Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2147(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0170/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0170/2015

Rasprave :

PV 06/07/2015 - 17
CRE 06/07/2015 - 17

Glasovanja :

PV 07/07/2015 - 5.14
CRE 07/07/2015 - 5.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0251

Usvojeni tekstovi
PDF 323kWORD 145k
Utorak, 7. srpnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Sektor voća i povrća od reforme iz 2007.
P8_TA(2015)0251A8-0170/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. srpnja 2015. o sektoru voća i povrća od reforme iz 2007. (2014/2147(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o provedbi odredaba o proizvođačkim organizacijama, operativnim fondovima i operativnim programima u sektoru voća i povrća od reforme iz 2007. (COM(2014)0112),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2014. o prethodno spomenutom izvješću Komisije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o budućnosti europskog sektora hortikulture – strategije za rast(2),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Sektor voća i povrća u EU-u: pregled i perspektiva Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2013.”, provedenu 2011. pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir dvije studije naslovljene „Ususret novim pravilima za sektor voća i povrća u EU-u”, koje su proveli Skupština europskih regija proizvođača voća, povrća i ukrasnog cvijeća i bilja (Assemblée des Régions Européennes Légumières et Horticoles (AREFLH)) i Sveučilište u Wageningenu za radionicu Europskog parlamenta održanu 22. siječnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom (COM(2014)0472),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Komparativna analiza instrumenata za upravljanje rizikom u skladu sa Zakonom SAD-a o poljoprivredi (US Farm Bill) iz 2014. i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje od 2014. do 2020. godine”, provedenu 2014. pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenje Odbora za proračunski nadzor (A8‑0170/2015),

A.  budući da je politika Unije u sektoru voća i povrća od 1990-ih usredotočena na jačanje uloge proizvođačkih organizacija;

B.  budući da se reformom iz 2007. željelo ojačati proizvođačke organizacije koje se bave proizvodnjom voća i povrća, između ostalog, stavljanjem na raspolaganje šireg spektra instrumenata kako bi se omogućilo sprečavanje tržišnih rizika te upravljanje njima, kao i unapređenjem te usmjeravanjem opskrbe, poboljšanjem kvalitete i konkurentnosti, prilagodbom opskrbe potrebama tržišta te pružanjem tehničke podrške za ekološki prihvatljivu proizvodnju;

C.  budući da, za razliku od privatnih komercijalnih poduzeća, proizvođačke organizacije podliježu nizu ograničenja kao što su ograničenja uporabe ulaganja u vezi sa strukturom prihoda ili potrebom za prodavanjem;

D.  budući da je važno poduprijeti sektor voća i povrća na cijelom području Unije zbog njegove važnosti u smislu dodane vrijednosti i zapošljavanja te zbog pozitivnih učinka koje ima na zdravlje jer omogućuje zdravu i uravnoteženu prehranu;

E.  budući da je potpora Unije proizvođačkim organizacijama i udruženjima proizvođačkih organizacija usmjerena na jačanje konkurentnosti sektora, podupiranje inovacija, povećanje produktivnosti, jačanje promidžbe, poboljšanje pregovaračke pozicije poljoprivrednika i ponovno uspostavljanje ravnoteže u lancu opskrbe hranom te istovremeno uključuje pitanja zaštite okoliša u proces proizvodnje voća i povrća i njihovo stavljanje na tržište te uzima u obzir položaj pojedinačnih proizvođača;

F.  budući da su pokrenute inicijative za poticanje spajanja proizvođačkih organizacija i udruženja proizvođačkih organizacija kao i transnacionalne suradnje kako bi se razvila pregovaračka moć proizvođačkih organizacija u distribucijskom lancu;

G.  budući da na razini EU-a većinu proizvođača voća i povrća čine mala ili srednja gospodarstva;

H.  budući da, prema studiji o režimu za sektor voća i povrća provedenoj 2011. za Europski parlament, treba poticati osnivanje proizvođačkih organizacija jer su „kolektivne radnje na razini proizvođača i učinkovita koordinacija u lancu očito preduvjeti za svaku uspješnu strategiju u borbi protiv sve nižih relativnih cijena proizvođača”;

I.  budući da proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća mogu uspostaviti operativni fond za financiranje operativnih programa koje su odobrile države članice;

J.  budući da se takvi fondovi financiraju iz doprinosa članova proizvođačkih organizacija ili same proizvođačke organizacije te kroz financijsku pomoć EU-a i da se tim sufinanciranjem potiče zalaganje korisnika te doprinosi tome da oni upotrebljavaju pomoć na pravi način, te se stvara multiplikacijski učinak;

K.  budući da je financijska potpora u okviru stare Zajedničke poljoprivredne politike za ulaganja novoosnovanih proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, koja je obustavljena reformom iz 2013., bila od ključne važnosti, posebno u državama članicama središnje, istočne i južne Europe, prekomorskim teritorijima i na otocima;

L.  konstatira sljedeće:

   (a) povećanje stope organiziranosti te udjela ukupne vrijednosti proizvodnje voća i povrća u EU-u koje su proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija stavile na tržište s 34 % 2004. godine na 43 % 2010.;
   (b) veću privlačnost proizvođačkih organizacija te činjenicu da je ukupan broj proizvođača voća i povrća koji su članovi proizvođačkih organizacija porastao s 10,4 % 2004. na 16,5 % 2010.; te
   (c) veću privlačnost udruženja proizvođačkih organizacija koja se očituje u brzom povećanju broja udruženja proizvođačkih organizacija i u znatnom povećanju broja i udjela proizvođačkih organizacija koje su članice udruženja proizvođačkih organizacija;

M.  budući da te brojke za Uniju kao cjelinu predstavljaju prosječne vrijednosti koje odražavaju vrlo različite situacije među državama članicama, pa čak i znatne razlike unutar pojedine države članice; budući da se te situacije, koje odražavaju različite polazne točke u osnivanju proizvođačkih organizacija, mogu pripisati povijesnim faktorima koji se temelje na većoj ili manjoj spremnosti poljoprivrednika na osnivanje proizvođačkih organizacija, na strukturi poljoprivrednih gospodarstava, razlikama u tržišnim uvjetima i administrativnim preprekama, neodgovarajućim postojećim potporama te činjenici da u mnogim državama članicama u tom sektoru prevladavaju mali proizvođači;

N.  budući da javno savjetovanje o političkim mogućnostima i procjeni njihova učinka, koje je Komisija provela između 4. lipnja i 9. rujna 2012., u vezi s preispitivanjem režima EU-a za sektor voća i povrća pokazuje da većina ispitanika podržava nastavak provođenja režima uz primjenu određenih poboljšanja;

O.  budući da su proizvođači u regijama s najvećim stupnjem organizacije proizvodnje postigli najviše razine konkurentnosti, profitabilnosti, internacionalizacije, kvalitete i ekološke održivosti;

P.  budući da je prosječna stopa organiziranosti među proizvođačima i dalje niska te u određenim državama članicama znatno ispod prosjeka EU-a, iako je ta općenita tvrdnja podložna promjeni ovisno o stupnju modernizacije proizvodnje i uključivanja na tržište svakoga područja; budući da su obustava i prestanak priznavanja proizvođačkih organizacija, što kod proizvođača uzrokuje nesigurnost, čimbenik koji pridonosi niskom prosjeku;

Q.  budući da, iako je ona važan financijski instrument u smislu koncentracije ponude, postoji potreba da se poboljša učinkovitost nacionalne financijske pomoći (Uredba (EU) br. 1308/2013);

R.  budući da uloga proizvođačkih organizacija u otvaranju novih tržišta, promicanju potrošnje ili ulaganju u inovacije ima vrlo pozitivan učinak na sektor voća i povrća u cjelini;

S.  budući da se za sektor voća i povrća, koji čini 18 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u EU-u i vrijedi više od 50 milijardi EUR, upotrebljava samo 3 % obrađene površine;

T.  budući da lanac opskrbe voćem i povrćem ostvaruje promet koji se procjenjuje na više od 120 milijardi eura, s približno 550 000 zaposlenih i djeluje kao gospodarski multiplikator na europskoj razini, potičući potražnju i stvaranje dodane vrijednosti u drugim gospodarskim sektorima;

U.  budući da se u EU-u ukupna poljoprivredna površina s nasadima voća i povrća smanjila za 6 % u razdoblju od 2003. do 2010., što ukazuje na to da su poljoprivrednici prešli na druge usjeve ili su se, u mnogim slučajevima, prestali baviti poljoprivredom; budući da je prema studiji AREFLH-a iz 2015. to smanjenje u južnoj Europi bilo veće nego u sjevernoj;

V.  budući da je zadnjih godina došlo i do pada u obujmu proizvodnje voća i povrća, dok je istovremeno njezina vrijednost ostala realno stabilna te je 2012. iznosila 48,25 milijardi eura, unatoč tome nije moguće ponuditi cijene poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava koje su u skladu s troškovima proizvodnje i nadnicama;

W.  budući da manja potrošnja predstavlja veliki problem za sektore voća i povrća koji zadnjih nekoliko godina bilježe pad proizvodnje; podsjeća na podatke udruženja Freshfel Europe koji ukazuju na to da je 2012. dnevna potrošnja svježeg voća i povrća u 28 država članica EU-a po stanovniku iznosila 387 g, što predstavlja smanjenje od 8,7 % u odnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju od 2007. do 2011.; budući da se čini da to smanjenje odražava dugoročni trend prema većoj potrošnji prerađene hrane te utjecaj gospodarske krize;

X.  budući da 22 milijuna djece u Europskoj uniji pati od prekomjerne težine, dok adolescenti konzumiraju u prosjeku samo 30 % do 50 % preporučenog dnevnog unosa voća i povrća;

Y.  budući da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje minimalnu dnevnu konzumaciju od 400 g voća i povrća za sprečavanje kroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, rak, dijabetes i pretilost, posebice među djecom; budući da trenutačno samo četiri države članice ostvaruju taj preporučeni unos;

Z.  budući da je EU 2012. zabilježio trgovinski deficit u sektoru voća i povrća dobrim dijelom zbog činjenice da zbog visokih troškova proizvodnje znatno više voća uvozi nego što ga izvozi ;

AA.  budući da se u studiji AREFLH-a iz 2015. ističe da je tržište EU-a relativno otvoreno za uvoz, dok u slučaju europskog izvoza dolazi do znatnih carinskih i necarinskih zapreka u trgovini s partnerima koji sprečavaju diversifikaciju izvoza; budući da se u određenim slučajevima ne primjenjuju iste norme u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti hrane i socijalnog aspekta pri uzgoju u trećim zemljama, iako uvozna roba iz trećih zemalja izravno konkurira sličnim proizvodima iz EU-a;

AB.  budući da u sektoru voća i povrća često dolazi do tržišnih kriza s obzirom na to da čak i mali višak u proizvodnji može prouzročiti veliki pad u cijenama proizvođača; budući da su voće i povrće uglavnom lako kvarljivi proizvodi te ih se stoga mora brzo prodati, što poljoprivrednike u tom sektoru stavlja u strukturno slabu pregovaračku poziciju u odnosu na velike trgovce u maloprodaji i prerađivače;

AC.  budući da je kriza prouzročena ruskom zabranom imala vrlo negativan utjecaj na sektor voća i povrća, koji će se nastaviti i u budućnosti, a proizvođači u tom sektoru pretrpjeli su velike gubitke; budući da se mora istaknuti važnost postojanja jakih proizvođačkih organizacija koje su organizirane tako da zajedničkim snagama mogu svladavati neočekivane i nepovoljne situacije, uz potporu odgovarajućih instrumenata Zajednice prilagođenih težini svake pojedine krize ili, ako je potrebno, uz primjenu izvanrednih mjera predviđenih Uredbom (EU) br. 1308/2013;

AD.  budući da se u izvješću Komisije prepoznaje da su se nakon reforme iz 2007. tek slabo primjenjivale mjere za sprečavanje krize predviđene u režimu za sektor voća i povrća koje su se pokazale neučinkovitima u ublažavanju posljedica ozbiljnih kriza kao što su izbijanje zaraze bakterijom Escherichia coli ili trenutačna kriza uzrokovana ruskom zabranom; budući da ih je u većini slučajeva, osim u slučaju povlačenja s tržišta, administrativno teško provoditi zbog propisa koji su u tom pogledu nejasni;

AE.  budući da je program distribucije voća u školama, u sklopu kojeg se upotrebljava niz lokalnog i sezonskog voća i povrća, pobudio interes i polučio uspjeh;

AF.  budući da je mogućnost odobravanja financijske pomoći EU-a za otplatu kapitala i kamata na zajmove za financiranje sprečavanja kriza i upravljanja krizama, u sklopu operativnih programa, važan instrument za prevladavanje tržišnih nesigurnosti;

AG.  budući da se složenost pravila i nedostatak pravne sigurnosti u izvješću Komisije utvrđuju kao slabosti postojećeg režima za sektor voća i povrća; budući da se povjerenik Hogan obavezao na unapređenje režima tijekom prve godine svoga mandata, uzimajući u obzir kulturne razlike i suprotnosti tržišnih situacija između različitih država članica te potrebu za poticanjem konkurentnosti i inovativne snage sektora;

AH.  budući da se u studiji Sveučilišta u Wageningenu zaključuje da se različitim tumačenjima provedbenog zakonodavstva EU-a stvorila pravna nesigurnost za nacionalne uprave i proizvođačke organizacije, što je dovelo do većeg administrativnog opterećenja i straha od preuzimanja rizika te djeluje obeshrabrujuće na stvaranje proizvođačkih organizacija;

AI.  budući da su jasni i predvidljivi postupci revizije važni za funkcioniranje režima za sektor voća i povrća; budući da bi se preklapanja uzastopnih revizija trebala izbjegavati i da se revizije za praćenje ne bi trebale provoditi prije no što je poravnanjem računa donesena konačna odluka o prethodnoj reviziji, kako bi se zajamčilo da države članice ne moraju uvoditi veće ispravke nego što je to potrebno;

AJ.  budući da se Uredbom (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda već uzelo u obzir niz elemenata Komunikacije Komisije te da je potrebno stabilizirati postojeće propise Europske unije;

AK.  budući da bi proporcionalnost trebala biti važan dio smanjenja pravne nesigurnosti unutar režima za sektor voća i povrća, jamčeći da se proizvođačku organizaciju ne dovodi u pitanje kao cjelinu na temelju povreda pojedinačnih prekršitelja;

AL.  budući da se proizvođačke organizacije često susreću s poteškoćama u pronalaženju i osposobljavanju upravitelja s potrebnim vještinama za obavljanje komercijalnih aktivnosti u konkurentnom okružju sektora poljoprivrednog poslovanja; budući da se u izvješću Komisije utvrđuje da su izdaci proizvođačkih organizacija za usluge osposobljavanja i savjetovanja bili niski;

AM.  budući da u 28 država članica EU-a stanovništvo koje se bavi poljoprivredom brzo stari i budući da u prosjeku na devet poljoprivrednika starijih od 55 godina postoji samo jedan poljoprivrednik mlađi od 35 godina;

1.  pozdravlja izvješće Komisije u kojem se pruža uravnotežena slika razvoja režima u sektoru voća i povrća od reforme 2007., potvrđuje valjanost osnovne organizacijske strukture za taj sektor i utvrđuju područja u kojima je ostvaren napredak, kao što je povećana koncentracija proizvođačkih organizacija koja unapređuje položaj sektora u lancu opskrbe hranom, ali se navode i problemi koji su još prisutni;

2.  mišljenja je da potpora, s tržišnog gledišta, mora nadomjestiti negativne posljedice ograničenja nametnutih proizvođačkim organizacijama;

3.  pozdravlja mjere u režimu za sektor voća i povrća u EU-u koje su namijenjene povećanju tržišne usmjerenosti među uzgajivačima iz EU-a, poticanju inovacija, promicanju uzgoja voća i povrća, povećanju konkurentnosti uzgajivača, poboljšanju stavljanja na tržište, boljoj kvaliteti proizvoda i boljim okolišnim aspektima proizvodnje u vidu potpora proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i priznavanja sektorskih organizacija, te promicanjem stvaranja grupacija koje će otvoriti nove kanale prihoda, koji će se pak usmjeriti u nova ulaganja;

4.  pozdravlja činjenicu da novi ZPP zadržava režim za sektor voća i povrća, istodobno priznavajući da postojeći instrumenti nisu uvijek bili učinkoviti, kako je to potvrdila Komisija u svom dokumentu o javnom savjetovanju pod nazivom „Revizija režima EU-a za sektor voća i povrća”, te stoga podupire rad Skupine iz Newcastlea čiji je cilj poboljšanje režima za sektor voća i povrća kojim bi se u obzir trebala uzeti posebna priroda pravnih dogovora u skladu s kojima je uređen rad zadruga u državama članicama kako se ne bi ograničilo stvaranje novih proizvođačkih organizacija, istodobno poštujući činjenicu da uzgajivači mogu odlučiti ostati izvan sustava proizvođačkih organizacija;

5.  poziva Komisiju da uloži veći napor u rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kojima se negativno utječe na dohodak proizvođača, snižavaju prihodi i prijeti opstojnosti i održivosti sektora; smatra da su nepoštene trgovačke prakse i pritisak velikih maloprodajnih lanaca na proizvođače, neovisno o članstvu u organizaciji, glavna prepreka koja sprečava poljoprivrednike u sektoru voća i povrća u ostvarivanju pristojnog prihoda; ističe da slabost njihova položaja pogoršava činjenica da su njihovi proizvodi kvarljivi; smatra da će navedeni problemi poput napuštanja zemljišta i starenja populacije aktivnih poljoprivrednika nestati samo ako dobit od proizvodnje bude dovoljna kako bi se zajamčila budućnost zanimanja i privukli mladi radnici;

6.  poziva Komisiju da uspostavi jasna pravila EU-a kojima bi se upravljalo načelima dobre prakse u opskrbnom lancu hrane kako bi se zajamčilo zajedničko tumačenje pravila u vezi s nepoštenim trgovačkim praksama;

7.  poziva Komisiju da promiče mjere kojima se potiče izravno stavljanje proizvoda proizvođačkih organizacija na tržište; smatra da je izravno stavljanje proizvoda na tržište alternativa velikom maloprodajnom sektoru i njegovim temeljnim vrijednostima u smislu odnosa prema hrani, poljoprivredi i okolišu; smatra da su cijene izravnog stavljanja na tržište niže u odnosu na cijene u velikom maloprodajnom sektoru upravo zbog eliminacije posrednika i troškova u vezi s logistikom; smatra, u tom smislu, da skraćivanje lanca poljoprivrednicima jamči pravedan dohodak i omogućava borbu protiv nepoštenih trgovačkih praksi;

8.  napominje da su mnoge države članice uvele mjere za rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi te poziva na usklađen odgovor EU-a kako bi se osnažilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta za poljoprivrednu proizvodnju;

9.  naglašava važnost održavanja europskih standarda kvalitete za proizvode od svježeg voća i povrća kako bi se uvijek jamčila visoka kvaliteta u opskrbnom lancu, a u korist krajnjeg potrošača;

10.  potiče Komisiju da obrazloži kako namjerava primijeniti članak 209. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda radi promicanja veće zakonske sigurnosti u načinu postizanja ciljeva iz članka 39. UFEU-a, strogo se pridržavajući članka 101. UFEU-a u smislu konkurencije;

11.  napominje da je stupanj organiziranosti sektora, koji se mjeri prema udjelu ukupne vrijednosti proizvodnje voća i povrća koje na tržište stavljaju proizvođačke organizacije, zadnjih godina sustavno rastao u Uniji kao cjelini, ali to povećanje može se pripisati samo nekim državama članicama;

12.  naglašava da je unatoč tom porastu stupanj organiziranosti među proizvođačima u prosjeku i dalje nizak, a u nekim državama članicama znatno ispod prosjeka EU-a, te da je rješavanje tog pitanja ključno za budućnost režima za sektor voća i povrća, ponajviše ublažavanjem značajnih regionalnih neravnoteža; osim toga naglašava da toj niskoj razini organizacije odmaže složenost pravila proizvođačkih organizacija koja je za posljedicu imala obustavu i prestanak priznavanja proizvođačkih organizacija u određenim državama članicama; stoga poziva Komisiju da preokrene taj pad pojednostavljenjem pravila sustava kako bi proizvođačke organizacije postale privlačnije za učlanjivanje;

13.   ističe da je potrebno poboljšati stopu organiziranosti u sektoru imajući na umu da je ona znatno veća u regijama u kojima su proizvodnja i stavljanje na tržište napredniji i usmjereni na izvoz, dok je najslabija u zemljama koje godinama nisu imale mogućnost koristiti se operativnim sredstvima;

14.  smatra nužnim razmotriti uspostavljanje instrumenata za upravljanje krizama, a uspješne inicijative određenih proizvođačkih organizacija u tom području moraju se moći jasno utvrditi kako bi ih se moglo ponovno upotrijebiti na drugim mjestima kad je to moguće; u tom pogledu traži od Komisije da promiče poznavanje i stručnost tih inovativnih proizvođačkih organizacija;

15.  podsjeća da su proizvođačke organizacije instrumenti na raspolaganju proizvođačima za zajedničku organizaciju na tržištu kako bi mogli obraniti svoje prihode te da su proizvođačke organizacije posebno korisne u područjima proizvodnje namijenjene isporuci u područja potrošnje, ali ih određeni proizvođači, lokalno tržište ili tržišne niše slabo koriste;

16.  ističe, u tom smislu, da je važno povećati sveukupnu razinu potpore proizvođačkim organizacijama i ponuditi veće poticaje za spajanje postojećih proizvođačkih organizacija u udruženja proizvođačkih organizacija te za osnivanje novih u okviru nacionalnog i međunarodnog konteksta, pri čemu poziva na nadziranje ulaganja dodijeljene potpore za osnivanje novih proizvođačkih organizacija kako bi se zajamčilo da se potpora učinkovito ulaže na načine kojima će se povećati prihodi članova proizvođačkih organizacija;

17.  žali zbog činjenice da je u određenim državama članicama stupanj organiziranosti u proizvođačke organizacije izrazito nizak te preporučuje državama članicama da im ustrajnost u promicanju udruženja proizvođača bude prioritet; poziva Komisiju da analizira posebnosti onih država članica u kojima je organizacija proizvođača niska;

18.  poziva Komisiju, u tom kontekstu, da obnovi financijsku potporu za ulaganja novoosnovanih proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća; smatra da je bez te potpore osnovanim organizacijama izrazito teško doći do potrebnog priznavanja države koje im je potrebno za rad; smatra da je stoga potpora jedan od najučinkovitijih instrumenata za razvoj organizacija i povećanje stope organiziranosti;

19.  poziva Komisiju da kao dio pojednostavljivanja ZPP-a i dalje jača učinkovitost proizvođačkih organizacija u smislu koncentriranja opskrbe, pogotovo u smislu njihove središnje uloge u opskrbnom lancu voća i povrća za stavljanje na tržište;

20.  smatra da je ključno pružiti povlastice onim proizvođačkim organizacijama koje odluče priključiti mlade članove; naglašava da proizvođačke organizacije mogu pružiti priliku za promicanje generacijske obnove u poljoprivrednom sektoru;

21.  poziva Komisiju da zajamči brzu i usklađenu provedbu odredbi koje se s jedne strane odnose na voće i povrće, a s druge strane na proizvođačke organizacije i sektorske organizacije, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1308/2013;

22.  ponavlja svoju veliku zabrinutost zbog činjenice da je trenutačno samo 7,5 % poljoprivrednika iz EU-a mlađe od 35 godina i smatra da dobro funkcioniranje proizvođačkih organizacija koje privlače mlade može imati ulogu u preokretanju tog neodrživog demografskog trenda;

23.  napominje da postoji potreba za pružanjem poticaja kako bi se povećale razine istraživanja i inovacija u proizvođačkim organizacijama; smatra da će više inovacija proizvođačkim organizacijama omogućiti veću konkurentnost te sposobnost da se bore s ubojitim bolestima koje nanose štetu europskoj poljoprivredi;

24.  ističe da je potrebno pomoći proizvođačkim organizacijama da povećaju svoj izvoz i uključe se u istraživanje novih stranih tržišta;

25.  smatra da je potrebno povećati privlačnost proizvođačkih organizacija smanjenjem birokracije i poboljšanjem potpore Europske unije tim skupinama, kao i unapređivanjem mehanizama upravljanja krizama;

26.  apelira na Komisiju da u svojoj predstojećoj reviziji provedbenog zakonodavstva i kao dio svog programa „pojednostavljenja” poveća pravnu sigurnost za nacionalne uprave, proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija te da smanji administrativno opterećenje koji im se nameće; ističe da se tom revizijom ne bi trebao mijenjati temeljni ustroj režima u sektoru voća i povrća te da ona ne bi trebala biti na štetu interesa ili zarade proizvođača u tom sektoru;

27.  sa zabrinutošću napominje da su pravila proizvođačkih organizacija podložna širokoj interpretaciji revizora iz Komisije, što vodi do visokog stupnja nesigurnosti te može države članice dovesti u rizik od odbijanja i pokretanja sudske revizije; također naglašava da se revizorski postupci i financijski ispravci moraju provoditi pravodobno te unutar dogovorenog razdoblja za reviziju;

28.  traži od Komisije da znatno skrati razdoblje obrade tijekom kojeg se obavljaju provjere usklađenosti;

29.  traži od Komisije, također s ciljem povećanja pravne sigurnosti sustava, da racionalizira kontrole i usmjeri ih na praćenje stvarne provedbe svakog djelovanja ili mjere koji su odobreni kao dio operativnog programa, kao i troškova koji su im dodijeljeni, te da jasno odredi predmet kontrole i izvršitelja odgovornog za njezinu provedbu;

30.  poziva Komisiju da primijeni načelo proporcionalnosti u vezi s kaznama i da zajamči da se revizije zaključuju u utvrđenom vremenskom roku kako bi se povećala pravna sigurnost za proizvođačke organizacije i njihove članove;

31.  ističe da su uvjeti za prijave za režim pomoći i njihovo opravdavanje pretjerani i neprecizni te da podliježu višestrukim kontrolama niza administrativnih tijela koje često nisu ni dosljedne ni precizne, što dovodi do toga da neki partneri odustaju od režima, a neke proizvođačke organizacije odluče ne prijavljivati operativne programe; smatra da je u tom kontekstu od ključne važnosti razjasniti europsko zakonodavstvo u vezi s priznavanjem proizvođačkih organizacija kako bi se zajamčila pravna sigurnost režima i spriječila nesigurnost među proizvođačima;

32.  potiče Komisiju da razjasni pravila za osnivanje transnacionalnih (udruženja) proizvođačkih organizacija, a posebice pravila u vezi s odgovornošću, kako bi se stvorila pravna sigurnost za nacionalne administracije i uključene proizvođačke organizacije;

33.  poziva na to da se dužnosti sektorskih organizacija prošire, posebice u općenitim područjima komunikacije i informiranja te obrazovanja građana potrošača, pogotovo u prehrambenom području;

34.  naglašava ulogu sektorskih organizacija u poboljšanju internog dijaloga u sektoru;

35.  zabrinut je zbog toga što najveće proizvođačke organizacije (oko 18 % svih proizvođačkih organizacija s prometom većim od 20 milijuna EUR) primaju oko 70 % financijske pomoći EU-a;

36.  smatra da bi manja složenost, uključujući u pravilima za stvaranje novih proizvođačkih organizacija u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, trebala biti prvi korak kojim će se povećati njihova privlačnost za poljoprivrednike, a da se s tim ne obezvrijedi struktura proizvođačkih organizacija na štetu njihove sposobnosti učinkovitog djelovanja na tržištu; traži od Komisije da uspostavi dodatne mjere za povećanje privlačnosti proizvođačkih organizacija, pogotovo u državama članicama s niskom razinom organizacije;

37.  poziva Komisiju na pažljivu primjenu načela proporcionalnosti tako što će jamčiti da za pogreške pojedinaca ne odgovaraju svi članovi proizvođačkih organizacija;

38.  smatra da bilo kakvo pojednostavljenje postupka priznavanja ne bi trebalo biti na štetu nacionalnih propisa kojima se potvrđuju uvjeti za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, kao što su oni koji se primjenjuju na zadruge;

39.  u svojoj reviziji režima za sektor voća i povrća poziva Komisiju da smanji administrativno opterećenje za proizvođačke organizacije ukidanjem srednjoročnog vrednovanja koje provode nacionalna nadležna tijela; napominje da ta vrednovanja često ponavljaju pitanja na koja nacionalna nadležna tijela odgovaraju u godišnjem izvješću te da ne donose nikakvu očitu korist; nadalje poziva Komisiju da u sklopu svog cilja za smanjenje birokracije smanji količinu podataka koje traži od nacionalnih nadležnih tijela i proizvođačkih organizacija u godišnjim izvješćima te da zajamči da se prikupljaju samo podaci kojima se Komisija stvarno koristi za praćenje učinkovitosti sustava;

40.  potiče Komisiju da ponovno razmotri Delegiranu uredbu (EU) br. 499/2014 od 11. ožujka 2014. kojom su uvedene složenije provjere proizvođačkih organizacija, uključujući nerazmjerne kazne za neispunjavanje složenih kriterija za priznavanje; naglašava potrebu za proporcionalnošću u vezi s kaznama ako se želi potaknuti nove uzgajivače da se pridruže sustavu i izbjeći da postojeći članovi preispituju svoje sudjelovanje;

41.  smatra da konkurentnost proizvođačkih organizacija uvelike ovisi o njihovoj upravi; apelira na Komisiju da unaprijedi postojeće ili osmisli nove mjere, uključujući mjere osposobljavanja i inicijative za razmjenu dobrih praksi kojima se može unaprijediti upravljanje proizvođačkim organizacijama i njihova konkurentnost u lancu opskrbe hranom te zajamčiti snažnija uloga tržišno usmjerenog ponašanja unutar proizvođačkih organizacija; naglašava da bi proizvođačkim organizacijama trebali upravljati ljudi koji posjeduju marketinške vještine i koji su u stanju nositi se s kriznim situacijama u poljoprivrednom sektoru;

42.  preporučuje Komisiji da se usredotoči na modele proizvodnje i distribucije integrirane u sklopu proizvođačkih organizacija te poziva lokalne i regionalne vlasti da omoguće logistiku i pruže podršku u obliku prodajnih mjesta za proizvode regionalnih proizvođačkih organizacija;

43.  poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere kojima bi se proizvođačkim organizacijama omogućilo da u cijelosti ispune svoju ulogu instrumenta za poboljšanje prihoda proizvođača;

44.  poziva Komisiju da razmotri proširenje odredbi za financiranje mjera za upravljanje krizama i njihovo sprječavanje (mogućnost odobravanja financijske pomoći za povrat kapitala i kamate na zajmove) te za postizanje drugih ciljeva operativnih programa proizvođačkih organizacija i njihovih udruženja;

45.  potiče Komisiju da odredi metode prijenosa znanja o administraciji i strukturi u pogledu načina na koji su organizirane proizvođačke organizacije iz država članica s visokom razinom u države članice s niskom razinom organiziranosti u proizvođačke organizacije;

46.  primjećuje da prakse kojima se poštuje zaštita okoliša treba neprekidno i snažno poticati, kao i nastaviti poticati njihovo financiranje od jednog operativnog programa do drugog te proširiti opseg intervencije na proizvođače čija se zemljišta nalaze uz zemljišta koja obrađuju članovi proizvođačke organizacije;

47.  smatra da bi udruženja proizvođačkih organizacija mogla imati važnu ulogu u povećanju pregovaračke moći poljoprivrednika te potiče Komisiju da poveća poticaje za osnivanje udruženja proizvođačkih organizacija, na nacionalnoj i europskoj razini, i tako u pravnom smislu ojača njihovu sposobnost djelovanja, te da omogući da im se pridruže proizvođači koji nisu članovi proizvođačkih organizacija kako bi se u budućnosti predvidjela značajnija uloga za njih; ističe da je položaj udruženja proizvođačkih organizacija takav da ona mogu ne samo osigurati uspješnu koncentraciju i povećanje opskrbe, nego i pokazati veću učinkovitost u upravljanju intervencijama zbog uloge koordinatora koja im je dodijeljena na operativnoj razini;

48.  smatra da bi trebalo promicati sektorske organizacije kako bi se osigurala bolja organizacija sektora voća i povrća; smatra da bi takve organizacije mogle imati važnu ulogu u pogledu stvaranja i dijeljenja dodane vrijednosti između različitih dijelova sektora te u pogledu kvalitete, održivog poboljšanja proizvodnje i upravljanja tržištem i krizama;

49.  smatra da bi udruženja proizvođačkih organizacija mogla imati važnu ulogu u predviđanju i upravljanju privremenim krizama; ističe važnost omogućavanja dobrovoljnog povezivanja proizvođača koji nisu članovi proizvođačkih organizacija s takvim udruženjima kako bi se ojačala učinkovitost kolektivnog djelovanja proizvođača;

50.  ističe da je važno zajamčiti da se struktura i funkcioniranje proizvođačkih organizacija i udruženja proizvođačkih organizacija temelji na načelima nezavisnosti i demokracije, kako bi se povećalo uzajamno povjerenje među proizvođačima te suzbile nepoštene trgovačke prakse i oportunističko ponašanje;

51.  ustraje u tomu da se metodama proizvodnje robe u trećim zemljama za izvoz u EU europskim potrošačima moraju pružiti jednaka jamstva u smislu zdravlja, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, održivog razvoja i minimalnih socijalnih standarda kao što se to traži od proizvođača u EU-u; smatra da to znači da se EU u svim sporazumima potpisanima s trećim zemljama mora pridržavati kriterija istinske uzajamnosti u pogledu pristupa tržištu i usklađenosti s propisima za proizvodnju koji se odnose na proizvođače u EU-u;

52.  ističe da je potrebno da se proizvođačima olakša pristup tržištima trećih zemalja; poziva Komisiju da pojača napore u pogledu pružanja potpore izvoznicima voća i povrća u cilju svladavanja sve većeg broja necarinskih prepreka, kao što su fitosanitarni standardi u nekim trećim zemljama koji otežavaju izvoz iz EU-a ili ga čak onemogućavaju;

53.  mišljenja je da bi EU trebao ojačati režim kontrole uvoza kako bi se provodio pod jednakim uvjetima pod kojim ga provodi većina njegovih trgovačkih partnera radi ostvarenja poštenijeg tržišnog natjecanja s uvoznim proizvodima na tržištu Zajednice i radi uspostave recipročnih normi za zdravlje biljaka;

54.  pozdravlja nove horizontalne uredbe za promicanje poljoprivrednih proizvoda koje su nedavno donesene i cilj povećanja sredstava koja se dodjeljuju za pronalazak novih tržišta većinom u trećim zemljama te potiče Komisiju da nastavi raditi na poboljšanju instrumenta za promicanje u nadolazećim godinama;

55.  potiče Komisiju da u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama pojača svoje napore za ukidanje carinskih prepreka i prepreka u vezi sa zdravljem biljaka koje su nametnute europskim proizvodima, čime će se omogućiti otvaranje novih tržišta za voće i povrće iz Zajednice;

56.  potiče Komisiju da utvrdi razloge minimalne primjene instrumenata za sprečavanje kriza i upravljanje krizama (samo 16 % proizvođačkih organizacija koristilo se tim sredstvima, što predstavlja samo 2,8 % ukupne potpore), koji su prilagođeni samo manjim sezonskim krizama, te da razmotri na koji način se to stanje može poboljšati, uzimajući u obzir primjere najbolje prakse i iskustava među postojećim proizvođačkim organizacijama;

57.  traži od Komisije da prva mjera upravljanja krizom uvijek bude davanje prednosti lokalnim proizvodima radi promicanja i zaštite jedinstvenog europskog tržišta i potrošnje europskih proizvoda; predlaže Komisiji da bi trebala posvetiti pozornost instrumentima za upravljanje rizikom koji su apsolutno nužni za jamčenje poljoprivredne proizvodnje proizvođačkih organizacija;

58.  potiče Komisiju da osmisli bolje koordiniran mehanizam za povlačenje proizvoda s tržišta u kriznim situacijama kako bi se spriječilo prelaženje tržišnih kriza u ozbiljne i dugotrajne poremećaje zbog kojih bi došlo do znatnog pada prihoda za poljoprivrednike u sektoru voća i povrća;

59.  ističe da se pokazalo da je upotreba mehanizma za povlačenje proizvoda s tržišta ograničena i smatra da bi mjere upravljanja krizom trebalo preispitati uključujući povećanjem postotka financijske pomoći Unije, prilagodbom cijena povlačenja s tržišta, uzimanjem u obzir troškova proizvodnje, povećanjem količine proizvoda koja se može povući s tržišta te jačanjem potpore, u pogledu prijevoza i ambalaže, za slobodnu distribuciju voća i povrća u cilju omogućavanja fleksibilnosti za prilagođavanje potpore obliku i ozbiljnosti svake krize;

60.  traži od Komisije da razmotri financiranje uzajamnih fondova koji su prihvatljivi kao mjere za sprečavanje kriza i upravljanje krizama u cilju pružanja bolje zaštite poljoprivrednicima u slučaju tržišnih kriza koje uzrokuju znatan pad prihoda, ali smatra da ta sredstva nikada ne smiju dolaziti iz proračunske stavke koju je Komisija namijenila za poljoprivredu i ruralni razvoj ako je kriza uzrokovana problemima koji nisu povezani s tim sektorom, kao što je ruska zabrana; smatra da bi u takvim slučajevima Komisija trebala dodijeliti sredstva za ublažavanje negativnih učinaka na sektor voća i povrća iz drugih proračunskih stavaka;

61.  smatra da proizvođači ne bi trebali snositi troškove krize uzrokovane okolnostima koje nisu povezane s poljoprivrednim sektorom, kao što je ruska zabrana europskih izvoznih proizvoda, koja je ozbiljno utjecala na mnoge europske proizvođače voća i povrća te je čak pogoršala tržišnu krizu nekih sektora kao što je sektor koštičavog voća; traži da se u takvim slučajevima zadrže mjere potpore Zajednice sve dok se ponovno ne uspostavi normalno stanje na tržištu;

62.  naglašava da proizvođačke organizacije svojim operativnim programima mogu uvelike pridonijeti postizanju ekoloških ciljeva te poboljšanju standarda sigurnosti hrane; pozdravlja ciljeve sustava u vezi sa zaštitom okoliša, ali poziva Komisiju da omogući proizvođačkim organizacijama da prilagode operativne programe svom stupnju razvijenosti te da usmjere svoja sredstva prema širem rasponu mjera čiji je cilj povećanje ukupne konkurentnosti sektora; ističe da bolja usmjerenost na mjere čiji su cilj inovacije i dodana vrijednost ima najveći potencijal za povećavanje prihoda proizvođača te stoga proizvođačke organizacije može učiniti privlačnijima;

63.  potiče Komisiju da osnaži postojeći program potpore za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama, uzimajući u obzir važnost promicanja zdrave i uravnotežene prehrane od najranije dobi, te da se tako mlade potrošače poveže s lokalnim proizvođačima;

64.  smatra nužnim poboljšati učinkovitost postojećih propisa Zajednice u vezi sa zaštitom biljka od štetnih organizama koji dolaze izvan EU-a; ističe da je prisutnost takvih organizama u EU-u u sve većem porastu zbog jačanja trgovine te da oni vrlo često štetno utječu na sektor voća i povrća;

65.  smatra da se, kao u drugim sektorima (npr. proizvodnja maslina), proizvođačkim organizacijama može dati uloga u jamčenju i koordinaciji komplementarnosti i koherentnosti raznih režima potpore EU-a, čime se jamči veća transparentnost sustava kako bi se spriječili slučajevi dvostrukog financiranja;

66.  potiče Komisiju da uspostavi smjernice ili pravila politike kojima se razjašnjavaju uvjeti pod kojima se proizvođačkim organizacijama privremeno može dopustiti odstupanje od članka 101. stavka 1. UFEU-a na temelju članka 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kojim se proizvođačkim organizacijama daje mogućnost za poduzimanje mjera u cilju stabilizacije sektora tijekom razdoblja ozbiljne neravnoteže tržišta;

67.  naglašava važnost kratkih opskrbnih lanaca i poziva Komisiju i države članice da potaknu razvoj lokalnih tržišta za distribuciju voća i povrća;

68.  potiče Komisiju da pojača istraživanje i nadzor u pogledu prijetnje koju proizvodnji voća i povrća u EU-u predstavljaju invazivne vrste kao što je vinska mušica pjegavih krila;

69.  izražava žaljenje zbog otkrivanja sljedećih slabosti u uspostavi nekih nacionalnih strategija: prevelik broj ciljeva, nedostatak preciznih i unaprijed utvrđenih dometa za različite ciljeve te posebno vrlo niska operativna učinkovitost instrumenata sprečavanja kriza i upravljanja krizama u prvom redu u vezi s osiguranjem ljetine, promidžbom i informiranjem kao i povlačenjem proizvoda ponajviše zbog toga jer se njih mora financirati na štetu ostalih strukturnih mjera, a pomoć za povlačenja u mnogim slučajevima nije dovoljna, kao i zbog znatnih razmjera s time povezane birokracije; izražava žaljenje zbog činjenice da se tim instrumentima mogu prebroditi samo pojedinačne tržišne krize te da su nedovoljni za upravljanje krizama velikih razmjera kao što je trenutačna kriza prouzročena ruskim embargom;

70.  uviđa potrebu za uspostavljanjem preventivnih mjera za pomoć proizvođačkim organizacijama u razumijevanju i ispravnom izračunu unaprijed utvrđenih pokazatelja učinkovitosti kao i korištenju njima te ističe da u mnogim slučajevima postoji preveliki broj pokazatelja učinkovitosti, čime postupak postaje izuzetno složen za proizvođačke organizacije i administraciju; vjeruje da bi u tom kontekstu bilo mnogo korisnije imati manje pokazatelja koji bi bili značajniji;

71.  vjeruje da poticanje zdravijih prehrambenih navika ide u korak s većim znanjem o poljoprivredi i boljim razumijevanjem načina proizvodnje hrane te se njime u tom smislu podržava cilj jačanja obrazovne dimenzije programa opskrbe škola povrćem, voćem i mlijekom te poziva na što skorije donošenje Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Uredbe (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka u obrazovne ustanove; u tom pogledu naglašava važnost sudjelovanja proizvođačkih organizacija u programu za dostavu voća u škole čime se potiče kratak lanac opskrbe i konzumacija lokalnog i sezonskog voća i povrća kod djece;

72.  smatra da je ključ analize stanja u sektoru proizvodnje voća i povrća kretanje prihoda sektorskih poljoprivrednika te stoga traži od Komisije da provede studiju o tom pitanju kako bi se odredilo jesu li donesene mjere, poput jačanja proizvođačkih organizacija, doista učinkovite,

73.  poziva Komisiju da sastavi hitan plan za zapošljavanje mladih u poljoprivrednom sektoru kako bi se spriječilo starenje zanimanja te posljedično napuštanje zemljišta i proizvodnje;

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0205.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti