Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije;

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije pod nazivom „Iskorištavanje tradicionalnog europskog znanja i iskustva na najbolji način: moguće proširenje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode” (COM(2014)0469),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 (1)o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene prozvode,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 (2)o vinu i vinskim proizvodima, (Uredba o jedinstvenom ZOT-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 110/2008(3)o jakim alkoholnim pićima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 251/2014(4)o aromatiziranim proizvodima od vina,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Ženevski akt Lisabonskog sporazuma za zaštitu oznaka podrijetla od 31. listopada 1958., revidiranog u Stockholmu 14. srpnja 1967. i 28. rujna 1979., o intelektualnom vlasništvu i jamčenju zaštite proizvoda koji se prodaju na međunarodnom tržištu te su poznati po značajkama određenog zemljopisnog područja s kojeg potječu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0259/2015),

A.  budući da poljoprivredni proizvodi specifičnog zemljopisnog podrijetla koji imaju određene značajke ili su uzgojeni prema tradicionalnim metodama mogu dobiti jedinstvenu zaštitu oznake zemljopisne podrijetla koja je priznata u cijelom EU-u;

B.  budući da je za Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) oznaka zemljopisnog podrijetla smjernica za identifikaciju proizvoda kao izvornog proizvoda s teritorija članice [WTO-a], regije ili mjesta na tom teritoriju, u slučaju kada se određena kakvoća, ugled ili druga karakteristika proizvoda može pripisati tom zemljopisnom podrijetlu;

C.  budući da tradicionalni europski visokokvalitetni proizvodi utemeljeni na tradicionalnom znanju i tehnikama čine dio kulturne baštine EU-a i ključan su element koji treba očuvati u sklopu gospodarskog i socijalnog života brojnih regija Europe i kojim se omogućuju aktivnosti koje su posebno u ruralnim područjima izravno povezane s lokalnim načinom života, te doprinose povećanju cjelokupne privlačnosti određenih područja, čuvaju lokalne identitete te promiču njihove posebnosti uz pozitivne učinke na turizam, kulturu i trgovinu;

D.  budući da bi se takvim proizvodima moglo doprinijeti razvoju novih strategija za podupiranje poduzetništva na lokalnoj i regionalnoj razini te poticati održavanje infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta za kvalificirane radnike koja su povezana s određenim područjima, posebno u ruralnim područjima, nerazvijenim područjima i najudaljenijim regijama, u kojima zapošljavanje često ovisi o autohtonim lokalno proizvedenim proizvodima, dajući novi poticaj profesionalnom i obrtničkom usavršavanju koje je usko povezano s razvojem geografskih područja i proizvodnih zona, te istovremeno čuvajući i promičući jedinstvenu i raznoliku baštinu svake regije;

E.  podsjeća da su nepoljoprivredni proizvodi sastavni dio našeg identiteta i važan element kulturne baštine država članica; ističe da je jedan od glavnih izazova s kojima je ovaj sektor suočen postupno izumiranje tradicionalnih vještina i obrta te da bi zaštita oznake zemljopisnog podrijetla (OZP) za nepoljoprivredne proizvode mogla funkcionirati kao poticaj za očuvanje te kulturne baštine i tradicionalnog znanja, ali i jamčiti pravedan prihod proizvođačima te izvornost i najširu moguću dostupnost tih proizvoda;

F.  budući da je ugled zemljopisne oznake podrijetla nematerijalno zajedničko dobro koje bi se, ako se ne zaštiti, moglo upotrebljavati slobodno i bez ograničenja, čime bi se smanjila njegova vrijednost te bi čak moglo doći do gubitka samog proizvoda;

G.  budući da oznake zemljopisnog podrijetla mogu imati velik gospodarski potencijal te bi se njihovom odgovarajućom zaštitom mogla ostvariti znatna korist, posebno za mala i srednja poduzeća te regije EU-a;

H.  budući da europske regije obiluju nepoljoprivrednim proizvodima koji se temelje na vrhunskom tradicionalnim vještinama i izradi rukotvorina koje su im pomogle pri postizanju ugleda te su sastavni dio regionalne i lokalne kulture;

I.  budući da bi javne vlasti trebale štititi, poticati (ako to traži privatni sektor) i promicati europske tradicionalne kvalitetne proizvode te njihove oznake zemljopisnog podrijetla;

J.  budući da se kvaliteta, ugled i ostale karakteristike proizvoda mogu odrediti na temelju njegova podrijetla; budući da određene prakse koje uključuju protupravno prisvajanje naziva mogu ozbiljno naštetiti ugledu proizvoda koji je određen svojim podrijetlom;

K.  budući da traženi tradicionalni europski visokokvalitetni proizvodi mogu biti predmetom protupravnog prisvajanja upravo zbog svoje kvalitete, na štetu i potrošača i poduzeća;

L.  budući da bi se adekvatnom zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU-a, kojom se nadzire i prati njihova upotreba te se suzbijaju prijevare, mogla omogućiti borba protiv krivotvorenja te izbjeći nepoštena konkurencija i spriječiti varanje potrošača;

M.  budući da potrošači pokazuju sve veći interes ne samo za sigurnost proizvoda nego i za njihovo podrijetlo, autentičnost i metode proizvodnje;

N.  budući da bi se potrošačima trebalo omogućiti da pri kupovini proizvoda donose utemeljene odluke tako da mogu utvrditi podrijetlo i kvalitetu proizvoda;

O.  budući da se u okviru postojećih nacionalnih zakonodavstava kojima se štite nepoljoprivredni proizvodi u državama članicama pružaju različite razine zaštite, što nije u skladu s ciljevima unutarnjeg tržišta te izaziva poteškoće za njihovu učinkovitu zaštitu u Europi i državama članicama ako nisu obuhvaćeni nacionalnim zakonodavstvom, čime se ističe potreba za jedinstvenim sustavom zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u cijelom EU-u;

P.  budući da bi ujednačeno europsko zakonodavstvo u tom području samo koristilo Europskoj uniji u međunarodnim trgovinskim pregovorima;

Q.  budući da nepostojanje jedinstvenog sustava EU-a za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda dovodi do neprimjerene i vrlo fragmentirane situacije u Europi jer određene države članice ne pružaju nikakvu posebnu zaštitu, dok u nekim drugima zbog razlika u definicijama, postupcima i razini zaštite u okviru nacionalnih i lokalnih propisa za pojedine sektore ili više njih dolazi do poremećaja koji onemogućuju skladan razvoj jedinstvenog tržišta, ujednačenu zaštitu i učinkovito tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima, pristup potrošača točnim, istinitim i usporedivim informacijama zahvaljujući kojima bi mogli donijeti utemeljenije odluke te predstavljaju prepreku za zaštitu potrošača;

Uvod

1.  pozdravlja inicijativu Komisije da organizira javno savjetovanje s dionicima o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode te ishod savjetovanja zaključenog u listopadu 2014. kojim se jasno podržava sustav zaštite EU-a utemeljen na oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode;

2.  smatra da bi se instrument za zaštitu trebao uspostaviti na europskoj razini kao dio šire strategije za promicanje visokokvalitetnih proizvoda EU-a na temelju odlučnijeg nastojanja institucija EU-a da se industrijska i zanatska proizvodnja smatraju pokretačkom snagom za rast i dovršenje jedinstvenog tržišta, čime se priznaje vrijednost industrijske i lokalne obrtničke proizvodnje, potiče lokalni gospodarski razvoj i zapošljavanje u relevantnim područjima, potiče turizam i jača povjerenje potrošača;

3.  poziva Komisiju da nakon ishoda već provedenog savjetovanja s dionicima i dodatnih analiza bez odgode podnese zakonodavni prijedlog u cilju uspostave jedinstvenog europskog sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda te da zajamči da će se u potpunosti u obzir uzeti učinci novog sustava na proizvođače, njihove konkurente, potrošače i države članice;

4.  naglašava činjenicu da će uvođenje takvog instrumenta trebati popratiti informativnim i komunikacijskim kampanjama kako bi se proizvođače i potrošače upoznalo s novim tipom oznaka zemljopisnog podrijetla;

5.  čvrsto je uvjeren da bi proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode moglo dovesti do višestrukih pozitivnih učinaka na građane, potrošače, proizvođače te cjelokupno gospodarsko i socijalno tkivo Europe;

