Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2213(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0218/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0218/2015

Rasprave :

PV 08/09/2015 - 11
CRE 08/09/2015 - 11

Glasovanja :

PV 09/09/2015 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0307

Usvojeni tekstovi
PDF 388kWORD 120k
Srijeda, 9. rujna 2015. - Strasbourg
Urbana dimenzija politika EU-a
P8_TA(2015)0307A8-0218/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. rujna 2015. o urbanoj dimenziji politika EU-a (2014/2213(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o Europskoj urbanoj agendi i njezinu budućnost u kohezijskoj politici(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. veljače 2008. o praćenju Teritorijalnog programa i Povelje iz Leipziga: Ususret europskom akcijskom programu za prostorni razvoj i teritorijalnu koheziju(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2014. pod naslovom „Urbana dimenzija politika EU-a – ključne značajke plana EU-a za gradove” (COM(2014)0490),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. lipnja 2014. pod naslovom „Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): Trenutačno stanje i izgledi za budućnost” (COM(2014)0368),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. srpnja 2012. pod naslovom „Pametni gradovi i zajednice – Europsko partnerstvo za inovacije”, (C(2012)4701),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 1998. pod naslovom „Održivi urbani razvoj u Europskoj uniji: akcijski okvir” (COM(1998)0605),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. svibnja 1997. pod naslovom „Ususret urbanoj agendi u Europskoj uniji” (COM(1997)0197),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije naslovljeno „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija: ulaganje u radna mjesta i rast – promicanje razvoja i dobroga upravljanja u regijama i gradovima EU-a”, srpanj 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Gradovi sutrašnjice: ulaganje u Europu”, Bruxelles, 17. i 18. veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Digitalna budućnost – putovanje u vizije i političke izazove te gradove, sela i zajednice 20150.”, 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Gradovi sutrašnjice: Izazovi, vizije, daljnji napredak”, Bruxelles, listopad 2011.,

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju o Urbanoj agendi EU-a donesenu na neformalnom sastanku ministara EU-a nadležnih za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja 10. lipnja 2015. u Rigi,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća usvojene 19. studenog 2014. u Bruxellesu o šestom izvješću pod naslovom „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija: ulaganje u radna mjesta i rast”,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva usvojene na neformalnom sastanku ministara zaduženih za kohezijsku politiku 24. i 25. travnja 2014. u Ateni,

–  uzimajući u obzir zaključke poljskog predsjedništva o teritorijalnoj dimenziji politika EU-a i budućoj kohezijskoj politici usvojene na neformalnom sastanku ministara zaduženih za kohezijsku politiku, teritorijalni i urbani razvoj EU-a 24. i 25. studenog 2011. u Poznanu,

–  uzimajući u obzir Teritorijalni plan strategije EU 2020. o kojem je postignut dogovor na neformalnom sastanku ministara zaduženih za prostorno planiranje i teritorijalni razvoj 19. svibnja 2011. u Gödöllőu,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Toleda donesenu na neformalnom sastanku Vijeća ministara o urbanom razvoju 22. lipnja 2010. u Toledu,

–  uzimajući u obzir Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima donesenu na neformalnom sastanku Vijeća ministara o urbanom razvoju 24. i 25. svibnja 2007. u Leipzigu,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 25. lipnja 2014. naslovljeno „Prema cjelovitom programu EU-a za gradove”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 23. travnja 2015. o Komunikaciji Komisije pod naslovom „Urbana dimenzija politika EU-a – ključne značajke plana EU-a za gradove” (COM(2014)0490),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0218/2015),

A.  budući da je 2014. polovica svjetskog stanovništva(6) i 72 % europskog stanovništva živjela u urbanim područjima(7) te će do 2050. gotovo 80 % stanovništva Zemlje živjeti u urbanim područjima(8);

B.  budući da funkcionalna urbana područja u EU-u čine jedinstvenu policentričnu strukturu izgrađenu oko velikih, srednjih i malih gradova te okolnih područja, čime se nadilaze tradicionalne administrativne granice kako bi se obuhvatila različita područja povezana svojim gospodarskim, socijalnim, ekološkim i demografskim izazovima;

C.  budući da veliki i mali gradovi te funkcionalna urbana područja, kao što su velegradska područja, imaju važnu ulogu u participativnoj demokraciji, ali i predstavljaju ključne gospodarske stupove i pokretače zapošljavanja u EU-u s obzirom na to da inovacije i nove gospodarske aktivnosti često potječu iz gradova; budući da oni stoga predstavljaju važnu prednost EU-a u njegovim odnosima s ostalim dijelovima svijeta, ali su to također ključna područja u kojima je potrebno savladati prepreke rastu i zapošljavanju te riješiti probleme socijalne isključenosti (na primjer, problem loše obučenih mladih osoba na tržištu rada), nedovoljne pristupačnosti i uništavanja okoliša;

D.  budući da su veliki i mali gradovi, funkcionalna urbana područja i regije odgovorni za najveći udio u potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova u EU-u; budući da oni također imaju ključnu ulogu u postizanju veće energetske učinkovitosti i samoodrživosti te u razvoju novih inicijativa (kao što su novi oblici gospodarskih aktivnosti) za poticanje mobilnosti u gradovima i konkurentnih prijevoznih sustava koji su prihvatljivi za okoliš, čime se promiču rast, zapošljavanje, socijalna i geografska kohezija, zdravlje i sigurnost;

E.  budući da se neki gradovi suočavaju sa starenjem i padom broja stanovnika te problemima zbog velikog opsega opskrbe i javnih usluga, a neki pak bilježe rast broja stanovnika, što povećava pritisak na postojeće kapacitete i javne usluge (npr. obrazovanje) u tim gradovima i pogoršava druge probleme kao što su nezaposlenost (mladih), socijalna isključenost, zagušenje prometa, širenje gradskih naselja i onečišćenje okoliša, zbog čega se znatno povećava vrijeme provedeno u prometu i smanjuje kvaliteta života mnogih Europljana;

F.  budući da se neki od glavnih izazova s kojima se gradovi suočavaju u pogledu gospodarskog i socijalnog razvoja, klimatskih promjena, prijevoza i demografskih promjena mogu riješiti samo suradnjom gradova i njihovih okolnih područja; budući da se povećanjem opsega međusobno povezanih područja posljednjih godina, do kojeg je došlo osobito zbog razvoja u području prijevoza i komunikacija, pojavila potreba za razvijanjem instrumenata za promicanje mogućnosti povezivanja;

G.  budući da se europskim političkim inicijativama izravno ili neizravno utječe na održivi razvoj gradova i urbanu politiku;

H.  budući da se oko 70 % europskih politika i europskog zakonodavstva provodi na lokalnoj i regionalnoj razini;

I.  budući da je na razini EU-a potrebno osigurati bolju usklađenost različitih političkih inicijativa i programa subvencije potpunim iskorištavanjem Zajedničkog strateškog okvira (glava 2. poglavlje 1. članak 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013 – Uredba o zajedničkim odredbama) te boljim političkim usklađivanjem među dionicima i razinama vlasti, s obzirom na to da sektorski pristup politike EU-a može dovesti do izrade politika i zakonodavstva koji ne pogoduju nužno funkcionalnim urbanim područjima;

J.  budući da je Komisija 1997. objavila Komunikaciju o urbanoj agendi za EU(9), ali se o ulozi europskih gradova u oblikovanju politika EU-a još raspravlja;

K.  budući da je Parlament u prošlosti podržao prijedlog Komisije o predstavljanju „Urbane agende” kao okvira za buduću urbanu politiku na europskoj razini;

L.  budući da su supsidijarnost, u skladu s definicijom iz UFEU-a, te upravljanje na više razina, koje se temelji na usklađenom djelovanju EU-a, država članica te regionalnih i lokalnih tijela, i načelo partnerstva ključni elementi za ispravnu provedbu svih politika EU-a i budući da bi se u tom smislu trebalo pojačati uključivanje resursa i sposobnosti lokalnih i regionalnih tijela;

M.  budući da se uredbom o Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) (Uredba (EU) br. 1301/2013) osnažila urbana dimenzija europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) usmjeravanjem najmanje 5 % financijske podrške EFRR-a na zajedničke aktivnosti za održiv urbani razvoj, delegiranjem zadaća upravljanja urbanim tijelima, posebno dajući im više odgovornosti u zadaćama povezanima barem s odabirom poslova stvaranjem instrumenata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj koji vode zajednice, dodjeljivanjem posebnog proračuna za „inovativne akcije” kako bi se provjerila nova rješenja u odnosu na održiv urbani razvoj te uspostavljanjem mreža za urbani razvoj;

N.  budući da su u skladu s načelom partnerstva utvrđenim u Uredbi o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) br. 1303/2013) i europskim kodeksom ponašanja države članice obvezne osigurati rano uključivanje urbanih tijela u postupak oblikovanja politika EU-a;

Urbana dimenzija politika EU-a

1.  mišljenja je da bi politikama EU-a trebalo podržati male i velike gradove i funkcionalna urbana područja te im omogućiti da u potpunosti dosegnu svoj potencijal u ulozi pokretača gospodarskog rasta, zapošljavanja, socijalne uključenosti i održivog razvoja; vjeruje stoga da ti mali i veliki gradovi te funkcionalna urbana područja moraju biti uže povezani s cjelokupnim ciklusom oblikovanja europskih politika;

2.  traži od Komisije i, po potrebi, država članica da predlože načine za uvođenje mehanizama ranog upozoravanja prilagođavanjem dostupnih alata i u skladu s člankom 6. Protokola o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, dajući podnacionalnoj vlasti mogućnost praćenja uzimaju li se u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, dopuštajući uključivanje podnacionalnih vlasti u postupke politike u ranoj fazi te dopuštajući dobro utemeljene strategije teritorijalnog razvoja i učinkovitiju provedbu budućeg zakonodavstva;

Ususret integriranoj Europskoj urbanoj agendi

3.  pozdravlja inicijativu Komisije da radi na ostvarenju Europske urbane agende; podržava uspostavljanje Europske urbane agende kao skladnog okvira za politike EU-a s urbanom dimenzijom čiji je cilj bolje povezivanje lokalnih urbanih rješenja i problema EU-a, bolja prilagodba sektorskih politika i razina upravljanja, bolje usmjeravanje financijskih sredstava EU-a na odgovarajuće lokalne urbane izazove i bolja procjena teritorijalnog utjecaja sektorskih politika; smatra da bi se Europskom urbanom agendom posebno trebala promicati rješenja u pogledu upravljanja koja su najbolje prilagođena uspješnom rješavanju problema i postizanju ciljeva održivoga gospodarskog i socijalno uključivog razvoja malih i velikih gradova te funkcionalnih urbanih područja u Europi;

4.  priznaje da, iako EU nema izričite ovlasti u području urbanog razvoja, širok spektar inicijativa EU-a izravno ili neizravno utječe na male i velike gradove te funkcionalna urbana područja; stoga je mišljenja da su dobro razvijene i utemeljene nacionalne i regionalne urbane politike preduvjet za Europsku urbanu agendu; smatra da bi ta Agenda trebala predstavljati strategiju usmjerenu na male i velike gradove te funkcionalna urbana područja u Europskoj uniji, koja bi se dugoročno razvila u urbanu politiku na razini EU-a; u tom kontekstu naglašava da bi se razvoj urbanih područja trebao temeljiti na uravnoteženoj teritorijalnoj organizaciji s policentričnom urbanom strukturom u skladu s Teritorijalnim programom EU-a 2020.;

5.  uvjeren je da bi Europska urbana agenda trebala predstavljati zajedničke napore Komisije, država članica, lokalnih vlasti i drugih dionika u cilju racionalizacije, usklađivanja i provedbe politika EU-a s urbanom dimenzijom s pomoću praktičnog, uključivog i usklađenog, ali ipak fleksibilnog pristupa „u gradovima i s gradovima”, bilo malim bilo velikim, i funkcionalnim urbanim područjima, uzimajući u obzir lokalne teritorijalne posebnosti te poštujući institucionalni ustroj svake države članice;

6.  vjeruje da bi Europska urbana agenda trebala biti u potpunosti usklađena s općom strategijom i ciljevima EU-a, a prije svega sa strategijom Europa 2020. i ciljevima teritorijalne kohezije; ističe da su administrativne granice sve manje relevantne prilikom rješavanja razvojnih izazova na regionalnoj i lokalnoj razini; vjeruje stoga da bi Europska urbana agenda trebala biti uključiva te bi se njome trebala jasno uzeti u obzir različitost teritorijalnih jedinica u EU-u, prekogranične poveznice te poveznice između ruralnih i gradskih područja, uključujući usluge koje funkcionalna urbana područja pružaju okolnim ruralnim područjima;

7.  poziva Komisiju da objavi komunikaciju u kojoj se detaljno razrađuju elementi buduće Europske urbane agende na temelju „urbane pravne stečevine” te opširnog savjetovanja s raznim dionicima, uključujući gospodarske i socijalne partnere te organizacije civilnog društva; traži od Komisije da Europsku urbanu agendu uvrsti u svoj godišnji program rada;

Uključivanje pristupa integriranog teritorijalnog razvoja u oblikovanje politika i zakonodavstvo EU-a

8.  poziva Komisiju da prilikom izrade koncepta novih političkih inicijativa usmjerenih na urbana područja primijeni integrirani teritorijalni pristup kojim se u većoj mjeri naglašava lokalitet kako bi se zajamčila dosljednost te malim i velikim gradovima i funkcionalnim urbanim područjima omogućilo ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020. koji obuhvaćaju pametan, održiv i uključiv rast, između ostalog, provođenjem integriranog pristupa EU-a u cilju pružanja potpore pametnim i održivim projektima u europskim gradovima, potpomažući tako promicanje socijalnog i gospodarskog razvoja;

9.  traži od Komisije da kao opće pravilo uvede procjenu teritorijalnog utjecaja na urbanu dimenziju kako bi osigurala praktičnu izvedivost na regionalnoj i lokalnoj razini svih mjerodavnih političkih inicijativa EU-a, da bude otvorena za doprinose decentraliziranih razina vlasti pri izradi procjene utjecaja i novih politika („pristup odozdo prema gore”) te da osigura da se sve relevantne sektorske politike EU-a na primjeren način posvete rješavanju izazova s kojima se suočavaju mali i veliki gradovi te veća funkcionalna urbana područja; poziva Komisiju da se u tim procjenama teritorijalnog utjecaja usredotoči na sljedeće elemente: ujednačeni teritorijalni razvoj, teritorijalnu integraciju, aspekte upravljanja, donošenja propisa i lokalne provedbe te usklađenost s drugim ciljevima politike;

10.  potiče Komisiju da svrsta i analizira sve raspoložive podatke i zajedničke konceptualne okvire („urbana pravna stečevina”) kako bi spriječila udvostručivanja i nedosljednosti te kako bi se pružila jasna definicija integriranog i održivog urbanog razvoja te na taj način identificirali zajednički dosljedni i transparentni ciljevi EU-a u tom području;

11.  uvjeren je da je za procjenu gradskih područja s pomoću pokazatelja preciznijih od onih koji se temelje samo na BDP-u potrebno imati na raspolaganju dovoljno podataka; stoga smatra da bi Eurostat trebao dostavljati i prikupljati detaljnije lokalne podatke i da bi se trebao nastaviti rad na analizi razvoja gradova i sličnim istraživanjima; također poziva Komisiju da radi na instrumentima kojima bi se mogao pratiti napredak i učinak cjelovitog programa za gradove na razini EU-a;

12.  potiče Komisiju da smanji birokraciju u vezi s provedbom važećeg zakonodavstva EU-a na lokalnoj razini te da zajamči da će se u svim budućim propisima temeljito analizirati posljedice njegove provedbe na lokalnoj razini;

Urbana dimenzija političkih instrumenata i financiranja EU-a

13.  podsjeća da se kohezijskom politikom EU-a i njezinim financijskim instrumentima može lakše pružiti potpora složenim integriranim teritorijalnim strategijama za funkcionalna urbana područja s pomoću zajedničkog strateškog planiranja i zajedničkih pravila; potiče države članice da u potpunosti iskoriste raspoložive nove instrumente kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj koji vode zajednice, kao i nove fleksibilne operativne programe kako bi se na uspješan način dala podrška provedbi integriranih urbanih razvojnih planova; potiče države članice i Komisiju da osmisle dosljedan niz prikladnih pokazatelja radi bolje procjene urbane dimenzije provedenih operacija i inicijativa koje se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

14.  naglašava da je potrebno maksimalno iskoristiti potencijal makroregionalnih strategija za uspješnu provedbu integriranog urbanog pristupa; poziva Komisiju da na prikladan način uključi i integrira aspekte Europske urbane agende te istakne urbanu dimenziju unutar makro-regionalnih strategija EU-a koje predstavljaju model planiranja i upravljanja na više razina;

15.  žali što je stvarno sudjelovanje gradskih i urbanih predstavnika u oblikovanju politike slabo premda nova kohezijska politika sadrži pravno obvezujuće aspekte koji se odnose na urbana područja, posebno u vezi s uključenošću gradova u fazi izrade programa, te vjeruje da se to može popraviti ranim uključivanjem u postupke u vezi s politikama, primjerice, savjetovanjem, ocjenjivanjem te razmjenom najboljih praksi i iskustava; poziva Komisiju i države članice da tijekom provedbe programa i projekata koji se podupiru sredstvima EU-a osiguraju primjenu načela partnerstva (vodeći također računa o Europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo (članak 5. stavak 3. Uredbe o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) br. 1303/2013)) stavljajući pritom poseban naglasak na uključenost velikih i malih gradova te funkcionalnih urbanih područja u pripremu programa i upravljanje njima, između ostalog na prekograničnoj razini;

16.  poziva na veću uključenost malih i velikih gradova u programe strukturnih i investicijskih fondova; smatra da se stečena znanja mogu pretočiti u važne preporuke za oblikovanje kohezijske politike nakon 2020.; u tom kontekstu, poziva Komisiju da ispita provedbu Europske urbane agende u odabranim tematskim područjima koja odražavaju izazove urbanih područja („urbani pilot-projekti”), posebno osiguravanjem međusektorskog usklađivanja raznih politika EU-a, uklanjanjem postojećih preklapanja i primjenom modela upravljanja na više razina te provođenjem procjene teritorijalnog utjecaja; traži od Komisije da redovito izvješćuje Parlament o napretku i rezultatima u tom pogledu;

17.  poziva na bolje usklađivanje i integraciju politika ulaganja EU-a kojima bi se mogao osigurati održiv, integriran i socijalno uključiv urbani razvoj; potiče Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste regulatorni okvir kako bi se stvorile sinergije između Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), programa koje subvencionira EU (npr. LIFE, Obzor 2020, Inteligentna energija – Europa itd.) i fondova kohezijske politike, kao i javnih (tj. nacionalnih) ulaganja, privatnog kapitala i financijskih instrumenata radi postizanja najvećeg učinka financijske poluge uloženih fondova; naglašava potrebu da se osigura komplementarnost svih politika ulaganja i poboljšanje sinergije te da se izbjegne dvostruko financiranje i preklapanja;

Novi model upravljanja na više razina

18.  podsjeća na to da današnji ključni gospodarski, socijalni i ekološki izazovi prelaze tradicionalne administrativne granice i da su zbog sve većeg nesrazmjera između administrativnih i teritorijalnih struktura (gradska i prigradska suradnja, suradnja između gradskih i ruralnih područja itd.) potrebni novi oblici fleksibilnog upravljanja kako bi se nastavio integrirani teritorijalni razvoj funkcionalnih područja;

19.  vjeruje da bi se Europska urbana agenda trebala temeljiti na novoj metodi upravljanja na više razina kojom se potiče veće uključivanje lokalne razine u sve faze ciklusa politike, čime bi se politike približile stvarnosti te bi se povećala njihova usklađenost s neprekidnim promjenama u funkcionalnim urbanim područjima, kao i njihova sposobnost prilagodbe tim promjenama; s tim u vezi zauzima stajalište da bi Odbor regija, kao tijelo koje predstavlja regionalna i lokalna tijela, trebao sudjelovati u tom postupku;

20.  potiče Komisiju da predloži elemente novog modela upravljanja na više razina utemeljenog na partnerstvima i istinskoj suradnji koji nadilazi jednostavno savjetovanje dionika, modela kojim bi se spojile formalne vladajuće strukture s neformalnim fleksibilnim strukturama upravljanja koje odgovaraju novoj realnosti digitaliziranih umreženih društava i koji je prilagođen dimenziji postojećih izazova, modela kojim se unapređuje suradnja na više razina, u vertikalnom i horizontalnom pravcu, uključujući vladine i nevladine aktere na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, približavajući tako vladu građanima i poboljšavajući demokratski legitimitet europskog projekta; preporučuje da taj jedinstveni model izrađen po mjeri postane metodom rada buduće Europske urbane agende nakon što ga prihvate svi partneri i nakon savjetovanja sa svim relevantnim dionicima;

Upravljanje znanjem i dijeljenje podataka

21.  mišljenja je da urbane platforme i mreže (kao što je URBACT, Urbana razvojna mreža) te drugi programi razmjene znanja među gradovima (kao što su Civitas, Sporazum gradonačelnika, inicijativa Mayors Adapt, inicijativa Pametni gradovi i zajednice, referentni okvir za održivost gradova, ManagEnergy) pružaju odličnu mogućnost za sudjelovanje lokalnih, regionalnih i prekograničnih aktera u urbanom razvoju te dijeljenje znanja među akterima; poziva Komisiju da ojača te platforme i zajamči njihovu bolju usklađenost kako bi se lokalnim akterima omogućilo bolje razumijevanje tih platformi te učinkovitije uključivanje u njihovo djelovanje;

22.  poziva Komisiju i države članice da što bolje iskoriste aktivnosti u vezi s dijeljenjem znanja i jačanjem kapaciteta koje se nude u projektima koje financira EU te u drugim radnjama umrežavanja među gradovima; potiče Komisiju da osmisli mehanizme za bolje dijeljenje rezultata projekata u svim svojim službama te da zajamči da se rezultati unose u oblikovanje politika na nacionalnoj razini i razini EU-a;

23.  vjeruje da je potrebno ažurirati i unaprijediti bazu podataka o analizi razvoja gradova kako bi se formulirale bolje prilagođene politike; potiče Eurostat i Komisiju da pruže i pripreme detaljnije podatke prikupljene ondje gdje se politike provode, a to je u mnogim slučajevima na lokalnoj razini; ističe da je i prikupljanje podataka o tokovima kojima se mjere odnosi između gradova i njihovih okolnih područja te u funkcionalnim urbanim područjima sve važnije za bolje razumijevanje tih složenih funkcionalnih područja te stoga poziva Komisiju da prikupi i analizira te podatke pretvarajući ih u dokaze za oblikovanje politika;

Provedba buduće Europske urbane agende

24.  vjeruje da bi Europska urbana agenda u cilju učinkovitosti trebala biti zajednički i redovno ažurirani konceptualni okvir s tematskom usmjerenošću na ograničen broj izazova u širem kontekstu pametnog, održivog i uključivog rasta kao cilja strategije Europa 2020.;

25.  čvrsto vjeruje da bi ti izazovi trebali odgovarati sljedećim kriterijima: 1) da su u skladu sa zajedničkim konceptualnim okvirom; 2) da su to ključni urbani izazovi sa znatnim utjecajem na male i velike gradove te funkcionalna urbana područja u državama članicama i među njima; 3) da ih države članice ne mogu riješiti unilateralno; 4) da se pristupom na razini EU-a dobiva jasna dodana vrijednost; traži od Komisije da počne s radom na popisivanju takvih izazova, ali i da prepozna preostale zastoje, neusklađenost politika ili nedostatke u kapacitetu i znanju, u uskoj suradnji sa svim mjerodavnim dionicima, osobito onima na lokalnoj razini;

26.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se na svim razinama vlasti zajamči veći stupanj međusektorske usklađenosti politika s urbanom dimenzijom kako bi se omogućilo bolje uključivanje integriranog urbanog razvoja; poziva Glavnu upravu za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO), koja je odgovorna za urbanu politiku EU-a, da pokrene taj postupak u uskoj suradnji s međusektorskom skupinom Komisije za „urbani razvoj” te da zajamči da se u svim relevantnim novim inicijativama u obzir uzme urbana dimenzija; poziva predsjednika Europske komisije da imenuje političko vodstvo u Kolegiju povjerenika koje će strateški usmjeravati urbanu agendu europskih politika i Parlamentu podnositi godišnje izvješće o toj agendi;

27.  traži od Komisije da unutar već postojećih službi ili tijela u sklopu Komisije imenuje posebnog koordinatora EU-a za urbana pitanja koji bi nadzirao i ocjenjivao praktičnu provedbu takvog usklađivanja u horizontalnom (uključujući sve mjerodavne političke sektore) i vertikalnom (uključujući sve razine vlasti) smjeru; mišljenja je da bi posebni koordinator EU-a za urbana pitanja uz pomoć međusektorske skupine Komisije za „urbani razvoj” trebao u Komisiji uspostaviti jedinstvenu kontaktnu točku za urbane politike te osigurati primjereno prikupljanje, vođenje i širenje podataka o urbanim politikama u službama Komisije i među njima te s raznim dionicima, na način kojim bi se uspostavio mehanizam podizanja razine svijesti radi ranog upozoravanja i ranog uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u političke postupke s utjecajem na funkcionalna urbana područja;

28.  potiče Komisiju da, upotrebljavajući postojeće strukture i npr. kao dio „urbanog pilot-projekta”, u državama članicama uspostavi jedinstvene informacijske točke o urbanoj dimenziji politika EU-a (urbana usluga „sve na jednom mjestu”) u cilju pružanja sveobuhvatnih informacija, posebno o različitim inicijativama EU-a te smjernicama i financijskim mogućnostima u pogledu urbanog razvoja;

29.  poziva Komisiju da održava redovan sastanak na vrhu o urbanim pitanjima oslanjajući se na forum „Gradovi sutrašnjice” na kojem bi se okupili dionici sa svih razina vlasti i iz različitih sektora; vjeruje da bi se takvim sastancima gradovima pružila prava prilika da se uključe u konstruktivan dijalog s osobama koje donose politike u mjerodavnim političkim područjima te bi se njima pomoglo ocijeniti utjecaj politika EU-a na male i velike gradove i funkcionalna urbana područja, odnosno pronaći odgovor na pitanje kako ih najbolje uključiti u buduće inicijative;

30.  poziva države članice da u potpunosti povežu gradove i funkcionalna urbana područja s razvojem političkih strategija i izradom programa (kao što su nacionalni programi reformi, sporazumi o partnerstvu i operativni programi) te da ih na obvezujući način uključe u njih; poziva države članice da održavanjem redovitih neformalnih sastanaka Vijeća ministara zaduženih za urbani razvoj ojačaju svoju razmjenu iskustava povezanih s nacionalnim programima urbanog razvoja, što će gradovima omogućiti da ostvare ciljeve strategije Europa 2020.;

Vanjska dimenzija Europske urbane agende

31.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti uzmu u obzir trenutačne pripremne radove za plan Habitat III te da zajamče potpunu kompatibilnost i usklađenost buduće Europske urbane agende s ciljevima te globalne urbane agende; zahtijeva od Komisije da redovito obavještava Parlament o vanjskoj dimenziji Europske urbane agende te vjeruje da bi Urbana agenda mogla predstavljati doprinos EU-a međunarodnoj raspravi o „novoj urbanoj agendi” Ujedinjenih naroda i konferenciji Habitat III o stanovanju i održivom gradskom razvoju 2016.;

32.  vjeruje da bi se EU i države članice trebali jasno, koherentno i otvoreno uključiti u Međunarodnu organizaciju za normizaciju (ISO), uz doprinos lokalnih i regionalnih vlasti i savjetovanje s njima te poštujući rad na jedinstvenim smjernicama UN-a za urbano i teritorijalno planiranje; ističe da se novi standardi ISO-a trebaju smatrati instrumentom potpore, a ne normativnim instrumentom;

o
o   o

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te nacionalnim parlamentima.

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3)SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(4)SL C 390 E, 18.12.2012., str. 10.
(5)SL C 184 E, 6.8.2009., str. 95.
(6)Parag Khanna, Beyond City Limits, Foreign Policy, 6. kolovoza 2010.
(7)Eurostat – statistika o gradovima, 2014.
(8)Vertikalna farma, www.verticalfarm.com.
(9)Komunikacija Komisije od 6. svibnja 1997. pod naslovom „Ususret urbanoj agendi u Europskoj uniji” (COM(1997)0197).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti