Rezolucija Europskog parlamenta od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije (2015/2001(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2012. koja sadrži preporuke Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima o novom sporazumu između EU-a i Rusije(1), Rezoluciju od 12. rujna 2013. o pritisku koji Rusija vrši na zemlje Istočnog partnerstva (u kontekstu predstojećeg sastanka na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu)(2), Rezoluciju od 6. veljače 2014. o sastanku na vrhu između EU-a i Rusije(3), Rezoluciju od 18. rujna 2014. o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije(4) te Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji(5),
– uzimajući u obzir zaključke i izjave Europskog vijeća, Vijeća za vanjske poslove i čelnika skupine G7 u proteklih 18 mjeseci o stanju u Ukrajini i odnosima s Rusijom,
– uzimajući u obzir sporazume postignute u Minsku 5. i 19. rujna 2014. i 12. veljače 2015.(6),
– uzimajući u obzir izjavu od 5. rujna 2014. sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Walesu,
– uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 27. ožujka 2014.(7) i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 17. veljače 2015.(8),
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8‑0162/2015),
A. budući da je EU godinama težio izgradnji uzajamno korisnog strateškog partnerstva s Rusijom utemeljenog na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao što su demokracija i vladavina prava, te na zajedničkim interesima; budući da je EU i dalje otvoren za takav odnos i dijalog koji njemu vodi te da želi obnoviti suradnju s Rusijom pod uvjetom da ruske vlasti ispune svoje međunarodne i pravne obveze;
B. budući da je EU, unatoč ruskoj povredi gruzijske teritorijalne cjelovitosti 2008., trenutačnoj okupaciji gruzijske pokrajine Abhazije i gruzijskih područja Chinvalija / Južne Osetije i njezinom neispunjavanju svih obveza u okviru sporazuma o prekidu vatre iz 2008., reagirao na navedena događanja odlučivši se za model povećane suradnje kako bi nastavio održavati odnose s Rusijom na obostranu korist; budući da su umjesto uvođenja restriktivnih mjera pokrenute nove ili produbljene postojeće inicijative za snažniju suradnju koje obuhvaćaju zajedničke prostore, Partnerstvo za modernizaciju, pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije te dijalog o ljudskim pravima;
C. budući da je Rusija nezakonitim pripojenjem Krima, potezom koji je EU oštro osudio i koji neće biti priznat, vođenjem oružanog sukoba protiv Ukrajine uz izravno i neizravno sudjelovanje vojske i sigurnosnih službi te namjernom destabilizacijom te susjedne suverene i neovisne države, nanijela duboku i trajnu štetu svojem odnosu s EU-om ugrožavajući osnovna načela europske sigurnosti nepoštovanjem granica i kršenjem svojih međunarodnih obveza, posebno onih u okviru Povelje Ujedinjenih naroda, Helsinškog završnog akta, Memoranduma iz Budimpešte, Pariške povelje za novu Europu iz 1990. godine i bilateralnog Ugovora o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu; budući da se humanitarno stanje na Krimu i u istočnoj Ukrajini znatno pogoršalo i da broj smrtno stradalih iznosi nekoliko tisuća;
D. budući da Rusija na izravan ili neizravan način sudjeluje u nekoliko „zamrznutih” sukoba u svojem susjedstvu, u Pridnjestrovlju, Južnoj Osetiji, Abhaziji i Gorskom Karabahu, koji predstavljaju ozbiljnu prepreku razvoju i postizanju stabilnosti dotičnih susjednih zemalja te njihovu približavanju Europskoj uniji;
E. budući da je Ruska Federacija stavila na crnu listu 89 političara (među kojima su sadašnji i nekadašnji zastupnici u Europskom parlamentu) i dužnosnika EU-a te im zabranjuje ulazak u Rusiju;
F. budući da je Rusija, protivno duhu dobrosusjedskih odnosa i kršenjem međunarodnog prava, propisa i normi, a na temelju doktrine prema kojoj smatra da ima pravo štititi ruske sunarodnjake u inozemstvu, poduzela svjesne radnje koje su usmjerene na destabilizaciju svojih susjeda primjenom nezakonitih trgovinskih embarga ili sklapanjem sporazuma o integraciji sa separatističkim i odcijepljenim regijama;
G. budući da je EU, kao odgovor na nezakonito rusko pripojenje Krima i hibridni rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, tijekom nekoliko faza donio niz restriktivnih mjera; budući da je nekoliko drugih zemalja donijelo slične sankcije kao odgovor na rusku agresiju;
H. budući da se u interesu obiju strana mora težiti dugoročnom konstruktivnom odnosu između EU-a i Rusije u pogledu suočavanja sa zajedničkim globalnim izazovima, kao što su klimatske promjene, nova tehnološka dostignuća i borba protiv terorizma, ekstremizma i organiziranog kriminala; budući da je suradnja EU-a i Rusije polučila pozitivne rezultate u nekim područjima, kao što su Sjeverna dimenzija i prekogranična suradnja; budući da je u nedavnim pregovorima s Iranom Rusija postupila konstruktivno;
I. budući da te restriktivne ciljane mjere nisu usmjerene protiv ruskog naroda nego protiv određenih pojedinaca i poduzeća povezanih s ruskim vodstvom, koji u gospodarskom i obrambenom sektoru imaju izravnu korist od trenutačnog sukoba s Ukrajinom, nego na poticanje promjena u politikama ruske vlade prema području zajedničkog susjedstva te njezinim aktivnostima na tom području; budući da bi sankcije vezane uz destabilizaciju istočne Ukrajine trebalo ukinuti kada Rusija u potpunosti primijeni odredbe sporazumâ iz Minska; budući da bi navedene sankcije trebalo pojačati ako Rusija nastavi izravno ili neizravno destabilizirati Ukrajinu i ugrožavati njezinu teritorijalnu cjelovitost; budući da će sankcije vezane uz nezakonito pripojenje Krima ostati na snazi dok se taj poluotok ne vrati Ukrajini;
J. budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te kao potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava i ljudskih prava; budući da je EU snažno podupro rusko pristupanje raznim međunarodnim organizacijama i forumima, kao što su G8, G20 i Svjetska trgovinska organizacija, te sudjelovanje u njima; budući da je uključenje Rusije u navedena tijela prouzročilo napetosti zbog ruskog opetovanog kršenja pravila, npr. njezina nepridržavanja normi i obveza Svjetske trgovinske organizacije (uvođenjem niza diskriminatornih mjera protiv pojedinačnih država članica EU-a i drugih zemalja u svojem susjedstvu), neizvršenja više od tisuću presuda Europskog suda za ljudska prava i izostanka jamčenja temeljnih ljudskih prava; budući da iz savjetovanja između EU-a i Rusije o ljudskim pravima nisu proizašli ni zaključci ni konkretni rezultati;
K. budući da vladavina prava, kao jedno od temeljnih načela EU-a, podrazumijeva ne samo poštovanje demokracije i ljudskih prava, nego i pridržavanje odredbi međunarodnog prava, jamčenje pravedbe provedbe i primjene zakona te neovisnost i nepristranost pravosuđa; budući da Rusija ne ispunjava navedene uvjete, da njezine vlasti ne podupiru vladavinu prava i ne poštuju temeljna prava te da se razina političkih prava te građanskih i medijskih sloboda posljednjih godina smanjuje; budući da su nedavno doneseni zakoni s dvosmislenim odredbama kojima se još više ograničav djelovanje predstavnika oporbe i civilnog društva; budući da je nedavno donesen zakon kojim se kriminalizira takozvana „homoseksualna propaganda” i koji je doveo do širenja homofobnog nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv pripadnika LGBTI zajednice, što je problem koji vlasti ne rješavaju; budući da je nakon nezakonitog pripojenja Krima ondje došlo do ozbiljnog pogoršanja poštovanja ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, a time je osobito pogođena zajednica krimskih Tatara;
L. budući da je Aleksej Navaljni, istaknuti oporbeni čelnik, optužen i osuđen na temelju krivotvorenih dokaza te da je izložen stalnim zastrašivanjima i zlostavljanju, što uključuje i zatvaranje njegova brata; budući je Stranci napretka, čiji je čelnik, onemogućeno sudjelovanje na sljedećim parlamentarnim izborima; budući da je Nadija Savčenko, članica ukrajinskog parlamenta, nezakonito pritvorena u Rusiji, što predstavlja kršenje međunarodnog prava;
M. budući da se prema indeksu percepcije korupcije Ruska Federacija nalazi na 136. od 175 mjesta, što izaziva veliku zabrinutost s obzirom na međunarodnu korupciju i pranje novca te predstavlja prijetnju europskim gospodarstvima i njihovu integritetu;
N. budući da Rusija aktivno primjenjuje hibridno ratovanje, svjesno zamagljujući granicu između vojnih i paravojnih aktivnosti te političkog aktivizma;
O. budući da se prema indeksu medijskih sloboda iz 2014. Ruska Federacija nalazi na 148. od 180 mjesta; budući da je financiranje medija koje kontrolira država znatno prošireno i povećano; budući da se inicijative i aktivnosti boraca za ljudska prava, nezavisnih organizacija civilnog društva, političkih protivnika, nezavisnih medija i običnih građana često ograničavaju ili sprečavaju; budući da se prostor za izražavanje nezavisnih i pluralističkih mišljenja smanjuje te je pod stalnom prijetnjom; budući da je Europska zaklada za demokraciju usredotočena na pitanje pluralizma ruskih medija te da je pozvana razvijati nove medijske inicijative zajedno sa svojim partnerima;
P. budući da neodgovorne aktivnosti ruskih borbenih lovaca u blizini zračnog prostora država članica EU-a i NATO-a ugrožavaju sigurnost civilnog zračnog prometa i da bi mogle predstavljati prijetnju sigurnosti europskog zračnog prostora; budući da Rusija izvodi izazivačke i opsežne vojne manevre u neposrednoj blizini EU-a te da su njezine prijetnje vojnim, pa čak i nuklearnim napadima, javno iznesene; budući da je Rusija obustavila svoje sudjelovanje u pregovorima o Sporazumu o konvencionalnim oružanim snagama u Europi te prekršila Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa;
Q. budući da energija ima središnju i stratešku ulogu u odnosima između EU-a i Rusije te da predstavlja ključan instrument ruske vanjske politike; budući da se otpornost EU-a na vanjske pritiske može postići diversifikacijom opskrbe energijom i smanjenjem ovisnosti o Rusiji; budući da EU mora djelovati jedinstveno i pokazati snažnu unutarnju solidarnost kada je riječ o njegovoj energetskoj sigurnosti;
R. budući da je Ruska Federacija aktivno promicala Euroazijsku gospodarsku uniju; budući da se taj projekt gospodarske integracije ne bi trebao smatrati konkurentnim Europskoj uniji;
1. ponavlja da izravno i neizravno sudjelovanje Rusije u oružanom sukobu u Ukrajini, njezino nezakonito pripojenje Krima i kršenje teritorijalne cjelovitosti Gruzije te gospodarska prisila i politička destabilizacija njezinih europskih susjeda, predstavljaju svjesno kršenje demokratskih načela, temeljnih vrijednosti i međunarodnog prava; u tom kontekstu EU ne može planirati „povratak na staro” te je prisiljen temeljito preispitati svoje odnose s Rusijom, što uključuje što bržu izradu nacrta plana intervencija koji se temelji na mekoj moći kako bi se suprotstavio nasilnoj politici razjedinjavanja koju Rusija provodi te sveobuhvatnog plana o svojim budućim odnosima s tom zemljom te sa svojim istočnoeuropskim partnerima; ističe da rješenje sukoba u istočnoj Ukrajini može biti samo političke prirode;
2. ističe da se u ovom trenutku Rusiju više ne može smatrati „strateškim partnerom” niti se tako više s njome može postupati zbog njezinih aktivnosti na Krimu i u istočnoj Ukrajini; naglašava da se strateška partnerstva moraju temeljiti na uzajamnom povjerenju te poštovanju međunarodnog prava koje se temelji na demokraciji, državnoj suverenosti i slobodi odabira unutarnjeg ustavnog poretka i vanjskopolitičkog usmjerenja, teritorijalnoj cjelovitosti države te poštovanju vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodne diplomacije i trgovine;
3. duboko je zabrinut zbog činjenice da se Rusija sada otvoreno predstavlja i djeluje kao suparnik međunarodne demokratske zajednice i njezina poretka utemeljenog na pravu, ponajprije svojim nastojanjima da silom prekroji granice unutar Europe; uvelike je zabrinut zbog rastuće atmosfere mržnje koja je usmjerena protiv oporbenih aktivista, boraca za ljudska prava, manjina i susjednih nacija te zbog pogoršanja stanja ljudskih prava i vladavine prava u Rusiji; osuđuje zastrašivanje kritičara nasiljem, suđenjima, zatvaranjima i drugim mjerama kojima se služi država;
4. osuđuje arbitrarne mjere zabrane ulaska na ruski teritorij nametnute političarima i dužnosnicima EU-a te naglašava da rusko vodstvo opetovano krši međunarodno pravo i univerzalne norme te onemogućuje transparentnost; smatra taj čin kontraproduktivnim i štetnim za ionako loše komunikacijske kanale između Europske unije i Rusije; naglašava da bi ciljane političare i dužnosnike EU-a trebalo obavijestiti o razlozima zbog kojih im je zabranjen ulazak na ruski teritorij te da bi oni trebali imati pravo priziva na tu odluku pred neovisnim sudom;
5. mišljenja je da je dugoročno moguć i poželjan konstruktivan i predvidljiv odnos između EU-a i Rusije na njihovu obostranu korist, osobito u pogledu postojećih političkih, trgovinskih, prijevoznih i energetskih odnosa, međuljudskih kontakata koji se održavaju i preko programa Erasmus+ i „zajedničkih koraka”(9) prekogranične suradnje, klimatskih promjena, okoliša i sektorske suradnje, imajući u vidu da uzajamne sankcije nanose štetu obama gospodarstvima, da se moraju razmotriti zajednički izazovi i interesi u svijetu te da se razilaženja u percepciji sigurnosti u Europi mogu prevladati jačanjem dijaloga; u tom smislu pozdravlja pozitivne rezultate suradnje EU-a i Rusije u raznim područjima, kao što su borba protiv terorizma, ekstremizma i organiziranog kriminala, partnerstvo Sjeverne dimenzije, pregovori s Iranom o njegovu nuklearnom programu i bliskoistočni mirovni proces; poziva Rusiju da konstruktivno sudjeluje u pronalaženju rješenja za sukob u Siriji;
6. ističe da se odnosi između EU-a i Rusije ubuduće moraju temeljiti na poštovanju međunarodnog prava i na dijalogu kako bi EU bio spreman obnoviti i ponovno pokrenuti suradnju s vlastima u Moskvi na nekoliko određenih područja od zajedničkog interesa; ističe da se nastavak suradnje predviđa pod uvjetom da Rusija poštuje teritorijalnu cjelovitost i suverenost Ukrajine, uključujući Krim, u potpunosti provede sporazume iz Minska (koji podrazumijevaju potpunu kontrolu granica od strane ukrajinskih vlasti, bezuvjetno povlačenje ruskih postrojbi i naoružanja i hitnu obustavu pružanja pomoći pobunjeničkim skupinama) i da prestane destabilizirati vojne i sigurnosne aktivnosti na granicama država članica EU-a; naglašava da se pokazalo da je OESS struktura koja je sposobna doprinijeti rješavanju krize; ističe da se takva potencijalno obnovljena suradnja ne smije odvijati nauštrb međunarodnih načela, europskih vrijednosti, normi i međunarodnih obveza; naglašava da EU mora jasno definirati kako svoja očekivanja od Rusije, osobito u pogledu poštovanja međunarodnog prava i ugovornih obveza te predvidljivog djelovanja, tako i mjere koje će poduzeti nakon 31. prosinca 2015. ako Rusija ne ispuni svoje obveze (ili prije u slučaju značajnog razvoja događaja na terenu), kao i nastavak suradnje koju je spreman ponuditi ako se Rusija bude pridržavala obveza; naglašava da bi takva suradnja trebala u cijelosti biti u skladu s normama na području ljudskih prava;
7. pozdravlja solidarnost i jedinstvo koje su pokazale države članice u kontekstu ruskog nezakonitog pripojenja Krima i izravnog uključenja u rat u Ukrajini, što je dovelo do usvajanja i donošenja dodatnih mjera odgovora i njihova povezivanja s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska; poziva države članice da im apsolutni prioritet bude očuvanje tog jedinstva i da se suzdrže od održavanja bilateralnih odnosa i sklapanja sporazuma koji bi mu mogli naštetiti ili bi ih se moglo protumačiti štetnima u tom pogledu; ponavlja da su jedinstvo djelovanja i solidarnost među državama članicama i u odnosu prema državama kandidatkinjama od ključne važnosti za održanje vjerodostojnosti, legitimiteta i učinkovitosti politika EU-a i njegove sposobnosti da se odupre vanjskim izazovima i pritiscima, istovremeno promičući dublji odnos i suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva;
8. u tom pogledu naglašava da je produbljivanje integracije EU-a i usklađenosti između njegovih unutarnjih i vanjskih politika ključno za dosljedniju, učinkovitiju i uspješniju vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a, uključujući njegov odnos prema Rusiji; stoga poziva države članice da nastave i pojačaju svoje napore prema učinkovitom uklanjanju prepreka u donošenju odluka te konsolidaciji zajedničkih politika s državama kandidatkinjama, posebno u području trgovine, financijskih usluga i transakcija, migracija, energije, upravljanja vanjskim granicama, informatičke i kibernetske sigurnosti;
9. ponovno poziva EU i njegove države članice da u potpunosti iskoriste odredbe i instrumente Ugovora iz Lisabona kako bi pojačale stratešku prirodu europske zajedničke vanjske i sigurnosne politike koja je usmjerena prema budućnosti; nadalje, čvrsto je uvjeren da je središnja uloga ljudskih prava u svakom aspektu vanjskog djelovanja EU-a preduvjet za održavanje njegove priznate i vjerodostojne uloge globalnog aktera;
10. ponovno ističe svoje uvjerenje da je energetska politika znatan dio vanjske politike EU-a; stoga snažno podupire brzo stvaranje snažne europske energetske unije, a osobito povezivanje nacionalnih energetskih mreža kako bi se znatno smanjila ovisnost pojedinih država članica o vanjskim dobavljačima energije, posebno Rusiji; čvrsto je uvjeren da se protiv izazova za europsku solidarnost i njezine ranjivosti te izloženosti pojedinih država članica i država kandidatkinja upotrebi energije kao predmeta političkog i diplomatskog cjenkanja može učinkovito boriti samo cjelovitom provedbom zakonodavstva EU-a u području energetike, a osobito provedbom trećeg energetskog paketa i dovršenjem stvaranja slobodnog, transparentnog, integriranog, sinkroniziranog, energetski učinkovitog (uz dovoljan udio obnovljivih izvora energije) i otpornog europskog unutarnjeg tržišta energije koje se opskrbljuje iz raznolikih izvora i u kojem se zakonodavstvo o tržišnom natjecanju mora nedvosmisleno primjenjivati; poziva EU da pruži odgovarajuću potporu ugovornim stranama Energetske zajednice koje su se obvezale na primjenu pravne stečevine EU-a u području energetike kako bi poboljšale svoj pregovarački položaj u odnosu prema vanjskim dobavljačima energije;
11. naglašava da je potrebno i važno da se obustavi suradnja s Rusijom u sektoru obrane s obzirom na njezin agresivan stav te poziva države članice i države kandidatkinje da se suzdrže od donošenja odluka kojima bi se moglo ugroziti to zajedničko stajalište; stoga smatra da se sporazumi na području obrambene suradnje s Rusijom, unatoč njihovoj bilateralnoj naravi, trebaju pažljivo ispitati na razini EU-a s ciljem utvrđivanja odgovarajućeg i dosljednog pristupa; napominje da je u tom pogledu važna suradnja između EU-a i NATO-a;
12. duboko je zabrinut zbog sve većih ograničenja slobode medija i interneta, jačanja kontrole medija na internetu, pritisaka na nepristrano izvještavanje i erozije novinarskih standarda u Rusiji, kao i sve snažnijeg monopola na informacije koje mediji pod kontrolom države emitiraju ruskim govornicima u inozemstvu; osuđuje zabranu emitiranja ukrajinskih i tatarskih televizijskih kanala na Krimu;
13. ponavlja svoj poziv na jačanje sposobnosti analize i praćenja ruske propagande, osobito na ruskom jeziku, kako bi se moglo uočiti namjerno pristrane informacije koje se šire na raznim jezicima EU-a te na njih brzo i prikladno odgovoriti; poziva Komisiju da bez odgađanja namijeni dovoljno sredstava konkretnim projektima kojima je cilj suprotstaviti se ruskoj propagandi i dezinformacijama unutar i izvan EU-a te pružiti objektivne informacije javnosti u zemljama Istočnog partnerstva, kao i da izradi prikladne instrumente za stratešku komunikaciju; u tom pogledu pozdravlja zaključke Europskog vijeća od 20. ožujka 2015. o pripremi akcijskog plana za djelovanje protiv kampanja dezinformiranja; poziva Komisiju i države članice da također izrade koordinirani mehanizam za transparentno prikupljanje podataka i izvještavanje o financijskoj, političkoj i tehničkoj pomoći koju Rusija pruža političkim strankama i drugim organizacijama unutar EU-a te njezino praćenje, s ciljem procjene sudjelovanja Rusije i njezina utjecaja u političkom životu i javnoj raspravi u EU-u i njegovim istočnim susjedima, kao i da provedu odgovarajuće mjere;
14. iznimno je zabrinut zbog najnovije tendencije ruskih medija pod državnim nadzorom da preinačuju i nanovo tumače povijesne događaje dvadesetoga stoljeća, kao što je potpisivanje Pakta Ribbentrop-Molotov i tajnih protokola uz njega, te zbog selektivne uporabe povijesne naracije za aktualnu političku propagandu;
15. duboko je zabrinut zbog sve intenzivnijih kontakata i suradnje između europskih populističkih i fašističkih stranaka te stranaka ekstremne desnice s nacionalističkim skupinama u Rusiji, što rusko vodstvo tolerira; uviđa da to predstavlja prijetnju demokratskim vrijednostima i vladavini prava u EU-u; u tom kontekstu poziva institucije EU-a i države članice da se usprotive toj prijetnji stvaranja „nacionalističke internacionale”;
16. duboko je zabrinut zbog ruskog podupiranja i financiranja radikalnih i ekstremističkih stranaka u državama članicama EU-a; smatra da nedavni sastanak stranaka krajnje desnice u Sankt-Peterburgu predstavlja uvredu sjećanju na milijune Rusa koji su žrtvovali svoje živote kako bi spasili svijet od nacizma;
17. poziva EU da pruži potporu projektima usmjerenima na promicanje i razvoj visokih novinarskih standarda, slobode medija te nepristranih i pouzdanih informacija u Rusiji, kao i razotkrivanju propagande u EU-u i zemljama Istočnog partnerstva; poziva Komisiju da pruži dovoljna sredstva inicijativama za razvoj medija na ruskom jeziku koji bi predstavljali alternativu ruskim medijima koje kontrolira država, a koji bi se emitirali na ruskom jeziku kako bi se publici koja ga govori pružili vjerodostojni i nezavisni izvori informacija;
18. ponavlja da je beskompromisno poštovanje vladavine prava ključno i temeljno načelo EU-a i poziva na njegovu strogu, brzu i bezuvjetnu primjenu u slučaju kršenja pravila; poziva Komisiju da s jednakom odlučnošću primijeni načelo slobodnog i poštenog natjecanja na jedinstvenom tržištu, pa i u postupcima protiv Gazproma; zauzima stav da EU i njegove države članice moraju dodatno naglasiti potrebu da Rusija konstruktivno pristupi svom članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i da u potpunosti ispuni svoje obveze koje iz njega proizlaze, uključujući ukidanje neopravdanih trgovinskih ograničenja i omogućavanje nediskriminatornog pristupa svom tržištu;
19. poziva Rusiju da u potpunosti surađuje s međunarodnom zajednicom u pogledu istrage o rušenju zrakoplova na letu MH17 te osuđuje sve pokušaje i odluke kojima bi se amnestiralo pojedince za koje se utvrdi da su odgovorni ili odgodilo njihov kazneni progon; ponavlja svoj poziv Rusiji da bez odgađanja vrati olupinu zrakoplova poljske vlade koji se srušio u Smolensku i sve crne kutije iz zrakoplova; poziva sve institucije EU-a da otvore pitanje navedenih zahtjeva u svim bilateralnim kontaktima s ruskim vlastima;
20. poziva vladu Ruske Federacije da prizna postojanje raširenog i ozbiljnog problema nasilja i maltretiranja pripadnika LGBTI zajednice u Rusiji te da se obaveže na poduzimanje koraka radi zaustavljanja tih zlouporaba i stavi izvan snage odredbe Zakona br. 135-FZ od 29. lipnja 2013. (zakon o „gay propagandi”) kojim se zabranjuje širenje informacija o LBGTI odnosima; poziva ESVD, Komisiju i države članice EU-a da na sastancima s mjerodavnim ruskim dužnosnicima, uključujući onima na najvišoj razini, otvore pitanje homofobije i nasilja nad pripadnicima LGBTI zajednice i aktivistima; poziva ESVD, Komisiju i države članice EU-a da u skladu sa smjernicama EU-a od lipnja 2013. promiču i štite uživanje svih ljudskih prava od strane pripadnika LGBTI zajednice i pridonose borbi protiv bilo kakvih oblika nasilja nad njima pružanjem potpore i pravne zaštite žrtvama takvog nasilja, podupiranjem inicijativa civilnog društva i vladinih inicijativa usmjerenih na praćenje slučajeva nasilja te obrazovanjem osoblja u pravosuđu i policijskim snagama;
21. imajući u vidu obogaćivanje društva razvijanjem istinskog i nezavisnog civilnog društva, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava, uključujući pravo na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja te prava pripadnika LGBTI zajednice, kao i vladavine prava u Rusiji i na Krimu nakon njegova nezakonitog pripojenja; oštro osuđuje trajan i nemilosrdan pritisak vlade na drugačija mišljenja koji je usmjeren na nezavisne nevladine organizacije preko takozvanog „zakona o stranim agentima” te neprestanu i višeobraznu represiju aktivista, političkih protivnika i kritičara režima; skreće posebnu pozornost na ubojstva Ane Politkovske, Natalije Estemirove, Borisa Njemcova, Sergeja Magnickog, Aleksandra Litvinenka i drugih; zahtijeva da se sva ubojstva političkih aktivista, novinara i zviždača propisno i nezavisno istraže te da se odgovorne privede pravdi, čime bi se dokazala beskompromisna borba protiv nekažnjivosti, kao i da se razmotri poduzimanje ciljanih restriktivnih mjera ako provedene istrage ne budu u skladu s međunarodnim normama; ponavlja svoj poziv Vijeću da ispuni svoju obvezu obrane tih načela te da na prijedlog koji bi bez odgađanja trebala podnijeti potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije donese restriktivne mjere za službenike koji su umiješani u opsežno dokumentiran slučaj Magnickog; ističe da obveza Rusije da poštuje ljudska prava i standarde vladavine prava proizlazi izravno iz njezina članstva u UN-u, Vijeću Europe i OESS-u;
22. naglašava važnost trajne političke i financijske potpore nezavisnim aktivistima civilnog društva, borcima za ljudska prava, blogerima, nezavisnim medijima, istaknutim intelektualcima, javnim osobama i nevladinim organizacijama u cilju promicanja demokratskih vrijednosti, temeljnih sloboda i ljudskih prava u Rusiji i na okupiranom Krimu; poziva Komisiju da u svojim programima predvidi ambiciozniju financijsku pomoć ruskom civilnom društvu u okviru postojećih vanjskih financijskih instrumenata; potiče EU da stupi u kontakt s ruskim dužnosnicima i organizacijama civilnog društva koji su skloni stvaranju slike političkih i diplomatskih odnosa s EU-om koja se temelji na partnerstvu i suradnji; ističe da je potrebno što više promicati međuljudske kontakte te, unatoč trenutnom stanju odnosa, održavati jak dijalog i suradnju između studenata i istraživača te između civilnih društava i lokalnih vlasti iz EU-a i Rusije kako bi se smanjile napetosti i poboljšalo uzajamno razumijevanje;
23. poziva Komisiju da izradi prijedlog zakonodavstva kojim bi se jamčila potpuna transparentnost političkog financiranja i financiranja političkih stranaka u EU-u u skladu s preporukom Vijeća Europe o, u prvom redu, političkim ili gospodarskim dionicima koji dolaze iz područja izvan EU-a;
24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Vladi i parlamentu Ruske Federacije, vladama i parlamentima država Istočnog partnerstva.
Protokol o rezultatima savjetovanja trilateralne kontaktne skupine, potpisan 5. rujna 2014. i Paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen 12. veljače 2015.