6.  smatra da bi se tim sustavom posebno moglo na učinkovitiji način štititi potrošače, ojačati njihovo povjerenje u označene proizvode i pomoći im da donose utemeljenije odluke o kupnji proizvoda povećanjem transparentnosti i uklanjanjem zbrke nastale zbog lažnih ili obmanjujućih naziva ili opisa, posebno ako se potrošači na učinkovit način obavijeste o postojanju tog sustava; smatra da bi se njime također moglo doprinijeti poboljšanju sljedivosti i pružanju više informacija o kvaliteti, podrijetlu te metodama i uvjetima proizvodnje, između ostalog i zbog sve većeg interesa potrošača za ta pitanja;

Prednosti ujednačene zaštite na razini EU-a

7.  podsjeća da bi bilo itekako preporučljivo da EU donese zakonodavstvo o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode kako bi se u potpunosti iskoristili ekonomski učinci zaštite prepoznatljivosti i kvalitete tih proizvoda, potrošačima pružile pouzdane informacije o mjestu i metodi proizvodnje te sačuvali znanje i radna mjesta povezani s tim proizvodima;

8.  smatra da se takvim zakonodavstvom mogu potaknuti inovacije u tradicionalnim proizvodnim postupcima i otvaranje novih start-up poduzeća za tradicionalne proizvode te se također može doprinijeti održivosti radnih mjesta otvorenih u slabo razvijenim područjima, posebno na način da malim poduzećima i mikropoduzećima, u kojima nastaje gotovo 80 % autohtonih lokalno proizvedenih proizvoda koji bi mogli biti zaštićeni u okviru sustava oznaka zemljopisnog podrijetla, pruži prilika da povećaju prodaju uz pomoć učinkovitijih marketinških aktivnosti i da poticaj za užu suradnju, s obzirom na kolektivnu prirodu sustava;

9.  naglašava da bi se time moglo učinkovito doprinijeti borbi protiv krivotvorenja, zloupotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla i drugih nepoštenih praksi koje dovode krajnjeg potrošača u zabludu i koje su osobito štetne za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja zakonito proizvode veliku većinu proizvoda koji bi na taj način mogli biti zaštićeni i koji trenutačno nemaju pravna ili financijska sredstva za obranu svojih interesa, što negativno utječe i na njihov izvoz;

10.  smatra da se takvom zaštitom promiču europski obrtnički proizvodi koji su plod tradicionalnih znanja i vještina te olakšava njihov pristup jedinstvenom tržištu i tržištima izvan EU-a, dajući na taj način doprinos očuvanju vrijednih znanja koja su karakteristična za cijele društvene i lokalne zajednice i koja također predstavljaju važan dio povijesne, kulturne, gospodarske i društvene baštine Europe;

11.  smatra da bi se jedinstvenom zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode potaknuo tehnološki i gospodarski razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini povećanjem broja zaposlenih u proizvodnji tradicionalnih proizvoda;

12.  naglašava da bi se jedinstvenom zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla doprinijelo ne samo promicanju tradicionalnih proizvoda već i priznanju kvalitete sirovina upotrijebljenih u tim proizvodima te ističe potrebu za izvrsnošću u svim fazama proizvodnog procesa;

13.  naglašava da su oznake zemljopisnog podrijetla potrošačima jamstvo kvalitete proizvoda, a proizvođačima predstavljaju priznanje njihova znanja i zaštitu;

14.  naglašava da je priznavanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode i tradicionalno visokokvalitetno znanje istodobno i defenzivni i ofenzivni interes u okviru zajedničke trgovinske politike i da ono može biti djelotvoran instrument potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima u borbi protiv imitacija i krivotvorenih proizvoda te u jamčenju društveno, ekonomski i ekološki održivijeg pristupa ekonomskom razvoju u Europskoj uniji i izvan nje te poštenog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, čime se omogućuje učinkovitije utvrđivanje autentičnosti i kvalitete proizvoda; smatra da bi se priznavanjem jedinstvene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode također doprinijelo stvaranju većeg socijalnog kapitala u regijama proizvodnje;

15.  smatra da bi se jedinstvenim sustavom na razini EU-a mogla povećati privlačnost zanimanja u području baštine;

16.  naglašava da očuvanje tradicionalnog znanja i proizvodnje može pomoći u zaustavljanju depopulacije i propadanja ruralnih područja te iseljavanja mladih ljudi iz tih područja;

17.  naglašava važnost kulturnih, obrazovnih, društvenih i održivih komponenti nepoljoprivrednih proizvoda koje će postati dio tog procesa i ističe potrebu za očuvanjem, prenošenjem i razvijanjem tradicionalnih znanja i vještina povezanih s njima, kao i za poticanjem uže suradnje s kreativnim industrijama, osobito u cilju isticanja kvalitete korištenih materijala i konačnih proizvoda; poziva na to da upotreba naziva i logotipa bude dostupna svim proizvođačima iz određenog područja koji proizvod izrađuju na propisan način;

18.  ističe da će zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode pomoći očuvanju kulturne i umjetničke baštine koju čine europske lokalne i regionalne tradicije;

19.  uzima u obzir ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća koja ulažu u visokokvalitetna tradicionalna znanja, otvaraju radna mjesta na lokalnoj razini i osiguravaju naukovanje u cilju izobrazbe kvalificiranih stručnjaka koji će imati važnu ulogu u prenošenju tradicionalnih metoda proizvodnje; uviđa važnost ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje u tom području te potiče države članice da optimalno iskoriste dostupne programe i sredstva EU-a za podršku strukovnom osposobljavanju stručnjaka uključenih u proizvodnju i promicanje ekoloških lokalnih i regionalnih obrtničkih i industrijskih proizvoda;

20.  potiče države članice da razmjenjuju dobre prakse u osmišljavanju i podržavanju inicijativa usmjerenih na poticanje tradicionalnog obrtničkog sektora, što bi moglo rezultirati većom razinom osviještenosti o lokalnoj kulturnoj baštini i potaknuti razvoj ruralnih područja;

21.  naglašava činjenicu da bi se dobro poznatom oznakom zemljopisnog podrijetla moglo doprinijeti boljoj promidžbi europskih kulturnih ruta;

22.  poziva Komisiju i države članice da promiču transregionalnu i transnacionalnu suradnju i razmjenu najboljih praksi između klastera nepoljoprivrednih proizvoda i povezanih sektora;

23.  ističe važnost oznaka zemljopisnog podrijetla u širem spektru prava intelektualnoga vlasništva kao načina zaštite vrijednosti na lokalnoj razini, između ostalog i infrastrukture i radnih mjesta, unapređenja regionalnog razvoja i poboljšanja sljedivosti, transparentnosti i informiranja potrošača;

24.  napominje da industrijski i ručno izrađeni proizvodi povezani s mjestom svojega podrijetla ili koji su tradicionalni na tom području predstavljaju ključan element gospodarskog i socijalnog života brojnih regija Europe u kojima znače stvaranje nepreseljivih djelatnosti izravno povezanih s lokalnim načinom života, osobito u ruralnim područjima; naglašava da bi se usvajanjem europskog sustava zaštite industrijskih i ručno izrađenih proizvoda koji su povezani s mjestom svojega podrijetla ili su tradicionalni na tom području omogućilo zadržavanje izvornosti tih proizvoda te spriječila standardizacija proizvodnje;

Odnosi s trećim zemljama

25.  smatra da bi otvorene liste svih proizvoda, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih, zaštićenih oznakama zemljopisnog podrijetla trebale biti uvrštene u buduće trgovinske sporazume EU-a s trećim zemljama;

26.  smatra da bi to također imalo pozitivne učinke u trgovinskim odnosima koje EU održava ili o kojima pregovara s trećim zemljama, čime se EU-u omogućuje postizanje jednake zaštite tih europskih proizvoda i u okviru međunarodnih trgovinskih pregovora;

27.  smatra da bi proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode mogao biti način za poticanje europskog izvoza i povećanje njezina tržišnog udjela te istodobno način na koji ti proizvodi zahvaljujući trgovini i trgovinskim pregovorima mogu biti međunarodno priznati te razviti pritom imidž i reputaciju visoke kvalitete;

28.  smatra da bi zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini EU-a ojačala položaj Unije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kad je riječ o pozivanju na povećanje standardne razine zaštite i da bi mogla pozitivno utjecati na obnovu rasprave o stvaranju multilateralnog registra oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru Razvojnog plana iz Dohe, uz potpunu sukladnost sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva;

29.  smatra da zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode mora biti popraćena učinkovitijom strategijom zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama radi unapređenja mjera za borbu protiv krivotvorenih proizvoda ili imitacija;

30.  smatra da bi jedinstvena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u mogla biti prednost u pregovorima o sporazumima u trgovini s trećim zemljama i, nasuprot tome, ističe da su neki od naših glavnih partnera, kao što su Indija i Kina, već uveli takve sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla;

31.  poziva Komisiju da u predstojeću komunikaciju o trgovinskoj i investicijskoj strategiji EU-a uvrsti dosljednu i dobro pripremljenu strategiju o svim oznakama zemljopisnog podrijetla kojom bi se zajamčilo njihovo poštovanje i priznavanje;

32.  smatra da bi se proširenjem sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode moglo doprinijeti još snažnijem i dosljednijem položaju EU-a u tom području, i u bilateralnim trgovinskim pregovorima i na multilateralnim forumima, s krajnjim ciljem da se za sve visokokvalitetne europske proizvode izvan EU-a pruži visoka razina zaštite; posebno smatra da bi i poljoprivredne i nepoljoprivredne proizvode zaštićene oznakama zemljopisnog podrijetla trebalo u potpunosti uzeti u obzir u pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima EU-a; vjeruje da bi se sveobuhvatnim europskim sustavom oznaka zemljopisnog podrijetla potakla trgovinska ekspanzija te bi se olakšala provedba zajedničkih promidžbenih kampanja izvan EU-a;

Opća načela

33.  ističe važnost oznaka zemljopisnog podrijetla kao bitnog instrumenta za poboljšanje sljedivosti, transparentnosti i informiranja potrošača te za pridavanje veće važnosti regijama i područjima EU-a u okviru pristupa gospodarskom razvoju koji bi sa socijalnog i ekološkog aspekta bio održiviji, te za razvoj ključne uloge koju oznaka zemljopisnog podrijetla ima u trgovinskoj politici EU-a;

34.  uvjeren je da se taj sustav mora temeljiti na najboljim praksama te na transparentnim i nediskriminatornim načelima i da može biti djelotvoran instrument u borbi protiv imitacija i krivotvorenih proizvoda te u jamčenju pristupa gospodarskom razvoju u EU-u i izvan njega koji bi sa socijalnog, gospodarskog i ekološkog aspekta bio održiviji te u jačanju zaštite potrošača;

35.  poziva Komisiju da primijeni saznanja stečena u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u svrhu uspostave sustava koji se temelji na najboljim praksama i na nediskriminatornim načelima i koji je transparentan, učinkovit, prilagodljiv i lišen administrativnih opterećenja i ograničavajućih troškova za proizvođače koji dobrovoljno odluče registrirati proizvod u okviru sustava oznaka zemljopisnog podrijetla; smatra, nadalje, da bi se tim sustavom trebale zajamčiti stroge kontrole i najviši mogući stupanj transparentnosti te da bi on trebao obuhvaćati odgovarajuće mehanizme rješavanja slučajeva prijevare; u tom pogledu poziva Komisiju da za svaki sustav zaštite primijeni nesektorski pristup;

36.  smatra da bi novi sustav, kao što je to bio slučaj s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, trebao predstavljati jamstvo autentičnosti i podrijetla uz čvrstu poveznicu s geografskim područjem, koje bi potrošačima koji traže visokokvalitetne proizvode bilo odmah uočljivo i koje bi bilo popraćeno pouzdanim i jasnim informacijama; vjeruje da će učinkovitost tog jedinstvenog europskog sustava zaštite oznake zemljopisnog podrijetla ovisiti o tome hoće li sve potrebne informacije doprijeti do proizvođača i potrošača; ističe da taj sustav mora biti transparentan i zajamčiti dostupnu zaštitu jer je to od ključne važnosti za povjerenje potrošača i proizvođača;

37.  smatra da bi, prema novom zakonodavnom okviru EU-a za javnu nabavu, sustav ovjeravanja kvalitete i podrijetla proizvoda mogao biti koristan javnim naručiteljima u smislu tehničkih specifikacija, certificiranja i kriterija za odabir, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini.

38.  poziva na to da se takvi proizvodi stave u središte pozornosti projekata iz područja regionalnog razvoja, istraživanja i inovacija te financiranja iz programa Obzor 2020. i Kohezijskog fonda;

39.  smatra da bi se sustavom zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a za nepoljoprivredne proizvode koji je dosljedan, jednostavan i transparentan te ne predstavlja birokratsko i financijsko opterećenje, čime se u prvom redu omogućuje da bude dostupan malim i srednjim poduzećima, EU-u omogućilo da ostvari jednaku zaštitu tih europskih proizvoda izvan EU-a u okviru međunarodnih trgovinskih pregovora te bi se stvorila znatna prednost i u bilateralnim pregovorima o ugovorima o slobodnoj trgovini s trgovinskim partnerima Unije i u multilateralnim pregovorima u okviru Svjetske trgovinske organizacije;

40.  mišljenja je da bi uspostavljanje jedinstvene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini EU-a, što podrazumijeva zajedničke definicije, postupke i troškove registracije kao i opseg zaštite i načine provedbe te uspostavu vjerodostojnog tijela nadležnog za donošenje odluke o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode priznate na razini EU-a, a bez snižavanja normi zaštite koje već postoje u petnaest država članica, bio najbolji način za bolju učinkovitost i u EU-u i u pregovorima s trećim zemljama;

Područje primjene

41.  ponovno potvrđuje da je veza s teritorijem neophodna za utvrđivanje znanja i umijeća te određivanje kvalitete, autentičnosti i značajki proizvoda;

42.  podržava široku definiciju kojom bi se omogućilo prepoznavanje veze između proizvoda i zemljopisnog područja obuhvaćenog oznakom zemljopisnog podrijetla; smatra da bi sustav zaštite na razini EU-a trebao imati prošireno područje primjene, čime bi se omogućilo uvrštavanje naziva koji su, iako nezemljopisini, nedvosmisleno povezani s određenim mjestom;

43.  smatra da bi u sustav zaštite trebalo uvrstiti netekstualne oznake i simbole koji su nedvojbeno povezani s određenom regijom;

44.  ističe da bi etiketa/znak raspoznavanja/oznaka/logotip oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode trebao biti jednostavan i lako prepoznatljiv, da bi trebalo odražavati regionalni/lokalni identitet proizvoda te biti napisan barem na jeziku koji se govori u području proizvodnje i zemlji u koju se proizvod izvozi;

45.  ističe da određene oznake ne bi trebale biti obuhvaćene oznakom zemljopisnog podrijetla, kao na primjer generički nazivi ili homonimi; dodaje da bi u tom pogledu kao primjer mogla poslužiti izuzeća iz članka 6. stavaka 1., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 o zemljopisnim oznakama za poljoprivredne proizvode;

Postupak registracije

46.  smatra da bi trebao postojati obavezni postupak registracije jer bi se time pružila veća sigurnost, posebno u pogledu ostvarivanja prava u slučaju spora; poziva Komisiju da predloži učinkovitiji, jednostavniji, korisniji i pristupačniji mehanizam za registraciju proizvoda i da u okviru sustava osigura cjenovno povoljne, jasne i transparentne postupke registracije, izmjene i ukidanja, čime se pružaju pravna jamstva dionicima; poziva Komisiju da provede iscrpnu procjenu kako bi se smanjilo financijsko i administrativno radno opterećenje za dionike.

47.  ističe da je uz takav sustav potrebno uspostaviti jedinstveni standardizirani i javni europski registar nepoljoprivrednih proizvoda koji bi imali koristi od zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u cilju poticanja obrtničkih proizvoda te informiranja i zaštite potrošača i proizvođača, uz izbjegavanje bilo kakvih nepotrebnih administrativnih opterećenja;

48.  nadalje, naglašava da bi se taj sustav trebao temeljiti na horizontalnom pristupu kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njegov gospodarski i socijalni učinak te da bi trebao znatno ojačati postojeće veze između proizvoda i njihova područja podrijetla te povećati transparentnost kako bi se poboljšala vjerodostojnost i autentičnost proizvoda, zajamčilo njegovo podrijetlo i poboljšala njegova sljedivost; ističe potrebu za redovitim provjerama koje bi se provodile nakon odobrenja statusa oznaka zemljopisnog podrijetla kako bi se zajamčilo da su kriteriji na temelju kojih je taj status dodijeljen i dalje zadovoljeni;

49.  smatra da bi se registracija trebala odvijati u dvije faze: prvo, nacionalna ili regionalna tijela vlasti trebala bi provesti provjere na licu mjesta kako bi se uvjerila da su sačuvane specifične značajke proizvoda i drugo, trebao bi postojati jedinstven europski sustav registracije kako bi se zajamčila sukladnost sa zajedničkim kriterijima u svim dijelovima EU-a;

50.  predlaže da Komisija u tom kontekstu razmotri mogućnost da se registracija oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda također prenese na Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM), predlaže da vođenje sustava na razini Unije bude povjereno Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu

51.  ističe da bi se tim sustavom trebali ograničiti troškovi i administrativni teret za poduzeća te istovremeno pružiti dostatna jamstva potrošačima i pomoći im da donose utemeljenije odluke pri kupovini proizvoda;

52.  smatra da bi se tim mjerama inicijativa kreiranja oznake zemljopisnog podrijetla trebala prepustiti dotičnim poduzećima, posebno u pogledu izrade registra zahtjeva, koje bi oznake zemljopisnog podrijetla trebale ispunjavati;

53.  smatra da je potreban fleksibilan pristup kriterijima iz registra zahtjeva kako bi se zajamčilo poticanje razvoja proizvodnih postupaka i budućih inovacija pod uvjetom da to ne utječe na kvalitetu i autentičnost konačnog proizvoda;

54.  smatra da bi u registar trebalo uključiti barem sljedeće kriterije: korištene sirovine, opis postupka proizvodnje, dokaz povezanosti s teritorijem, podatke o socijalnoj odgovornosti poduzeća;

55.  predlaže da proizvođači, njihove udruge i poslovne organizacije budu glavni akteri ovlašteni podnijeti zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

56.  smatra da bi se od proizvođača moglo zatražiti plaćanje naknade za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da je riječ o primjerenoj naknadi razmjernoj podmirenim troškovima, koja se istovjetno primjenjuje u cijeloj Uniji;

Mjere kontrole

57.  vjeruje da bi također trebala postojati odredba za potrebne resurse na temelju kojih bi zaštita takvim instrumentom bila djelotvorna u praksi, bez obzira na način distribucije proizvoda u slučajevima zloupotrebe; naglašava da je potrebno zajamčiti jednako dobru zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla na digitalnom tržištu;

58.  ističe važnost kontrola kvalitete u svjetlu znatnih razlika koje postoje između poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda (na primjer broj proizvođača);

59.  povrh toga, zalaže se za uspostavu programa za provjeru, prekršaje i kažnjavanje u okviru kojeg bi se vršio nadzor nad oznakama zemljopisnog podrijetla na proizvodima koji se prodaju u Europi;

60.  smatra da bi se u cilju jamčenja što bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda trebala primjenjivati zabrana nepravilne upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla, ne samo u slučajevima u kojima postoji opasnost od dovođenja potrošača u zabludu ili gdje postoji nepošteno tržišno natjecanje, nego i u slučajevima u kojima je pravo podrijetlo proizvoda jasno naznačeno; stoga predlaže da se primjena dodatne zaštite predviđene u članku 23. Sporazuma TRIPS, koja se originalno primjenjivala samo na vina i žestoka pića, proširi i na oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

61.  predlaže da se uvede postupak otvoren svim zainteresiranim strankama kojim bi se mogla osporiti registracija oznaka zemljopisnog podrijetla;

62.  smatra da bi se time olakšala uspostava učinkovitih postupaka nadzora, čime bi se potrošačima i proizvođačima pružila prilika da se zaštite od krivotvorenja, imitacija i drugih nezakonitih praksi;

Koegzistencija s prethodnim pravima

63.  smatra da bi se trebala dopustiti koegzistencija svih budućih oznaka zemljopisnog podrijetla s pravima koja se već primjenjuju na proizvod te da bi se u obzir trebale uzeti najbolje prakse na nacionalnoj i lokalnoj razini u EU-u;

64.  ističe da se veza između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla mora jasno odrediti kako bi se izbjegli sukobi;

65.  predlaže da se pravila o odnosu između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla primjenjuju na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

66.  predlaže da se onim državama članicama u kojima zaštita već postoji omogući prijelazno razdoblje te da se istodobno omogući primjena prijelaznih rješenja kako bi ta dva sustava mogla koegzistirati prije prelaska na mehanizam EU-a;

o
o   o

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 671. (3) SL L 39, 13.2.2008., str. 16. (4) SL L 84, 20.3.2014., str. 14.