Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir članak 9. Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950.,

–  uzimajući u obzir članak 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1992. o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka,

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Iraku, Siriji, Libiji i Egiptu, a posebno Rezoluciju od 10. listopada 2013. o nedavnim slučajevima nasilja i progona kršćana, osobito u Maalouli (Sirija) i Peshawaru (Pakistan), i slučaju pastora Saeeda Abedinija (Iran)(1), Rezoluciju od 18. rujna 2014. o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina(2) i Rezoluciju od 12. veljače 2014. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a(3),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o nasilju nad kršćanima i drugim zajednicama na Bliskom istoku i njihovu progonu, a posebno izjavu od 16. veljače 2015. o odrubljivanju glava 21 egipatskom kršćanskom Koptu u Libiji,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima regionalne strategije EU-a za Siriju i Irak te prijetnji ISIS/Da'esha,

–  uzimajući u obzir izjavu Vijeća sigurnosti UN-a od 25. veljače 2015. u kojoj se osuđuje otmica više od 100 Asiraca koju je proveo ISIL,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o Nezavisnoj međunarodnoj istražnoj komisiji za Sirijsku Arapsku Republiku od 14. studenog 2014. pod nazivom „Vladavina terora: Život pod ISIS-om u Siriji”,

–  uzimajući u obzir godišnja i privremena izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjere ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su promicanje demokracije i poštovanje ljudskih prava i građanskih sloboda temeljna načela i ciljevi Europske unije i da čine zajedničku osnovu za njezine odnose s trećim zemljama;

B.  budući da, u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima, a posebno člankom 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, svi imaju pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; budući da to pravo obuhvaća slobodu promjene vjere ili uvjerenja te slobodu iskazivanja vlastite vjere ili uvjerenja štovanjem, obilježavanjem, običajima i podučavanjem, pojedinačno ili u zajednici s drugima te javno ili privatno; budući da, u skladu s mišljenjem Odbora za ljudska prava UN-a, sloboda vjere ili uvjerenja štiti sva uvjerenja, uključujući teistička, neteistička i ateistička;

C.  budući da je Europska unija u više navrata izrazila svoju predanost slobodi mišljenja, slobodi savjesti i slobodi vjere ili uvjerenja te ističe da vlade imaju dužnost jamčiti te slobode diljem svijeta;

D.  budući da Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije izvješćuju o raširenom teškom kršenju međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava koje provode ISIS/Da'esh i s njim povezane skupine u Siriji i Iraku, a posebno prava manjinskih etničkih i vjerskih skupina, između ostalog ciljanim ubojstvima, prisilnim preobraćenjima, otmicama, prodajom žena, porobljavanjem žena i djece, novačenjem djece u redove bombaša samoubojica, spolnim i tjelesnim zlostavljanjem te mučenjem; budući da postoji duboka zabrinutost za dobrobit onih koji se još nalaze u područjima koja kontroliraju snage ISIS-a/Da'esha jer ondje ne stiže gotovo nikakva međunarodna humanitarna pomoć;

E.  budući da je ISIS/Da'esh poveo kampanju iskorjenjivanja svih tragova vjerskih zajednica koje ne zastupaju njegovo tumačenje islama, i to ubijanjem ili protjerivanjem pripadnika tih zajednica i uništavanjem njihovih svetišta, povijesnih mjesta i predmeta, uključujući jedinstvenu i nezamjenjivu baštinu koju je UNESCO priznao kao svjetsku baštinu, a taj je pohod opisao kao „kulturno čišćenje”;

F.  budući da ISIS/Da'esh u područjima pod svojom kontrolom nanosi neprihvatljivu i nenadoknadivu štetu tisućljetnim civilizacijama; budući da, posebno u Iraku i Siriji, ali i u drugim dijelovima šireg područja Bliskog istoka, situacija s kojom su suočene kršćanske zajednice ugrožava sam njihov opstanak te da bi njihovo nestajanje dovelo do gubitka znatnog dijela vjerske baštine tih zemalja;

G.  budući da su na meti ISIS-a/Da'esha kršćani, jesidi, turkmeni, šijiti, šabaci, sabejci, jarsani i suniti koji se ne slažu s njegovim tumačenjem islama, te druge etničke i vjerske manjine, no budući da su neke od tih zajednica već bile meta ekstremista znatno prije napredovanja ISIS-a/Da'esha; budući da su posebno kršćani već niz godina hotimice na meti raznih ekstremističkih ili džihadističkih skupina koje su više od 70 % iračkih kršćana i više od 700 000 sirijskih kršćana prisilile na bijeg iz njihovih zemalja;

H.  budući da 250 000 kaldejaca/asiraca/sirjaka u Iraku čine posebnu etničko-vjersku skupinu, a procjenjuje se da je u Siriji prije izbijanja građanskog rata 2011. živjelo i do 40 000 asiraca;

I.  budući da je 15. veljače 2015. ISIS/Da'esh objavio video snimku odrubljivanja glava 21 egipatskom kršćanskom Koptu u Libiji; budući da su ti Kopti, koji su bili radnici migranti iz siromašnog dijela Egipta, oteti u Sirteu u Libiji;

J.  budući da je 23. veljače 2015. ISIS/Da'esh oteo oko 220 asiraca u blizini Tell Tamera na južnoj obali rijeke Khabur u sjeveroistočnoj Siriji; budući da su ekstremisti tijekom iste kampanje također uništili vlasništvo i svetišta kršćana; budući da su deseci asiraca ubijeni tijekom napada IS-a; budući da je IS u veljači 2015. navodno izdao proglas u kojem od asiraca u njihovim selima u sirijskoj pokrajini Hasaki traži da plaćaju džiziju, porez za nemuslimane koji potječe iz doba rane islamske vladavine, a ukinut je 1856. diljem Osmanskog carstva ili da se preobrate na islam te da će u protivnom biti ubijeni; budući da su od 9. ožujka 2015. zabilježeni najveći napadi ISIS-a/Da'esha na asirske kršćanske gradove u području rijeke Khabur;

K.  budući da je ISIS/Da'esh od 1. ožujka 2015., nakon pregovora s plemenskim čelnicima, oslobodio nekoliko desetaka asiraca, uglavnom male djece i starih osoba, no većina ih je i dalje zarobljena, a teroristi prijete da će ih ubiti ako ne prestanu koalicijska bombardiranja;

L.  budući da je u okviru hotimične politike kulturnog i vjerskog čišćenja IS navodno uništio više od 100 crkava u Iraku i najmanje šest u Siriji, kao i niz šijitskih džamija u Iraku; budući da su u veljači 2015. borci IS-a namjerno objavili uništavanje kipova i drugih predmeta u muzeju u Mosulu koji potječu iz drevnog Asirskog i Akadskog carstva; budući da je IS nakon toga sravnio drevni asirski grad Nimrud te da je nedavno navodno uništio lokalitet svjetske baštine UNESCO-a Hatru; budući da je sirijski režim navodno granatirao crkve u oporbenim naseljima, primjerice 2012. u Homsu i 2013. u Idlibu;

M.  budući da ISIS/Da'esh i dalje progoni, osakaćuje i ubija pripadnike etničkih i vjerskih manjina, novinare, ratne zarobljenike, aktiviste i druge, katkad primjenjujući ekstremno okrutne i nezamislive metode; budući da i druge sukobljene strane svakodnevno masovno čine ratne zločine i krše međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, uključujući Asadov režim;

N.  budući da je uzrok nasilja ISIS-a/Da'esha salafizam, odnosno ekstremno vehabijsko tumačenje islama;

1.  zaprepašten je i tužan zbog brutalnog postupanja ekstremista ISIS-a/Da'esha prema asircima u Siriji i Koptima u Libiji te ih najoštrije osuđuje; izražava solidarnost s obiteljima žrtava te s asirskom kršćanskom zajednicom u Siriji i koptskom kršćanskom zajednicom u Egiptu, kao i sa svim ostalim skupinama i pojedincima izloženima nasilju ISIS-a/Da'esha;

2.  oštro osuđuje ISIS/Da'esh i njegovo ekstremno kršenje ljudskih prava koje, u skladu s Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda, predstavlja zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i koje se može nazvati genocidom; iznimno je zabrinut zbog toga što su hotimična meta te terorističke skupine kršćani, jesidi, turkmeni, šijiti, šabaci, sabejci, jarsani i suniti koji se ne slažu s njezinim tumačenjem islama i što je sve to dio nastojanja da se istrijebe sve vjerske manjine s područja pod njezinom kontrolom; ističe da počinitelji tih djela ne smiju ostati nekažnjeni i da bi odgovorne za ta djela trebalo izvesti pred Međunarodni kazneni sud; u tom kontekstu podsjeća na nerazjašnjenu otmicu biskupa Joanna Ibrahima i Bulosa Jazigija koju su proveli naoružani pobunjenici u pokrajini Aleppo u Siriji 22. travnja 2013.;

3.  nadalje osuđuje pokušaje ISIS-a/Da'esha da prošire svoju ekstremističku totalitarnu ideologiju i nasilje na druge zemlje u regiji i šire;

4.  podržava međunarodne napore koji se poduzimaju protiv ISIS-a/Da'esha, uključujući vojne akcije međunarodne koalicije kojima koordiniraju Sjedinjene Američke Države, te potiče države članice EU-a koje to još nisu učinile da razmotre načine pružanja doprinosa tim naporima, između ostalog praćenjem i zabranom tajnih prekomorskih fondova ISIS-a;

5.  poziva međunarodnu koaliciju da učini više kako bi se spriječile otmice manjina kao što je otmica stotina asirskih kršćana u sjevernoj Siriji; naglašava da je važno pružiti utočište kaldejcima, asircima, sirjacima i ostalima koji su izloženi riziku u ravnici Nineveh u Iraku, području u kojemu su mnoge etničke i vjerske manjine povijesno vrlo prisutne i u kojemu su mirno živjele jedna uz drugu;

6.  potiče EU i njegove države članice da proaktivno i preventivno nastupe u pogledu opasnosti od širenja ISIS-a/Da'esha na zemlje i regije izvan Iraka i Sirije; u tom svjetlu iznimno je zabrinut zbog stanja u Libiji, između ostalog i zbog njezine geografske blizine EU-u i područjima sukoba u Africi;

7.  poziva EU i njegove države članice, kao i partnere u NATO-u, da razmotre pitanje dvojake uloge nekih zemalja u tom sukobu, posebno ako su aktivno ili pasivno doprinosile ili još doprinose jačanju ISIS-a/Da'esha i drugih ekstremističkih skupina; u tom kontekstu vrlo je zabrinut zbog toga što javni i privatni subjekti iz zemalja Perzijskog zaljeva financiraju širenje vehabijskog tumačenja islama te ih poziva da okončaju navedeno financiranje; nadalje poziva te zemlje da zaustave financiranje terorističkih organizacija sa svojih teritorija; poziva Tursku da preuzme pozitivnu ulogu u borbi protiv ISIS-a/Da'esha te da kršćanskim manjinama i ostalim prognanicima koji bježe iz Sirije bez odgode dopusti da pređu granicu i uđu u Tursku te nađu utočište;

8.  potiče suradnju s novim regionalnim i lokalnim snagama, kao što su kurdska regionalna vlada u Iraku, kurdske grupe na drugim mjestima, primjerice uloga YPG-a u oslobađanju Kobanea, sirijsko vojno vijeće te lokalna samoupravna tijela u regiji koja su pokazala veću predanost zaštiti ljudskih prava i demokracije nego što su to učinile vlasti njihovih zemalja; posebno pozdravlja hrabrost kurdskih snaga Pešmerga koje su mnogo učinile kako bi zaštitile ugrožene manjine;

9.  zabrinut je zbog izvješća o tome da kršćanske manjine ne mogu pristupiti izbjegličkim kampovima u regiji jer bi oni za njih bili previše opasni; traži da EU zajamči da će njegova razvojna pomoć dospjeti do svih manjinskih skupina raseljenih zbog sukoba; potiče EU da koristi iskustvo i uhodane mreže lokalnih i regionalnih crkava te međunarodne organizacije crkava za pružanje pomoći za dostavljanje financijske i druge pomoći kako bi se zajamčilo da sve manjinske skupine mogu uživati u zaštiti i potpori zahvaljujući europskoj pomoći;

10.  smatra nužnim da Vijeće i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) počnu raditi s međunarodnim i regionalnim partnerima na scenariju za razdoblje poslije ISIS-a/Da'esha, uzimajući u obzir hitnu potrebu za kulturnim i vjerskim dijalogom i pomirenjem;

11.  osuđuje uništavanje kulturnih lokaliteta i predmeta koje provodi ISIS/Da'esh i koje predstavlja napad na kulturnu baštinu svih stanovnika tih zemalja i čovječanstva u cjelini;

12.  poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim i lokalnim partnerima kako bi zaštitili što više asirske i druge kulturne i vjerske baštine s teritorija koje je okupirao ISIS/Da'esh; nadalje poziva Vijeće da poduzme mjere protiv nezakonite trgovine drevnim predmetima koji potječu s tih teritorija;

13.  potvrđuje i podupire neotuđivo pravo svih vjerskih i etničkih manjina koje žive u Iraku i Siriji da nastave živjeti na svojim povijesnim i tradicionalnim prostorima u dostojanstvu, jednakosti i sigurnosti te da slobodno ispovijedaju svoju vjeru; u tom svjetlu potiče sve države članice UN-a da jasno izraze svoje protivljenje nasilju i da posebno zagovaraju prava manjina; vjeruje da za okončavanje patnje i masovnog egzodusa kršćana i drugog autohtonog stanovništva regije regionalni politički i vjerski čelnici moraju jasno i nedvosmisleno reći da podržavaju njihovu stalnu prisutnost te njihova potpuna i jednaka građanska prava u svojim zemljama;

14.  bezuvjetno odbacuje i smatra nelegitimnom izjavu vodstva ISIS-a/Da'esha da su uspostavili kalifat u područjima koja kontroliraju; naglašava da nastanak i širenje „islamskog kalifataˮ te djelovanje drugih ekstremističkih skupina na Bliskom istoku predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti regije i europskih zemalja;

15.  potvrđuje svoju predanost slobodi mišljenja, slobodi savjesti i slobodi vjere ili uvjerenja kao temeljnom ljudskom pravu zajamčenom međunarodnim pravnim instrumentima na čije se poštovanje obvezala većina svjetskih zemalja i koji su priznati kao instrumenti svjetske vrijednosti;

16.  podržava sve inicijative, uključujući one u EU-u, čiji je cilj promicanje dijaloga i uzajamnog poštovanja među zajednicama; poziva sva vjerska tijela da promiču toleranciju i poduzimaju inicijative protiv mržnje te nasilne i ekstremističke radikalizacije;

17.  poziva EU da u okviru ljudskih prava dalje istražuje protuterorističke politike, osim onih koje već postoje, te da nastavi surađivati s državama članicama u cilju jačanja politika za suzbijanje radikalizacije na tlu EU-a, širenja govora mržnje i poticanja na nasilje preko interneta; nadalje potiče države članice da surađuju s Vijećem sigurnosti UN-a i Općom skupštinom UN-a kako bi se diljem svijeta zaustavilo širenje ekstremističke i džihadističke ideologije;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Sirijskoj nacionalnoj koaliciji, vladi i parlamentu Iraka, vladi iračke pokrajine Kurdistana, predsjedniku Arapske Republike Egipta, Vijeću zastupnika u Tobruku u Libiji, vladi Libije, Ligi arapskih država, glavnom tajniku UN-a i Vijeću za ljudska prava UN-a.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0422. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0027. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040.