Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2220(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0054/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0054/2015

Rasprave :

PV 19/05/2015 - 9
CRE 19/05/2015 - 9

Glasovanja :

PV 21/05/2015 - 7.4
CRE 21/05/2015 - 7.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0213

Usvojeni tekstovi
PDF 380kWORD 140k
Četvrtak, 21. svibnja 2015. - Strasbourg
Provedba zajedničke sigurnosne i obrambene politike
P8_TA(2015)0213A8-0054/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 21. svibnja 2015. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu) (2014/2220(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Europskom parlamentu),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (12094/2014), posebice dijelove koji se odnose na europsku sigurnosnu i obrambenu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 2. i 3. te glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21., 24. i 36.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. - 20. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke međuparlamentarne konferencije o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 4. travnja 2014. i 7. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir Europsku sigurnosnu strategiju pod nazivom „Sigurna Europa u boljem svijetu”, koju je Europsko vijeće donijelo 12. prosinca 2003., te izvješće o njezinoj provedbi pod nazivom „Pružanje sigurnosti u svijetu koji se mijenja” koje je potvrdilo Europsko vijeće 11. i 12. prosinca 2008.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenog 2013. i 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o napretku od 7. srpnja 2014. koje provodi potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te čelnica Europske obrambene agencije o provedbi zaključaka Europskog vijeća iz prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije o „sveobuhvatnom pristupu EU-a vanjskim sukobima i krizama” te povezane zaključke Vijeća od 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju o Strategiji kibernetičke sigurnosti Europske unije: Otvoren, siguran i zaštićen kibernetički prostor, te povezane zaključke Vijeća od 25. lipnja 2013., kao i okvir politike kibernetičke obrane EU-a usvojen 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir strategiju pomorske sigurnosti EU-a od 24. lipnja 2014. te akcijski plan strategije pomorske sigurnosti EU-a iz prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 24. lipnja 2014. o dogovorima Unije za provedbu klauzule solidarnosti,

–  uzimajući u obzir politički okvir za sustavnu i dugoročnu obrambenu suradnju usvojen 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2013. pod nazivom „Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti” (COM(2013)0542) i plan provedbe od 24. lipnja 2014. (COM(2014)0387),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice,(1)

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ,(2)

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, posebno one od 21. studenog 2013. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(3) i o tehnološkoj i industrijskoj bazi europskog obrambenog sektora i od 12. rujna 2013.(4) o pomorskoj dimenziji zajedničke sigurnosne i obrambene politike(5) te o vojnim strukturama EU-a: trenutačno stanje i izgledi za budućnost,(6)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o kibernetičkoj sigurnosti i obrani,(7)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. travnja 2014. o cjelovitom pristupu EU-a i njegovim posljedicama za koherentnost vanjskog djelovanja EU-a,(8)

–  uzimajući u obzir svoje preporuke potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji od 13. lipnja 2013. o Pregledu organizacije i djelovanja Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD)(9) 2013. te zaključke Vijeća o tom Pregledu za 2013. od 17. prosinca 2013.,(10)

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0054/2015),

Opći sigurnosni kontekst

1.  smatra da je sigurnosno stanje u EU-u i njegovu istočnom i južnom susjedstvu sve nestabilnije i nemirnije zbog velikog broja dugogodišnjih i novih sigurnosnih izazova; smatra da su sukob u istočnoj Ukrajini, sukobi u Siriji i Iraku kao i širenje terorističke organizacije IS, libijska kriza te teroristička prijetnja u Africi (ponajprije u Sahelu i Rogu Afrike) izravne prijetnje za sigurnost Unije; nadalje, smatra i da središnja uloga Amerike u azijsko-pacifičkoj regiji te posljedice financijske krize na proračune za obranu i kapacitete država članica samo ističu potrebu Unije i država članica da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu; naglašava da će EU na te nove sigurnosne izazove moći djelotvorno odgovoriti samo ako njegove strukture i države članice surađuju u okviru zajedničkih i istinski koordiniranih nastojanja u sklopu ZVSP-a/ZSOP-a;

2.  smatra da trenutačna razina nesigurnosti na granicama EU-a i u njegovu neposrednom susjedstvu nije zabilježena još od stvaranja ZVSP-a/ZSOP-a krajem 90-ih; zabrinut je što Unija ne može imati ključnu ulogu kao jedan akter u pogledu bilo koje od tih prijetnji te što je prečesto primorana osloniti se na inicijative jedne ili nekoliko država članica ili na ad hoc saveze u kojima je njena uloga marginalna ili u drugom planu;

