Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 11. veljače 2015. - StrasbourgZavršno izdanje
Zaštitne mjere predviđene u Sporazumu s Islandom ***I
 Mjere u pogledu antidampinških i antisubvencijskih pitanja ***I
 Kombinirani učinak antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa zaštitnim mjerama ***I
 Zajednička pravila za uvoz ***I
 Zajednička pravila za izvoz ***I
 Pristupanje Gabona Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Andore Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Sejšela Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Ruske Federacije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Albanije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Singapura Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Maroka Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Pristupanje Armenije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
 Provjera valjanosti mandata
 Prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama ***I
 Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegal ***
 Izvještaj američkog Senata o mučenju koje provodi CIA
 Mjere protiv terorizma
 Obnova mandata Foruma o upravljanju internetom
 Označivanje zemlje podrijetla mesa u prerađenoj hrani
 Rad Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a

Zaštitne mjere predviđene u Sporazumu s Islandom ***I
PDF 290kWORD 52k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama predviđenim u Sporazumu između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda (kodificirani tekst) (COM(2014)0308 – C8-0011/2014 – 2014/0160(COD))
P8_TA(2015)0015A8-0031/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0308),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0011/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. – Ubrzana metoda rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0031/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena:

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. s ciljem donošenja Uredbe (EU) 2015/… Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama predviđenim u Sporazumu između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda (kodifikacija)

P8_TC1-COD(2014)0160


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/475.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Mjere u pogledu antidampinških i antisubvencijskih pitanja ***I
PDF 292kWORD 53k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama koje Unija može poduzeti slijedom izvješća koje je donijelo Tijelo za rješavanje sporova WTO-a u pogledu antidampinških i antisubvencijskih pitanja (kodificirani tekst) (COM(2014)0317 – C8-0017/2014 – 2014/0163(COD))
P8_TA(2015)0016A8-0033/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0317),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0017/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0033/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena:

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju, izloženo u daljnjem tekstu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. radi donošenja Uredbe (EU) br. 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o o mjerama koje Unija može poduzeti slijedom izvješća koje je donijelo Tijelo za rješavanje sporova WTO-a u pogledu antidampinških pitanja i pitanja o zaštiti od subvencioniranog uvoza

P8_TC1-COD(2014)0163


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/476.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Kombinirani učinak antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa zaštitnim mjerama ***I
PDF 290kWORD 52k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama koje Unija može poduzeti u vezi s kombiniranim učinkom antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa zaštitnim mjerama (kodificirani tekst) (COM(2014)0318 – C8-0016/2014 – 2014/0164(COD))
P8_TA(2015)0017A8-0032/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0318),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0016/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0032/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. radi donošenja Uredbe (EU) br. 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama koje  Unija  može poduzeti u vezi s kombiniranim učinkom antidampinških ili antisubvencijskih mjera sa  zaštitnim  mjerama (kodifikacija)

P8_TC1-COD(2014)0164


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/477.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Zajednička pravila za uvoz ***I
PDF 290kWORD 69k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za uvoz (kodificirani tekst) (COM(2014)0321 – C8-0012/2014 – 2014/0166(COD))
P8_TA(2015)0018A8-0040/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0321),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0012/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom 10. siječnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0040/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju, izloženo u daljnjem tekstu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. radi donošenja Uredbe (EU) br. 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za uvoz (kodifikacija)

P8_TC1-COD(2014)0166


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/478.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Zajednička pravila za izvoz ***I
PDF 290kWORD 54k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za izvoz (kodificirani tekst) (COM(2014)0322 – C8-0013/2014 – 2014/0167(COD))
P8_TA(2015)0019A8-0035/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0322),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0013/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom od 10. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0035/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za izvoz (kodifikacija)

P8_TC1-COD(2014)0167


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/479.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.


Pristupanje Gabona Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 208kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Gabona Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0904 – C8-0263/2014 – 2011/0441(NLE))
P8_TA(2015)0020A8-0007/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0904),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0263/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0007/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Gabona.


Pristupanje Andore Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 207kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Andore Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0908 – C8-0264/2014 – 2011/0443(NLE))
P8_TA(2015)0021A8-0004/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0908),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0264/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0004/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Andore.


Pristupanje Sejšela Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 206kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Sejšela Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0909 – C8-0265/2014 – 2011/0444(NLE))
P8_TA(2015)0022A8-0006/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0909),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0265/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0006/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sejšela.


Pristupanje Ruske Federacije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 209kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Ruske Federacije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0911 – C8-0266/2014 – 2011/0447(NLE))
P8_TA(2015)0023A8-0008/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0911),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0266/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0008/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ruske Federacije.


Pristupanje Albanije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 207kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Albanije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0912 – C8-0262/2014 – 2011/0448(NLE))
P8_TA(2015)0024A8-0002/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0912),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0262/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0002/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Albanije.


Pristupanje Singapura Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 207kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Singapura Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0915 – C8-0267/2014 – 2011/0450(NLE))
P8_TA(2015)0025A8-0003/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0915),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0267/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0003/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Singapura.


Pristupanje Maroka Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 206kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Maroka Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0916 – C8-0268/2014 – 2011/0451(NLE))
P8_TA(2015)0026A8-0005/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0916),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0268/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0005/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Maroka.


Pristupanje Armenije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. *
PDF 207kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o izjavi kojom države članice u interesu Europske unije prihvaćaju pristupanje Armenije Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980. (COM(2011)0917 – C8-0269/2014 – 2011/0452(NLE))
P8_TA(2015)0027A8-0009/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (COM(2011)0917),

–  uzimajući u obzir članak 38. stavak 4. Haške konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 1980.,

–  uzimajući u obzir članak 81. stavak 3. i članak 218. stavak 6. podstavak 2. točku (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0269/2014),

–  uzimajući u obzir mišljenje Suda od 14. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0009/2015),

1.  prihvaća prijedlog odluke Vijeća i odobrava prihvaćanje pristupanja;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Armenije.


Provjera valjanosti mandata
PDF 422kWORD 133k
Odluka
Prilog
Odluka Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o provjeri valjanosti mandata (2014/2165(REG))
P8_TA(2015)0028A8-0013/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Akt od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima(1),

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta zastupnika u Europskom parlamentu(2), posebno njezin članak 2. stavak 1. i članak 3. stavak 1.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani(3);

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 7. srpnja 2005. i 30. travnja 2009.(4),

–  uzimajući u obzir članke 3., 4. i 11. Poslovnika te Prilog I. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir službena priopćenja nadležnih tijela država članica o rezultatima izbora za Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0013/2015),

A.  budući da se člankom 7. stavcima 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976. jasno definiraju dužnosti nespojive s dužnošću zastupnika u Europskom parlamentu;

B.  budući da se u skladu s člankom 11. Poslovnika i Prilogom I. Poslovniku od zastupnika traži detaljna izjava o njihovim profesionalnim aktivnostima i svim drugim plaćenim dužnostima ili aktivnostima;

C.  budući da su sve države članice obavijestile Parlament o imenima izabranih kandidata, ali neke od njih još nisu, ili su sa zakašnjenjem, proslijedile liste mogućih zamjenika i njihov poredak u skladu s rezultatima glasovanja sukladno članku 3. stavku 4. Poslovnika;

D.  budući da su u nekim slučajevima države članice dale djelomičnu obavijest o izabranim kandidatima, a dodatne pojedinosti proslijedile naknadno;

E.  budući da se u nekim državama članicama u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom razmatraju prigovori na izbor nekih zastupnika u Europski parlament i budući da bi ti postupci mogli rezultirati poništenjem izbora dotičnih zastupnika;

F.  budući da je Parlament u skladu s člankom 12. Akta od 20. rujna 1976. dužan odlučivati o svim sporovima koji se tiču valjanosti mandata svojih zastupnika samo kada se oni odnose na kršenja odredaba navedenog Akta, a ne u slučajevima kršenja nacionalnih izbornih odredaba na koje se Akt odnosi;

G.  budući da Parlament, kako bi u skladu s člankom 12. Akta iz 1976. provjerio valjanost mandata svojih zastupnika, mora uzeti u obzir rezultate izbora koje su službeno objavila nadležna tijela država članica, pri čemu mu nije omogućena diskrecija; no budući da se ovom odredbom Parlament ne sprečava u tome da po potrebi izvijesti o potencijalnim slučajevima neusklađenosti nacionalnog izbornog zakonodavstva na kojima se rezultati temelje i prava EU-a;

H.  budući da se državljanima pojedinih država članica koji određeno razdoblje borave u drugoj zemlji može uskratiti pravo glasa u njihovoj matičnoj državi članici (oduzimanje glasačkog prava); budući da to u nekim slučajevima može također uključivati oduzimanje prava na kandidaturu;

I.  budući da je izborno povjerenstvo Ujedinjene Kraljevine izvijestilo da određen broj državljana drugih država članica koji borave u Ujedinjenoj Kraljevini nije mogao ostvariti svoje pravo glasa na posljednjim europskim izborima;

1.  proglašava valjanim mandat zastupnika u Europskom parlamentu navedenih u Prilogu ovoj Odluci, o čijem su izboru obavijesti objavila nadležna nacionalna tijela i koji su podnijeli pisane izjave tražene na temelju članka 7. stavaka 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976. i Priloga I. Poslovniku, pod uvjetom da nadležna tijela država članica u kojima su rezultati izbora osporeni ne donesu drugačiju odluku;

2.  ponovno upućuje zahtjev nadležnim nacionalnim tijelima da ga hitno obavijeste o svim imenima izabranih kandidata, ali i da mu proslijede imena mogućih zamjenika i njihov poredak u skladu s rezultatima glasovanja;

3.  poziva nadležna tijela država članica da bez odgode dovrše ispitivanje sporova koji su im upućeni i da Parlament obavijeste o rezultatima;

4.  smatra da je oduzimanje glasačkog prava jednako kažnjavanju državljana koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje unutar EU-a (članak 20. stavak 2. točka (a) UFEU-a), uskraćivanju njihova prava glasa i kandidature na izborima za Europski parlament u državi članici njihova boravišta (članak 20. stavak 2. točka (b) UFEU-a) i kršenju načela neposrednih općih izbora (članak 14. stavak 3. UEU-a te članak 1. stavak 3. Akta iz 1976.); smatra da se oduzimanje glasačkog prava ni pod kojim okolnostima ne smije primijeniti na europske izbore i poziva Komisiju da zajamči da nijedna od država članica ne predvidi tu mogućnost;

5.  poziva države članice da zajamče pojednostavljenje formalnosti u vezi s prijavom koje se odnose na sudjelovanje državljana drugih država članica na europskim izborima u svojstvu glasača ili kandidata, posebice uklanjanjem nepotrebnih administrativnih prepreka kako bi prava iz članka 20. stavka 2. točaka (a) i (b) UFEU-a imala učinak; zahtijeva da Komisija osigura usklađivanje praksi država članica s pravom EU-a;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Komisiji te nadležnim nacionalnim tijelima i parlamentima država članica.

PRILOG

Popis zastupnika u Europskom parlamentu čiji je mandat proglašen valjanim

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVAMA ČLANICAMA

(1. srpnja 2014.)

Belgija (21 zastupnik)

ANNEMANS Gerolf

ARENA Maria

ARIMONT Pascal

BAYET Hugues

BELET Ivo

DE BACKER Philippe

DEMESMAEKER Mark

DEPREZ Gérard

IDE Louis*

LAMBERTS Philippe

LOONES Sander**

MICHEL Louis

NEYTS-UYTTEBROECK Annemie***

RIES Frédérique

ROLIN Claude

STAES Bart

STEVENS Helga

TARABELLA Marc

THYSSEN Marianne****

VAN BREMPT Kathleen

VANDENKENDELAERE Tom*****

VAN OVERTVELDT Johan******

VERHOFSTADT Guy

(*) Mandat Louisa IDE istekao je 19. prosinca 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 14. listopada 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Sandera LOONESA kao zamjene za Johana VAN OVERTVELDTA.

(***) Mandat Annemie NEYTS-UYTTEBROECK istekao je 1. siječnja 2015.

(****) Mandat Marianne THYSSEN istekao je 1. studenog 2014.

(*****)Mandat postaje valjan s učinkom od 6. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Toma VANDENKENDELAERA kao zamjene za Mariannu THYSSEN.

(*****) Mandat Johana VAN OVERTVELDTA istekao je 11. listopada 2014.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Bugarska (17 zastupnika)

ALI Nedzhmi

BAREKOV Nikolay

DONCHEV Tomislav*

DZHAMBAZKI Angel

GABRIEL Mariya

HYUSMENOVA Filiz Hakaeva

IOTOVA Iliana Malinova

KOVATCHEV Andrey

KYUCHYUK Ilhan

MALINOV Svetoslav Hristov

MIHAYLOVA Iskra

NEKOV Momchil

NOVAKOV Andrey **

PAUNOVA Eva

PIRINSKI Georgi

RADEV Emil

STANISHEV Sergey

URUTCHEV Vladimir

(*) Mandat Tomislava DONCHEVA istekao je 7. studenog 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 24. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Andreya NOVAKOVA kao zamjene za Tomislava DONCHEVA.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Češka Republika (21 zastupnik)

Charanzová Dita

Dlabajová Martina

Ježek Petr

Keller Jan

Konečná Kateřina

Mach Petr

Maštálka Jiří

Niedermayer Ludek

Poc Pavel

Poche Miroslav

Polčák Stanislav

Pospíšil Jiří

Ransdorf Miloslav

Sehnalová Olga

Šojdrová Michaela

Štětina Jaromír

Svoboda Pavel

Telička Pavel

Tošenovský Evžen

Zahradil Jan

Zdechovský Tomáš

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Danska (13 zastupnika)

AUKEN Margrete

BENDTSEN Bendt

CHRISTENSEN Ole

DOHRMANN Jørn

KARI Rina Ronja

KARLSSON Rikke

KOFOD Jeppe

MESSERSCHMIDT Morten

PETERSEN Morten Helveg

ROHDE Jens

SCHALDEMOSE Christel

TØRNӔS Ulla

VISTISEN Anders Primdahl

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Njemačka (96 zastupnika)

ALBRECHT Jan Philipp

BALZ Burkhard

BÖGE Reimer

BROK Elmar

BUCHNER Klaus

BULLMANN Udo

BÜTIKOFER Reinhard

CASPARY Daniel

COLLIN-LANGEN Birgit

CRAMER Michael

DE MASI Fabio

DESS Albert

ECK Stefan

EHLER Christian

ERNST Cornelia

ERTUG Ismail

FERBER Markus

FLECKENSTEIN Knut

FLORENZ Karl-Heinz

GAHLER Michael

GEBHARDT Evelyne

GEIER Jens

GERICKE Arne

GIEGOLD Sven

GIESEKE Jens

GRÄSSLE Ingeborg

GROOTE Matthias

HÄNDEL Thomas

HARMS Rebecca

HÄUSLING Martin

HENKEL Hans-Olaf

HEUBUCH Maria

HOFFMANN Iris

HOHLMEIER Monika

JAHR Peter

KAMMEREVERT Petra

KAUFMANN Sylvia-Yvonne

KELLER Ska

KOCH Dieter-Lebrecht

KÖLMEL Bernd

KÖSTER Dietmar

KREHL Constanze Angela

KUHN Werner

LAMBSDORFF Alexander Graf

LANGE Bernd

LANGEN Werner

LEINEN Jo

LIESE Peter

LIETZ Arne

LINS Norbert

LOCHBIHLER Barbara

LÖSING Sabine

LUCKE Bernd

McALLISTER David

MANN Thomas

MEISSNER Gesine

MELIOR Susanne

MICHELS Martina

MÜLLER Ulrike

NEUSER Norbert

NIEBLER Angelika

NOICHL Maria

PIEPER Markus

PRETZELL Marcus

PREUSS Gabriele

QUISTHOUDT-ROWOHL Godelieve

REDA Julia

REINTKE Theresa

REUL Herbert

RODUST Ulrike

SCHOLZ Helmut

SCHULZ Martin

SCHULZE Sven

SCHUSTER Joachim

SCHWAB Andreas

SIMON Peter

SIPPEL Birgit

SOMMER Renate

SONNEBORN Martin

STARBATTY Joachim

STEINRUCK Jutta

von STORCH Beatrix

THEURER Michael

TREBESIUS Ulrike

TRÜPEL Helga

VERHEYEN Sabine

VOIGT Udo

VOSS Axel

WEBER Manfred

von WEIZSÄCKER Jakob

WERNER Martina

WESTPHAL Kerstin

WIELAND Rainer

WINKLER Hermann

ZELLER Joachim

ZIMMER Gabriele

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Estonija (6 zastupnika)

ANSIP Andrus*

KALLAS Kaja

KELAM Tunne

LAURISTIN Marju

PAET Urmas**

TARAND Indrek

TOOM Yana

(*) Mandat Andrusa ANSIPA istekao je 1. studenog 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 3. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Urmasa PAETA kao zamjene za Andrusa ANSIPA.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Irska (11 zastupnika)

BOYLAN Lynn

CARTY Matt

CHILDERS Nessa

CLUNE Deirdre

CROWLEY Brian

FLANAGAN Luke “Ming”

HARKIN Marian

HAYES Brian

KELLY Seán

McGUINNESS Mairead

NÍ RIADA Liadh

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Grčka (21 zastupnik)

ANDROULAKIS Nikos

CHRYSOGONOS Konstantinos

EPITIDEIOS Georgios

FOUNTOULIS Lampros

GLEZOS Emmanouil

GRAMMATIKAKIS Giorgos

KAILI Eva

KATROUGALOS Georgios*

KEFALOGIANNIS Manolis

KUNEVA Kostadinka

KYRKOS Miltiadis

KYRTSOS Georgios

MARIAS Notis

PAPADAKIS Konstantinos

PAPADIMOULIS Dimitrios

SAKORAFA Sofia

SPYRAKI Maria

SYNADINOS Eleytherios

VOZEMBERG Elissavet

ZAGORAKIS Theodoros

ZARIANOPOULOS Sotirios

(*) Mandat Georgiosa KATROUGALOS istekao je 27. siječnja 2015.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Španjolska (54 zastupnika)

AGUILERA GARCÍA Clara Eugenia

ALBIOL GUZMÁN Marina

ARIAS CAÑETE Miguel*

AYALA SENDER Inés

AYUSO Pilar

BECERRA BASTERRECHEA Beatriz

BILBAO BARANDICA Izaskun

BLANCO LÓPEZ José

CABEZÓN RUIZ Soledad

CALVET CHAMBON Enrique**

COUSO PERMUY Javier***

del CASTILLO VERA Pilar

de GRANDES PASCUAL Luis

DÍAZ DE MERA GARCÍA

CONSUEGRA Agustín

ECHENIQUE ROBBA Pablo

ESTARÀS FERRAGUT Rosa

FERNÁNDEZ ÁLVAREZ Jonás

FISAS AYXELÀ Santiago

GAMBÚS Francesc

GARCÍA PÉREZ Iratxe

GARDIAZABAL RUBIAL Eider

GIRAUTA VIDAL Juan Carlos

GONZÁLEZ PEÑAS Tania****

GONZÁLEZ PONS Esteban

GUERRERO SALOM Enrique

GUTIÉRREZ PRIETO Sergio

HERRANZ GARCÍA Esther

IGLESIAS TURRIÓN Pablo

ITURGAIZ Carlos*****

JÁUREGUI ATONDO Ramón

JIMÉNEZ-BECERRIL BARRIO Teresa

JIMÉNEZ VILLAREJO Carlos******

JUARISTI ABAUNZ Iosu Mirena

LOPE FONTAGNÉ Verónica

LÓPEZ AGUILAR Juan Fernando

LÓPEZ BERMEJO Paloma

LÓPEZ FERNÁNDEZ Javier

LÓPEZ-ISTÚRIZ WHITE Antonio

MARAGALL Ernest

MATO ADROVER Gabriel

MAURA BARANDIARÁN Fernando

MEYER Willy*******

MILLÁN MON Francisco José

NART Javier

PAGAZAURTUNDÚA RUIZ María Teresa

RODRIGUEZ-RUBIO VÁZQUEZ Maria Teresa

SÁNCHEZ CALDENTEY Lola

SEBASTIÀ TALAVERA Jordi

SENRA RODRÍGUEZ María Lidia

SOSA WAGNER Francisco********

TERRICABRAS Josep-Maria

TREMOSA i BALCELLS Ramon

URTASUN Ernest

VALCÁRCEL SISO Ramón Luis

VALENCIANO MARTÍNEZ-OROZCO Elena

VALLINA DE LA NOVAL Ángela Rosa

ZALBA BIDEGAIN Pablo

(*) Mandat Miguela ARIASA CAÑETA istekao je 1. studenog 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 20. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Enriquea CALVETA CHAMBONA kao zamjene za Francisca SOSE WAGNERA.

(***) Mandat postaje valjan s učinkom od 15. srpnja 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Javiera COUSA PERMUYA kao zamjene za Willyja MEYERA.

(****) Mandat postaje valjan s učinkom od 11. rujna 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Tanie GONZÁLEZ PEÑAS kao zamjene za Carlosa JIMÉNEZA VILLAREJA.

(*****)Mandat postaje valjan s učinkom od 6. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Carlosa ITURGAIZA kao zamjene za Miguela ARIASA CAÑETA.

(******) Mandat Carlosa JIMÉNEZA VILLAREJA istekao je 1. kolovoza 2014.

(*******) Mandat Willyja MEYERA istekao je 10. srpnja 2014.

(********) Mandat Francisca SOSE WAGNERA istekao je 20. listopada 2014.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Francuska (74 zastupnika)

ALIOT Louis

ALLIOT-MARIE Michèle

ANDRIEU Eric

ARNAUTU Marie-Christine

ARTHUIS Jean

BALAS Guillaume

BAY Nicolas

BERÈS Pervenche

BERGERON Joëlle

BILDE Dominique

BOUTONNET Marie-Christine

BOVÉ José

BRIOIS Steeve

CADEC Alain

CAVADA Jean-Marie

CHAUPRADE Aymeric

DANJEAN Arnaud

DANTIN Michel

DATI Rachida

DELAHAYE Angélique

DELLI Karima

DENANOT Jean-Paul

de SARNEZ Marielle

D'ORNANO Mireille

DURAND Pascal

FERRAND Edouard

GODDYN SYLVIE

GOLLNISCH Bruno

GOULARD Sylvie

GRIESBECK Nathalie

GROSSETÊTE Françoise

GUILLAUME Sylvie

HORTEFEUX Brice

JADOT Yannick

JALKH Jean-François

JOLY Eva

JOULAUD Marc

JUVIN Philippe

LAMASSOURE Alain

LAVRILLEUX Jérôme

LEBRETON Gilles

LE GRIP Constance

LE HYARIC Patrick

LE PEN Jean-Marie

LE PEN Marine

LOISEAU Philippe

MANSCOUR Louis-Joseph

MARTIN Dominique

MARTIN Edouard

MAUREL Emmanuel

MÉLENCHON Jean-Luc

MELIN Joelle

MONOT Bernard

MONTEL Sophie

MORANO Nadine

MORIN-CHARTIER Elisabeth

MUSELIER Renaud

OMARJEE Younous

PARGNEAUX Gilles

PEILLON Vincent

PHILIPPOT Florian

PONGA Maurice

PROUST Franck

REVAULT D'ALLONNES BONNEFOY Christine

RIQUET Dominique

RIVASI Michèle

ROCHEFORT Robert

ROZIÈRE Virginie

SAÏFI Tokia

SANDER Anne

SCHAFFHAUSER Jean-Luc

THOMAS Isabelle

TROSZCZYNSKI Mylène

VERGIAT Marie-Christine

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Italija (73 zastupnika)

ADINOLFI Isabella

AFFRONTE Marco

AGEA Laura

AIUTO Daniela

BEGHIN Tiziana

BENIFEI Brando Maria

BETTINI Goffredo Maria

BIZZOTTO Mara

BONAFÈ Simona

BORGHEZIO Mario

BORRELLI Davide

BRESSO Mercedes

BRIANO Renata

BUONANNO Gianluca

CAPUTO Nicola

CASTALDO Fabio Massimo

CESA Lorenzo

CHINNICI Caterina

CICU Salvatore

CIRIO Alberto

COFFERATI Sergio Gaetano

COMI Lara

CORRAO Ignazio

COSTA Silvia

COZZOLINO Andrea

D'AMATO Rosa

DANTI Nicola

DE CASTRO Paolo

DE MONTE Isabella

DORFMANN Herbert

EVI Eleonora

FERRARA Laura

FITTO Raffaele

FONTANA Lorenzo*

FORENZA Eleonora

GARDINI Elisabetta

GASBARRA Enrico

GENTILE Elena

GIUFFRIDA Michela

GUALTIERI Roberto

KYENGE Kashetu

LA VIA Giovanni

MALTESE Curzio

MARTUSCIELLO Fulvio

MATERA Barbara

MOI Giulia

MORETTI Alessandra

MORGANO Luigi

MOSCA Alessia Maria

MUSSOLINI Alessandra**

PANZERI Pier Antonio

PAOLUCCI Massimo

PATRICIELLO Aldo

PEDICINI Piernicola

PICIERNO Giuseppina

PITTELLA Gianni

POGLIESE Salvatore Domenico

SALINI Massimiliano

SALVINI Matteo

SASSOLI David-Maria

SCHLEIN Elena Ethel

SERNAGIOTTO Remo

SORU Renato

SPINELLI Barbara

TAJANI Antonio

TAMBURRANO Dario

TOIA Patrizia

TOSI Flavio***

TOTI Giovanni

VALLI Marco

VIOTTI Daniele

ZANNI Marco

ZANONATO Flavio

ZULLO Marco

(*) Mandat postaje valjan s učinkom od 11. srpnja 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Lorenza FONTANE kao zamjene za Flavija TOSIJA.

(**) Mandat Alessandra MORETTIJA istekao je 2. veljače 2015.

(***) Mandat Flavija TOSIJA istekao je 9. srpnja 2014.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Cipar (6 zastupnika)

CHRISTOFOROU Lefteris *

HADJIGEORGIOU Takis

MAVRIDES Costas

PAPADAKIS Demetris

STYLIANIDES Christos**

SYLIKIOTIS Neoklis

THEOCHAROUS Eleni

(*) Mandat postaje valjan s učinkom od 3. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Lefterisa CHRISTOFOROUA kao zamjene za Christosa STYLIANIDESA.

(**) Mandat Christosa STYLIANIDESA istekao je 1. studenog 2014.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Latvija (8 zastupnika)

DOMBROVSKIS Valdis*

GRIGULE Iveta

KALNIETE Sandra

KARIŅŠ Krišjānis

MAMIKINS Andrejs

PABRIKS Artis

VAIDERE Inese**

ŽDANOKA Tatjana

ZĪLE Roberts

(*) Mandat Valdisa DOMBROVSKISA istekao je 1. studenog 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 1. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Inesee VAIDERE kao zamjene za Valdisa DOMBROVSKISA.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Litva (11 zastupnika)

AUŠTREVIČIUS Petras

BALČYTIS Zigmantas

BLINKEVIČIŪTĖ Vilija

GUOGA Antanas

LANDSBERGIS Gabrielius

MAZURONIS Valentinas

PAKSAS Rolandas

ROPÉ Bronis

SAUDARGAS Algirdas

TOMAŠEVSKI Valdemar

USPASKICH Viktor

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Luksemburg (6 zastupnika)

BACH Georges

DELVAUX-STEHRES Mady

ENGEL Frank

GOERENS Charles

REDING Viviane

TURMES Claude

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Hrvatska (11 zastupnika)

BORZAN Biljana

JAKOVČIĆ Ivan

MALETIĆ Ivana

PETIR Marijana

PICULA Tonino

PLENKOVIĆ Andrej

RADOŠ Jozo

ŠKRLEC Davor

STIER Davor Ivo

ŠUICA Dubravka

TOMAŠIĆ Ruža

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Mađarska (21 zastupnik)

BALCZÓ Zoltán

BOCSKOR Andrea

DELI Andor

DEUTSCH Tamás

ERDŐS Norbert

GÁL Kinga

GÁLL-PELCZ Ildikó

GYÜRK András

HÖLVÉNYI György

JÁVOR Benedek

KÓSA Ádám

KOVÁCS Béla

MESZERICS Tamás

MOLNÁR Csaba

MORVAI Krisztina

NIEDERMÜLLER Péter

SCHÖPFLIN György

SZÁJER József

SZANYI Tibor Jenő

TŐKÉS László

UJHELYI István

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Malta (6 zastupnika)

CASA David

COMODINI CACHIA Therese

DALLI Miriam

METSOLA Roberta

MIZZI Marlene

SANT Alfred

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Nizozemska (26 zastupnika)

van BAALEN Johannes Cornelis

BELDER Bas

van de CAMP Wim

van DALEN Peter

EICKHOUT Bas

GERBRANDY Gerben-Jan

de GRAAFF Marcel

HAZEKAMP Antje Anna Helena

HUITEMA Jan

JANSEN Hans

de JONG Cornelis

JONGERIUS Agnes

de LANGE Esther

LENAERS Jeroen

MAEIJER Vicky

van MILTENBURG Matthijs

MINEUR Anne-Marie

van NIEUWENHUIZEN-WIJBENGA Cora

van NISTELROOIJ Lambert

PIRI Kati

SARGENTINI Judith

SCHAAKE Marietje

SCHREIJER-PIERIK Annie

STUGER Olaf

TANG Paul

in 't VELD Sophia

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Austrija (18 zastupnika)

BECKER Heinz K.

FREUND Eugen

KADENBACH Karin

KAPPEL Barbara

KARAS Othmar

KÖSTINGER Elisabeth

LEICHTFRIED Jörg

LUNACEK Ulrike

MAYER Georg

MLINAR Angelika

OBERMAYR Franz

REGNER Evelyn

REIMON Michel

RÜBIG Paul

SCHMIDT Claudia

VANA Monika

VILIMSKY Harald

WEIDENHOLZER Josef

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Poljska (51 zastupnik)

BONI Michał

BUZEK Jerzy

CZARNECKI Ryszard

DUDA Andrzej Sebastian

FOTYGA Anna Elżbieta

GERINGER de OEDENBERG Lidia Joanna

GIEREK Adam

GOSIEWSKA Beata Barbara

GRÓBARCZYK Marek Józef

GRZYB Andrzej

HETMAN Krzysztof

HÜBNER Danuta Maria

IWASZKIEWICZ Robert Jarosław

JACKIEWICZ Dawid Bohdan

JAZŁOWIECKA Danuta

JUREK Marek

KALINOWSKI Jarosław

KARSKI Karol Adam

KORWIN-MIKKE Janusz Ryszard

KOZŁOWSKA-RAJEWICZ Agnieszka

KRASNODĘBSKI Zdzisław Marek

KUDRYCKA Barbara

KUŹMIUK Zbigniew Krzysztof

LEGUTKO Ryszard Antoni

LEWANDOWSKI Janusz

LIBERADZKI Bogusław

ŁUKACIJEWSKA Elżbieta Katarzyna

ŁYBACKA Krystyna

MARUSIK Michał

OLBRYCHT Jan

OŻÓG Stanisław

PIECHA Bolesław Grzegorz

PIOTROWSKI Mirosław

PITERA Julia

PLURA Marek Mirosław

PORĘBA Tomasz Piotr

ROSATI Dariusz

SARYUSZ-WOLSKI Jacek

SIEKIERSKI Czesław Adam

SZEJNFELD Adam

THUN UND HOHENSTEIN Róża Gräfin von

UJAZDOWSKI Kazimierz Michał

WAŁĘSA Jarosław Leszek

WENTA Bogdan Brunon

WIŚNIEWSKA Jadwiga

WOJCIECHOWSKI Janusz

ZDROJEWSKI Bogdan Andrzej

ZEMKE Janusz Władysław

ZŁOTOWSKI Kosma Tadeusz

ZWIEFKA Tadeusz

ŻÓŁTEK Stanisław Józef

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Portugal (21 zastupnik)

ASSIS Francisco

COELHO Carlos

FARIA José Inácio

FERNANDES José Manuel

FERREIRA Elisa

FERREIRA João

GOMES Ana

MARINHO E PINTO António

MATIAS Marisa

MELO Nuno

MONTEIRO DE AGUIAR Cláudia

RANGEL Paulo

RIBEIRO Sofia

RODRIGUES Liliana

RODRIGUES Maria João

RUAS Fernando

SERRÃO SANTOS Ricardo

SILVA PEREIRA Pedro

VIEGAS Miguel

ZORRINHO Carlos

ZUBER Inês Cristina

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Rumunjska (32 zastupnika)

BOŞTINARU Victor

BUDA Daniel

BUŞOI Cristian Silviu

CREŢU Corina*

CRISTEA Andi-Lucian

DĂNCILĂ Vasilica Viorica

DIACONU Mircea

DRĂGHICI Damian

FRUNZULICĂ Doru-Claudian

GRAPINI Maria

HELLVIG Eduard-Raul

IVAN Cătălin Sorin

MACOVEI Monica Luisa

MĂNESCU Ramona Nicole

MARINESCU Marian-Jean

MOISĂ Ionel-Sorin

MUREȘAN Siegfried Vasile

NEGRESCU Victor

NICA Dan

NICOLAI Norica

PAŞCU Ioan Mircea

PAVEL Emilian **

PREDA Cristian Dan

REBEGA Constantin-Laurențiu

SÂRBU Daciana Octavia

SÓGOR Csaba

STOLOJAN Theodor Dumitru

TĂNĂSESCU Claudiu Ciprian

TAPARDEL Ana-Claudia

UNGUREANU Traian

VĂLEAN Adina-Ioana

WEBER Renate

WINKLER Iuliu

(*) Mandat Corine CREŢU istekao je 1. studenog 2014.

(**) Mandat postaje valjan s učinkom od 1. studenog 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Emiliana PAVELA kao zamjene za Corinu CREŢU.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Slovenija (8 zastupnika)

BOGOVIČ Franc

FAJON Tanja

PETERLE Alojz

ŠOLTES Igor

ŠULIN Patricija

TOMC Romana

VAJGL Ivo

ZVER Milan

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Slovačka (13 zastupnika)

CSÁKY Pál

FLAŠIKOVÁ BEŇOVÁ Monika

KUKAN Eduard

MAŇKA Vladimír

MIKOLÁŠIK Miroslav

NAGY József

SMOLKOVÁ Monika

ŠKRIPEK Branislav

ŠTEFANEC Ivan

SULÍK Richard

ZÁBORSKÁ Anna

ZALA Boris

ŽITŇANSKÁ Jana

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Finska (13 zastupnika)

HALLA-AHO Jussi

HAUTALA Heidi

JAAKONSAARI Liisa

JÄÄTTEENMÄKI Anneli

KUMPULA-NATRI Miapetra

KYLLÖNEN Merja

PIETIKÄINEN Sirpa

REHN Olli

SARVAMAA Petri

TERHO Sampo

TORVALDS Nils

VÄYRYNEN Paavo

VIRKKUNEN Henna

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Švedska (20 zastupnika)

ADAKTUSSON Lars

ANDERSSON Max

BJÖRK Malin

CEBALLOS Bodil

CORAZZA BILDT Anna Maria

ENGSTRÖM Linnéa*

ERIKSSON Peter

FEDERLEY Fredrick

FJELLNER Christofer

GUTELAND Jytte

HEDH Anna

HÖKMARK Gunnar

LÖVIN Isabella**

LUDVIGSSON Olle

LUNDGREN Peter

NILSSON Jens

PAULSEN Marit

POST Soraya

ULVSKOG Marita

WIKSTRÖM Cecilia

WINBERG Kristina

(*) Mandat postaje valjan s učinkom od 8. listopada 2014., kad je nadležno nacionalno tijelo objavilo obavijest o izboru Linnée ENGSTRÖM kao zamjene za Isabellu LÖVIN.

(**) Mandat Isabellee LÖVIN istekao je 3. listopada 2014.

ZASTUPNICI U PARLAMENTU PO DRŽAVI ČLANICI

(1. srpnja 2014.)

Ujedinjena Kraljevina (73 zastupnika)

AGNEW John Stuart

AKER Tim

ANDERSON Lucy

ANDERSON Martina

ARNOTT Jonathan

ASHWORTH Richard

ATKINSON Janice

BASHIR Amjad

BATTEN Gerard

BEARDER Catherine

BOURS Louise

BRADBOURN Philip*

BRANNEN Paul

CAMPBELL BANNERMAN David

CARVER Jim

COBURN David

COLLINS Jane

CORBETT Richard

DANCE Seb

(The Earl of) DARTMOUTH William

DEVA Nirj

DODDS Anneliese

DODDS Diane

DUNCAN Ian

ETHERIDGE Bill

EVANS Jill

FARAGE Nigel

FINCH Raymond

FORD Vicky

FOSTER Jacqueline

FOX Ashley

GILL Nathan

GILL Neena

GIRLING Julie

GRIFFIN Theresa

HANNAN Daniel

HELMER Roger

HONEYBALL Mary

HOOKEM Mike

HOWITT Richard

HUDGHTON Ian

JAMES Diane

KAMALL Syed

KARIM Sajjad

KHAN Afzal

KIRKHOPE Timothy

KIRTON-DARLING Jude

LAMBERT Jean

LEWER Andrew

McAVAN Linda

McCLARKIN Emma

McINTYRE Anthea

MARTIN David

MOODY Clare

MORAES Claude

NICHOLSON James

NUTTALL Paul

O'FLYNN Patrick

PARKER Margot

REID Julia

SCOTT CATO Molly

SEYMOUR Jill

SIMON Sion

SMITH Alyn

STIHLER Catherine

SWINBURNE Kay

TANNOCK Charles

TAYLOR Keith

VAN ORDEN Geoffrey

VAUGHAN Derek

WARD Julie

WILLMOTT Glenis

WOOLFE Steven

(*) Mandat Philipa BRADBOURNA istekao je 20. prosinca 2014.

(1) SL L 278, 8.10.1976., str. 5.
(2) SL L 262, 7.10.2005., str. 1.
(3) SL L 329, 30.12.1993., str. 34.
(4) Presuda u predmetu Le Pen protiv Parlamenta, C-208/03, EU:C:2005:429; i presuda u predmetu Italija i Donnici protiv Parlamenta, C-393/07 i C-9/08, EU:C:2009:275.


Prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama ***I
PDF 288kWORD 53k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnost prometa na cestama (COM(2014)0476 – C8-0113/2014 – 2014/0218(COD))
P8_TA(2015)0029A8-0001/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0476),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1.c Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0113/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. listopada 2014.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8‑0001/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. veljače 2015. radi donošenja Direktive (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama

P8_TC1-COD(2014)0218


(S obzirom da je postignut sporazm Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2015/413.)

(1) SL C 12, 15.1.2015., str. 115.


Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegal ***
PDF 209kWORD 51k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala i njegova Protokola o provedbi (12812/2014 – C8-0276/2014 – 2014/0238(NLE))
P8_TA(2015)0030A8-0010/2015

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12812/2014),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Republike Senegala (12830/2014),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2., člankom 218. stavkom 6. točkom (a) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8‑0276/2014),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune (A8-0010/2015),

1.  daje suglasnost za sklapanje Sporazuma;

2.  poziva Komisiju da proslijedi Parlamentu zapisnike i zaključke sa sastanaka Zajedničkog odbora predviđenog člankom 7. Sporazuma te višegodišnji sektorski program iz članka 4. novog protokola;

3.  poziva Komisiju da omogući sudjelovanje predstavnika Parlamenta kao promatrača na sastancima Zajedničkog odbora;

4.  poziva Komisiju da Parlamentu i Vijeću prije isteka sadašnjeg Sporazuma a prije započinjanja pregovora o njegovu produljenju, dostavi detaljne informacije u obliku ex post izvješća o troškovima i prednostima Sporazuma;

5.  poziva Komisiju da Parlamentu dostavlja godišnja izvješća o provedbi Sporazuma, u kojima će posebno razmotriti višegodišnji program naveden u članku 4. Protokola o provedbi Sporazuma te koja će obuhvaćati detaljan opis načina upotrebe financijskih sredstava dodijeljenih u skladu sa Sporazumom;

6.  poziva Komisiju i Vijeće da, u okviru svojih ovlasti te u skladu s člankom 13. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 218. stavkom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ažurno i u potpunosti informiraju Parlament u svim fazama postupaka koji se odnose na Protokol i njegovo produljenje;

7.   poziva Komisiju da se posebno usredotoči na promicanje lokalnog upravljanja i odgovornosti te da olakša pružanje odgovarajućih informacija svim lokalnim dionicima zainteresiranim za Sporazum i njegovu provedbu;

8.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Senegala.


Izvještaj američkog Senata o mučenju koje provodi CIA
PDF 227kWORD 70k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o izvješću Senata SAD-a o mučenju koje provodi CIA (2014/2997(RSP))
P8_TA(2015)0031B8-0098/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 2., 3., 4., 6., 7. i 21.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 1., 2., 3., 4., 18. i 19.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine protokole,

–  uzimajući u obzir relevantne mehanizme UN-a za zaštitu ljudskih prava, posebno Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., Konvenciju protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 10. prosinca 1984. i protokole koji su mu priloženi i Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka od 20. prosinca 2006.,

–  uzimajući u obzir presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima al-Naširi protiv Poljske, Abu Zubeidah protiv Litve, Husein (Abu Zubeidah) protiv Poljske, El-Masri protiv bivše jugoslavenske Republike Makedonije, Nasr i Gali protiv Italije i al-Naširi protiv Rumunjske,

–  uzimajući u obzir presudu talijanskog suda kojom su 22 agenta CIA-e, jedan pilot zračnih snaga i dva talijanska agenta u odsutnosti osuđeni na odsluživanje kazne zatvora zbog uloge u otmici imama Abu Omara 2003. u Milanu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 6. srpnja 2006. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim državama koje provodi CIA usvojenu sredinom mandata Privremenog odbora Europskog parlamenta za navodno korištenje CIA-e europskim zemljama za prijevoz i nezakonito pritvaranje zatvorenika (Odbor TDIP)(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 14. veljače 2007. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim državama koje provodi CIA(2),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 11. rujna 2012. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama koje provodi CIA: praćenje izvješća Privremenog odbora Europskog parlamenta za navodno korištenje CIA-e europskim zemljama za prijevoz i nezakonito pritvaranje zatvorenika (Odbor TDIP)(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 10. listopada 2013. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama koje provodi CIA(4),

–  uzimajući u obzir studiju Odbora Senata SAD-a za nadzor obavještajnih službi (Senate Select Committee on Intelligence − SSCI) o programu pritvaranja i ispitivanja te podvrgavanja pritvorenika raznim oblicima mučenja koji je između 2001. i 2006. provodila Središnja obavještajna agencija (Central Intelligence Agency − CIA),

–  uzimajući u obzir rezolucije o Guantanamu od kojih je najnovija ona od 23. svibnja 2013. pod naslovom „Guantanamo: štrajk glađu zatvorenika”,(5)

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o temeljnim pravima i vladavini prava te o izvješću Komisije iz 2013. o primjeni Povelje o temeljnim pravima Europske unije (Luxembourg, 5. i 6. lipnja 2014.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.)(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o novom okviru EU-a za jačanje vladavine prava od 11. ožujka 2014. (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o borbi EU-a protiv korupcije od 3. veljače 2014. (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), o nadzornim tijelima u raznim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je poštovanje temeljnih prava i vladavine prava ključna sastavnica uspješnih protuterorističkih politika;

B.  budući da je Parlament u više navrata osudio program tajnih pritvaranja i izvanrednih izručenja koji provodi CIA i koji je odgovoran za višestruka kršenja ljudskih prava u koja se ubrajaju mučenje i drugi oblici neljudskih ili ponižavajućih postupanja, otmice, tajna i izvansudska pritvaranja te kršenja načela zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement);

C.  budući da politike nacionalne sigurnosti i protuterorističke politike, unatoč njihovoj specifičnosti, nisu izuzete od primjene načela odgovornosti te s obzirom na to da kršenja međunarodnog prava i ljudskih prava ne mogu proći nekažnjeno;

D.  budući da je radi uspješnog promicanja ljudskih prava i njihove zaštite u okviru unutarnjih i vanjskih politika EU-a te jamčenja legitimnih i djelotvornih politika utemeljenih na vladavini prava ključno da se odgovorni za izvanredna izručenja, otmice, nezakonite tajne pritvore i mučenje privedu pravdi;

E.  budući da je Parlament u više navrata pozivao na pokretanje opširnih istraga o sudjelovanju država članica u programu tajnih pritvaranja i izvanrednih izručenja koji provodi CIA;

F.  budući da je prošli saziv Parlamenta u svojoj gore navedenoj Rezoluciji od 10. listopada 2013. pozvao sadašnji saziv da nastavi ispunjavati i provoditi mandat koji mu je dodijelio Odbor TDIP i da se u skladu s time pobrine da se preporuke Odbora slijede, da ispita nova saznanja do kojih bi mogao doći te da u cijelosti iskoristi i razradi svoje pravo na pokretanje istraga;

G.  budući da se u izvješću Odbora Senata SAD-a za nadzor obavještajnih službi iznose nove činjenice koje potkrepljuju navode prema kojima je određeni broj država članica, njihovih tijela javne vlasti te službenika i zaposlenika njihovih obavještajnih i sigurnosnih službi bio umiješan u tajni program pritvaranja i izvanrednih izručenja CIA-e koji se katkada odvijao zahvaljujući potkupljivanju izdašnim novčanim iznosima koje je CIA uplaćivala u zamjenu za suradnju tih država članica;

H.  budući da se u izvješću Odbora Senata SAD-a za nadzor obavještajnih službi opovrgava tvrdnja CIA-e da se zahvaljujući mučenju došlo u posjed informacija do kojih ne bi bilo moguće doći tradicionalnim i nenasilnim tehnikama ispitivanja;

I.  budući da je na nacionalnom sudu (Audiencia Nacional) Kraljevine Španjolske u tijeku otvoreni kazneni postupak (br. 150/09, pred središnjim sudom br. 5 (Juzgado Central No 5)) u vezi s mučenjem u pomorskoj bazi u zaljevu Guantanamo;

J.  budući da se Barack Obama, predsjednik SAD-a, obvezao da će do kraja siječnja 2010. zatvoriti zatvor u zaljevu Guantanamo u kojemu se nalazi 122 zatočenika protiv kojih nisu službeno podignute optužnice pred nadležnim sudom, uključujući i 54 zatočenika koja su proglašena nevinima;

K.  budući da je pomoć država članica EU-a u preseljenju dijela zatočenika iz zatvora u zaljevu Guantanamo spora i ograničena;

1.  pozdravlja odluku Odbora Senata SAD-a za nadzor obavještajnih službi da objavi sažetak svog izvješća o programu pritvaranja i ispitivanja CIA-e; potiče objavljivanje cijelog izvješća bez pretjeranih i nepotrebnih redakcija;

2.  izražava oštru osudu užasnih tehnika ispitivanja koje su karakterizirale te nezakonite protuterorističke operacije; naglašava temeljni zaključak Senata SAD-a da se teroristički napadi nisu spriječili zahvaljujući informacijama dobivenim nasilnim metodama CIA-e; podsjeća na svoju bezrezervnu osudu mučenja;

3.  smatra da je kontinuiranom kršenju temeljnih prava pogodovala klima nekažnjivosti u provedbi programa CIA-e, što potvrđuju opsežni programi nadzora američke Nacionalne agencije za sigurnost i tajnih službi raznih država članica;

4.  poziva SAD da istraži i izvede pred pravdu počinitelje višestrukih povreda ljudskih prava koje su rezultat tajnih programa izručenja i pritvaranja CIA-e te da u cijelosti surađuje s državama članicama kada je riječ o zahtjevima za informacijama, izručenjima ili iznalaženju djelotvornih pravorijeka za žrtve programa CIA-e;

5.  ponavlja poziv državama članicama da istraže navode o tajnim zatvorima na njihovu teritoriju u kojima su bile zatočene osobe u sklopu programa CIA-e te da pokrenu kazneni progon protiv pojedinaca umiješanih u te operacije uzimajući pritom u obzir sve nove dokaze koji su izišli na vidjelo;

6.  poziva države članice da u cijelosti istraže nedavne navode o tome da je na njihovu teritoriju provođeno nezakonito izručivanje, pritvaranje i mučenje te da odgovorne kazneno gone;

7.  izražava zabrinutost u pogledu prepreka na koje nailaze nacionalni parlamenti i s kojima su suočene sudske istrage o sudjelovanju određenih država članica u programu CIA-e, zloporabi instituta državne tajne te neutemeljenog proglašavanja podataka povjerljivima što je rezultiralo obustavom kaznenog progona, zahvaljujući čemu su počinitelji kršenja ljudskih prava prošli, de facto, nekažnjeno;

8.  traži da se bez daljnjeg odgađanja objave rezultati postojećih istraga koje se odnose na sudjelovanje država članica u programu CIA-e, a posebno rezultati Chilcotove istrage;

9.  poziva na usvajanje unutarnje strategije EU-a o temeljnim pravima i poziva Komisiju da predloži usvajanje te strategije i akcijskog plana koji je s njome povezan;

10.  nalaže svojem Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da uz sudjelovanje Odbora za vanjske poslove, te posebno Pododbora za ljudska prava, nastavi istragu o navodima o nezakonitom prijevozu i pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama koje je provodila CIA i da u roku od godine dana na plenarnoj sjednici izvijesti o:

   praćenju preporuka iz svoje gore navedene Rezolucije od 11. rujna 2012. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama koje provodi CIA: praćenju izvješća Odbora Europskog parlamenta TDIP;
   pospješivanju i podupiranju uzajamne pravne pomoći i pravosudnoj suradnji među istražnim tijelima u području ljudskih prava te suradnji među pravnicima koji rade na utvrđivanju odgovornosti počinitelja u državama članicama;
   održavanju saslušanja na kojemu će sudjelovati nacionalni parlamenti i stručnjaci radi sagledavanja svih proteklih i tekućih parlamentarnih i sudskih istraga;
   organiziranju parlamentarne misije za utvrđivanje činjenica u kojoj će sudjelovati sve zainteresirane političke skupine država članica u kojima su navodno postojali tajni pritvorni centri CIA-e;
   sakupljanju svih relevantnih informacija i dokaza o mogućim slučajevima potkupljivanja i drugim koruptivnim radnjama povezanima s programom CIA-e;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 303E, 13.12.2006., str. 833.
(2) SL C 287E, 29.11.2007., str. 309.
(3) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0418.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0231.
(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0173.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0230.


Mjere protiv terorizma
PDF 311kWORD 91k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o mjerama protiv terorizma (2015/2530(RSP))
P8_TA(2015)0032RC-B8-0122/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 7. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 4., 16., 20., 67., 68., 70., 71., 72., 75., 82., 83., 84., 85., 86., 87. i 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 6., 7. i 8., članak 10. stavak 1. te članke 11., 12., 21., 47. – 50., 52. i 53.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2014. o završnom izvješću o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a 2010. – 2014. (COM(2014)0365),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola o stanju i trendovima na području terorizma u EU-u (TE-SAT) za 2014.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje su izazvane terorističkim djelima koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo 24. rujna 2014. (Rezolucija 2178 (2014)),

–  uzimajući u obzir strategiju unutarnje sigurnosti EU-a koju je Vijeće usvojilo 25. veljače 2010.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2011. o protuterorističkoj politici EU-a: glavna postignuća i budući izazovi(1),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 24. travnja 2009. o problemu profiliranja u vezi s borbom protiv terorizma, kaznenim progonom, imigracijom, carinom i graničnim kontrolama, a ponajprije na temelju etničke pripadnosti i rase(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o drugom izvješću o provedbi strategije unutarnje sigurnosti EU-a(3),

–  uzimajući u obzir ocjenu prijetnji od organiziranog kriminala na internetu (iOCTA) za 2014. koju je izradio Europol,

–  uzimajući u obzir ocjenu prijetnji od teškog i organiziranog kriminala u EU-u (SOCTA) za 2013. koju je izradio Europol,

–  uzimajući u obzir plenarnu raspravu od 28. siječnja 2015. o mjerama protiv terorizma,

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održan 29. i 30. siječnja 2015. u Rigi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o obnovi strategije unutarnje sigurnosti EU-a(4),

–  uzimajući u obzir izjavu s neformalnog sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 11. siječnja 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 9. listopada 2014. i 5. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće od 24. studenog 2014. (15799/14) koje je koordinator EU-a za borbu protiv terorizma podnio Europskom vijeću,

–  uzimajući u obzir Program rada Komisije za 2015. objavljen 16. prosinca 2014. (COM(2014)0910),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2014. naslovljenu „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma: Jačanje odgovora Europske unije” (COM(2013)0941),

–  uzimajući u obzir mišljenje radne skupine osnovane u skladu s člankom 29. Direktive o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koje se odnosi na primjenu načela nužnosti i proporcionalnosti i zaštitu podataka u području provedbe zakona (mišljenje br. 01/2014),

–  uzimajući u obzir presudu Suda od 8. travnja 2014. u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12 Digital Rights Ireland ltd i Seitlinger i ostali te mišljenje pravne službe Parlamenta o tumačenju te presude,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su terorizam i nasilni ekstremizam među glavnim prijetnjama našoj sigurnosti i našim slobodama;

B.  budući da su nedavni tragični događaji u Parizu bili podsjetnik da je Europska unija pod stalnom i sve većom terorističkom prijetnjom s kojom se posljednjih desetljeća ozbiljno suočilo nekoliko njezinih država članica, a ciljevi napada nisu bili samo ljudi već i vrijednosti i slobode na kojima se Europska unija temelji;

C.  budući da je sigurnost jedno od prava koje je zajamčeno u Povelji o temeljnim pravima EU-a, a temeljna prava, građanske slobode i proporcionalnost ključni su elementi uspješnih protuterorističkih politika;

D.  budući da bi se strategije prevencije u području borbe protiv terorizma trebale oslanjati na višeslojnom pristupu koji je ciljano usmjeren na suzbijanje priprema napada na teritoriju EU-a, ali i na potrebu rješavanja glavnih uzroka terorizma; budući da je terorizam globalna prijetnja koju treba rješavati na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini kako bi se povećala sigurnost naših građana, zaštitile temeljne vrijednosti slobode, demokracije i ljudskih prava te poštovalo međunarodno pravo;

E.  budući da je nekoliko žestokih terorističkih napada na europskom tlu od 11. rujna 2001., od kojih su posljednji bili u siječnju ove godine, imalo osjetan utjecaj na osjećaj sigurnosti među građanima i stanovnicima EU-a; budući da se stanje sigurnosti u Europi drastično izmijenilo u posljednjih nekoliko godina zbog novih sukoba i nemira u neposrednom susjedstvu EU-a, brzog razvoja novih tehnologija i zabrinjavajućeg porasta radikalizacije koja vodi do nasilja i terorizma u EU-u i susjednim zemljama;

F.  budući da internet i društvene mreže omogućuju lakše širenje terorističke propagande; budući da kibernetički terorizam omogućuje terorističkim skupinama uspostavljanje i održavanje veza bez fizičkih ograničenja granica, čime se smanjuje potreba za bazama ili utočištima u zemljama;

G.  budući da je EU suočen s ozbiljnom i rastućom prijetnjom od takozvanih „stranih boraca EU-a”, to jest pojedinaca koji odlaze u zemlju u kojoj nemaju prebivalište niti su njezini državljani u cilju izvršenja ili planiranja terorističkih činova ili sudjelovanja u terorističkoj obuci, bilo kao obučavatelji bilo kao polaznici, također u vezi s oružanim sukobima; budući da je izbijanjem rata i nasilja u Siriji, Iraku i Libiji prema procjenama oko 3 500 do 5 000 državljana EU-a napustilo svoje domove kako bi postali strani borci što predstavlja golemi izazov za sigurnost građana EU-a;

1.  najžešće osuđuje okrutnosti počinjene u Parizu i ponovo ističe svoje najdublje suosjećanje s francuskim narodom i obiteljima žrtava kao i svoju složnost u borbi protiv terorizma i u vezi s napadom na naše demokratske vrijednosti i slobode;

2.  oštro i kategorički osuđuje sve terorističke činove, promicanje terorizma, veličanje onih koji sudjeluju u terorizmu i zagovaranje nasilnih ideologija, gdje god u svijetu do njih dolazi i gdje god se u svijetu zagovaraju; naglašava da nema slobode bez sigurnosti i da nema sigurnosti bez slobode;

3.  sa zabrinutošću primjećuje brz porast broja državljana EU-a koji odlaze u područja zahvaćena sukobom kako bi se pridružili terorističkim organizacijama nakon čega se vraćaju na teritorij Europske unije i predstavljaju rizik za unutarnju sigurnost Unije i živote građana EU-a; traži od Komisije da predloži jasnu i zajedničku definiciju pojma „stranih boraca EU-a” kako bi se povećala pravna sigurnost;

4.  ističe potrebu za većom specijalizacijom mjera za rješavanje problema građana EU-a koji putuju u inozemstvo kako bi se borili za terorističke organizacije; potvrđuje da bi se, iako se u određenim slučajevima može provoditi kazneni progon, radi sprečavanja radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma, onemogućivanja putovanja europskih i drugih stranih boraca i postupanja s povratnicima trebale primjenjivati druge mjere; poziva države članice i Komisiju da izrade najbolje prakse zasnovane na onima država članica koje su donijele uspješne strategije, akcijske planove i programe na tom području;

Borba protiv glavnih uzroka terorizma i radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma:

5.  ističe da je za odgovor na prijetnju koju predstavlja terorizam općenito potrebna protuteroristička strategija utemeljena na višeslojnom pristupu u okviru koje se sveobuhvatno razmatraju uzroci radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma, kao što je razvijanje socijalne kohezije, uključivosti, političke i vjerske tolerancije te izbjegavanje getoizacije, analiziranje internetskog poticanja na izvršenje terorističkih djela i pronalaženje protuteža za njega, sprečavanje odlazaka u cilju pridruživanja terorističkim organizacijama, sprečavanje i iskorjenjivanje novačenja i sudjelovanja u oružanim sukobima, zaustavljanje financijske potpore terorističkim organizacijama i pojedincima koji im se žele pridružiti, po potrebi jamčenje strogog kaznenog gonjenja te pružanje odgovarajućih alata tijelima nadležnima za provedbu zakona kako bi ona mogla obavljati svoje dužnosti uz puno poštovanje temeljnih prava;

6.  poziva države članice da ulažu u programe kojima se uklanjaju glavni uzroci radikalizacije, uključujući obrazovne programe kojima se potiče integracija, društveno zajedništvo, dijalog, sudjelovanje, jednakost, tolerancija i razumijevanje među različitim kulturama i religijama te programe za rehabilitaciju;

7.  s dubokom zabrinutošću upozorava na pojavu radikalizacije u zatvorima i potiče države članice na razmjenu najbolje prakse o tom pitanju; traži da se posveti posebna pažnja uvjetima u zatvorima i pritvorima s ciljanim mjerama suzbijanja radikalizacije u takvom okruženju; poziva države članice da ulože veće napore u poboljšanje administrativnih sustava zatvora kako bi se omogućilo lakše otkrivanje zatvorenika koji su uključeni u pripremu terorističkih činova, nadziralo i sprečavalo postupke radikalizacije i uspostavilo posebne programe za odustajanje od borbe, rehabilitaciju i deradikalizaciju;

8.  ističe hitnu potrebu za jačanjem prevencije radikalizacije i poticanjem programa deradikalizacije na način da se zajednice i civilno društvo na nacionalnoj i lokalnoj razini osnaže i da surađuju kako bi se zaustavilo širenje ekstremističkih ideologija; poziva Komisiju da ojača Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) koja ujedinjuje sve aktere uključene u razvoj kampanja protiv radikalizacije, uspostavljanje struktura za deradikalizaciju i postupaka za povratak stranih boraca, te da se izravno suprotstavi ekstremističkim ideologijama pružanjem pozitivnih alternativa;

9.  podržava usvajanje europske strategije za suzbijanje terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja putem interneta na osnovi postignutih napora i poduzetih inicijativa na međuvladinoj i dobrovoljnoj osnovi u cilju daljnjeg dijeljenja najboljih praksi i učinkovitih metoda u tom području;

10.  poziva na usvajanje preporuke Vijeća o nacionalnim strategijama za prevenciju radikalizacije čime bi se razmotrio cijeli niz faktora koji uzrokuju radikalizaciju te dale preporuke državama članicama o osnivanju programa za odustajanje od borbe, rehabilitaciju i deradikalizaciju;

Provedba i revizija postojećih mjera izvršavanja zakona:

11.  poziva države članice da na najbolji način iskoriste postojeće platforme, baze podataka i sustave upozorenja na europskoj razini, kao što su Schengenski informacijski sustav (SIS) i Sustav naprednog obavještavanja o putnicima (APIS);

12.  ističe da je slobodno kretanje unutar Schengenskog prostora jedna od najvažnijih sloboda Europske unije te stoga odbacuje bilo kakve prijedloge za obustavu schengenskog sustava i potiče države članice da umjesto toga postrože postojeće propise koji već uključuju mogućnost privremenog uvođenja pregleda dokumenata te da se bolje koriste sustavom SIS II; primjećuje da se već danas mogu provoditi ciljane provjere pojedinaca koji prelaze vanjske granice;

13.  obvezuje se da će raditi na tome da se direktiva EU-a o evidenciji podataka o putnicima (PNR) donese do kraja godine; stoga potiče Komisiju da iznese učinke presude Suda Europske unije o Direktivi(5) o zadržavanju podataka i njezinu mogućem utjecaju na direktivu EU-a o evidenciji podataka o putnicima; potiče Vijeće da ostvari napredak u pogledu paketa o zadržavanju podataka kako bi se paralelno mogli održati trijalozi o direktivi EU-a o evidenciji podataka o putnicima i paketu o zadržavanju podataka, potiče Komisiju da pozove neovisne stručnjake iz zajednica tijela nadležnih za provedbu zakona, sigurnosnih i obavještajnih službi te predstavnika Radne skupine za zaštitu podataka iz članka 29. da iznesu svoja gledišta i načela, u kontekstu potrebe za sigurnosti, o nužnosti i proporcionalnosti evidencije podataka o putnicima;

14.  poziva Komisiju da hitno ocijeni sadašnje instrumente i da to ubuduće čini redovno te da provede odgovarajuću ocjenu preostalih nedostataka u borbi protiv terorizma pri čemu bi Europsko vijeće trebalo redovito ocjenjivati prijetnje s kojima se suočava Unija kako bi se Uniji i njezinim državama članicama omogućilo učinkovito djelovanje; poziva Komisiju i Vijeće da podrže novi plan za borbu protiv terorizma u kojem će se dati učinkovit odgovor na postojeće prijetnje i svima jamčiti učinkovita sigurnosna zaštita istovremeno jamčeći prava i slobode koji čine temeljna načela Europske unije;

15.  ističe da obuhvaćanje politika za pružanje zaštite i potpore žrtvama i njihovim obiteljima mora biti temeljna odrednica borbe protiv terorizma; poziva stoga sve države članice da pravilno primjenjuju Direktivu 2012/29/EU od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela;

16.  smatra da bi suzbijanje nezakonite trgovine vatrenim oružjem trebalo biti prioritet EU-a u borbi protiv teškog i organiziranog međunarodnog kriminala; posebno smatra da treba dodatno ojačati suradnju u području mehanizama razmjene informacija te sljedivosti i uništavanja zabranjenog oružja; poziva Komisiju da pod hitno razmotri postojeće propise EU-a o kretanju nezakonitog vatrenog oružja, eksplozivnim napravama i trgovini oružjem povezanima s organiziranim kriminalom;

17.  pozdravlja nadolazeće usvajanje unaprijeđenog zakonodavnog okvira na europskoj razini za borbu protiv pranja novca, što predstavlja odlučan korak koji se mora usvojiti na svim razinama kako bi se zajamčila njegova učinkovitost te time riješilo pitanje značajnog izvora financiranja terorističkih organizacija;

18.  poziva države članice da ojačaju međusobnu pravosudnu suradnju na temelju dostupnih instrumenata EU-a kao što su Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), europski uhidbeni nalog i europski istražni nalog;

Unutarnja sigurnost EU-a, provedba zakona EU-a i mogućnosti agencija:

19.  poziva sve države članice da spriječe kretanje osoba koje se sumnjiči u vezi s terorizmom jačanjem kontrola na vanjskim granicama, sustavnijim i djelotvornijim provjerama putnih isprava, borbom protiv nezakonite trgovine oružjem i nezakonitog korištenja tuđim identitetom te utvrđivanjem rizičnih područja;

20.  sa zabrinutošću primjećuje da se terorističke organizacije u svrhu komunikacije, planiranja napada i širenja propagande pojačano koriste internetom i komunikacijskim tehnologijama; zahtijeva da poduzeća mrežne industrije i društvenih mreža surađuju s vladama, tijelima nadležnima za provedbu zakona i civilnim društvom na rješavanju tog problema, istovremeno čineći sve što je potrebno da se u svakom trenutku poštuju opća načela slobode govora i privatnosti; naglašava da mjere kojima se ograničavaju uporaba i širenje podataka na internetu za potrebe borbe protiv terorizma moraju biti nužne i razmjerne;

21.  ponavlja da svi postupci prikupljanja i razmjene podataka, uključujući postupke koje provode agencije EU-a kao što je Europol, moraju biti u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom te utemeljeni na usklađenom okviru za zaštitu podataka kojim se na razini EU-a osiguravaju pravno obvezujući standardi zaštite osobnih podataka;

22.  zdušno potiče bolju razmjenu informacija između tijela za provedbu zakona u državama članicama i agencija EU-a; također naglašava potrebu za poboljšanjem, jačanjem i ubrzavanjem razmjene informacija u provedbi zakona na svjetskoj razini; poziva na djelotvorniju operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja primjenom postojećih korisnih instrumenata kao što su zajednički istražni timovi, programi praćenja financiranja terorista i sporazumi o evidenciji podataka o putnicima (PNR), kao i bržom i učinkovitijom razmjenom relevantnih podataka i informacija, u skladu s odgovarajućim mjerama za zaštitu podataka i privatnosti;

23.  poziva Komisiju i Vijeće da provedu opsežno ocjenjivanje protuterorističkih mjera EU-a i mjera povezanih s njima, posebno u pogledu njihova unošenja u zakonodavstvo i provedbe u praksi u državama članicama te s obzirom na stupanj suradnje država članica s agencijama EU-a u tom području, osobito s Europolom i Eurojustom, kao i da provedu odgovarajuću procjenu preostalih nedostataka, primjenjujući pritom postupak predviđen člankom 70. UFEU-a, te da taj postupak procjene uključe u europski program sigurnosti;

24.  ističe potrebu da se europske agencije i nacionalna tijela nadležna za provedbu zakona bore protiv glavnih izvora prihoda terorističkih organizacija, uključujući i pranje novca, trgovinu ljudima i nezakonitu trgovinu oružjem; u tom smislu traži punu provedbu zakonodavstva EU-a u tom području u cilju ostvarenja koordiniranog pristupa na razini EU-a; napominje da države članice Europolu i Eurojustu prosljeđuju samo 50 % informacija o terorizmu i organiziranom kriminalu;

25.  poziva države članice da bolje iskoriste jedinstvene mogućnosti Europola tako što će zajamčiti da njihove nacionalne jedinice Europolu pruže relevantne informacije na sustavniji i rutiniraniji način; nadalje podupire stvaranje europske protuterorističke platforme u sklopu Europola kako bi se maksimalno iskoristile njegove operativne i tehničke mogućnosti te mogućnosti razmjene obavještajnih podataka;

26.  ističe potrebu da se ažuriranjem okvirne odluke 2008/919/PUP poveća djelotvornost i koordinacija reakcije kaznenog pravosuđa preko Eurojusta, da se uskladi kriminalizacija kaznenih djela povezanih sa stranim borcima diljem EU-a kako bi se pružio pravni okvir te da se olakša prekogranična suradnja u cilju izbjegavanja propusta u kaznenom gonjenju i da se odgovori na praktične i pravne izazove u prikupljanju dokaza i prihvatljivosti dokaza u slučajevima povezanima s terorizmom;

27.  poziva na čvrst demokratski i pravosudni nadzor nad protuterorističkim politikama i obavještajnim radom unutar EU-a, što podrazumijeva potpuno nezavisan demokratski nadzor, te ustraje u tome da bi sigurnosna suradnja trebala biti strogo u skladu s međunarodnim pravom;

Usvajanje vanjskopolitičke strategije EU-a za borbu protiv međunarodnog terorizma:

28.  poziva EU da aktivno promiče globalno partnerstvo protiv terorizma i da usko surađuje s regionalnim akterima kao što su Afrička unija, Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva i Arapska liga, a osobito sa zemljama u susjedstvu Sirije i Iraka i zemljama koje su dramatično pogođene sukobom, kao što su Jordan, Libanon i Turska, te s UN-om i osobito njegovim Odborom za borbu protiv terorizma; u tom smislu poziva na jačanje dijaloga među stručnjacima za razvoj i sigurnost između EU-a i tih zemalja;

29.  posebno naglašava da Europska unija, njezine države članice i partnerske zemlje svoju strategiju borbe protiv međunarodnog terorizma trebaju temeljiti na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava; nadalje naglašava da bi vanjsko djelovanje Unije u borbi protiv međunarodnog terorizma prvenstveno trebalo biti usmjereno na sprečavanje, suzbijanje i progon terorizma;

30.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (EEAS) da usvoji vanjskopolitičku strategiju EU-a za borbu protiv međunarodnog terorizma kako bi se uklonili uzroci međunarodnog terorizma i kako bi se protuterorizam potvrdio kao sastavni dio politike; poziva Komisiju i EEAS da razviju protuterorističku strategiju suradnje s trećim zemljama istovremeno jamčeći poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava;

31.  poziva Europsku uniju da revidira svoju strategiju u odnosu na južno Sredozemlje kao dio revizije Europske politike susjedstva koja je u tijeku te da se usredotoči na potporu onim zemljama i akterima koji su istinski privrženi zajedničkim vrijednostima i reformama;

32.  naglašava da je potrebno usredotočiti se na sprečavanje i suzbijanje radikalizacije u akcijskim planovima i političkim dijalozima između EU-a i njegovih partnerskih zemalja, između ostalog povećanjem međunarodne suradnje, korištenjem postojećim programima i kapacitetima te surađivanjem s akterima civilnoga društva u zemljama od interesa u vezi sa suzbijanjem terorističke i radikalne propagande koja se širi preko interneta i drugih sredstava komunikacije;

33.  ističe da sveobuhvatna strategija EU-a o mjerama protiv terorizma mora također u potpunosti iskoristiti svoju vanjsku politiku i politiku razvoja u cilju borbe protiv siromaštva, diskriminacije i marginalizacije, borbe protiv korupcije i promicanja dobrog upravljanja te sprečavanja i rješavanja sukoba jer sve to doprinosi marginalizaciji pojedinih skupina i sektora društva te ih stoga čini izloženijima propagandi ekstremističkih skupina;

o
o   o

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i parlamentima država članica.

(1) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 45.
(2) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 119.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0384.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0102.
(5) Direktiva 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka dobivenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža i o izmjeni Direktive 2002/58/EZ (SL L 105, 13.4.2006., str. 54.).


Obnova mandata Foruma o upravljanju internetom
PDF 237kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o obnovi mandata Foruma za upravljanje internetom (2015/2526(RSP))
P8_TA(2015)0033RC-B8-0099/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2005. o informacijskom društvu(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2006. o europskom informacijskom društvu za rast i zapošljavanje(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2008. o drugom Forumu za upravljanje internetom(3),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o načelima i Plan djelovanja sa Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) koji su doneseni 12. prosinca 2003. u Ženevi,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Na putu prema globalnom partnerstvu u informacijskom društvu: primjena ženevskih načela u praksi” (COM(2004)0480),

–  uzimajući u obzir dokument o predanosti stvaranju informacijskog društva i Program za informacijsko društvo usvojene u Tunisu 18. studenog 2005.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije donesenu nakon WSIS-a 2006. (COM(2006)0181),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o upravljanju internetom: sljedeći koraci(4),

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka s više dionika NETmundial objavljenu 24. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Politika interneta i upravljanje internetom – uloga Europe u oblikovanju budućnosti upravljanja internetom”(COM(2014)0072),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu izaslanstva EU-a na Forumu za upravljanje internetom održanom 2. – 5. rujna 2014. u Istanbulu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je cilj Foruma za upravljanje internetom (IGF) ispuniti svoj mandat dodijeljen na Svjetskom sastanku na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) u pogledu sazivanja foruma radi vođenja demokratskog, transparentnog, političkog dijaloga koji će uključivati više dionika;

B.  budući da je glavna uloga i funkcija IGF-a rasprava o širokom nizu pitanja u vezi s upravljanjem internetom i po potrebi davanje preporuka međunarodnoj zajednici;

C.  budući da je Opća skupština UN-a 20. prosinca 2010. odlučila produljiti mandat IGF-a za još pet godina;

D.  budući da će se na Općoj skupštini UN-a 2015. održati rasprava i donijeti odluka o daljnjem produljenju mandata IGF-a;

E.  budući da je Parlament 2005. na WSIS poslao ad hoc izaslanstvo, što od tada čini za svaki godišnji sastanak IGF-a;

F.  budući da su ad hoc izaslanstva Parlamenta odigrala središnju ulogu u pogledu promicanja europskih vrijednosti i interakcije s organizacijama civilnog društva i predstavnicima nacionalnih parlamenata prisutnim na tim događajima, u suradnji s državama članicama i Komisijom;

G.  budući da su glavni prioriteti Europske unije tijekom devetog IGF-a održanog u rujnu 2014. s glavnom temom „Povezivanje kontinenata za bolje upravljanje internetom uz sudjelovanje više dionika” bili sljedeći: širenje pristupa internetu na globalnoj razini; održavanje interneta kao globalnog, otvorenog i zajedničkog resursa; nediskriminirajući pristup znanju; veća odgovornost i transparentnost u okviru modela upravljanja internetom s više dionika; odbacivanje ideje o internetu pod državnom kontrolom; i spoznaja da se o našim temeljnim slobodama i ljudskim pravima ne smije pregovarati i da oni moraju biti zaštićeni na internetu;

H.  budući da su 27. studenog 2014. ministri prometa, telekomunikacija i energetike EU-a odobrili zaključke Vijeća u kojima se ističe važnost usklađenog europskog stajališta o upravljanju internetom i potpore jačanju IGF-a kao platforme s više dionika;

I.  budući da je u ožujku 2014. Nacionalna uprava za telekomunikacijsku i informacijsku tehnologiju Ministarstva trgovine SAD-a (NTIA) objavila da funkcije nazora nad internetom koje provodi Tijelo za dodjelu mrežnih brojeva na internetu (IANA) namjerava prenijeti na svjetsku zajednicu više dionika prije isteka trenutnog ugovora između NTIA-e i Internetske korporacije za dodijeljene nazive i brojeve (ICANN) u rujnu 2015.; budući da na vrijeme treba pronaći uravnoteženo rješenje tog prijenosa čiji bi rezultat trebao biti sustav koji nije podložan neovlaštenom preuzimanju i manipuliranju, čime se također i dalje jamči stabilan internet;

J.  budući da je u travnju 2014. na sastanku NETmundial s više dionika na svjetskoj razini o budućnosti upravljanja internetom utvrđen skup načela za upravljanje internetom i plan budućeg razvoja internetskog ekosustava;

K.  budući da se predviđa da će rast povezan s internetskim gospodarstvom iznositi gotovo 11 % u EU-u uz očekivani porast doprinosa BDP-u s 3,8 % 2010. na 5,7 % 2016.;

L.  budući da je internet temeljni stup digitalnog jedinstvenog tržišta i da potiče među ostalim inovacije, rast, trgovinu, demokraciju, kulturnu raznolikost i ljudska prava;

M.  budući da bi se na otvorenom internetu trebala primjenjivati sva prava i slobode koje ljudi imaju izvan interneta;

1.  poziva Opću skupštinu UN-a da obnovi mandat IGF- te osnaži njegove resurse i model upravljanja internetom s više dionika;

2.  smatra da je, iako IGF neće usvojiti službene zaključke, odgovornost Europske unije da podrži taj proces i da poveća učinak tih razmjena mišljenja u političkim raspravama jer se time pruža pozitivan i konkretan kontekst za oblikovanje budućnosti interneta na temelju pristupa koji uključuje više dionika;

3.  poziva države članice i institucije EU-a o kojima je riječ da zadrže IGF visoko na popisu prioriteta te da nastave s potporom IGF-u i njegovom tajništvu te s doprinosom razvoju učinkovite i neovisne organizacije koja može ispuniti svoj mandat te modelu upravljanja internetom koji se razvija;

4.  naglašava da bi Parlament trebao nastaviti sudjelovati na budućim sastancima IGF-a s brojčano snažnim izaslanstvom kako bi učinkovito pridonio oblikovanju pristupa EU-a upravljanju internetom zajedno s državama članicama i Komisijom;

5.  naglašava potrebu za poboljšanjem pristupa internetu u cijelom svijetu; ističe da bi IGF trebao povećati uključivanje svih dionika;

6.  ističe da je snažno predan modelu upravljanja internetom s više dionika; poziva države članice, Komisiju i sve relevantne dionike da dodatno ojačaju održivost ovog modela povećanjem uključivosti, transparentnosti i odgovornosti sudionika i postupaka na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini;

7.  naglašava važnost dovršetka globalizacije temeljnih funkcija interneta i internetskih organizacija; pozdravlja obvezu koju je u ožujka 2014. preuzela vlada SAD-a o prijenosu vodstva nad funkcijama IANA-e; naglašava važnost pune odgovornosti i transparentnosti ICANN-a;

8.  ističe da postoji čvrst rok za zaključivanje pregovora o funkcijama IANA-a kojima će se osigurati dugoročno rješenje za stabilnost i sigurnost interneta, s obzirom na to da u rujnu 2015. ističe postojeći sporazum između ICANN-a i vlade SAD-a o nadzoru nad funkcijama IANA-a;

9.  poziva države članice i Komisiju da ulože više napora u podupiranje zaključenja ovog novog pravovremenog sporazuma;

10.  poziva dotične institucije EU-a da predlože EU kao prvog međunarodnog partnera ICANN-u u pogledu funkcija IANA-e, uključujući ulogu ravnopravnu onoj SAD-a i drugih država u potvrđivanju obveza koje trenutno reguliraju usluge IANA-e; smatra to važnim korakom u osiguranju potpune neutralnosti ICANN-a;

11.  naglašava da je već moguće izvući pouku iz konstruktivnih razmjena mišljenja dosad održanih u okviru IGF-a i da se na temelju toga može djelovati, posebno u pogledu regulatornih aspekata elektroničke komunikacije te pitanja sigurnosti podataka i privatnosti; smatra da su potrebni dodatni razgovori s IGF-om u vezi s pitanjima povezanim s računalnom sigurnošću i računalnim kriminalom, od rješenja za poboljšanje sigurnosti ključnih infrastruktura do davanja odgovarajućih alata za sigurnu komunikaciju pojedincima i malim poduzećima, posebno e-autentikaciju i šifriranje; ističe da je potrebno osigurati otvoren i nezavisan internet kao globalni zajednički resurs te nediskriminirajući pristup znanju u budućnosti na temelju inicijativa i potreba dionika kao i slobodu izražavanja;

12.  ističe da je od ključne važnosti nastaviti s nastojanjima da se osigura pravna zaštita neutralnosti mreže što je neophodan preduvjet za zaštitu slobode informiranja i izražavanja, poticanje rasta i otvaranja radnih mjesta razvojem inovacija i poslovnih prilika povezanih s internetom te promicanje i zaštitu kulturne i jezične raznolikosti;

13.  ističe da se o temeljnim slobodama i ljudskim pravima ne smije pregovarati i da oni moraju biti zaštićeni na internetu i izvan njega; žali zbog činjenice što neke države cenzurom i drugim ograničenjima pokušavaju ograničiti globalnu povezanost svojih građana; snažno odbacuje ideju o državnoj kontroli interneta i njegovom masovnom nadziranju;

14.  naglašava gospodarsku i društvenu važnost prava na privatnost na internetu i kontrole korisnika nad vlastitim osobnim podacima; smatra da su ta prava od temeljne važnosti za demokraciju, otvoren i neutralan internet i jednake uvjete za poduzeća na internetu;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, državama članicama i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 133 E, 8.6.2006., str. 140.
(2) SL C 291 E, 30.11.2006., str. 133.
(3) SL C 41 E, 19.2.2009., str. 80.
(4) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 33.


Označivanje zemlje podrijetla mesa u prerađenoj hrani
PDF 228kWORD 71k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o označivanju zemlje podrijetla mesa u prerađenoj hrani (2014/2875(RSP))
P8_TA(2015)0034B8-0097/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004(1) („Uredba o informiranju potrošača o hrani”), a posebno njezin članak 26. stavke 6. i 7.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. prosinca 2013. o obveznom navođenju zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak (COM(2013)0755) i pripadajući radni dokument službi Komisije od 17. prosinca 2013. pod nazivom „Označivanje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak: stajalište potrošača, izvedivost mogućih scenarija i učinci” (SWD(2013)0437),

–  uzimajući u obzir provedbenu Uredbu Komisije (EU) br. 1337/2013 od 13. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu navođenja zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla za svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2014. o navedenoj provedbenoj Uredbi Komisije od 13. prosinca 2013.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o prehrambenoj krizi, prijevari u prehrambenom lancu i njegovoj kontroli(4),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o označivanju zemlje podrijetla mesa u prerađenoj hrani (O-000091/2014 – B8-0101/2015),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se člankom 26. stavkom 6. Uredbe o informiranju potrošača o hrani zahtijeva da Komisija do 13. prosinca 2013. Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće o obveznom navođenju zemlje ili mjesta podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak;

B.  budući da se u članku 26. stavku 7. gore navedene uredbe navodi da se u izvješću mora, između ostalog, voditi računa o potrebi informiranja potrošača, izvedivosti obveznog navođenja države ili mjesta podrijetla te analizi troškova i koristi uvođenja takvih mjera; budući da se u njemu dalje navodi da se izvješću mogu priložiti prijedlozi za izmjenu odgovarajućih odredaba zakonodavstva EU-a;

C.  budući da je Komisija 17. prosinca 2013. objavila izvješće o obveznom navođenju zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak i pripadajući radni dokument službi Komisije pod nazivom „Označivanje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak: stajalište potrošača, izvedivost mogućih scenarija i učinci”;

D.  budući da se procjenjuje da se, ovisno o državi članici, 30 % do 50 % ukupne količine zaklanog mesa prerađuje u mesne sastojke za hranu, većinom u mljeveno meso, mesne pripravke i mesne proizvode;

E.  budući da Komisija još uvijek nije predstavila nijedan zakonodavni prijedlog u vezi s time te da zaključuje da će daljnje odgovarajuće korake poduzeti nakon rasprava u Parlamentu i Vijeću;

F.  budući da prema navedenom izvješću Komisije o obveznom navođenju zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak postojeći sustavi sljedivosti u EU-u nisu dostatni za prenošenje podataka o podrijetlu u prehrambenom lancu;

G.  budući da je u članku 26. stavku 2. Uredbe o informiranju potrošača utvrđeno da je navođenje zemlje podrijetla ili mjesta podrijetla obvezno ako bi izostavljanje toga podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu stvarne zemlje ili mjesta podrijetla hrane, a posebno ako bi informacije koje prate hranu ili čitava etiketa ukazivale na to da hrana potječe iz druge zemlje ili mjesta podrijetla;

H.  budući da iz ocjene učinka, koja je bila podloga Uredbe o informiranju potrošača, proizlazi da je podrijetlo mesa glavni razlog zabrinutosti potrošača diljem EU-a(5);

I.  budući da je prema istraživanju koje je Konzorcij za ocjenjivanje hranidbenog lanca 2013. godine proveo među potrošačima najveći interes među različitim skupinama hrane obuhvaćenima istraživanjem iskazan za označivanje hrane koja se temelji na mesu; budući da na temelju ciljanog ispitivanja različitih vrsta prerađenih proizvoda koji se temelje na mesu rezultati istraživanja pokazuju da više od 90 % ispitanih potrošača smatra da je označivanje podrijetla važno;

1.  napominje da je u Europskoj uniji obavezno navođenje podrijetla za neprerađeno goveđe meso i proizvode od goveđeg mesa, što je posljedica krize povezane s goveđom spongiformnom encefalopatijom (BSE)(6) te da su pravila EU-a za označivanje goveđeg mesa na snazi od 1. siječnja 2002.; napominje da ti zahtjevi za označivanje već uključuju mjesto rođenja, uzgoja i klanja;

2.  smatra da su navedeni zahtjevi koji se primjenjuju na neprerađeno goveđe meso i proizvode od goveđeg mesa povećali očekivanja potrošača u pogledu informiranja o podrijetlu drugih vrsta svježeg mesa čija je konzumacija rasprostranjena u EU-u te mesa koje se koristi kao sastojak u prerađenoj hrani;

3.  napominje da se u uvodnoj izjavi 31. Uredbe o informiranju potrošača o hrani ističe činjenica da je podrijetlo mesa glavni razlog zabrinutosti potrošača, koji stoga očekuju da ih se na odgovarajući način informira o zemlji podrijetla mesa; dodatno ističe da se uvodnom izjavom 31. određuje da bi u zahtjevima za obvezno označivanje trebalo voditi računa o načelu razmjernosti i administrativnom opterećenju za subjekte u poslovanju s hranom i za provedbena tijela;

4.  ističe da su 90 % poduzeća iz sektora prerade mesa MSP-ovi; naglašava posebnu ulogu koju MSP-ovi imaju u stvaranju rasta i otvaranju radnih mjesta, njihov doprinos konkurentnosti europskog gospodarstva te njihovu posvećenost sigurnoj i kvalitetnoj hrani; vjeruje da je stvaranje jednakih mogućnosti za dionike u sektoru ključno;

5.  ponovno izražava svoju zabrinutost zbog mogućeg utjecaja prijevara s hranom na sigurnost hrane, zdravlje potrošača, njihovo povjerenje, funkcioniranje prehrambenog lanca i stabilnost cijena u poljoprivredi te naglašava važnost rješavanja problema prijevara s hranom kao prioritetnog pitanja, a time i brzog vraćanja povjerenja europskih potrošača;

6.  smatra da označivanje zemlje ili mjesta podrijetla mesa i mesnih proizvoda nije samo po sebi dovoljno da spriječi prijevaru, ali da strogi sustav sljedivosti doprinosi otkrivanju mogućih povreda pravila i poduzimanju mjera protiv njih; napominje da su nedavni skandali u vezi s hranom, uključujući prijevaru u kojoj je konjsko meso upotrebljavano umjesto goveđeg, ukazali na želju potrošača za strožim pravilima o sljedivosti i informiranju; ističe da bi donošenjem strožih pravila o sljedivosti nadležna tijela također mogla učinkovitije istraživati slučajeve prijevara povezanih s hranom;

7.  naglašava važnost razmatranja konjskog mesa u kontekstu mesa koje se koristi kao sastojak u prerađenoj hrani, uz govedinu i meso svinja, ovaca, koza i peradi, jer predstavlja značajan udio mesa u prerađenoj hrani;

8.  nadalje ističe da Komisija u svojem izvješću navodi da više od 90 % ispitanih potrošača smatra označivanje podrijetla mesa na prerađenim prehrambenim proizvodima važnim(7); napominje da je to jedan od nekoliko čimbenika koji mogu utjecati na ponašanje potrošača;

9.  smatra da će označivanje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani omogućiti bolju sljedivost u lancu opskrbe hranom, stvoriti stabilnije veze između dobavljača i prerađivača mesa i povećati pažnju subjekata u poslovanju s hranom prilikom odabira njihovih dobavljača i proizvoda;

10.  smatra da se pri označivanju hrane mora uzeti u obzir da potrošačima podaci budu transparentni i čitki te pritom omogućiti gospodarsku održivost rada europskih poduzeća u uvjetima prihvatljivim za kupovnu moć potrošača;

11.  ističe da se u pogledu utjecaja na cijene rezultati istraživanja koje je provela francuska organizacija potrošača znatno razlikuju od rezultata iz izvješća Komisije o troškovima uvođenja označivanja zemlje podrijetla; preporučuje daljnje ispitivanje tog pitanja kako bi se dobila jasnija slika o mogućim cjenovnim učincima, pod uvjetom da se takvo ispitivanje provede u suradnji s organizacijama potrošača i da ne dovede do odgađanja zakonodavnih prijedloga;

12.  napominje da će označivanje države podrijetla od travnja 2015. biti obvezno za neprerađeno meso svinja, ovaca, koza i peradi; budući da se to mora uzeti u obzir prilikom procjene troškova navođenja podataka o podrijetlu za te vrste mesa kada se koriste kao sastojak;

13.  napominje da trenutačni dobrovoljni podaci o podrijetlu mogu zavarati potrošače;

14.  poziva Komisiju da provede pregled takvih programa dobrovoljnog označivanja podrijetla i predloži jasna, dosljedna, usklađena i provediva pravila za proizvođače koji odluče dobrovoljno označivati podrijetlo;

15.  nadalje napominje da je istraživanje koje je provela europska organizacija potrošača (BEUC), koja obuhvaća neke države članice, pokazalo da potrošačima ne bi bilo prihvatljivo da za označivanje proizvoda bude dovoljno navesti jesu li iz EU-a ili izvan EU-a, usprkos tome što bi taj pristup bio jeftiniji, kao što je navedeno u izvješću Komisije(8);

16.  smatra da bi Komisija trebala dodatno istražiti već prilično raširenu praksu nekih europskih prodavača i proizvođača u pogledu označivanja podrijetla mesa u prerađenoj hrani i potom izvijestiti o svojim zaključcima;

17.  ponovno poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi sprečavanje prijevara s hranom i borba protiv tih prijevara postali sastavni dio politike EU-a te da riješi strukturne probleme unutar cijelog prehrambenog lanca, posebice jačanjem nadzora i uvođenjem novih mjera nadzora;

18.  potiče Komisiju da donese provedbeni akt o primjeni članka 26. stavka 3. Uredbe o informiranju potrošača o hrani koji se odnosi na navođenje zemlje podrijetla glavnih sastojaka ako se ona razlikuje od zemlje podrijetla prehrambenog proizvoda;

19.  potiče Komisiju da u skladu sa svojim izvješćem podnese zakonodavne prijedloge kojima bi označivanje podrijetla mesa u prerađenoj hrani postalo obvezno radi jamčenja veće transparentnosti u cijelom prehrambenom lancu i boljeg informiranja europskih potrošača te da pritom uzme u obzir svoje ocjene utjecaja i izbjegne prevelike troškove i pretjerano administrativno opterećenje;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
(2) SL L 335, 14.12.2013., str. 19.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0096.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0011.
(5) Vidi Radni dokument službi Komisije od 30. siječnja 2008. priložen prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani – Izvješće o ocjeni učinka o općenitim pitanjima označivanja hrane (SEC(2008)0092).
(6) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).
(7) COM(2013)0755, str. 7.
(8) http://www.beuc.org/publications/2013-00043-01-e.pdf


Rad Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a
PDF 244kWORD 91k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o radu Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a (2014/2154(INI))
P8_TA(2015)0035A8-0012/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, s jedne strane, i Europske zajednice te njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(1) (Sporazum iz Cotonoua), kako je prvi put izmijenjen u Luxembourgu 25. lipnja 2005.(2) te drugi put izmijenjen u Ouagadougouu 22. lipnja 2010.(3),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 13. lipnja 2013. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju sporazuma o drugoj izmjeni Sporazuma o partnerstvu između članica skupine afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000., kako je prvi put izmijenjen u Luxembourgu 25. lipnja 2005.(4),

–  uzimajući u obzir Poslovnik Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a koji je usvojen 3. travnja 2003.(5), a posljednji put revidiran u Addis Abebi, u Etiopiji 27. studenog 2013.(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 11. prosinca 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o pripremi višegodišnjeg financijskog okvira za financiranje suradnje EU-a s afričkim, karipskim i pacifičkim državama i prekomorskim zemljama i područjima za razdoblje 2014. – 2020. (11. europski razvojni fond)(9),

–  uzimajući u obzir svoje odluke od 3. travnja 2014. o davanju razrješnice za izvršenje proračuna Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2012.(10) i od 3. travnja 2014. o zaključenju poslovnih knjiga Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2012.(11) te svoju Rezoluciju od 3. travnja 2014. sa zapažanjima koja čine sastavni dio odluke o davanju razrješnice za izvršenje proračuna Osmog, Devetog i Desetog europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2012.(12),

–  uzimajući u obzir rezolucije koje je Zajednička parlamentarna skupština donijela 27. studenog 2013. o poštovanju vladavine prava i ulozi nepristranog i neovisnog pravosuđa, o suradnji jug – jug i trostranoj suradnji: mogućnosti i izazovi za države AKP-a, o društvenim i ekološkim učincima nomadskog stočarstva u državama AKP-a i o sigurnosti u regiji Velikih jezera,

–  uzimajući u obzir rezolucije koje je Zajednička parlamentarna skupština donijela 19. lipnja 2013. o opasnostima za demokraciju i političku stabilnost u zemljama AKP-a koje ponovno nastaju zbog vojnih udara i o ulozi međunarodne zajednice, o sporazumima o gospodarskom partnerstvu – sljedeći koraci, o ljudskim potencijalima za zdravstvo u zemljama AKP-a, o situaciji u Republici Gvineji i o situaciji u Srednjoafričkoj Republici,

–  uzimajući u obzir rezolucije koje je Zajednička parlamentarna skupština donijela 29. studenog 2012. o političkoj i humanitarnoj krizi u Somaliji: izazovi za Europsku uniju i skupinu AKP, o poduzetništvu koje se temelji na IKT-u i njegovu učinku na razvoj zemalja AKP-a i o važnosti pristupa energiji radi održivog gospodarskog razvoja i ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva,

–  uzimajući u obzir rezolucije koje je Zajednička parlamentarna skupština donijela 30. svibnja 2012. o političkom utjecaju sukoba u Libiji na susjedne zemlje AKP-a i države članice EU-a, o nestabilnosti cijena, funkcioniranju globalnih tržišta poljoprivrednih proizvoda i njihovu utjecaju na dostupnost hrane u zemljama AKP-a i o utjecaju rudarstva na društvo i okoliš u zemljama AKP-a,

–  uzimajući u obzir komunikaciju donesenu 19. srpnja 2013. u Abuji, u Nigeriji na zapadnoafričkoj regionalnoj sjednici Zajedničke parlamentarne skupštine(13),

–  uzimajući u obzir komunikaciju donesenu 16. veljače 2013. u Santo Domingu, u Dominikanskoj Republici na karipskoj regionalnoj sjednici Zajedničke parlamentarne skupštine(14),

–  uzimajući u obzir komunikaciju donesenu 20. srpnja 2012. u Apiji, u Samoi na pacifičkoj regionalnoj sjednici Zajedničke parlamentarne skupštine(15),

–  uzimajući u obzir komunikaciju donesenu 24. veljače 2012. u Lusaki, u Zambiji na južnoafričkoj regionalnoj sjednici Zajedničke parlamentarne skupštine(16),

–  uzimajući u obzir kodeks ponašanja za članove Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a koji sudjeluju u misijama promatranja izbora donesen 19. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 18. rujna 2000. kojom su zadani Milenijski razvojni ciljevi kao zajednički ciljevi međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu” (COM(2011)0637),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A8‑0012/2015),

A.  budući da Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a ima jedinstven status jer je jedina multilateralna, međuparlamentarna skupština osnovana na temelju međunarodnog sporazuma, Sporazuma iz Cotonoua;

B.  budući da se Zajednička parlamentarna skupština razvila u stvarnu parlamentarnu skupštinu nudeći priliku za otvorenu i iskrenu raspravu o ključnim pitanjima za razvojnu suradnju te znatno doprinosi ravnopravnom partnerstvu između zemalja AKP-a i EU-a;

C.  budući da je Sporazum iz Cotonoua između članica skupine država AKP-a i EU-a usmjeren k smanjenju i konačnom iskorjenjivanju siromaštva; budući da bi suradnja također trebala pridonijeti održivom gospodarskom razvoju, koji je temelj za trajni mir i sigurnost te demokratsku i političku stabilnost zemalja AKP-a;

D.  budući da su 2013. organizirane misije za prikupljanje informacija u Maliju, kako bi se bolje shvatila nestabilna situacija u zemlji, u Liberiji, kako bi se sudjelovalo u političkom dijalogu kako je predviđeno člankom 8. Sporazuma iz Cotonoua, te na Haitiju, kako bi se ispitao postupak obnove i politička situacija;

E.  budući da je, nakon što je Skupština usvojila Kodeks za svoje članove koji sudjeluju u promatranju izbora, nastala nova dinamika kojom se doprinosi dodanoj vrijednosti, na primjer zajedničkim misijama Zajedničke parlamentarne skupštine na predsjedničkim izborima u Maliju te parlamentarnim izborima i drugom krugu predsjedničkih izbora na Madagaskaru;

F.  budući da je revizijom Sporazuma o partnerstvu iz Cotonoua 2010. osnažena uloga Zajedničke parlamentarne skupštine i njezina regionalna dimenzija;

G.  budući da je potrebno zajamčiti potpunu uključenost Zajedničke parlamentarne skupštine u okviru političkog dijaloga koji se provodi u skladu s člankom 8. Sporazuma iz Cotonoua;

H.  budući da bi bilo važno potaknuti redoviti neformalni dijalog temeljen na ozbiljnoj analizi s različitim kategorijama mjerodavnih službenih i neslužbenih sudionika u kontaktima AKP-a i EU-a (Zajednička parlamentarna skupština, Vijeće AKP-a – EU-a, privatni sektor i dijalozi civilnog društva AKP-a i EU-a) te u drugim krugovima koji nemaju izravni interes na području AKP-a i EU-a;

I.   budući da su se od 2003. do 2013. gotovo sva zasjedanja Zajedničke parlamentarne skupštine u Europi u načelu održala u onoj državi koja je u tom trenutku predsjedala rotirajućim predsjedništvom Vijeća Europske unije; budući da rotirajuće predsjedništvo u tom pogledu mora poštovati obveze preuzete Sporazumom o partnerstvu iz Cotonoua;

J.  budući da brzi rast BRICS-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike) i drugih gospodarstava u usponu na globalnoj razini i u zemljama i regijama AKP-a ima sve veći utjecaj na skupinu AKP-a i trenutačno stanje odnosa AKP- a i EU-a;

K.  budući da se novim pravilima koja je donijelo Predsjedništvo Europskog parlamenta, a kojima se uređuju premještanja akreditiranih parlamentarnih asistenata, spomenutim asistentima više ne dopušta da pomažu zastupnicima tijekom plenarnih sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine, što znatno utječe na parlamentarni rad;

1.  pozdravlja činjenicu da Zajednička parlamentarna skupština, kao jedna od zajedničkih institucija proizašlih iz Sporazuma iz Cotonoua, nastavlja pružati okvir za otvoren, demokratski i sveobuhvatan dijalog između zastupnika u Europskom parlamentu i parlamentaraca iz zemalja AKP-a o provedbi tog Sporazuma, uključujući nadzor razvojne suradnje u okviru Europskog razvojnog fonda te sklapanje i provedbu sporazuma o ekonomskom partnerstvu; pozdravlja ulogu Zajedničke parlamentarne skupštine da služi kao forum na kojem se na iskren i otvoren način može raspravljati o teškim i kontroverznim temama; stoga poziva na to da se u budućem sporazumu, koji će zamijeniti Sporazum iz Cotonoua, izričito spomene nediskriminacija na temelju spolne orijentacije ili rodnog identiteta, kao što je Europski parlament zahtijevao u više navrata;

2.  naglašava potrebu za jačanjem političkog dijaloga te u vezi s tim naglašava ulogu Zajedničke parlamentarne skupštine u promicanju i obrani načela postavljenih u članku 9. Sporazuma iz Cotonoua, a posebno onih koja se odnose na vladavinu prava i dobro upravljanje;

3.  naglašava dodanu vrijednost održavanja sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine u državi članici EU-a koja predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća EU-a i vjeruje da načelo rotacije treba zadržati i u budućnosti; izražava zabrinutost zbog nepovoljnih okolnosti zbog kojih je tijekom irskog predsjedanja odlučeno da Irska neće biti domaćin 25. sjednice; no pohvaljuje dansku vladu zbog toga što je pristala biti domaćinom izuzetno uspješne 23. sjednice u Horsensu, gdje su uspostavljene kulturne i obrazovne poveznice između građana Horsensa i izaslanika AKP-a; žali zbog toga što neke države članice EU-a koje su predsjedale rotirajućim predsjedništvom Vijeća EU-a ili će njime predsjedati u budućnosti ne pokazuju zanimanje za ulogu domaćina sjednice Zajedničke parlamentarne skupštine; poziva svaku državu članicu EU-a koja predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća EU-a da se intenzivnije uključi u pripremu, organizaciju i ulogu domaćina sjednice Zajedničke parlamentarne skupštine;

4.  ističe važnost sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine, uključujući sjednice stalnih odbora, ali žali zbog toga što sudjelovanje članova iz EU-a i iz AKP-a često nije bilo ravnomjerno te je zabrinut zbog sve slabijeg sudjelovanja zastupnika u Europskom parlamentu, posebno tijekom sjednica na kojima se glasuje; napominje da je sudjelovanje u misijama bilo ravnomjernije, na primjer na regionalnim sastancima, te se nada da će se taj primjer ubuduće slijediti na sjednicama Zajedničke parlamentarne skupštine u Bruxellesu;

5.  podsjeća na obvezu koju je izrazila potpredsjednica/Visoka predstavnica na odlasku prema kojoj Vijeće EU-a treba biti zastupljeno na ministarskoj razini na sjednicama Skupštine te poziva buduću potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da poštuje tu obvezu;

6.  podsjeća na obvezu Vijeća AKP-a – EU-a da Skupštini podnese godišnje izvješće o primjeni Sporazuma iz Cotonoua koje treba obuhvatiti političke i društveno-gospodarske elemente te elemente utjecaja na okoliš, a ne samo biti zapisnik s održanih sjednica;

7.  podsjeća da, u skladu s člankom 14. revidiranog Sporazuma iz Cotonoua, zajedničke institucije trebaju nastojati osigurati koordinaciju, usklađenost i komplementarnost kao i učinkovit i uzajaman protok informacija; mišljenja je da bi, s obzirom na to da se predsjednik Europskog parlamenta poziva na sjednice Europskog vijeća, dvojica supredsjednika Zajedničke parlamentarne skupštine trebala dobiti priliku da sudjeluju u sjednicama Zajedničkog vijeća ministara AKP–EU; poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da i dalje unaprjeđuje postojeću suradnju i da se pobrine da Zajednička parlamentarna skupština bude pozvana na sljedeće Zajedničko vijeće;

8.  naglašava ključnu ulogu nacionalnih parlamenata zemalja AKP-a, lokalnih vlasti i nedržavnih aktera u pripremnoj fazi i praćenju strateških dokumenata za zemlje i regije te u praćenju provedbe Europskog razvojnog fonda; poziva Komisiju i vlade zemalja AKP-a da zajamče vlastito sudjelovanje tako što će parlamentima zemalja AKP-a pravovremeno dostaviti sve dostupne informacije i pomoći im u vršenju demokratskog nadzora, posebno izgradnjom kapaciteta;

9.  svjestan je rada radnih skupina Odbora za razvoj Europskog parlamenta na nadzoru procjene i praćenja programskih dokumenata zemalja i regija AKP-a u skladu s 11. europskim razvojnim fondom te traži da se uvede postupak izvješćivanja članova Zajedničke parlamentarne skupštine o ishodima toga procesa;

10.  čestita Predsjedništvu Zajedničke parlamentarne skupštine što je svoj rad proširilo i na aktivnosti koje nisu isključivo administrativne prirode te što svoje sastanke rabi i za političke rasprave uključivši u dnevni red sastanaka u Bruxellesu i Addis Abebi sadržajna pitanja od zajedničkog interesa, poput budućnosti odnosa AKP-a i EU-a nakon 2020.; poziva na to da s tom praksom nastavi i u budućnosti;

11.  poziva Predsjedništvo Zajedničke parlamentarne skupštine da poradi na jačanju strateške usmjerenosti radnog programa Skupštine te izbora izvješća njezinih stalnih odbora osiguravajući da su izvješća usko povezana sa strateškim ciljevima Zajedničke parlamentarne skupštine te da posebno doprinose pregovorima o razvojnom okviru nakon 2015. te odnosima EU-a i AKP-a nakon 2020. godine;

12.  ponavlja duboku zabrinutost zbog sve težeg političkog i humanitarnog stanja u nekoliko zemalja i regija AKP-a, uključujući unutarnje i vanjske posljedice tog stanja na različitim razinama, te izražava solidarnost sa zahvaćenim stanovništvom; poziva Zajedničku parlamentarnu skupštinu da nastavi pratiti stanje u zemljama AKP-a koje se nalaze u krizi i posveti veću pozornost nestabilnim državama te da pozove države AKP-a i EU-a da se zajedno bore protiv epidemije virusa ebole u zapadnoj Africi;

13.  pozdravlja to što Zajednička parlamentarna skupština sve više poprima parlamentarni i, u skladu s tim, politički značaj, a njezini su članovi sve aktivniji uza sve kvalitetnije rasprave, zahvaljujući čemu ona daje ključan doprinos partnerstvu AKP-a i EU-a; poziva Zajedničku parlamentarnu skupštinu da osnaži dijalog o ljudskim pravima u skladu s Deklaracijom o ljudskim pravima UN-a i Sporazumom iz Cotonoua te da taj dijalog uvrsti u svoj dnevni red kao redovnu točku;

14.  skreće pozornost na činjenicu da je rasprava o odnosima AKP-a i EU-a nakon 2020. i o budućnosti skupine zemalja AKP-a u tijeku i naglašava važnost uloge koju bi Zajednička parlamentarna skupština trebala imati u tom procesu; naglašava u tom smislu potrebu za sveobuhvatnim i osnaženim zajedničkim parlamentarnim nadzorom, bez obzira na konačni ishod; naglašava da bi se u budućem sporazumu koji će zamijeniti Sporazum iz Cotonoua trebala izričito spomenuti nediskriminacija na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, kao što je Europski parlament zahtijevao u više navrata;

15.  ponavlja da je iznimno zabrinut oko donošenja i rasprave o zakonodavstvu kojim se u nekim zemljama AKP-a dodatno kazneno progoni homoseksualnost; poziva Zajedničku parlamentarnu skupštinu da to pitanje uvrsti u dnevni red za svoje rasprave; poziva na jačanje načela prema kojem se o nekim odredbama koje se odnose na ljudska prava ne pregovara i na kazne u slučaju nepridržavanja tih odredbi, između ostaloga u pogledu diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije, rodnog identiteta i prema osobama koje imaju HIV/AIDS;

16.  smatra da bi rasprava o razdoblju nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua trebala biti prilika da se temeljito analizira neuspjeh i uspjeh trenutačnog sporazuma u pogledu održivog društveno-gospodarskog razvoja zemalja AKP-a; također smatra da bi svaka buduća razvojna i gospodarska suradnja AKP-a i EU-a te trgovinski i investicijski sporazumi trebali zajamčiti da nijedna zemlja AKP-a ne bude u još lošijoj poziciji;

17.  poziva Predsjedništvo Zajedničke parlamentarne skupštine da u okviru Zajedničke parlamentarne skupštine imenuje dva stalna suizvjestitelja za usklađenost politika u interesu razvoja, koji će blisko surađivati sa stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za političku usklađenost u interesu razvoja, te da podnese dvogodišnje izvješće o provedbi članka 12. revidiranog Sporazuma iz Cotonoua;

18.  smatra da bi u okviru sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a trebalo održavati sastanke s organizacijama civilnog društva aktivnima u pojedinim zemljama, s idejom dobivanja šire slike i iskorištavanja njihovih iskustava i aktivnosti uz naglašavanje najboljih praksi te radi stvaranja čvršćih veza s tim organizacijama;

19..  ustraje u tome da sporazumi o ekonomskom partnerstvu sa zemljama AKP-a trebaju služiti razvojnim ciljevima koji odražavaju i nacionalne i regionalne interese te potrebe stanovništva zemalja AKP-a kako bi se smanjilo siromaštvo, postigli milenijski razvojni ciljevi i zajamčilo poštovanje temeljnih ljudskih prava, uključujući društveno-gospodarska prava kao što je pravo na hranu ili pravo na pristup osnovnim javnim uslugama;

20.  poziva Zajedničku parlamentarnu skupštinu EU-a i AKP-a da razvije zajednički pristup u utvrđivanju budućeg razvojnog okvira nakon 2015.; potiče sudjelovanje članova Zajedničke parlamentarne skupštine u pregovorima o novim ciljevima održivog razvoja;

21.  pozdravlja činjenicu da su 2012. i 2013. održani uspješni regionalni sastanci kao što je predviđeno Sporazumom iz Cotonoua i Poslovnikom Zajedničke parlamentarne skupštine; potvrđuje da se na tim sastancima zaista razmjenjuju mišljenja o regionalnim pitanjima, uključujući sprječavanje i rješavanje sukoba, regionalnu integraciju i suradnju te pregovore o sporazumima o ekonomskom partnerstvu usklađenima s WTO-om; pohvaljuje organizatore uspješnih sastanaka u Nigeriji, Dominikanskoj Republici, Samoi i Zambiji;

22.  ističe važnost radionica koje se organiziraju tijekom sjednica Zajedničke parlamentarne skupštine, a kojima se dopunjuju plenarne rasprave; poziva Predsjedništvo, koje je nadležno za praćenje provedbe rezolucija i odluka koje je donijela Skupština, da unaprijedi svoju ulogu i da s predsjednikom i izvjestiteljem nadležnog odbora prati provedbu;

23.  pozdravlja sudjelovanje supredsjednika Zajedničke parlamentarne skupštine iz redova EP-a na neformalnim sastancima ministara za razvoj EU-a i na sedmom sastanku na vrhu šefova država i vlada AKP-a;

24.  poziva Komisiju da nastavi davati pisane odgovore prije usmenih pitanja koja se postavljaju na svakoj sjednici Skupštine;

25.  poziva države koje to još nisu učinile da ratificiraju revidirani Sporazum iz Cotonoua;

26.  pohvaljuje povjerenika Piebalgsa za predano sudjelovanje u radu Zajedničke parlamentarne skupštine te za visoku kvalitetu njegova doprinosa tom radu;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Vijeću AKP-a, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Predsjedništvu Zajedničke parlamentarne skupštine, vladama i parlamentima Danske, Surinama, Irske i Etiopije.

(1) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(2) SL L 287, 28.10.2005., str. 4.
(3) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0273.
(5) SL C 231, 26.9.2003., str. 68.
(6) SL C 64, 4.3.2014., str. 38.
(7) SL L 77, 15.3.2014., str. 44.
(8) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0571.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0076.
(10) SL L266, 5.9.2014., str. 145.
(11) SL L 266, 5.9.2014., str. 158.
(12) SL L 266, 5.9.2014., p. 147.
(13) APP 101.509.
(14) APP 101.351.
(15) http://www.europarl.europa.eu/intcoop/acp/2012_samoa/pdf/apia_communique_fin_en.pdf
(16) http://www.europarl.europa.eu/intcoop/acp/2012_lusaka/pdf/lusaka_communique_final_en.pdf

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti