Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2589(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0363/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 29/04/2015 - 10.66
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0175

Usvojeni tekstovi
PDF 292kWORD 121k
Srijeda, 29. travnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Druga godišnjica urušavanja zgrade Rana Plaza i trenutačno stanje Pakta o održivosti
P8_TA(2015)0175RC-B8-0363/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od od 29. travnja 2015. o drugoj obljetnici urušavanja zgrade Rana Plaza i napretku Pakta o održivosti za Bangladeš (2015/2589(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bangladešu, a posebno one od 18. rujna 2014.(1), 16. siječnja 2014.(2), 21. studenog 2013.(3) i 14. ožujka 2013.(4),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(5) i o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima(6),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europske zajednice i Narodne Republike Bangladeša o partnerstvu i razvoju(7),

–  uzimajući u obzir Pakt o održivosti za kontinuirano unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, povjerenice za trgovinu Cecilije Malmström, povjerenice za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen te povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimice prigodom druge obljetnice tragedije u Rani PlazI,

–  uzimajući u obzir UN-ovu Deklaraciju iz Johannesburga o održivoj potrošnji i proizvodnji u svrhu promicanja društvenog i gospodarskog razvoja,

–  uzimajući u obzir Razvojni okvir za Konvenciju medicine rada i sigurnosti Međunarodne organizacije rada (C-187, 2006.) i njezinu Konvenciju o zaštiti zdravlja na radu (C-155, 1981.), koje Bangladeš nije ratificirao, te s njima povezane preporuke (R-197); uzimajući također u obzir Konvenciju o inspekciji rada (C-081, 1947.), koju je Bangladeš potpisao, te s njom povezane preporuke (R-164),

–  uzimajući u obzir „Program za bolji rad u Bangladešu” Međunarodne organizacije rada pokrenut u listopadu 2013.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a za društvenu odgovornost korporacija za razdoblje 2011. – 2014.” (COM(2011)0681) i rezultate savjetovanja s javnošću o radu Komisije o smjeru njezine politike korporativne društvene odgovornosti nakon 2014.,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 6. veljače 2013. na temu „Korporativna društvena odgovornost: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast”(8) te „Korporativna društvena odgovornost: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku”(9),

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima koja tvore okvir za zaštitu i poštovanje ljudskih prava namijenjen vladama i poduzećima, usvojena u lipnju 2011. u Vijeću UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava usvojenu 26. lipnja 2014. kojom se uspostavlja međuvladina radna skupina s nalogom izrade pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje radnji transnacionalnih korporacija,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima pri radu,

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, radu, okolišu i borbi protiv korupcije,

–  uzimajući u obzir prijedlog uredbe Komisije o uspostavi sustava Unije za dužnu pažnju u opskrbnom lancu (COM(2014)0111) usmjerenu na prenošenje u zakonodavstvo Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja,

–  uzimajući u obzir nacrt zakona o dužnoj pažnji matičnih društava i poduzeća koja su glavni ugovaratelji (br. 2578) koji je francuska Nacionalna skupština usvojila u prvom čitanju 30. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se 24. travnja 2013. u Savaru izvan Dhake urušila zgrada osmerokatnica Rana Plaza u kojoj se nalazilo više tvornica odjevnih predmeta što je prouzročilo smrt više od 1 100 osoba, a otprilike 2 500 ih je ranjeno; budući da je urušavanje zgrade Rana Plaza najveća industrijska katastrofa u povijesti Bangladeša i nesreća pri kojoj je došlo do urušavanja strukture s najvećim brojem smrtno stradalih u novijoj povijesti;

B.  budući da je 24. studenog 2012. najmanje 112 osoba poginulo u požaru u tvornici Tazreen u okrugu Ašulija u Dhaki (Bangladeš); budući da tvornički požari, urušavanja zgrada i druge nesreće koje se odnose na zdravlje i sigurnost na radu nisu ograničeni samo na sektor konfekcijske odjeće u Bangladešu već su razlog ozbiljne zabrinutosti u drugim zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama sa snažnim sektorom konfekcijske odjeće orijentiranim na izvoz, kao što su Pakistan ili Kambodža;

C.  budući da su obustavom Tekstilnog sporazuma i zbog visokog radnog intenziteta u sektoru proizvodnje konfekcijske odjeće, zemlje u razvoju kao što su Kina, Bangladeš, Indija i Vijetnam postale proizvođači za globalno tržište; budući da je Bangladeš postao drugi najveći izvoznik odjevnih predmeta na svijetu nakon Kine, pri čemu su plaće u tom sektoru među najnižima, a na sektor tekstilne industrije otpada gotovo 85 % izvoza te zemlje; budući da 60 % njegove proizvodnje odjevnih predmeta odlazi u EU koji je za Bangladeš glavno izvozno tržište;

D.  budući da industrija konfekcijske odjeće u Bangladešu zapošljava oko 4 milijuna ljudi i neizravno uzdržava gotovo 40 milijuna ljudi, što je otprilike četvrtina stanovništva Bangladeša; budući da je industrija konfekcijske odjeće znatno doprinijela smanjenju siromaštva; budući da je Bangladeš uložio veliki napor u smanjenju rodne nejednakosti u društvu i uspješno ostvario treći milenijski razvojni cilj UN-a o rodnoj jednakosti te budući da je sektor konfekcijske odjeće tome dao veliki doprinos jer su 3,2 milijuna ljudi od 4 milijuna radnika zaposlenih u tom sektoru žene; budući da je zapošljavanje žena u mnogim slučajevima doprinijelo njihovu osnaživanju;

E.  budući da je sektor reorganiziran prema integriranom modelu vrijednosnog lanca u skladu s kojim se narudžbe mogu osigurati samo povećanjem produktivnosti i dodatnim snižavanjem troškova proizvodnje te su zbog toga radnici u Bangladešu i drugim zemljama u razvoju izuzetno ranjivi; budući da su plaće u Kambodži i Šri Lanki, gdje gospodarstvo uvelike ovisi o sektoru proizvodnje konfekcijske odjeće, pale usprkos znatnom povećanju broja proizvodnih postrojenja i radnih mjesta; budući da je minimalna plaća u Bangladešu nakon nesreće u Rani Plazi znatno porasla, ali da je još uvijek nedovoljna za ono što se smatra primjerenom razinom za osnovne potrebe radnika;

F.  budući da je, prema raznim izvješćima, više od 600 radnika iz tekstilne industrije poginulo u tvorničkim požarima u Bangladešu između 2006. i početka 2013. godine, a prema izvješćima organizacija za ljudska prava nijedan vlasnik ni upravitelj tvornice nije zbog toga odgovarao na sudu;

G.  budući da je urušena zgrada Rana Plaza izgrađena ilegalno i nije ispunjavala sigurnosne standarde; budući da su nakon katastrofe zbog velike zabrinutosti za sigurnost trajno zatvorene 32 tvornice u Bangladešu, a 26 ih je dijelom zatvoreno; budući da velik broj tvornica tek treba dovesti vlastite standarde na razinu u skladu s pravnim odredbama; budući da Međunarodna organizacija rada podržava inicijativu bangladeške vlade u provođenju inspekcija strukturne, požarne i električne sigurnosti u približno 1 800 tvornica konfekcijske odjeće, od kojih su mnoge zapravo prenamijenjene poslovne ili stambene zgrade;

H.  budući da je 24. travnja 2013. potpisan „Sporazum o razumijevanju u vezi s praktičnim programom isplata žrtvama nesreća u Rani Plazi i njihovim obiteljima” (dalje u tekstu: Uzajamni fond donatora) kako bi se isplatile naknade žrtvama nesreće u njihovim obiteljima, a u prisutnosti predstavnika vlade Bangladeša, lokalnih proizvođača odjeće i međunarodnih odjevnih robnih marki te međunarodnih sindikata trgovine i međunarodnih nevladinih organizacija; budući da je iznos namijenjen za pokrivanje svih odštetnih zahtjeva 30 milijuna USD; budući da je iznos prikupljen dobrovoljnim doprinosima poduzeća do druge obljetnice nesreće 27 milijuna USD što znači da nedostaju još tri milijuna;

I.  budući da je financijska kompenzacija osnovna ekonomska potpora i da neće biti moguće platiti troškove liječenja za one žrtve kojima je potrebna dugoročna zdravstvena skrb ako fondu i dalje bude nedostajalo sredstava; budući da je Parlament izrazio žaljenje što dogovor o dobrovoljnoj naknadi u sklopu Uzajamnog fonda donatora nije ispunio svoj cilj te je napomenuo da bi mehanizam obvezujuće naravi bio korisniji za preživjele i za obitelji žrtava;

J.  budući da je, kao rezultat tih tragičnih događaja u Rani Plazi i nakon javnog negodovanja i poziva Europskog parlamenta na djelovanje, EU u suradnji s vladom Bangladeša i Međunarodnom organizacijom rada 8. srpnja 2013. pokrenuo „Pakt za kontinuirano unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu” (dalje u tekstu: Pakt o održivosti), kojim se Bangladeš obavezao na poduzimanje mjera za poboljšanje radnih normi i radnih uvjeta u industriji konfekcijske odjeće u zemlji;

K.  budući da su u Bangladešu prije nesreće postojala samo 92 inspektora za kontrolu otprilike 5 000 tvornica konfekcijske odjeće i drugih industrija; budući da se vlada Bangladeša obvezala do kraja 2013. zaposliti dodatnih 200 inspektora;

L.  budući da je Pakt prvi put preispitan u listopadu 2014. kada je zaključeno da vlada Bangladeša, usprkos ostvarenom pozitivnom napretku, treba poduzeti daljnje mjere, prije svega u vezi s unapređenjem i provedbom Zakona o radu, povećanjem radnih prava u zoni proizvodnje za izvoz i zapošljavanju većeg broja inspektora rada; budući da će se Pakt sljedeći puta preispitati u jesen 2015.;

M.  budući da je bangladeški Zakon o radu izmijenjen u srpnju 2013.; budući da u tom Zakonu, iako on uključuje određene pozitivne reforme, na primjer u području zdravlja i sigurnosti na radu, i dalje nedostaju međunarodne norme u pogledu slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, kako je istaknuo Odbor stručnjaka Međunarodne organizacije rada u svojim komentarima na konvencije br. 87 i 98 te uključuje ograničenja prava potpuno slobodnog izbora predstavnika, brojna ograničenja prava na prosvjed i široke upravne ovlasti u pogledu ukidanja registracije sindikata, te budući da je vlada opetovano izjavila da nema namjere razmatrati dodane izmjene;

N.  budući da je 13. svibnja 2013. Dogovor o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu (dalje u tekstu: Dogovor), pravno obvezujući sporazum, potpisalo 187 korporacija za proizvodnju odjeće, svjetskih i lokalnih sindikata, nevladinih organizacija i skupina za radnička prava te je 9. srpnja 2013. osnovan Savez za sigurnost radnika u Bangladešu (dalje u tekstu: Savez) okupivši 26 većinom sjevernoameričkih robnih marki, ali bez sudjelovanja sindikata; budući da su dosad 175 modne i maloprodajne robne marke potpisale Dogovor; budući da je Dogovorom i Sporazumom provedeno 1 904 inspekcija u tvornicama orijentiranim na izvoz;

O.  budući da vlada Bangladeša tek treba usvojiti provedbena pravila i podzakonske akte u vezi sa Zakonom o radu usprkos uzastopnim obećanjima da će to učiniti, a zadnji je put izjavila da će ih usvojiti do ljeta 2015.; budući da je provedba tog Zakona nužan preduvjet za priključivanje „Programu za bolji rad” Međunarodne organizacije rada i za funkcioniranje programa osposobljavanja u okviru Dogovora;

P.  budući da 10 % radne snage iz sektora proizvodnje konfekcijske odjeće u Bangladešu radi u zoni proizvodnje za izvoz; budući da je vlada u srpnju 2014. usvojila novi Zakon o radu u zonama proizvodnje za izvoz, ali da se njima opet ne daju jednaka prava radnicima kao ona koja postoje drugdje u Bangladešu; budući da, iako je zabrana štrajka 1. siječnja 2014. postala nevažećom, udruge za zaštitu radnika nemaju ista prava i povlastice kao sindikati;

Q.  budući da je u sektoru proizvodnje konfekcijske odjeće od početka 2013. registrirano oko 300 novih sindikata; budući da je 2014. odbijeno 66 zahtjeva što je 26 % od ukupnog broja podnesenih zahtjeva; budući da diskriminacija sindikata ostaje ozbiljan problem koji je u sve većem porastu; budući da sindikati izvješćuju da vlada Bangladeša proaktivno sprječava radnike i poslodavce koji žele uspostaviti svoje vlastite odbore za sigurnost da to i učine, kako je utvrđeno Dogovorom;

R.  budući da Bangladeš zauzima 136. mjesto od 177 zemalja uključenih u Indeks transparentnosti i budući da je u globalnom lancu opskrbe odjećom korupcija sveprisutna te da je u nju uključena politička klasa, kao i lokalne te multinacionalne korporacije;

S.  budući da bi prema Konzorciju za prava radnika bilo potrebno dodati manje od deset centi na tvorničku cijenu svakog od sedam milijardi odjevnih predmeta koje Bangladeš svake godine proda zapadnim robnim markama kako bi 5 000 tvornica odjevnih predmeta u roku od pet godina dostiglo zapadne sigurnosne standarde; budući da ne postoje naznake da su cijene odjevnih predmeta i tekstila porasle tijekom protekle dvije godine;

T.  budući da u sektoru proizvodnje konfekcijske odjeće pretežno dominiraju velika maloprodajna poduzeća, proizvođači robnih marki i trgovci koji nadziru globalne proizvodne mreže i izravno utvrđuju uvjete opskrbe; budući da proizvođači odjeće i tekstila, u okviru globalizirane industrije, često nemaju izbora nego prihvatiti niske cijene, povećane standarde kvalitete, kratke rokove isporuke, smanjenje minimalnih količina i preuzeti najveći mogući rizik; budući da postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti i sljedivosti u svjetskom opskrbnom lancu; budući da će pitanje dostojnog rada u svjetskom opskrbnom lancu biti ključna točka dnevnog reda Konferencije Međunarodne organizacije rada koja će se održati 2016. godine;

U.  budući da je nakon nesreće došlo do neviđene potražnje europskih potrošača za više informacija o tome odakle proizvodi potječu i uvjetima u kojima se proizvode; budući da su europski građani podnijeli niz peticija i organizirali kampanje kojima se traži veća odgovornost odjevnih robnih marki u tome da jamče da su njihovi proizvodi proizvedeni u skladu s etičkim načelima;

V.  budući da Bangladeš kao najmanje razvijena zemlja ima pristup tržištu EU-a bez kvota i carina za sve svoje proizvode u sklopu inicijative „Sve osim oružja” koja pokriva 55 % bangladeškog izvoza, većinom odjeće i tekstila, i da je stoga obvezan zajamčiti učinkovitu provedbu brojnih ključnih konvencija UN-a i Međunarodne organizacije rada u pogledu ljudskih i radničkih prava;

1.  povodom druge godišnjice tragedije u Rani Plazi, jedne od najgorih industrijskih katastrofa, prisjeća se žrtava, a svoju sućut još jednom upućuje i ozlijeđenima i invalidima te obiteljima žrtava; ističe da su se ti gubici mogli izbjeći boljim sustavima sigurnosti na radu;

2.  podsjeća da je Koordinacijski odbor za Ranu Plazu osnovao Uzajamni fond donatora za Ranu Plazu radi dobrovoljnog prikupljanja donacija od poduzeća kako bi se isplatila naknada za žrtve i obitelji; izražava žaljenje da 3 milijuna USD od 30 milijuna USD ukupnih odštetnih zahtjeva u travnju 2015. još uvijek nedostaje i poziva proizvođače međunarodnih robnih marki iz Rane Plaze ili one koji imaju jake veze s Bangladešom, vladu Bangladeša i Bangladešku udrugu za proizvodnju i izvoz odjeće da zajamče da će se sve preostale naknade isplatiti bez odgode;

3.  osuđuje činjenicu da trećina trgovačkih društava za koje se smatra da imaju veze s tvorničkim kompleksom kao što su Adler Modemarkte, Ascena Retail, Carrefour, Grabalok, J.C. Penney, Manifattura Corona, NKD, PWT ili YesZee još treba izvršiti uplatu u Uzajamni fond; duboko žali zbog činjenice što je nakon više mjeseci odugovlačenja Benetton tek odobrio iznos od 1,1 milijuna USD uzajamnom fondu donatora Rana Plaza, unatoč činjenici da je nužni doprinos procijenjen na puno veći iznos na temelju njegovih mogućnosti plaćanja i s obzirom na opseg njegove uključenosti u događaje u Rani Plazi; slično tome žali što je više proizvođača robnih marki povezanih s Ranom Plazom dalo nedovoljne donacije, čime nisu uspjeli ispuniti svoju odgovornost prema žrtvama, uključujući Mango, Matalan i Inditex, koji su odbili otkriti iznos svojih donacija, te Walmart i The Children's Place, koji su donirali samo minimalni iznos;

4.  napominje da se sada pregovara o kompenzaciji za požar u Tazreen na istoj osnovi kao i program za Ranu Plazu, izražava veliko žaljenje zbog postojećeg kašnjenja i poziva na to da se kompenzacija isplati na vrijeme;

5.  pozdravlja korake poduzete u smjeru uspostave stalnog programa nacionalnog osiguranja od nesreće na radnom mjestu i potiče vladu Bangladeša da u tom pogledu ustraje na svojoj obvezi iz Nacionalnog tripartitnog akcijskog plana; poziva Komisiju da podrži te napore kad je to potrebno, no primjećuje da će, sve dok postoje naknade koje još uvijek nisu isplaćene, to i dalje biti prepreka napretku u ovom području;

6.  poziva Komisiju, vlade EU-a i ostale dionike da razmotre prijedloge za poboljšane obvezne okvire kojima će se zajamčiti da se pristup pravnom lijeku i naknadi temelji na potrebi, a ne samo na sposobnosti skupina koje vode kampanje da prozivaju i posramljuju ili na dobroj volji trgovačkih društava;

7.  podržava inicijativu pod vodstvom EU-a za pokretanje Pakta čiji je cilj novi start u sigurnosti i zdravlju na radu, radnim uvjetima, poštovanju prava radnika i promociji odgovornog poslovnog ponašanja u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu;

8.  primjećuje zaključke prvog pregleda Pakta iz listopada 2014., u kojima se izvješćuje o dobrom napretku bangladeških vlasti i prepoznaje doprinos Pakta poboljšanju zdravlja i sigurnosti u tvornicama i radnih uvjeta u industriji konfekcijske odjeće; međutim, potiče vladu Bangladeša da pojača svoj angažman kako bi provela sve obveze iz Pakta kao najveći prioritet; vjeruje da se konkretan napredak u svim pitanjima rada i sigurnosti – posebno u pogledu poštovanja prava radnika, inspekcija rada, strukturne kakvoće zgrada i sigurnosti i zdravlja na radu te odgovornost poslovnog ponašanja – može ostvariti u drugom preispitivanju Pakta koje bi se trebalo održati na jesen 2015. godine;

9.  primjećuje korake koje je Bangladeš poduzeo u izmjeni Zakona o radu nakon Rane Plaze, kojima se jačaju temeljna prava u području zdravlja i sigurnosti na radu i prava radnika; žali zbog toga što nije riješen niz ograničenja slobode radnika na udruživanje i što Zakon još uvijek nije u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada;

10.  u skladu s obvezama iz Pakta potiče vladu i parlament Bangladeša da kao prioritetno pitanje usvoji neophodne propise i podzakonske akte kako bi se zajamčila djelotvorna provedba Zakona, uz puno savjetovanje s Tripartitnim savjetodavnim vijećem i pridajući osobitu pozornost provedbi konvencija Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98 o slobodi udruživanja i kolektivnog pregovaranja;

11.  zabrinut je zbog stanja u zonama proizvodnje za izvoz, u kojima su sindikati i dalje zabranjeni, a radni uvjeti te zdravstveni i sigurnosni standardi loši, te ističe da bi radnici u tim područjima trebali imati osnovnu pravnu slobodu i sigurnosne standarde ravnopravne onima koje imaj radnici drugdje u zemlji; duboko žali zbog toga što se predloženim Zakonom o radu u zonama proizvodnje za izvoz radnicima i dalje brani osnivanje sindikata u zonama proizvodnje za izvoz i ističe da udruge za zaštitu radnika nemaju ni približno ista prava i ovlasti u usporedbi s onima koje imaju sindikati; potiče vladu Bangladeša da Zakon o radu bez odgode i u cijelosti proširi i na zone proizvodnje za izvoz;

12.  pozdravlja povećanje minimalne plaće u sektoru konfekcijske odjeće za 77 %, s 35 na 62 EUR mjesečno, i potiče općenitiju primjenu te mjere; napominje, međutim, da u praksi minimalna plaća u industriji odjeće i dalje nije dovoljna za zadovoljavanje osnovnih potreba radnika i da bi za to trebala iznosi barem 104 EUR, te poziva vladu Bangladeša da utvrdi minimalnu plaću za život uz savjetovanje sa sindikatima i zaposlenicima; nadalje, potiče vladu da se pobrine da tvornice konfekcijske odjeće isplate dospjele plaće;

13.  pozdravlja registraciju oko 300 novih sindikata u sektoru odjeće od početka 2013., čime se njihov broj u sektoru odjeće udvostručio, ali je zabrinut zbog toga što je 2014. i 2015. njihov postupak registracije usporen; potiče bangladeške vlasti da nastave u skladu s početnim pozitivnim trendom kako bi ispunile ciljeve odgovarajuće predstavljenosti 4 milijuna radnika u sektoru konfekcijske odjeće;

14.  iznimno je zabrinut zbog izvješća da novoosnovani sindikati trpe diskriminaciju, otkaze i osvećivanje; užasnut je zbog raširene diskriminacije sindikata koja je naglašena opsežno dokumentiranim činovima prijetnji, zastrašivanja i fizičkog nasilja nad predstavnicima radnika, uključujući ubojstvo vođe sindikata Aminula Islama; potiče vladu Bangladeša da učinkovito rješava nepoštene prakse na području rada provedbom potrebnih mjera za brzo i transparentno sprečavanje, istragu i kazneni progon kažnjivih djela kako bi se okončala nekažnjivost, ali i privelo pravdi ubojice Aminula Islama; uvjeren je da su odgovarajuća obuka i podizanje svijesti o pravima radnika učinkovit način za smanjenje diskriminacije sindikata;

15.  smatra da postojanje demokratske sindikalne strukture igra važnu ulogu u boljim standardima zdravlja i sigurnosti, na primjer stalni razvoj odbora za sigurnost pod vodstvom radnika u svim tvornicama; osim toga, ističe da je važno da sindikati imaju pristup tvornicama kako bi mogli obrazovati radnike o tome kako da štite svoja prava i sigurnost, uključujući pravo da odbiju opasan rad;

16.  pozdravlja obveze koje je preuzela vlada kako bi ponovno osposobila Odjel za inspekcije tvornica i poslovnih objekata, koji bi na kraju trebao imati 993 zaposlena i 23 područna ureda, kao i unapređenje njegovih poslova inspekcije u siječnju 2014. i usvajanje nacionalne zdravstvene i sigurnosne politike te ujednačenih standarda za zdravstvene i sigurnosne inspekcije; poziva Komisiju i međunarodne partnere da pruže tehničku podršku i podijele najbolje prakse kako bi se pomoglo unaprijediti Odjel za inspekciju tvornica i poslovnih objekata; poziva vladu Bangladeša da ispuni svoje obveze u pogledu inspekcija rada i da poštuje Konvenciju br. 81 Međunarodne organizacije rada; pozdravlja zatvaranje tvornica koje nisu u skladu sa sigurnosnim standardima;

17.  ostaje zabrinut da postoje navodi o endemskoj pojavi korupcije među zdravstvenim inspektorima, inspektorima zaduženima za sigurnost i vlasnicima tvornica odjeće u Bangladešu te poziva na daljnje napore kojima bi se doprinijelo borbi protiv tih praksi;

18.  razumije poteškoće u napretku u zapošljavanju inspektora zbog toga što ih je prije samog zaposlenja potrebno adekvatno obučiti u skladu s jedinstvenim standardom i harmoniziranim postupcima rada; međutim žali zbog toga što cilj zapošljavanja 200 inspektora do kraja 2013. još nije ispunjen jer je trenutačno zaposleno njih 173 i ističe da je 200 inspektora mnogo manje od broja stvarno potrebnih inspektora za nadzor industrije u kojoj radi četiri milijuna radnika;

19.  pozdravlja činjenicu da su u skladu s Dogovorom i Savezom provedene inspekcije u svim tvornicama u okviru njihovih nadležnosti i da je okončano više od 400 planova korektivnih mjera; potiče vladu Bangladeša da takav postupak nadopuni brzom inspekcijom u tvornicama pod njezinom nadležnošću i da donese odgovarajuće korektivne mjere; podržava važan rad Međunarodne organizacije rada u pomaganju da se to osigura; pozdravlja sudjelovanje onih proizvođača koji žele unaprijediti standarde i poziva sve uključene dionike da zajamče ispravnu provedbu planova korektivnih mjera;

20.  pozdravlja činjenicu da je trenutačno više od 250 proizvođača glavnih modnih i maloprodajnih marki čija konfekcijska odjeća potječe iz Bangladeša potpisalo Dogovor ili Savez kako bi koordinirali napore u pomoći poboljšanju sigurnosti u bangladeškim tvornicama koje ih opskrbljuju; u tom kontekstu potiče druga poduzeća, uključujući male i srednje poduzetnike da se priključe Dogovoru; ističe potrebu za primjerenom uključenosti svih dionika u svrhu učinkovite primjene Dogovora i potiče njegovu isto takvu provedbu u drugim zemljama visokog rizika;

21.  potiče da se u skladu s Dogovorom i Savezom unaprijedi njihova suradnja i sustavna razmjena izvješća o tvorničkim inspekcijama kako bi se izbjegli dvostruki rad i različiti kriteriji; poziva Savez da također objavi svoja izvješća na bengalskom, između ostalog i na internetu, i da ih slikovno ilustrira kako bi bila razumljiva svim stanovnicima;

22.  vjeruje da u postojećim obrascima proizvodnje globalna maloprodajna poduzeća, proizvođači robnih marki i trgovci imaju veliku odgovornost u tome da se otežava poboljšanje uvjeta rada i plaća u zemljama proizvodnje; uvjeren je da bi se pravednija struktura tržišta i društveni uvjeti mogli ostvariti kada bi ta poduzeća u cijelom svom lancu opskrbe zajamčila puno poštovanje ključni standarda o radu Međunarodne organizacije rada, međunarodno priznate standarde o korporativnoj društvenoj odgovornosti, posebno nedavno ažurirane Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, deset načela Ujedinjenih naroda o globalnom učinku, orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000, Tripartitnu deklaraciju Međunarodne organizacije rada o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima; pozdravlja vodeću inicijativu Komisije na temu odgovornog upravljanja opskrbnim lancem u sektoru konfekcijske odjeće uzimajući u obzir postojeće nacionalne inicijative poput onih u Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Danskoj, te vjeruje da EU ima sposobnost i dužnost djelovati kao svjetski predvodnik u odgovornosti u okviru lanca opskrbe;

23.  vjeruje da je pristup informacijama u industriji konfekcijske odjeće često najveća prepreka u borbi protiv kršenja ljudskih prava u svjetskom opskrbnom lancu i da je potrebno uvesti obvezan sustav izvješćivanja kojim će se pružati informacije i povezivati sve aktere u vrijednosnom lancu jednog proizvoda, od mjesta proizvodnje do maloprodajnih poduzeća; smatra da je potrebno novo zakonodavstvo EU-a kako bi se stvorila zakonska obveza korporativnog posvećivanja dužne pažnje za poduzeća EU-a za poduzeća iz EU-a koja koriste vanjske suradnike iz trećih zemalja, uključujući mjere kako bi se osigurala sljedivost i transparentnost, u skladu s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća;

24.  poziva Vijeće i Komisiju da uključe obaveznu i izvršivu stavku o korporativnoj društvenoj odgovornosti u sve bilateralne sporazume o trgovini i ulaganju koje je potpisao EU, čime bi se europske ulagače obvezalo na poštovanje načela korporativne društvene odgovornosti koja su definirana na međunarodnoj razini, uključujući ažurirane Smjernice OECD-a iz 2010. i norme UN-a, Međunarodne organizacije rada i EU-a; traži da u budućim trgovinskim sporazumima EU-a s trećim zemljama sigurnost i zdravlje na radu zauzmu važnije mjesto kao dio plana o dostojanstvenom radu i da EU pruži tehničku potporu za provedbu tih odredbi kako se njima ne bi stvorile trgovinske prepreke;

25.  priznaje da je zaposlenje u industriji konfekcijske odjeće pomoglo milijunima siromašnih žena u ruralnom Bangladešu i drugdje da pobjegnu od potlačenosti i ovisnosti o potpori muškarca; napominje da se radna snaga koja nije udružena u sindikate uglavnom sastoji od nekvalificiranih radnika i radnica iz sektora proizvodnje konfekcijske odjeće u zemljama u razvoju; uviđa da je napredak u vezi s pravima radnika i njihovom zaštitom ključan za osnaživanje žena i ističe potrebu za povećanje zastupljenosti žena u sindikatima, uključujući u novoosnovanim sindikatima u Bangladešu, i pozdravlja Pakt priznajući važnost rodnog osnaživanja radi poboljšanja radnih normi;

26.  napominje da je inicijativa „Sve osim oružja” odigrala važnu ulogu za gospodarski razvoj Bangladeša i da je doprinijela poboljšanju materijalnih uvjeta milijuna ljudi, posebno žena; međutim, uvjeren je da bez ispravnog uvjetovanja na području ljudskih prava i prava radnika, inicijativa „Sve osim oružja” i opći sustav povlastica mogu dodatno pogoršati standarde zaštite radnika i potkopati pravo na dostojanstveni rad; poziva Komisiju da utvrdi poštuje li Bangladeš konvencije o ljudskim pravima, radu i okolišu u okviru Općeg sustava povlastica te da o tome izvijesti Parlament; ističe da bi zemlje koje ostvaruju dobar napredak u socijalnim i radnim standardima trebalo nagraditi potpuno otvorenim pristupom tržištu za njihove proizvode;

27.  ohrabruje potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Mogherini i povjerenicu Malmström da ratifikaciju ključnih normi Međunarodne organizacije rada, inspekciju zdravlja i sigurnosti i slobodu udruživanja i dalje uključuju u raspravu s Bangladešom o trajnoj povlaštenoj trgovini;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladi i parlamentu Bangladeša i glavnom direktoru Međunarodne organizacije rada.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0024.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0045.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0516.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0100.
(5) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.
(6) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101.
(7) SL L 118, 27.4.2001., str. 48.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0049.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0050.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti