Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odluku Ureda za međunarodne izložbe o organizaciji svjetske izložbe u Milanu od 1. svibnja do 30. listopada 2015. na temu „Hranjenje planeta: energija za život”,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 3. svibnja 2013. o sudjelovanju Komisije na Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu (C(2013)2507),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru Regija od 3. svibnja 2013. naslovljenu „Sudjelovanje EU-a na Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta: energija za život” (COM(2013)0255),

–  uzimajući u obzir rad znanstvenog upravnog odbora Europske unije koji podržavaju Komisija i Parlament i koji je uspostavljen 21. ožujka 2014. u cilju pružanja stručnih savjeta u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom i prehrane te izrade smjernica za program događanja u okviru Svjetske izložbe Expo 2015.,

–  uzimajući u obzir Milenijske razvojne ciljeve koje su Ujedinjeni narodi usvojili u rujnu 2000. te nacrt ciljeva održivog razvoja koji će usvojiti sljedeća Opća skupština Ujedinjenih naroda u rujnu 2015.;

–  uzimajući u obzir publikaciju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) naslovljenu „Svjetska poljoprivreda ususret 2030./2050.: revizija za 2012.”,

–  uzimajući u obzir da je FAO proglasio 2014. međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

–  uzimajući u obzir da je FAO proglasio 2015. međunarodnom godinom tla,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2011. o priznavanju poljoprivrede kao strateškog sektora u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o tome kako spriječiti rasipanje hrane: strategije za učinkovitiji prehrambeni lanac u EU-u(2),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., a posebno njezin članak 25. kojim se pravo na hranu priznaje kao dio prava na primjeren životni standard,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu: prehrana planeta, energija života (O-000016/2015 – B8-0109/2015),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je tema Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta – energija za život” te da se tim događajem može dati važan poticaj raspravi o poboljšanju proizvodnje i distribucije hrane, rješavanju problema rasipanja hrane, promicanju i razradi već postojećih pozitivnih pristupa rješavanju nesigurnosti opskrbe hranom, neishranjenosti i loših načina ishrane, pri čemu je potrebno uspostaviti ravnotežu između opskrbe i potrošnje;

B.  budući da se zbog teme Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu pruža prilika promišljati i raspravljati o različitim pristupima rješavanju paradoksa globaliziranog svijeta u kojemu je, prema podacima FAO-a, s jedne strane, 898 milijuna ljudi pothranjeno i gladno, dok 1,4 milijarde, s druge strane, ima prekomjernu tjelesnu težinu, uključujući 500 milijuna pretilih osoba, što prouzročuje socijalnu i gospodarsku štetu, a u nekim slučajevima dramatično utječe na ljudsko zdravlje;

C.  budući da se Svjetska izložba Expo 2015. u Milanu podudara s ciljnom godinom Milenijskih razvojnih ciljeva i međunarodnom godinom tla UN-a te bi trebala služiti kao nadahnuće raspravi o novim ciljevima održivog razvoja, o čijem se konačnom nacrtu trenutačno vode pregovori te budući da se poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom i prehrane nalaze u središtu pažnje tog zadatka;

D.  budući da teme izložbe Expo 2015. u Milanu, koje se uglavnom odnose na hranu, obuhvaćaju i ribarstvo koje je kao i poljoprivreda povezano s pitanjima hrane, samoopskrbe hranom i održivošću hrane;

E.  budući da se u okviru Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu sastavlja „Milanska povelja”, dokument koji će biti podnesen glavnom tajniku UN-a kao baština Svjetske izložbe Expo 2015. i doprinos međunarodnoj raspravi o Milenijskim razvojnim ciljevima;

F.  budući da se teme Svjetske izložbe Expo 2015. u prvom redu odnose na poljoprivredni sektor koji ostaje kamen temeljac gospodarstva Unije, s obzirom na to da poljoprivredni izvoz predstavlja dvije trećine njezine ukupne vanjske trgovine, da Unija ostaje vodeći poljoprivredni izvoznik u svijetu i da prehrambena industrija EU-a ima godišnji promet od gotovo bilijun eura te zapošljava više od 4 milijuna ljudi;

G.  budući da je ribarstvo, poput poljoprivrede, ključni element gospodarstva, prvo u vidu uvoza s obzirom na to da je EU vodeći svjetski uvoznik ribarskih proizvoda i proizvoda akvakulture te da vrijednost izvoza iznosi 4,1 milijun EUR godišnje, a drugo u vidu zapošljavanja jer je u sektoru ribarstva zaposleno 116 094 osoba, u sektoru akvakulture 85 000 i u sektoru prerade ribe 115 651 osoba;

H.  budući da je „Hranjenje planeta – energija za životˮ globalna tema koja obuhvaća sve gospodarske i proizvodne aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju prehrane i održivosti;

I.  budući da ribarski sektor treba uključiti u raspravu o tome kako nahraniti planet u mjeri u kojoj osigurava morsku hranu, čime se uspostavlja ravnoteža između raspoloživosti i potrošnje resursa;

J.  budući da znanstveni upravni odbor Europske unije za Svjetsku izložbu Expo 2015. predviđa da je u određenim područjima potrebno stjecati nova znanja te da obrazovanjem i komunikacijom treba poticati javnost na bolje razumijevanje hrane i njezine proizvodnje unutar poljoprivrednog sektora te sektora plavog gospodarstva i sektora ribarstva tako da ljudi prepoznaju globalni učinak vlastitog izbora hrane;

K.  budući da su iskustvo civilnog društva i njegov doprinos raspravi o pitanjima Svjetske izložbe Expo 2015. ključni te je potrebno poticati njegova iskustva i inicijative kako bi se razvila značajna međunarodna rasprava i smjernice za ublažavanje globalne krize u vezi s hranom i prehranom;

L.  budući da zdrava tla nisu samo temeljni uvjet za proizvodnju hrane, goriva, vlakna i lijekova nego su također ključna za naš ekosustav jer imaju važnu ulogu u kruženju ugljika, a istodobno skladište i pročišćavaju vodu te pomažu spriječiti poplave i suše;

M.  budući da su naši oceani, mora i unutarnji plovni putovi od iznimnog značaja za zdravu prehranu te da je njihova zaštita bitna za naše preživljavanje; budući da se ribarstvom i akvakulturom osiguravaju sredstva za život 10 – 12 % svjetskog stanovništva;

N.  budući da se svi podaci o upravljanju događajem, njegovoj organizaciji i provedbi otvoreno objavljuju u okviru platforme Otvoreni Expo kako bi se zajamčila potpuna transparentnost Svjetske izložbe Expo 2015., što se može smatrati dobrim primjerom transparentnosti;

O.  budući da FAO procjenjuje porast svjetskog stanovništva sa sedam na 9,1 milijardu te će u tom smislu do 2050. biti potreban rast u opskrbi hranom za 70 %, a ta ista predviđanja upućuju na to da samo povećanje proizvodnje neće biti dovoljno da se svima zajamči sigurnost opskrbe hranom;

P.  budući da FAO procjenjuje broj gladnih 2010. na 925 milijuna; te se više od trećine smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina može pripisati pothranjenosti;

Q.  budući da FAO procjenjuje da će do 2050. površina obradivog zemljišta u uporabi narasti za samo 4,3 %;

R.  budući da rastom dohotka po stanovniku u zemljama ubrzanog razvoja dolazi do zaokreta u načinu ishrane uz naglasak na proizvodima s većim sadržajem proteina, uključujući proteine životinjskog podrijetla, te prerađenim proizvodima, čime se potiče proces svjetskog približavanja u ishrani kao što su ga doživjele imućnije populacije;

S.  budući da je proizvodnja proteina jedan od glavnih izazova za sigurnost hrane te da stoga ribarstvo, kao i plavo gospodarstvo općenito, ima ključnu ulogu u tome, posebno u području istraživanja algi;

T.  budući da je riba važan izvor proteina i mikronutrijenata za osiromašene zajednice koje možda nemaju izravan pristup drugim izvorima prehrane; budući da se u mnogim dijelovima svijeta sredstva za život i prehrambene koristi morskih izvora dobivaju lokalno, u zajednicama koje se bave ribolovom u obalnim i unutarnjim vodama u blizini svojih domova;

U.  budući da načini ishrane koji sadrže visok udio proizvoda životinjskog podrijetla zahtijevaju potrošnju znatno više resursa nego oni koji sadrže visok udio proizvoda biljnog podrijetla;

V.  budući da u zemljama u razvoju u poljoprivredi radi i njome se uzdržava više od 70 % radne snage, uglavnom žena; budući da Svjetska banka procjenjuje da je rast u poljoprivrednom sektoru dvostruko učinkovitiji u smanjivanju siromaštva od rasta u drugim sektorima;

W.  budući da je prema podacima FAO-a 2012. godine oko 58,3 milijuna ljudi bilo zaposleno u primarnom sektoru ribarstva i akvakulture; budući da su 2012. žene predstavljale više od 15 % svih ljudi zaposlenih izravno u primarnom sektoru ribarstva; budući da se ribarstvom i akvakulturom ukupno osiguravaju sredstva za život 10 – 12 % svjetskog stanovništva;

X.  budući da u EU-u postoji nesigurnost u opskrbi hranom te da 79 milijuna ljudi još uvijek živi ispod granice siromaštva, dok je 124,4 milijuna ljudi ili 24,8 % izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u odnosu na 24,3 % 2011.;

Y.  budući da je samo polovina svih zemalja u razvoju (62 od 118) na putu ostvarivanja Milenijskih razvojnih ciljeva;

Z.  budući da je opće pravo na hranu i dobru prehranu ključno za postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva; budući da je prehrana povezana s većinom Milenijskih razvojnih ciljeva, ako ne i sa svima, a oni su pak međusobno usko povezani;

AA.  budući da se u brojnim međunarodnim pravnim instrumentima pravo na hranu povezuje s drugim ljudskim pravima, uključujući pravo na život, osiguranje sredstava za život, zdravlje, vlasništvo, obrazovanje i vodu;

AB.  budući da je u posljednja tri desetljeća došlo do znatnog pada udjela službene razvojne pomoći dodijeljene poljoprivredi na međunarodnoj razini;

AC.  budući da konceptom sigurnosti opskrbe hranom i prehrane nije obuhvaćena samo dostupnost opskrbe hranom nego je u njega uključeno i pravo na hranu, točne informacije o onome što jedemo i univerzalna, održiva dostupnost zdrave prehrane, što uključuje i druge faktore kao što su sanitetske usluge, higijena, cijepljenje i dehelmintizacija;

AD.  budući da su glad i neishranjenost glavni uzroci smrtnosti ljudi i najveće prijetnje svjetskom miru i sigurnosti;

AE.  budući da nestabilne cijene hrane imaju negativne posljedice na sigurnost opskrbe hranom i lanac opskrbe hranom;

AF.  budući da je uslijed globalne ekonomske krize te rastuće cijene hrane i goriva došlo do pogoršanja stanja u vezi s hranom u mnogim zemljama u razvoju, posebno u najmanje razvijenima, čime su djelomično unazadili napredak na području smanjenja siromaštva koji je postignut u posljednjem desetljeću;

AG.  budući da zbog nestabilnosti poljoprivrednih tržišta i tržišta ribljim proizvodima u zemljama u razvoju na opskrbu hranom snažno utječu prirodne katastrofe, sukobi i krize u području javnog zdravlja;

AH.  budući da prehrambeni sustav istodobno doprinosi klimatskim promjenama te je pod njihovim utjecajem, što se odražava na dostupnost prirodnih resursa i uvjete poljoprivredne i industrijske proizvodnje te proizvodnju ribljih proizvoda;

AI.  budući da prirodne katastrofe izazvane klimatskim promjenama imaju ozbiljan učinak na države članice EU-a i prekomorske zemlje te ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i suverenost nad hranom, posebno u već osjetljivim situacijama;

AJ.  budući da se prema procjenama Komisije 30 % hrane na svijetu izgubi ili rasipa te da će godišnje rasipanje hrane u Europskoj uniji s otprilike 89 milijuna tona ili 179 kg po stanovniku do 2020. porasti na otprilike 126 milijuna tona, što odgovara porastu od 40 %, ako se ne poduzmu radnje ili mjere kojima bi se to moglo spriječiti;

AK.  budući da bi bolje upravljanje prehrambenim sektorom značilo i učinkovitije korištenje zemljom, bolje upravljanje vodom te bi pozitivno djelovalo na cijeli svjetski poljoprivredni sektor i sektor ribarstva, kao i na nastavak borbe protiv pothranjenosti i loših načina ishrane u zemljama u razvoju;

AL.  budući da je odbacivanje ulova i dalje nesvrsishodno rasipanje važnih živih resursa i ima bitnu ulogu u iscrpljivanju morske populacije; budući da odbacivanje ulova ima niz negativnih učinaka na morske ekosustave zbog promjene opće strukture prehrambenih lanaca i staništa, što bi moglo ugroziti održivost sadašnjih ribolovnih aktivnosti;

AM.  budući da se glad, loši načini ishrane i pothranjenost pojavljuju paralelno s paradoksalnim razmjerima pretilosti i bolestima koje se može pripisati neuravnoteženom načinu ishrane, što ima socijalne i gospodarske posljedice katkad i s dramatičnim utjecajem na ljudsko zdravlje;

AN.  budući da trgovinski sporazumi o ulaganju mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom i neishranjenost ako se zbog davanja u zakup ili prodaje obradivog zemljišta privatnim ulagačima lokalnom stanovništvu uskrati pristup proizvodnim resursima koji su im nužni kao izvori sredstava za život ili ako se velika količina hrane izveze i proda na međunarodnim tržištima, zbog čega država domaćin postaje u većoj mjeri ovisna o fluktuaciji cijena robe na međunarodnim tržištima, a stoga i ranjivija;

AO.  budući da nije moguće održivo iskorijeniti glad samo pružanjem dovoljne količine hrane svima; budući da će se to samo postići ako se malim poljoprivrednicima i ribarima omogući da zadrže i obrađuju svoju zemlju i rade na moru, održavaju sustav pravedne trgovine te dijele znanje, inovacije i održive prakse;

AP.  budući da je prikladno priznati ključnu ulogu poljoprivrednika i ribara, a posebno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ribarskih poduzeća u jamčenju svjetske sigurnosti opskrbe hranom;

AQ.  budući da je posebno važno da se prepozna bitna uloga ribara i radnika u akvakulturi na našim europskim obalnim područjima i otocima;

AR.  budući da je prikladno priznati mnogostruke funkcije poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koje su uz proizvodnju hrane od ključne važnosti za javnu dobrobit u smislu kvalitete krajolika, bioraznolikosti, stabilnosti klime, kvalitete oceana i ublažavanja prirodnih katastrofa kao što su poplave, suše i požari;

1.  ističe da je za rješavanje problema nesigurnosti opskrbe hranom ključno sljedeće: snažan i održiv poljoprivredni sektor i sektor ribarstva diljem EU-a, uspješno i raznoliko ruralno gospodarstvo, čist okoliš te obiteljska poljoprivredna gospodarstva poduprta čvrstom, pravednijom, međunarodno održivom i na odgovarajući način financiranom poljoprivrednom politikom;

2.  naglašava činjenicu da je također važno provoditi održivu i odgovarajuće financiranu zajedničku ribarstvenu politiku te zajamčiti usklađenost trgovinske i ribarstvene politike EU-a;

3.  smatra da će ekološka održivost i napori za prilagodbu na klimatske promjene te za ublažavanje klimatskih promjena biti uspješni samo ako su poljoprivredna gospodarstva ekonomski održiva i ako poljoprivrednici imaju pristup zemljištu, zajmu i usavršavanju;

4.  poziva Komisiju i države članice da iskoriste temu Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta – energija za život” kako bi se odredila opredijeljenost ispunjenju prava na primjerenu, zdravu, održivu i upućenu potrošnju hrane;

5.  poziva Komisiju da zajamči da će se aktivnostima u „paviljonu EU-a” na Svjetskoj izložbi 2015. pridonijeti podizanju razine svijesti o potrebi rješavanja hitnih problema duž cijelog lanca opskrbe hranom, uključujući dugoročnu održivost u vezi s proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom hrane, rješavanje problema rasipanja hrane i suzbijanje neishranjenosti, loših načina ishrane i pretilosti;

6.  naglašava da je pravo na hranu osnovno ljudsko pravo koje se može ostvariti samo kada svi ljudi imaju pristup odgovarajućim, sigurnim i hranjivim namirnicama kako bi zadovoljili svoje potrebe ishrane za aktivan i zdrav život;

7.  ističe činjenicu da je pristup namirnicama preduvjet za smanjenje siromaštva i nejednakosti te postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva;

8.  naglašava da bi borba protiv pothranjenosti i pružanje općeg pristupa primjerenim hranjivim namirnicama trebali ostati najvažniji ciljevi plana za razdoblje nakon 2015. u okviru cilja iskorjenjivanja gladi, s posebnim pozivom da se do 2030. iskorijene svi oblici neishranjenosti;

9.  vjeruje da povećana nestabilnost na tržištu hrane predstavlja problem za održivost te traži od nas da pojačamo mjere za unaprjeđenje sigurnosti opskrbe hranom i ekološku održivost proizvodnje hrane, i to rješavanjem problema nedostatka prirodnih resursa te promicanjem istraživanja i inovacija u poljoprivredi i ribarstvu;

10.  vjeruje da se odgovarajućim institucijskim, regulatornim i nadzornim okvirima može promicati okruženje namijenjeno razvoju stabilnih, održivih, pravičnih, pristupačnih i raznolikih sustava poljoprivrednih tržišta i tržišta ribom;

11.  ustraje u tome da Komisija zajamči dosljednost među političkim odlukama svojih glavnih uprava za trgovinu, poljoprivredu i ribarstvo kako bi se osigurao reciprocitet pri higijenskim standardima i standardima održivosti;

12.  mišljenja je da je potrebno promicati male poljoprivredne strukture i organsku poljoprivredu s velikom prirodnom vrijednošću ili poljoprivredu koja se temelji na uzgoju drvenastih kultura kao modele koji su posebno učinkoviti za osiguravanje održivosti svjetske proizvodnje hrane;

13.  poziva Komisiju da potiče učinkovitije poljoprivredne prakse, kao što su agroekološki pristup i diversifikacija te bolje održivo upravljanje poljoprivrednim resursima kako bi se postiglo sljedeće: smanjenje ulaznih troškova poljoprivredne proizvodnje i rasipanja namirnica, unapređenje prijenosa znanja i inovacija, poticanje učinkovitosti resursa i povećanje raznolikosti usjeva odnosno održivosti poljoprivrednih sustava;

14.  poziva Komisiju da promicanjem učinkovitije uporabe namirnica, vode i energije podupre istraživanje o kvaliteti obalnih voda, upravljanju zemljom i održivoj intenzifikaciji; poveća usredotočenost na očuvanje vode i zemljanih resursa; nastavi s prilagodbom bioloških mjera za zaštitu od štetnih organizama (integrirana zaštita bilja); te promiče istraživanja u cilju poboljšanja prinosa uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš;

15.  zabrinut je zbog pojave utrke zemalja za obradivim površinama te njezinih posljedica za sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju kao i za budućnost poljoprivrede i poljoprivrednika;

16.  zabrinut je zbog pojave nezakonitog ribolova u cijelom svijetu, koji ima vrlo negativan učinak na okoliš, bioraznolikost i gospodarstvo;

17.  poziva Komisiju da pridonese podizanju razine svijesti među državama članicama te da ih potakne na uporabu zemljišnih „resursa” u cilju održivosti, što je potrebno za ostvarivanje sigurnosti opskrbe hranom i ispravne prehrane, prilagodbu na klimatske promjene i ublažavanje klimatskih promjena te općeg održivog razvoja;

18.  naglašava važnost rješavanja problema degradacije zemljišta, koji pogoršava siromaštvo i nesigurnost opskrbe hranom;

19.  poziva Komisiju da diljem svijeta potiče provedbu Dobrovoljnih smjernica UN-a i FAO-a o odgovornom upravljanju posjedom zemlje, ribarstvom i šumarstvom kako na strani ulagača tako i na strani ciljanih zemalja;

20.  poziva talijansku vladu da predloži i izradi projekte za održivu ponovnu uporabu prostora izložbe Expo 2015.;

21.  poziva Komisiju da na svjetskoj razini pridonese postizanju ciljeva FAO-a radi potpore razvoju poljoprivrednih, ekoloških i socijalnih politika kojima se potiču održiva obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

22.  naglašava da trenutačne nejednakosti u lancu opskrbe hranom predstavljaju prijetnju održivosti proizvodnje hrane te poziva na veću transparentnost i pravednost u lancu opskrbe hranom, kao i uklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi i ostalih narušavanja tržišta kako bi se zajamčila pravedna dobit poljoprivrednicima, pošteni profiti i određivanje cijena u okviru lanca opskrbe hranom kao i održiv poljoprivredni sektor koji će nuditi sigurnost opskrbe hranom; poziva stoga Komisiju da poduzme sve potrebne korake kako bi se zajamčilo postizanje tih ciljeva u što kraćem roku;

23.  zauzima stajalište da bi Komisija i države članice trebale promicati politike usmjerene na suzbijanje nepoštenih praksi, čije je postojanje prepoznao forum Komisije na visokoj razini, za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom;

24.  naglašava da je potrebno snažno se boriti protiv gubitka zemljišta i napuštanja rubnih poljoprivrednih područja kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom;

25.  naglašava da je potrebno odlučno se boriti protiv nezakonitog ribolova kako bi se omogućila sigurnost opskrbe hranom;

26.  naglašava ključnu ulogu ruralnog razvoja za gospodarski i društveni rast tih predjela te poziva na pružanje potpore mladim poljoprivrednicima;

27.  poziva Komisiju da uloži napore u smjeru postizanja ambicioznog međunarodnog sporazuma koji uključuje faktor hrane u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena u pogledu međunarodnih rasprava 21. zasjedanja Konferencije ugovornih stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime 2015. u Parizu;

28.  poziva Vijeće da prizna ulogu cijelog poljoprivrednog sektora ne samo u ublažavanju klimatskih promjena nego i u prilagodbi na njih;

29.  poziva Komisiju da se s pomoću ambicioznih, jasno definiranih i obvezujućih ciljeva suprotstavi rasipanju hrane na način da potiče države članice da na svakoj razini lanca opskrbe hranom, od sadnje do konzumacije, poduzmu mjere protiv rasipanja hrane;

30.  potiče države članice da obrazuju građane, promiču i šire najbolje prakse i provode analize te u školama iniciraju društvene i obrazovne kampanje o rasipanju hrane i važnosti zdrave, uravnotežene ishrane u kojoj se prednost daje lokalnim poljoprivrednim proizvodima, određujući 2016. europskom godinom protiv rasipanja hrane;

31.  smatra da je važno započeti dijalog s dionicima kako bi se zajamčilo da se neprodana i sigurna jestiva hrana sustavno stavlja na raspolaganje dobrotvornim organizacijama;

32.  apelira na države članice i Komisiju da u okviru istraživanja i obrazovanja, počevši u školama, od najranije dobi, nastave promicati zdravu hranu, promišljenu prehranu i standarde kakvoće i održivosti u području prehrane – poticanjem odgovornog i zdravog načina života – te da dodatno razvijaju politike za iskorjenjivanje neishranjenosti, loših načina ishrane i sprečavanje pretilosti;

33.  naglašava važnost poticanja obrazovanja o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, kao i promicanja lokalnih proizvoda i tradicionalnih načina ishrane te podizanja razine svijesti o njima;

34.  snažno predlaže da cijeli sustav hrane, koji obuhvaća i poljoprivredu, zajedno s trgovinskim, zdravstvenim, obrazovnim, klimatskim i energetskim politikama funkcionira u okviru pristupa temeljenog na ljudskim pravima, u kojem bi trebala prednjačiti Europska unija;

35.  stoga poziva na uvrštenje rodne dimenzije i promicanje osnaživanja žena u svim politikama kojima je cilj borba protiv nesigurnosti opskrbe hranom;

36.  ponavlja važnost promicanja poljoprivrede i ribarstva u zemljama u razvoju i važnost dodjeljivanja prikladnog udjela prekomorske razvojne pomoći EU-a poljoprivrednom sektoru; žali zbog znatnog smanjenja razine razvojne pomoći dodijeljene poljoprivredi od 1980-ih i pozdravlja priznavanje potrebe da se taj trend preokrene;

37.  smatra da je važno poboljšati uvjete žena u poljoprivredi, pogotovo u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) jer se osnaživanjem žena iz ruralnih područja i ulaganjem u njih znatno povećava produktivnost te smanjuju glad i pothranjenost;

38.  poziva Komisiju i države članice da daju prednost programima suradnje temeljenima na mikrokreditiranju radi poticanja malih, ekološki održivih poljoprivrednih gospodarstava koja hrane lokalno stanovništvo;

39.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću te povjerenicima država članica sudionica odgovornima za Svjetsku izložbu Expo 2015. u Milanu.

(1) SL C 136 E, 11.5.2012., str. 8. (2) SL E 227, 6.8.2013., str. 25.