Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2206(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0161/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0161/2015

Rasprave :

PV 08/06/2015 - 14
CRE 08/06/2015 - 14

Glasovanja :

PV 09/06/2015 - 4.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0219

Usvojeni tekstovi
PDF 363kWORD 115k
Utorak, 9. lipnja 2015. - Strasbourg
Prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama
P8_TA(2015)0219A8-0161/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2015. o Strategiji za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama (2014/2206(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 1. srpnja 2014. naslovljenu „Trgovina, rast i intelektualno vlasništvo – Strategija za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama” (COM(2014)0389),

–  uzimajući u obzir Strategiju Komisije za provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama(1) i njezinu neovisnu ocjenu iz studenog 2010.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebno njezin članak 11. stavak 1. i članak 17. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020. (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2008. naslovljeno „Ekonomski učinak krivotvorenja i piratstva” kako je ažurirano 2009. godine,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2009. naslovljeno „Piratstvo nad digitalnim sadržajima”,

–  uzimajući u obzir zajedničku studiju Europskog patentnog ureda i Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (EPO/OHIM) iz 2013. naslovljenu „Vrste industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj uspješnosti i zapošljavanju u Europskoj uniji”,

–  uzimajući u obzir radni dokument OECD-a o trgovinskoj politici iz 2010., naslovljen „Dopune politici za jačanje prava intelektualnog vlasništva u zemljama u razvoju”,

–  uzimajući u obzir studiju Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo i Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013. naslovljenu „Promicanje dostupnosti medicinske tehnologije i inovacija”,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3286/94 od 22. prosinca 1994. o utvrđivanju postupaka Zajednice u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Zajednice prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije(2) (Uredba o trgovinskim preprekama),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 816/2006. Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 953/2003 od 26. svibnja 2003. o izbjegavanju skretanja trgovine određenim ključnim lijekovima u Europsku uniju(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003(7),

–  uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) i Deklaraciju iz Dohe o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju koju je Ministarska konferencija Svjetske trgovinske organizacije usvojila 14. studenog 2001.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. srpnja 2007. o Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva i pristupu lijekovima(8),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. prosinca 2008. o učinku krivotvorenja na međunarodnu trgovinu(9),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. rujna 2010. o provedbi prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. srpnja 2014. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva u EU-u – Rezultati na granici EU-a 2013.(11),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Carinskom akcijskom planu EU-a za suzbijanje povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2013. do 2017.(12),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014. godine,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0161/2015),

A.  budući da se konkurentnost EU-a zasniva, i sve će se više zasnivati, na kreativnosti i inovacijama te budući da je„pametan rast” – razvijanje gospodarstva koje se temelji na znanju i inovacijama – jedan od triju prioriteta strategije Europa 2020.;

B.  budući da se pravima intelektualnog vlasništva doprinosi razvoju inovacija i kreativnosti, budući da je njihova zaštita ključan čimbenik za konkurentnost Europe i da shodno tomu Europa treba ambiciozniju strategiju za zaštitu prava intelektualnog vlasništva u odnosu na svoje poslovne partnere;

C.  budući da je ključno promicati jačanje veza između obrazovanja, poslovanja, istraživanja i inovacija te intelektualnog vlasništva; budući da su postupci za suzbijanje povreda prava intelektualnog vlasništva skupi i dugotrajni, posebno za mala i srednja poduzeća, uključujući pojedinačne nositelje prava;

D.  budući da EU i njegove države članice, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, obvezuje Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva te su se stoga obvezale na usvajanje i provođenje minimalnih standarda učinkovitih mjera protiv svih povreda prava intelektualnog vlasništva;

E.  budući da se rasprava o pravima intelektualnog vlasništva treba temeljiti na stručnom razmatranju prijašnjih iskustava, kao i budućih tehnoloških trendova, uz istodobno zadržavanje dosljednosti između unutarnjih i vanjskih aspekata, razlikovanje fizičkih od digitalnih okruženja, uzimanje u obzir nedoumica svih zainteresiranih strana, uključujući MSP-ove i organizacije potrošača, te nastojanje da se zajamči potpuna transparentnost interesa i odgovarajuća legitimnost u težnji da se ostvari pravedna ravnoteža interesa svih uključenih;

F.  budući da krivotvorenje više nije ograničeno na luksuzne proizvode, već obuhvaća i robu česte uporabe poput igračaka, lijekova, kozmetike i prehrambenih proizvoda koji, ako su krivotvoreni, mogu uzrokovati ozljede ili predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje potrošača;

G.  budući da su carinska tijela u EU-u tijekom 2013. zaplijenila gotovo 36 milijuna artikala za koje se sumnja da čine povredu prava intelektualnog vlasništva, pri čemu vrijednost oduzete robe premašuje 760 milijuna EUR;

H.  budući da se 72 % svih zapljena tijekom 2013. odnosilo na male pošiljke; budući da su lijekovi već četvrtu godinu zaredom bili najviše krivotvorena kategorija proizvoda, s udjelom od 19 % tih zapljena i 10 % svih zapljena;

I.  budući da je potrebno suzbijati povrede prava intelektualnog vlasništva kako bi se smanjili rizici koje predstavljaju za zdravlje i sigurnost potrošača te za okoliš, zaštitila vrijednost stvaranja u EU-u i trećim zemljama, izbjegle gospodarske i socijalne posljedice za poduzeća i proizvođače u EU-u te otklonili rizici koji prijete kulturnoj raznolikosti u Europi i trećim zemljama; budući da borba protiv organiziranoga kriminala koji profitira od trgovine krivotvorenom i piratskom robom iziskuje posebnu pozornost;

J.  budući da bi sveobuhvatan zakonski okvir za prava intelektualnog vlasništva trebalo kombinirati s učinkovitom provedbom, uz, po potrebi, osvrt na mjere provođenja i sankcije, te uz istodobno jamčenje da mjere provođenja prava intelektualnog vlasništva nepotrebno ne opterećuju zakonitu trgovinu;

K.  budući da je jedno od glavnih obilježja zaštite intelektualnog vlasništva dobra provedba postojećeg zakonodavstva i međunarodnih obveza, uključujući odredbe o kaznama;

Opće napomene

1.  cijeni pristup koji Komisija slijedi, posebno kad je riječ o pozivu da se uravnoteže različiti interesi;

2.  smatra da je rasprava o pravednoj ravnoteži između interesa nositelja prava i krajnjih korisnika višedimenzionalna i izrazito složena te obojena gospodarskim interesima obiju strana; smatra da bi Komisija trebala istražiti na koji bi se način informirana i transparentna javna rasprava o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva mogla održati i što bi to značilo za potrošače; smatra da se zahtjev za veću uključenost dionika u raspravu o pravima intelektualnog vlasništva mora popratiti mjerama kojima bi se zajamčila transparentnost i zakonitost za sve dionike; smatra da ne postoji ocjena Komunikacije u kojoj se uzimaju u obzir i Strategija za provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama iz 2004. i odbacivanje Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja (ACTA);

3.  naglašava da nije dovoljno jasno kojim sredstvima i kojom metodom bi se mogli postići rezultati obuhvaćeni tom Komunikacijom, posebno kad je riječ o tome koji će se resursi rabiti i odakle će se preuzeti, također uzimajući u obzir ograničene resurse dostupne za podupiranje europskih nositelja prava koji izvoze ili uspostavljaju poslovanje na tržištima trećih zemalja;

4.  smatra da nema jasnih naznaka koordinacije između vanjske politike i unutarnje politike u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva te ističe važnost unutarnjeg poboljšanja kad je riječ o tom pitanju; prepoznaje da koherentnost između unutarnjih i vanjskih politika ne poriče potrebu za prilagođenim pristupom, prepoznajući određene činjenice i okolnosti koje postoje na tržištu treće zemlje u pitanju;

5.  ističe da bi zaštitu prava intelektualnog vlasništva trebalo shvatiti kao prvi korak, nužan ali nedovoljan, prema uspostavljanju pristupa tržištu treće zemlje te da mogućnost učinkovitog uživanja priznatih prava intelektualnog vlasništva ovisi o znatnoj zaštiti koja uključuje učinkovitu provedbu i sankcije u predmetnoj zemlji;

6.  ističe komercijalnu prirodu mnogih slučajeva povrede prava intelektualnog vlasništva i sve veći udio organiziranog kriminala u njima, što predstavlja velik problem; žali zbog toga što uz Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (Konvencija iz Palerma) još ne postoji protokol o borbi protiv krivotvorenja te poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore kako bi se on osmislio;

7.  cijeni i podupire cilj veće dosljednosti između zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva i drugih politika te između Komisije i država članica u postizanju tog cilja; smatra da se zaštitom prava intelektualnog vlasništva kao i prikladnim mjerama za borbu protiv povreda tog prava može doprinijeti borbi protiv organiziranoga kriminaliteta, pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza te razvoju pravednog, održivog i za budućnost spremnog digitalnog tržišta koje je naklonjeno inovacijama;

8.  podupire Komisiju u njezinu radu na utvrđivanju geografskih prioriteta, pri čemu se kao početnom osnovom koristi svojim izvješćima o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama koja se sastavljaju svake dvije godine;

9.  smatra da se u toj strategiji ne pridaje dovoljno pozornosti razlici između fizičkog krivotvorenja žigova i patenata, s jedne strane, i povreda autorskih prava, s druge strane, posebno u digitalnom okruženju; napominje da će s obzirom na sve ubrzanije trendove digitalizacije pitanje zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u digitalnom svijetu postati sve važnije diljem svijeta;

10.  smatra da bi tu strategiju trebalo bolje prilagoditi digitalnom okruženju te da bi trebala uključivati snažnu suradnju s carinskim tijelima i tijelima za nadzor tržišta kako bi se zajamčila horizontalna dosljednost;

11.  ističe da su oznake zemljopisnog podrijetla i njihova zaštita jednako važni kao i druge vrste intelektualnog vlasništva jer se njima jamči sljedivost proizvoda sve do konzumacije te se čuva znanje proizvođača;

12.  smatra da bi Komisija trebala jamčiti priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla kad pregovara o sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama te posebice u okviru pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP);

13.  mišljenja je da bi Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva trebalo ravnomjerno i učinkovito primjenjivati i da bi se svim fleksibilnostima u tekstu Sporazuma TRIPS trebalo u potpunosti poštovati načelo nediskriminirajućeg tretiranja svih tehnoloških područja, kao što je navedeno u članku 27. stavku 1. Sporazuma TRIPS; vjeruje da Deklaraciju iz Dohe također treba uzeti u obzir, istodobno naglašavajući da pojačana zaštita i provedba intelektualnog vlasništva koristi ne samo zemljama EU-a nego također pomaže zemljama u razvoju izgraditi i razviti potrebne nacionalne okvire za poticanje i zaštitu inovacija i istraživanja, što će biti pitanje od sve veće važnosti kako se budu uspinjale u međunarodnim trgovinskim vrijednosnim lancima;

Provedba i javna osviještenost

14.  ističe potrebu za informiranijom, uravnoteženijom i transparentnijom javnom raspravom o provedbi koju bi bile uključene sve zainteresirane strane i u ravnotežu dovela sve privatne i javne interese;

15.  uviđa nužnost povećanja razine osviještenosti među potrošačima o novčanim gubicima, šteti za inovacije i kreativnost, te povremeno, opasnostima za zdravlje i sigurnost uzrokovanima kupnjom robe kojom se krši pravo intelektualnog vlasništva; ističe da se postojeći i budući problemi u vezi sa zaštitom i provedbom prava intelektualnog vlasništva neće riješiti samo jačom provedbom te da je uz nju potrebno zajamčiti veću osviještenost potrošača; naglašava ulogu poslovnog sektora u tom pogledu;

16.  smatra da je jasno da se mora pružiti javna potpora obrani prava intelektualnog vlasništva; u tom kontekstu spominje rad Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM) koji obuhvaća kampanje za podizanje razine osviještenosti građana o posljedicama povreda intelektualnog vlasništva u komercijalne svrhe;

Internet i prava intelektualnog vlasništva

17.  pozdravlja memorandum o razumijevanju potpisan 4. svibnja 2011. između nositelja prava i internetskih platformi u zajedničkom nastojanju da se smanji prodaja krivotvorene robe putem platformi za e-trgovinu; zahtijeva da Komisija i države članice uspostave strukturirani dijalog s internetskim platformama o najboljim načinima utvrđivanja i suzbijanja prodaje krivotvorene robe;

18.  smatra da se problem povreda prava intelektualnog vlasništva umnožio posljednjih godina kao rezultat digitalizacije i sve većeg broja platformi za digitalnu prodaju, na kojima se krivotvorena roba prodaje i distribuira diljem svijeta bez ikakvog djelotvornog sredstva kontrole; u tom pogledu, poziva na dublje razmatranje s ciljem donošenja učinkovitijih instrumenata za kontrolu internetske prodaje fizičkih proizvoda;

19.  smatra da bi tekst strategije koji se odnosi na promicanje čvrste zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na internetu trebao biti izričitiji kako bi se predložili konkretni ciljevi;

20.  poziva Komisiju da surađuje s Internetskom korporacijom za dodjelu imena i brojeva i sa Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo radi uspostavljanja zaštitnog mehanizma za oznake zemljopisnog podrijetla na internetu;

21.  smatra da se odgovornosti posrednika moraju pomno ocijeniti; u tom bi pogledu više cijenio istančaniju strategiju, istovremeno priznajući da je ovo pitanje tema za zasebnu raspravu;

Razvoj i gospodarstva u nastanku

22.  poziva Komisiju da doprinese stvaranju okruženja u kojem se interesi država članica i trećih zemalja dopunjuju i u kojem postoji uzajamni interes za stvaranje zaštitnih okvira visokog standarda u kombinaciji s učinkovitim pravnim lijekovima čime bi se izbjegle rupe u zaštiti prava intelektualnog vlasništva; napominje potrebu za pažljivim razlikovanjem između okolnosti različitih „zemalja u razvoju” i uključenih trgovačkih pitanja, uzimajući u obzir posebne okolnosti pojedinih zemalja u razvoju;

23.  pozdravlja rad Komisije na podupiranju, na pojedinačnoj osnovi, zemalja u razvoju koje žele unaprijediti svoje sustave prava intelektualnog vlasništva te poziva Komisiju da nastavi s tim nastojanjima i da ih pojača kontinuiranim pružanjem prikladne tehničke pomoći u obliku programa za podizanje razine osviještenosti, zakonodavne pomoći i osposobljavanja službenika, istovremeno uzimajući u obzir razinu razvoja u svakoj zemlji;

Dostupnost lijekova

24.  slaže se s pozivom na opsežan odgovor na složen i višedimenzionalan problem odnosa između prava intelektualnog vlasništva i univerzalnog pristupa cjenovno prihvatljivim lijekovima, u to kontekstu ističući važnost pristupa pravu intelektualnog vlasništva u farmaceutskom sektoru koji je usredotočen na pacijenta;

25.  poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu konstruktivnom dijalogu o dostupnosti lijekova u kojem će sudjelovati sve zainteresirane strane te da pronađu načine na koje će se građanima najsiromašnijih država koji nisu u mogućnosti dobiti najbolje liječenje olakšati pristup lijekovima;

26.  smatra da je, iako se interesi i konkurentnost farmaceutskih poduzeća u EU-u moraju zaštititi očuvanjem njihove inovacijske sposobnosti, i uzimajući u obzir da neka poduzeća u EU-u pružaju pristup lijekovima preko programa pomoći i po sniženim prilagođenim cijenama, potrebno da se cijene lijekova usklade s platežnom moći stanovništva zemlje u kojoj se prodaju, čime bi se nužnom učinila potpora korištenju fleksibilnostima iz Sporazuma TRIPS, priznatima Deklaracijom iz Dohe, uz istodobno obvezno obraćanje pozornosti na narušavanje funkcioniranja tržišta prouzročeno preprodajom lijekova u trećim zemljama; poziva Komisiju i države članice da nastave s naporima kako bi se zajamčilo da granične mjere kojima je cilj spriječiti uvoz krivotvorenih lijekova ne djeluju štetno na tranzit generičkih lijekova;

27.  mišljenja je da bi poduzeća trebalo poticati da bolje surađuju u svom konkurentnom okruženju i s tijelima javne vlasti u cilju jamčenja veće i poboljšane dostupnosti lijekova u državama članicama i trećim zemljama; poziva Komisiju da razmotri podupiranje inovativnih mehanizama, kao što su patentna udruženja, radi poticanja istraživanja, istodobno osiguravajući generičku proizvodnju;

28.  smatra da se Unija treba upustiti u opsežniju raspravu o unapređenju zdravstvene skrbi u cijelom svijetu, uključujući strategije za jačanje zdravstvenih sustava;

29.  poziva Komisiju da potakne rani izvoz generičkih i biosličnih lijekova proizvedenih u EU-u čim više nisu zaštićeni patentom u trećim zemljama;

Pružanje boljih podataka

30.  smatra da su neki statistički podaci koji se navode u Komunikaciji dobiveni primjenom kontroverzne i već kritizirane metodologije te da se statistički podaci moraju poboljšati kako bi bolje odražavali stvarnu situaciju u pogledu središnje važnosti prava intelektualnog vlasništva, njihove zaštite i provedbe, u gospodarstvu EU-a, ne samo radi informiranja i poboljšanja postojeće politike nego i radi daljnjeg podupiranja načela stvaranja politika na temelju dokaza;

31.  slaže se s obrazloženjem Komisije o osnivanju Promatračnice EU-a za povrede prava intelektualnog vlasništva te traži da joj se dodijele namjenska sredstva;

32.  ističe da bi Promatračnica trebala biti sastavljena na sveobuhvatan način te da bi se njezin sastav trebao razlikovati od sastava postojećih tijela;

33.  poziva Komisiju da radi na tome da Promatračnica održi svoju neovisnost te da zajamči da se njezin rad ne dovodi u pitanje zbog stvarne ili prividne pristranosti;

Zakonodavstvo EU-a i suradnja u EU-u

34.  uviđa da bi bolja, prikladno usklađena, unutarnja politika koja se odnosi na pravo intelektualnog vlasništva mogla biti od pomoći u nastojanju da se poboljša standard zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u cijelome svijetu;

35.  poziva Komisiju da s državama članicama radi na ratifikaciji Ugovora o pravu žiga Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, Ženevskog akta Haškog sporazuma, Lisabonskog ugovora za zaštitu oznaka podrijetla i njihovu međunarodnu registraciju te drugih međunarodnih sporazuma povezanih s pravima intelektualnog vlasništva;

36.  poziva Komisiju da poduzme daljnje korake u skladu s ishodom javnog savjetovanja o svojoj zelenoj knjizi „Iskorištavanje tradicionalnog europskog znanja i iskustva na najbolji način” (COM(2014)0469) u pogledu mogućeg proširenja zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla Unije na nepoljoprivredne proizvode;

Zaštita i provedba prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama

37.  podupire obećanje Komisije da će prednost dati promicanju bolje zaštite prava intelektualnog vlasništva i njegove primjene u WTO-u i u svim drugim međunarodnim krugovima te tako otvoriti nova tržišta za europski izvoz, odnosno poboljšati pristup postojećem tržištu;

38.  napominje da je dodjela statusa tržišnog gospodarstva u pogledu trgovinskih zaštitnih instrumenata uvjetovana, između ostalih kriterija, zaštitom intelektualnog vlasništva u dotičnoj zemlji;

39.  poziva Komisiju i države članice da bolje brane zaštitu prava intelektualnog vlasništva u svim multilateralnim organizacijama koje se bave tim pitanjem (Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo) i da rade na uvrštenju u sustav WTO-a onih međunarodnih sporazuma povezanih s pravima intelektualnog vlasništva koji još nisu dio tog sustava, kao što su Ugovor o pravu žiga Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, Ženevskog akta Haškog sporazuma i Lisabonskog ugovora za zaštitu oznaka podrijetla i njihovu međunarodnu registraciju;

40.  smatra da bi u pregovorima za bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti poglavljima o intelektualnom vlasništvu te da bi pregovaračke strane trebale uvidjeti da bi se u okviru prava na vođenje poslovne djelatnosti trebalo uzeti u obzir poštovanje prava intelektualnog vlasništva i sukladnost s postojećim pravnim okvirima; pozdravlja dosadašnji rad Komisije u pogledu uspješnog integriranja poglavlja o zaštiti i provedbi intelektualnog vlasništva u bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini;

41.  smatra da bi ratifikaciju ugovora Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, gore navedenu u kontekstu njezina eventualna uključenja u sustav WTO-a, trebalo uvrstiti u bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini koje sklapa Unija;

42.  podupire pristup Komisije u okviru kojeg se uspostavljaju dijalozi i radne skupine o intelektualnom vlasništvu s prioritetnim zemljama s kojima nisu u tijeku sveobuhvatni pregovori, kako bi se postiglo i pojačalo konkretno obvezivanje na zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva; naglašava potrebu uvrštavanja prava intelektualnog vlasništva u dnevni red političkih sastanaka na višoj razini kada napredak na razini dijaloga o intelektualnom vlasništvu i međuagencijskih sastanaka nije vidljiv;

43.  naglašava da bi suradnju u području prava intelektualnog vlasništva između Unije i drugih regionalnih blokova trebalo povećati gdje god je to moguće;

44.  poziva Komisiju da se redovitije služi relevantnim mehanizmima rješavanja sporova, što uključuje i Tijelo za rješavanje sporova WTO-a, kad se krše prava gospodarskih subjekata Unije, uključujući sve nositelja prava intelektualnog vlasništva;

45.  poziva Komisiju da potiče treće zemlje da uzajamno priznaju pravo na pružanje usluga pravnih stručnjaka za intelektualno vlasništvo;

46.  poziva Komisiju, države članice i treće zemlje na pojačanu suradnju na području carina radi zapljene krivotvorene robe u Uniji te na pojednostavljenje carinskih postupaka;

47.  zahtijeva od Komisije i država članica bližu suradnju s trećim zemljama u pitanjima autorskih prava i dodjele licenci;

48.  uvjeren je da bi se boljom zaštitom prava intelektualnog vlasništva i učinkovitom primjenom povezanih pravila u trećim zemljama dao snažan poticaj ulagačima iz Europske unije i svijeta na ulaganja, razmjenu novih tehnoloških vještina i modernizaciju postojećih tehnologija;

Pomoć u trećim zemljama i geografski naglasak

49.  napominje da nekoliko država članica ima „atašee za intelektualno vlasništvo” u svojim delegacijama u određenim ključnim zemljama; vjeruje da se boljom koordinacijom i razmjenom informacija među državama članicama mogu pružiti nove prilike za ostvarenje zajedničkih ciljeva u pogledu zaštite intelektualnog vlasništva u trećim zemljama;

50.  smatra da bi gospodarske subjekte i potrošače iz EU-a u trećim zemljama u kojima su povrede prava intelektualnog vlasništva uobičajenije trebalo posebno zaštititi proširenjem službe za pomoć u području prava intelektualnog vlasništva;

o
o   o

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 129, 26.5.2005., str. 3.
(2) SL L 349, 31.12.1994., str. 71.
(3) SL L 157, 30.4.2004., str. 45.
(4) SL L 157, 9.6.2006., str. 1.
(5) SL L 135, 3.6.2003., str. 5.
(6) SL L 269, 10.10.2013., str. 1.
(7) SL L 181, 29.6.2013., str. 15.
(8) SL C 175E, 10.7.2008., str. 591.
(9) SL C 45E, 23.2.2010., str. 47.
(10) SL C 50E, 21.2.2012., str. 48.
(11) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/customs/customs_controls/counterfeit_piracy/statistics/2014_ipr_statistics_en.pdf.
(12) SL C 80, 19.3.2013., str. 1.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti