računati iznad gornjih granica za plaćanja VFO-a kao što je slučaj za obveze; žali što zbog pogrešnog načina na koji je Vijeće tumačilo relevantne odredbe VFO-a tijekom prošlogodišnjeg proračunskog postupka nije bilo moguće postići dogovor; naglašava da stajalište Vijeće o tom pitanju može podrazumijevati daljnje smanjenje VFO-a u odnosu na razdoblje 2007. ‒ 2013.; očekuje da se to pitanje riješi tehničkom prilagodbom ukupne razlike za plaćanja za 2015. koji će pripremiti Komisija;

16.  podsjeća da agencije EU-a imaju važnu ulogu u razvoju i provedbi politika i ciljeva EU-a kao što su konkurentnost, rast i zapošljavanje; podsjeća Komisiju i Vijeće da agencije EU-a provode zadaće koje im je povjerilo zakonodavno tijelo te se stoga moraju smatrati važnim dijelom administracije EU-a; naglašava da agencije trebaju dovoljno financijskih i ljudskih resursa kako bi potpuno i učinkovito mogle provoditi svoj statutom određen mandat; naglašava da je jedna agencija EU-a već najavila odgodu i ukidanje postojećih projekata zbog velikog smanjenja osoblja i proračunskih rezova u proračunu za 2015.; podsjeća da se Parlament protivi formiranju baze za preraspodjelu djelatnika te od Komisije traži da prilikom predstavljanja nacrta proračuna za 2016. poništi njezino djelovanje;

Daljnji koraci

17.  poziva Komisiju da pri donošenju svoga nacrta proračuna za 2016. uzme u obzir navedene političke prioritete kako bi se za relevantne programe i mjere EU-a dodijelila sredstva potrebna za ostvarenje tih ciljeva; u tom smislu očekuje pozitivan odgovor Komisije na daljnje zahtjeve i stavove iznesene u ovoj Rezoluciji kako bi se riješili problemi koji se ponavljaju i olakšao ovogodišnji proračunski postupak; također od Komisije očekuje da u svom nacrtu proračuna predloži odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanja temeljenu na stvarnim predviđanjima i potrebama, tako da EU-u omogući sredstva u skladu s njegovim potrebama;

18.  podsjeća da prema Ugovoru Europski parlament, Vijeće i Komisija jamče Uniji financijska sredstva koja joj omogućuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na treće strane; ustraje na upotrebi svih raspoloživih sredstava u okviru Uredbe o VFO-u kako bi Unija mogla ispuniti svoje zakonske obveze te kako se ne bi ugrozila ili odgodila plaćanja dionicima kao što su istraživači, sveučilišta, itd.;

19.  poziva Vijeće da pri razmatranju proračuna za sljedeću godinu ne primijeni dvostruke standarde i ispuni očekivanja nastala na temelju njegovih izjava i odluka, bez obzira odnose li se ona na krizu plaćanja, VFO, strategiju Europa 2020. ili ponovno pokretanje ulaganja; smatra da su takve političke izjave i obećanja isprazni ako nisu podržani dostatnim proračunskim sredstvima kojima se omogućuje njihova provedba;

20.  obvezuje se da će, u okviru gornjih granica VFO-a i uzimajući u obzir akutan manjak plaćanja, predano i odgovorno obnašati svoju ulogu jedne grane proračunskog tijela tako što će promicati dobro usmjerena povećanja u proračunskim područjima s velikom sposobnošću apsorpcije sredstava koja su u skladu s njegovim političkim prioritetima i jamče uspješnu provedbu; u tom smislu namjerava uz potporu specijaliziranih odbora preispitati konkretne programe i proračunske linije kojima se može uspješnije ostvariti taj cilj;

21.  naglašava da će proračun za 2016. biti ključan ne samo jer će 2016. biti prva godina provedbe nove odredbe VFO-a o ukupnoj razlici za obveze, već i zato jer bi trebao poslužiti kao mjerilo za pregled VFO-a za postizborno razdoblje koji će započeti prije kraja 2016.; naglašava potrebu za određivanjem političkih prioriteta i za pravodobnim utvrđivanjem područja s dokazanom dodanom vrijednošću za rashode EU-a za koja se procijeni da je u njih potrebno dodatno ulagati u drugoj polovici VFO-a 2014. – 2020.; naglašava u tom smislu važnost pomnog praćenja provedbe i uspješnosti ključnih programa EU-a još tijekom trenutačnog proračunskog postupka;

22.  ponovo potvrđuje svoj stav u prilog temeljitoj reformi sustava vlastitih sredstava EU-a zbog čijih postojećih nedostataka dolazi do velikih zastoja u pregovorima o proračunu; stoga najveću političku važnost pridaje radu skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kojom predsjeda Mario Monti; pozdravlja prvo izvješće o procjeni skupine na visokoj razini u kojem se predlaže višestruko sagledavanje pitanja vlastitih sredstava za proračun EU-a te s nestrpljenjem iščekuje rezultat svog rada i konačna rješenja koja će biti predstavljena tijekom 2016. na međuinstitucijskoj konferenciji, na kojoj sudjeluju i nacionalni parlamenti te o kojima će se razmatrati u okviru pregleda i revizije VFO-a za postizborno razdoblje;

o
o   o

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0100. (5) SL L 69, 13.3.2015.