3.  smatra da se Unija i njene države članice trebaju hitno prilagoditi tim novim sigurnosnim izazovima, posebno upotrebom postojećih alata ZSOP-a te njihovim boljim povezivanjem s instrumentima vanjskih politika EU-a, humanitarnom pomoći i razvojnom politikom, boljom koordinacijom nacionalnih djelovanja i udruživanjem resursa te po potrebi pragmatičnom i fleksibilnom provedbom novih mehanizama europske solidarnosti; ističe da se granice između vanjske i unutarnje sigurnosti sve teže razaznaju te stoga poziva na veću dosljednost između vanjskih i unutarnjih instrumenata i na bolju suradnju i koordinaciju među državama članicama, posebno u području borbe protiv terorizma, organiziranog kriminala, obrane od informatičkih napada i migracije, i to pod vodstvom potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije;

4.  naglašava da se snaga i važnost Unije temelje na njenoj sposobnosti da mobilizira resurse i da istodobno pokrene čitav niz raznih diplomatskih, sigurnosnih, obrambenih, gospodarskih, trgovinskih, razvojnih i humanitarnih instrumenata poštujući pritom u cijelosti odredbe Povelje UN-a; naglašava da vojni i civilni instrumenti zajedničke sigurnosne i obrambene politike čine sastavni dio tog cjelovitog pristupa;

Razdoblje od sastanka Vijeća u prosincu 2013. do sastanka u lipnju 2015.: je li zajednička sigurnosna i obrambena politika stvarni prioritet?

5.  pozdravlja zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2013. kojima se potvrđuje potreba za povećanjem uspješnosti, vidljivosti, utjecaja i kapaciteta ZSOP-a te za jačanjem europske obrambene industrije;

6.  žali zbog činjenice što, posebno u pogledu sve većih vanjskih nestabilnosti, politički zamah iz 2013. nije doveo do pojačane suradnje i konkretne i brze provedbe praktičnih mjera na visini navedenih ambicija; smatra da Unija danas jedva raspolaže nužnim operativnim i industrijskim sredstvima te kapacitetima koji bi joj omogućili da u znatnoj mjeri doprinese sprječavanju međunarodnih kriza i upravljanju njima te utvrdi svoju stratešku autonomiju i strateške interese u skladu s vrijednostima i normama iz članka 21. Ugovora iz Lisabona; poziva države članice da hitno nastave s konkretnim mjerama;

7.  pozdravlja imenovanje nove potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini; pozdravlja njene prve izjave i odluku da predsjeda raspravama Vijeća za vanjske poslove i obranu, čime pokazuje svoj interes za zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; nada se da će njena stajališta biti pozitivan poticaj za razvoj zajedničke sigurnosne i obrambene politike; poziva potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da odigra ključnu ulogu u daljnjoj provedbi ZSOP-a i udruživanju i dijeljenju europskih obrambenih kapaciteta; poziva Komisiju da nastavi rad na radnoj skupini za obranu na razini povjerenika pod vodstvom potpredsjednice/Visoke predstavnice kako bi se zajamčilo političko vodstvo i nadzor;

8.  očekuje da će do održavanja Europskog vijeća u lipnju 2015., na kojem će se ponovno pokriti pitanja obrane, države članice i institucije EU-a biti u stanju usvojiti konkretne mjere u skladu s obvezama preuzetima u prosincu 2013.; zadovoljan je što su čelnici država potvrdili da će se Vijeće za obranu održati 25. i 26. lipnja 2015. te ih poziva da kritički ocijene nisku razinu provedbe te da pojačaju pritisak na upravna tijela obrane kako bi se provele odluke donesene na najvišoj političkoj razini u prosincu 2013.; ističe da se na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2015. države članice koje nevoljko troše na obranu mora potaknuti da ulažu više sredstava u nju i da se pozornost mora usmjeriti na ona područja upravljanja krizom u kojima EU može istinski stvoriti dodanu vrijednost;

9.  smatra da bi se na predstojećem sastanku Europskog vijeća na temu obrane trebale donijeti odluke kojima će se poboljšati kapaciteti Unije i država članica za teritorijalnu obranu u suradnji s NATO-om te kapaciteti za reagiranje na unutarnje sigurnosne izazove i razvoj kapaciteta kojima Unija može bitno doprinijeti upravljanju krizom te ojačati Europska obrambena agencija i europski obrambeni industrijski temelji razradom sveobuhvatnog sigurnosnog koncepta u kojemu će se voditi računa o unutarnjoj i vanjskoj dimenziji sigurnosti;

Misije i operacije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike

10.  zabrinut je što su nedavne civilne i vojne operacije u okviru ZSOP-a sadržavale strukturne nedostatke, koje su prisutne već godinama, a odnose se na neučinkovitost u pogledu brzog reagiranja na civilna i vojna djelovanja, duge i nefleksibilne postupke odlučivanja, potrebu za većom solidarnošću među državama članicama u financiranju misija, mandate misija koji nisu prilagođeni stanju na terenu, proračunska ograničenja, problem „okupljanja snaga” te logističku i financijsku tromost;

11.  smatra da je pitanje financiranja misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike od ključne važnosti ako se želi jamčiti njena budućnost; žali što rasprava o toj temi koju je Vijeće pokrenulo u prosincu 2013. zasad nije dovela do konkretnih prijedloga; poziva na sustavno korištenje mehanizmom Atena za financiranje operacija ZSOP-a i troškova slanja misija, posebno kada je riječ o korištenju borbenim skupinama EU-a, infrastrukturi za smještaj borbenih snaga, troškovima povezanima s uspostavljanjem ulaznih točaka na poprišta operacija i, prema potrebi, sigurnosnim zalihama hrane i goriva; poziva i da se mehanizam Atena rabi za upravljanje sredstvima od država članica primljenima na bilateralnoj osnovi, te sredstvima trećih zemalja i međunarodnih organizacija, kako bi mogle sudjelovati u financiranju pojedinih operacija i, kada je to opravdano, podržati sudjelovanje trećih zemalja u operacijama i misijama EU-a za odgovor na krizne situacije;

12.  potiče daljnje napore da se ubrza financiranje civilnih misija te pojednostave postupci donošenja i provedbe odluka; u tom pogledu smatra da bi Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 210. Financijske uredbe trebala uvesti posebna pravila o javnoj nabavi u vezi s mjerama upravljanja krizama u sklopu ZSOP-a kako bi se olakšalo brzo i fleksibilno provođenje operacija;

13.  poziva na stvaranje mehanizma za pretfinanciranje kako bi se državama članicama koje žele sudjelovati u misijama ZSOP-a pomoglo u snošenju troškova, olakšavajući im tako odluku o mogućem pokretanju misije;

14.  ističe doprinos EU-a međunarodnoj sigurnosti, upravljanju krizama i održavanju mira u okviru civilnih i vojnih misija i operacija EU-a kao važnu sastavnicu sveobuhvatnog pristupa Unije; primjećuje da su civilne i vojne misije koje je EU pokrenuo od 2009. bile prečesto osmišljene tako da u prvi plan stave vidljivost Unije u krizi, a ne kao strateški instrument koji se temelji na opsežnim analizama i planiranju; smatra da bi te misije, čije bi se osoblje na terenu trebalo pohvaliti i staviti u prvi plan zbog svoje stručnosti i predanosti, trebale biti istinski i uspješni politički instrumenti koji se koriste odgovorno i dio su strategije globalnoga djelovanja, posebno u susjedstvu EU-a; podržava trenutačnu reviziju struktura za upravljanje kriznim situacijama u okviru ESVD-a; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da poduzme korake kako bi postojeće strukture postale učinkovitije i kako bi mogle brže i primjerenije reagirati na nove krize, između ostalog smanjujući broj paralelnih struktura;

15.  smatra da važan dio uspješne misije, kada je riječ o obuci, vještinama i vodstvu, čini stručno i kvalificirano osoblje;

16.  dovodi u pitanje relevantnost slanja misije za pomoć na libijskim granicama (EUBAM Libija) i njezinu prisutnosti u institucionalnom i sigurnosnom okruženju u kojemu nikada nisu ostvareni osnovni zacrtani ciljevi; poziva na ponovnu procjenu potreba Libije u svjetlu zabrinjavajućih nedavnih događaja kako bi se na odgovarajući način riješili sigurnosni problemi, pa i oni u vezi s trenutačnim naporima u borbi protiv terorizma u Maliju i regiji Sahel;

17.  smatra da bi se trebala provesti ocjena djelotvornosti 17 misija EU-a u inozemstvu koje su u tijeku;

18.  također žali, uzimajući u obzir situaciju u Pojasu Gaze, što rasprave Vijeća o Misiji pomoći EU-a za granični prijelaz Rafah još nisu polučile nikakvim rezultatom; traži ponovno aktiviranje te Misije te preispitivanje njezina mandata, ljudskih resursa i sredstava, kako bi mogla odigrati aktivnu ulogu u nadzoru granica između Pojasa Gaze, Egipta i Izraela;

19.  pozdravlja sveobuhvatan angažman EU-a na Rogu Afrike, uključujući u okviru ZSOP-a i misija vojnog osposobljavanja u Somaliji, operacije Atalanta (EUNAVFOR Atalanta) i misije Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP NESTOR); u vezi s time prima na znanje da se aktivnost misije EUCAP Nestor odvija u složenom institucionalnom i operativnom okruženju koje karakterizira prisutnost brojnih međunarodnih sudionika, pa i EU-a; u tom pogledu poziva Vijeće i ESVD da racionaliziraju ciljeve te misije;

20.  nada se da će dvije civilne misije pokrenute ove godine, savjetodavna misija Vijeća za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) i misija za potporu snagama unutarnje sigurnosti u Maliju (EUCAP Sahel Mali), uspješno ispuniti svoje mandate i biti usredotočene na jasno utvrđene, mjerljive i dugoročne ciljeve;

21.  napominje da od lipnja 2013. postoji skladište koje omogućuje brzo slanje sredstava potrebnih za civilne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike; smatra da bi to skladište, kako bi bilo učinkovito iskorišteno, trebalo biti na raspolaganju voditeljima misija za potrebe koje oni utvrde, a ne smije ovisiti o odlukama Komisije; traži sastavljanje godišnjih izvješća o aktivnostima tog skladišta kako bi se mogla konkretno ocijeniti njegova dodana vrijednost brzini slanja civilnih misija;

22.  pozdravlja istraživanje koje se provodi radi osnivanja centra za zajedničke usluge zahvaljujući kojemu će se sredstva namijenjena za civilne misije ZSOP-a udružiti, a slanje misija učiniti učinkovitijim; poziva na osnivanje centra za zajedničke usluge; smatra da bi najučinkovitije rješenje bilo stvaranje jedinstvene institucionalne strukture u okviru ESVD-a u kojoj bi se centralizirale i racionalizirale usluge civilnih misija (ljudski resursi, IT, logistika itd.) koje su trenutačno rasipane u pojedinim misijama;

23.  prima na znanje da su vojne operacije ZSOP-a nerijetko usmjerene na obuku vojnih snaga (misija vojnog osposobljavanja u Maliju i misija vojnog osposobljavanja u Somaliji); pohvaljuje odluku o provedbi takvih operacije, ali ustraje u tome da mandat svake misije mora biti prilagođen okolnostima pojedinih situacija; smatra da formirane jedinice moraju biti u potpunosti operativne, tj. imati kapacitet za napad; žali zbog toga što se misije s izvršnim mandatom u današnje vrijeme rijetko predviđaju; uzevši u obzir stalne prijetnje u susjedstvu EU-a smatra da si Unija ne smije dopustiti da bude usredotočena isključivo na instrumente osmišljene za situacije nakon krize ili za izlazak iz krize, već mora biti u stanju djelovati u svakom aspektu upravljanja krizom, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda;

24.  žali zbog stalnih problema povezanih s okupljanjem snaga koji su se pojavili tijekom pokretanja vojnih misija; prima na znanje da u svim sadašnjim vojnim operacijama Unije ne sudjeluje više od šest država članica, uz iznimku misije vojnog osposobljavanja u Maliju, koja može računati na stvarni doprinos 23 države članice; potiče države članice da šalju više jedinica u operacije kada raspolažu potrebnim nacionalnim kapacitetima; ističe potrebu za zajedničkim pristupom u duhu suradnje kada je riječ o poteškoćama povezanima s okupljanjem snaga; pozdravlja doprinose trećih država koji potvrđuju vitalnost partnerstava u okviru ZSOP-a; poziva države članice da iskažu veću spremnosti da sudjeluju u vojnim operacijama EU-a te da doprinesu u skladu sa svojim resursima i kapacitetima koje posjeduju za takve angažmane;

25.  s obzirom na to da su i civilne (EUCAP) i vojne (EUTM) misije usredotočene na obuku smatra da pružanjem financijske i materijalne pomoći treba uvesti strukturnu politiku za dugoročnu provedbu tih misija s djelotvornim mandatima i ciljevima koji su osmišljeni za rješavanje problema s kojima su suočeni; smatra da će se tom novom politikom, koja se uklapa u inicijative Unije za suradnju i razvoj, unaprijediti rad u okviru inicijativa „Train and Equip” i „E2I” kojima se nastoji ojačati kapacitete trećih zemalja (oprema, oružje, infrastruktura, plaće) kako bi njihove oružane snage bile operativne; u tom pogledu potiče Komisiju da istraži inovativne izvore financiranja;

26.  prima na znanje namjeru Vijeća iznesenu na sastanku u studenom 2013. da poboljša modularnost i fleksibilnost borbenih skupina EU-a kako bi mogle biti poslane na sve vrste zadatka upravljanja krizama; međutim, prima na znanje da je za sada jedini napredak u tom pogledu, tj. prijedlog da strateški prijevoz borbenih skupina na ratišta bude obuhvaćen mehanizmom Atena, bio vrlo ograničen; priznaje da je nedostatak konstruktivnog pristupa među svim državama članicama bio politička i operativna prepreka slanju borbenih skupina;

27.  pozdravlja pozitivnu poruku o ispitivanju potencijala članka 44. UEU-a koja je odaslana tijekom posljednjeg neslužbenog sastanka Vijeća na temu obrane; unatoč tomu žali što zbog razilaženja u pogledu te teme nije postignut napredak u vezi s načinom na koji bi se odredbe članka 44. mogle primjenjivati; smatra da bi se provedbom članka 44. Uniji omogućilo da djeluje znatno fleksibilnije i brže, čime bi se unaprijedila njezina sposobnost da se suoči s prijetnjama koje je okružuju; potiče države članice koje nisu zainteresirane ili koje nemaju sredstava za sudjelovanje u operacijama ZSOP-a da djeluju na konstruktivan način i omoguće drugima da djeluju ako oni to žele;

28.  nadalje, traži da Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije ispita potencijal ostalih relevantnih članaka iz Ugovora iz Lisabona, a posebno one koji se odnose na početni fond (članak 41. UEU-a), pojačanu trajnu suradnju (članak 46. UEU-a), klauzulu solidarnosti (članak 222. UFEU-a) i klauzulu o uzajamnoj obrani (članak 42. UEU-a);

29.  traži da se ozbiljno razmotri mogućnost korištenja, u oblicima kojima se poštuje nužna modularnost, formiranim multilateralnim glavnim stožerima, kao što je Eurokorpus u Strasbourgu, koji su dokazali svoju učinkovitost na terenu;

30.  iznenađen je što još uvijek ne postoji zajednička strategija EU-a za rješavanje novih izazova u području sigurnosti EU-a; pozdravlja namjeru Vijeća i zalaganje Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije da se pokrene postupak strateškog promišljanja o izazovima i mogućnostima vanjske i sigurnosne politike; podsjeća da se tim postupkom nastoji razraditi nova zajednička europska sigurnosna strategija za utvrđivanje novih geostrateških scenarija, prijetnji i globalnih izazova te osmisliti mjere koje EU može poduzeti kao odgovor na te izazove, posebno u okviru ZVSP-a i ZSOP-a; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da pokrene opsežan postupak izrade još ambicioznije bijele knjige o europskoj sigurnosti i obrani kako bi se strateške ambicije EU-a objedinile s njegovim postupcima za izgradnju kapaciteta; očekuje predstojeću Komunikaciju potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice kojoj je cilj ocijeniti učinak promjena na globalno okruženje te utvrditi izazove i mogućnosti za EU koje iz toga proizlaze;

31.  pozdravlja činjenicu da je 18. studenog 2014. usvojen okvir za politiku kibernetičke obrane EU-a, u kojemu se iznosi pet prioriteta kibernetičke obrane u kontekstu ZSOP-a i pojašnjava uloga raznih sudionika; pozdravlja cilj tog okvira da se podrži razvoj nacionalnih kapaciteta kibernetičke obrane i pojača zaštita komunikacijskih mreža koje se koriste za instrumente ZSOP-a; naglašava važnost postizanja ujednačene razine kibernetičke sigurnosti među državama članicama kako bi se ostvario odgovarajući napredak u suradnji za obranu od kibernetičkih napada te jačanju kapaciteta u pogledu kibernetičkih napada i kibernetičkog terorizma, te se nada da će taj akcijski plan obilježiti početak prelaska na sustavniju integraciju kibernetičke obrane u okviru nacionalnih sigurnosnih strategija država članica, i osvijestila važnost kibernetičke obrane među institucijama EU-a; nadalje, poziva na dosljednu europsku strategiju za sigurnu ključnu (digitalnu) infrastrukturu protiv kibernetičkih napada, uz zaštitu i promicanje digitalnih prava i sloboda građana; podsjeća na potrebu za većom jasnoćom i odgovarajućim pravnim okvirom, s obzirom da je kibernetičkim napadima teško ući u trag i da postoji potreba za pružanjem razmjernog odgovora na te napade u svim situacijama;

32.  upućuje na neposrednu opasnost u kibernetičkom području i naglašava potrebu za otpornošću EU-a i spremnošću u EU-u da se pruži odgovor na kibernetičku krizu, pa i u okviru ZSOP-a, te stoga potiče sve države članice da bez odgađanja znatno unaprijede razvoj svojih kibernetičkih obrana; ističe da su potrebna ulaganja kada je riječ o visokokvalificiranom ljudskom kapitalu i istraživanju i inovacijama; naglašava potrebu za sinergijom i komplementarnošću civilne i vojne kibernetičke sigurnosti i obrane u EU-u; naglašava važnost jačanja suradnje s NATO-om u području kibernetičke obrane;

33.  naglašava važnost suradnje EU-a s drugim međunarodnim institucijama u području sigurnosti i obrane, osobito s UN-om, NATO-om, Afričkom unijom i OESS-om; pozdravlja izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a u Walesu u rujnu 2014. na kojemu se ponovno potvrdila podrška razvoju ZSOP-a; poziva na poduzimanje mjera za jačanje tih dviju organizacija;

Kapaciteti

34.  smatra da je zbog gospodarske i financijske krize iz 2008. došlo do smanjenja nacionalnih proračuna za obranu i da je do tog smanjenje došlo bez ikakve koordinacije među državama članicama, čime se ugrozila strateška autonomija Unije i sposobnost država članica da izgrade kapacitete svojih vojnih snaga, što je imalo nepovoljne posljedice na odgovornost Unije kao globalnog sudionika u održavanju mira i potencijal koji može ostvariti u tom području; naglašava važnost planiranja strateških ulaganja u kupnju i obnovu opreme država članica;

35.  čvrsto je uvjeren da otvoren i čist pomorski okoliš kojim se omogućava slobodan protok robe i ljudi te miroljubivo, zakonito, pravedno i održivo korištenje bogatstvima oceana od ključnog interesa za EU; smatra da bi i civilni i vojni institucionalni okvir EU-a stoga trebalo dodatno razraditi kako bi se provela europska strategija pomorske sigurnosti; prima na znanje da je većina strateške imovine, ključne infrastrukture i kapaciteta u rukama država članica te da je njihova spremnost za poboljšanje suradnje od presudne važnosti za europsku sigurnost;

36.  pozdravlja činjenicu da je 18. studenog 2014. Vijeće usvojilo politički okvir za sustavnu i dugoročnu suradnju u području obrane koji se zasniva na usklađivanju postupaka planiranja kapaciteta i na razmjeni informacija; ističe da je u tu svrhu potrebno da države članice nastave primjenjivati kodeks ponašanja Europske obrambene agencije u pogledu udruživanja i dijeljenja opreme kako bi se puno učinkovitije predvidjeli budući nedostaci u kapacitetima i uspostavila sustavna suradnja za njihov razvoj; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da dokazima potkrijepi konkretne korake koji će se poduzeti radi jačanja suradnje u području obrane; poziva države članice da u pogledu neusklađenog povećanja bilateralne i multilateralne suradnje u području obrane pokrenu stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) kao sredstvo za bolju koordinaciju te da se koriste financijskim sredstvima EU-a za mirnodopsku suradnju; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da izradi realne planove za uspješno pokretanje PESCO-a;

37.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće u studenom 2014. usvojilo plan razvoja kapaciteta Europske agencije za obranu u kojemu se utvrđuje 16 prioriteta u razvoju kapaciteta; pozdravlja i rad Europske obrambene agencije u okviru baze podataka Codaba, kojom se utvrđuju mogućnosti suradnje među državama članicama, čime se otvara put raznim oblicima suradnje; potiče države članice da pri razvoju svojih vojnih kapaciteta tim instrumentima posvete dužnu pozornost; poziva da se udvostručavanja inicijativa koje su drugdje već u tijeku pod svaku cijenu izbjegne te da se veća pozornost usmjeri na utvrđivanje načina na koje se može ostvariti stvarna vrijednost;

38.  iznenađen je što još uvijek ne postoje porezni poticaji za suradnju i udruživanje sredstava na razini EU-a; prima na znanje poziv Vijeća iz prosinca 2013. da se takvi mehanizmi ispitaju i žali što nakon godinu dana rasprave još uvijek nisu donesene nikakve konkretne mjere u tom pogledu; napominje da belgijska vlada na ad hoc osnovi već primjenjuje izuzeća od PDV-a u pripremnim fazama određenih projekata Europske agencije za obranu, npr. satelitska komunikacija; smatra da bi spomenuta izuzeća trebala biti sustavna i odnositi se i na infrastrukturu i konkretne programe povezane s kapacitetima, po uzoru na postojeći mehanizam NATO-a ili mehanizam EU-a za infrastrukturu civilnog istraživanja; poziva da se razrade bilo kakvi drugi poticaji kojima bi se mogla potaknuti suradnja među europskim dionicima;

39.  pozdravlja postojeće modele suradnje kao što je Europsko zapovjedništvo zračnog prijevoza koji se proširuju i na nove države članice; žali što se taj model koji postoji već godinama još uvijek nije prilagodio drugim vrstama obrambenih kapaciteta; poziva da se model Europskog zapovjedništva zračnog prijevoza primjenjuje i u drugim područjima operativne potpore kako bi se smanjili ozbiljni deficiti u kapacitetima;

40.  primjećuje slab napredak povezan s projektima udruživanja i dijeljenja; posebno pozdravlja napredak u području opskrbe gorivom u zraku postignut kupnjom flote zrakoplova MRTT; žali što je do danas vrlo mali broj država članica sudjelovao u navedenom projektu te poziva države članice s manjkom kapaciteta u tom području da se uključe u projekt; smatra da bi države članice trebale nastaviti projekte udruživanja i dijeljenja resursa, usredotočavajući se na 16 područja kapaciteta koja su utvrdile s Europskom obrambenom agencijom i vojnim osobljem Europske unije u okviru ZOSP-a;

41.  prima na znanje namjeru Vijeća da razradi projekte za jačanje kapaciteta EU-a kao što su, između ostalog, daljinski upravljani zrakoplovni sustavi i državne satelitske komunikacije; prima na znanje potrebu da se donese regulatorni okvir za početnu integraciju daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava u europski zračni sustav do 2016., vodeći pritom računa o civilnim i vojnim potrebama te odredbama međunarodnog prava; poziva Komisiju da navede kako se sredstva projekta Obzor 2020. za civilna i vojna istraživanja mogu iskoristiti za uvođenje daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava u europski zračni prostor;

42.  pozdravlja napredak postignuti na razini satelitskih usluga Europske unije (Galileo, Copernicus, EGNOS); smatra da bi te svemirske usluge, posebno Copernicus, trebale biti operativne kako bi zadovoljile potrebe misija i operacija ZSOP-a u pogledu satelitskih snimki visoke rezolucije; pozdravlja pokretanje projekta Ariane 6; žali što zbog tehničkih i trgovinskih razloga Unija još uvijek kupuje ruske lansere, što je u suprotnosti s njenim ciljem postizanja određene strateške autonomije, te stoga naglašava potrebu za napretkom u razvoju tehnologija za civilne i vojne svrhe kojima ćemo očuvati svoju neovisnost;

43.  poziva Uniju da potakne države članice da ispune ciljeve NATO-a u pogledu kapaciteta, a oni zahtijevaju da se barem 2 % BDP-a troši na obranu i 20 % proračuna za obranu na osnovnu opremu, uključujući istraživanje i razvoj;

Obrambena industrija

44.  pozdravlja prijedlog Komisije o poboljšanju pristupa MSP-ova obrambenim tržištima koja su trenutačno vrlo specifična i to zbog sljedećih razloga: potražnja gotovo isključivo ovisi o javnoj nabavi, broj poduzeća na tržištu je ograničen, potrebno je puno vremena da se proizvod proizvede te se dugo održava u uporabi, strateški karakter određenih tehnologija;

45.  prima na znanje Komunikaciju Komisije iz srpnja 2013. pod nazivom „Prema konkurentnijem i učinkovitijem obrambenom i sigurnosnom sektoru” kao i plan iz lipnja 2014. za njezinu primjenu te prijedloge koji se u njemu navode, posebno one za bolju primjenu direktiva 2009/81/EZ i 2009/43/EZ o jedinstvenom tržištu, ne dovodeći u pitanje suverena prava država članica kako je navedeno u članku 346. UFEU-a;

46.  smatra da sve te mjere ovise o prethodnoj zajedničkoj definiciji opsega europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) kako bi se moglo jasno odrediti koja poduzeća ili strateške aktivnosti mogu od toga imati koristi, vodeći pritom računa o razlikama u kapacitetima vojnih industrija država članica; smatra da bi se ta definicija konkretno trebala temeljiti na nizu kriterija, npr. razvoju opreme i tehnologije u EU-u, nadzornim aktivnostima kojima poduzeća kontroliraju korištenje pravima vlasništva i uporabu opreme i tehnologije koju su proizveli te jamstvu da u slučaju stranog vlasništva strani vlasnici nemaju prevelika prava glasanja, što bi dovelo do umanjenja nadzora koji poduzeća provode nad svojim aktivnostima; naglašava potrebu za utvrđivanjem ključnih obrambenih sredstava EU-a (tj. ključnih industrijskih kapaciteta i ključnih tehnologija);

47.  naglašava da stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona politike EU-a o industriji, svemiru i istraživanju obuhvaćaju i područje obrane; ističe da programi Unije u drugim područjima, kao što su unutarnja i granična sigurnost, krizno upravljanje i razvoj, nude dobru priliku za zajednički razvoj kapaciteta relevantnih za te politike te za provođenje misija ZSOP-a; poziva Komisiju da utvrdi trajne postupke za suradnju između Komisije, ESVD-a, Europske obrambene agencije i država članica u područjima zajedničkog tržišta, industrije, svemira, istraživanja i razvoja; poziva Komisiju na stvaranje trajnih veza između tijela i agencija EU-a iz područja unutarnje sigurnosti (Frontex, Europol, ENISA) i vanjske sigurnosti i obrane (Europska obrambena agencija, ESVD);

48.  prima na znanje prijedloge Komisije za bolju primjenu direktiva 2009/81/EZ (o usklađivanju postupaka nabave u području obrane i sigurnosti) i 2009/43/EZ (o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice); smatra da je također potrebno utvrditi što se može kvalificirati kao oprema i tehnologija od velike strateške važnosti koja nije obuhvaćena ni Direktivom 2009/81/EZ (oprema za ključne sigurnosne interese) ni Direktivom 2004/18/EZ (oprema čija je uporaba povezana s područjem obrane, ali nije specifična za njega); smatra da europska poduzeća koja obavljaju svoju djelatnost u tom sektoru imaju potrebu za posebnim pravnim i financijskim mehanizmima kojima im se omogućuje da budu konkurentna i tako jamči strateška autonomija EU-a;

49.  prima na znanje namjeru Vijeća da uvede europski mehanizam sigurnosti opskrbe u okviru kojeg će si države članice pomagati pružanjem pravodobnih odgovora na zahtjeve u području obrane; očekuje plan Komisije u kojemu će se navesti relevantne mogućnosti provedbe tog mehanizma i zelenu knjigu, koja se treba objaviti, o nadzoru stranih ulaganja u strateška poduzeća za obranu; pozdravlja donošenje poboljšanog okvirnog sporazuma Europske obrambene agencije za sigurnost opskrbe država članica kao važan, dobrovoljan, pravno neobvezujući mehanizam za povećanje uzajamne potpore država članica i pomoći njima u području sigurnosti opskrbe; poziva Europsku obrambenu agenciju i Komisiju da zajedno osmisle dodatna sredstva i inicijative za promicanje sigurnosti opskrbe diljem EU-a te da pruže potporu državama članicama u provedbi novog okvirnog sporazuma;

50.  poziva Komisiju da jasno utvrdi i mobilizira financijska sredstva EU-a i instrumente namijenjene pospješivanju uspostave europskog zajedničkog tržišta za obrambenu industriju;

51.  pozdravlja usvajanje izmjena kontrolnog popisa izvoza Wassenaarskog režima u pogledu tehnologija za nadzor i detekcije, koje su također nedavno provedene na europskoj razini; međutim, naglašava da je potrebno uložiti više napora u sprječavanje nekontrolirane proizvodnje i izvoza tehnologija koje se mogu upotrijebiti za napad na ključnu infrastrukturu EU-a i kršenje ljudskih prava; stoga poziva Komisiju da što prije podnese prijedlog za reviziju Uredbe o izvozu robe s dvojnom namjenom;

52.  smatra da ni jedna vlada ne može sama pokrenuti prave opsežne programe istraživanja i tehnologije; podsjeća na deklaraciju Vijeća iz prosinca 2008. o jačanju kapaciteta i obvezu država članica da postignu zajednički cilj da 2 % obrambene potrošnje namijene za financiranje istraživanja; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i direktora Europske obrambene agencije da pruže podatke o trenutačnoj situaciji u tom pogledu; pozdravlja prijedloge Komisije o ostvarivanju sinergija civilnog i obrambenog istraživanja; u vezi s time ističe činjenicu da se u okviru programa istraživanja Obzor 2020. nude znatne mogućnosti za razvoj kapaciteta u tom području; poziva Komisiju i države članice da podrže istraživački projekt kojim se pruža potpora vanjskim politikama Unije, uključujući tehnološki razvoj u području tehnologija s dvostrukom namjenom radi pogodovanja interoperabilnosti civilne zaštite i oružanih snaga, kako je navedeno u posebnom programu kojim se osniva program Obzor 2020.; poziva Komisiju i države članice da odgovarajuća istraživanja uvrste u godišnje programe rada; također pozdravlja pokretanje pripremnih djelovanja te se nada da će sljedeći korak u sklopu ZSOP-a biti financiranje relevantne istraživačke teme tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira; naglašava važnost provedbe pilot-projekta za istraživanje u sklopu ZSOP-a koji će zajedno voditi Komisija i Europska obrambena agencija, u skladu s prijedlogom Parlamenta u proračunu za 2015. koji se odnosi na ciljeve Unije koje Agencija treba ispuniti i izvršenje proračuna Unije; u tom smislu žali što Komisija Parlamentu nije dostavila ocjenu potencijala članka 185. UFEU-a, kako je Parlament zatražio u Rezoluciji od 21. studenog 2013. o tehnološkoj i industrijskoj bazi europskog obrambenog sektora (2013/2125(INI));

53.  istodobno poziva da se prisno motre pitanja koja se odnose na upravljanje, prava intelektualnog vlasništva, sufinanciranje pripremnih obrambenih djelovanja i pravila za sudjelovanje u njima; poziva države članice da se u potpunosti uključe u postupak odlučivanja kako bi se izbjegli preveliki administrativni troškovi i jamčilo da se u okviru tih programa vodi računa o njihovim strateškim potrebama i strateškim potrebama ZSOP-a;

54.  podsjeća na vrlo povjerljivu i stratešku narav istraživanja u području obrane, i za industrijsku konkurentnost i stratešku autonomiju EU-a, te poziva na donošenje odgovarajuće politike intelektualnog vlasništva povezane sa sigurnošću i obranom u cilju zaštite rezultata istraživanja; očekuje prijedloge od Komisije, ali i od vojne industrije, o tom pitanju;

55.  prima na znanje prijedloge Komisije kojima se promiče uspostava zajedničkih normi i postupaka certificiranja obrambene opreme; očekuje da će Europska obrambena agencija i Komisija izraditi plan industrijskih normi u području obrane te da će Europska obrambena agencija i Europska agencija za sigurnost zračnog prometa iznijeti mogućnosti za poboljšanje uzajamnog priznavanja vojnih certificiranja u EU-u; žali zbog protivljenja europskih organizacija za norme da izrade žigove za normu obrambenih proizvoda;

o
o   o

56.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedavajućem OESS-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a, predsjedavajućem Skupštine Afričke unije i glavnom tajniku Zajednice naroda jugoistočne Azije.

(1) SL L 146, 10.6.2009., str. 1.
(2) SL L 216, 20.8.2009., str. 76.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0513.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0514.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0380.
(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0381.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0457.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0286.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0278.
(10) http://eeas.europa.eu/library/publications/2013/3/2013_eeas_review_hr.pdf

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti