Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila Otvorena radna skupina UN-a za ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.(1),

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. donio Međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Ujedinjenih naroda o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju u Ciudad de Méxicu u travnju 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće „Dijalog o provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na lokalnoj raziniˮ koje su 31. listopada 2014. sastavili Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Globalna radna skupina(2) i Habitat UN-a,

–  uzimajući u obzir izvješće za 2014. Skupine Ujedinjenih naroda za razvoj naslovljeno „Ostvarenje razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.: prilike na nacionalnoj i lokalnoj razini”,

–  uzimajući u obzir izvješće UNDP-a o ljudskom razvoju za 2014. naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

–  uzimajući u obzir sveobuhvatno izvješće glavnog tajnika UN-a o planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o rodnoj jednakosti za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

–  uzimajući u obzir ishod konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Skupine uglednih osoba na visokoj razini o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom planu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

–  uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

–  uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u Republici Koreji u prosincu 2011.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Program djelovanja iz Accre,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju(3) te Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2013. naslovljenu „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja” (COM(2013)0280),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o lokalnim vlastima i civilnom društvu: Europski angažman za potporu održivom razvoju(5) te uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. srpnja 2013. o lokalnim vlastima i razvoju,

–  uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–  uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2015. naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (COM(2015)0044),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014., naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014., naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM(2014)0263),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013., naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europe i civilnog društva u području vanjskih odnosa” (COM(2012)0492),

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2008. naslovljenu „Lokalna tijela vlasti: čimbenici za razvoj” (SEC(2008)2570),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali s Vijećem, Europskim parlamentom i Komisijom, o razvojnoj politici EU-a naslovljenoj „Europski konsenzus”(6),

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o razvojnoj suradnji za potporu lokalnom upravljanju donesenu tijekom Europskih dana razvoja, 16. studenoga 2008.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 24. veljače 2015. naslovljeno „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2013. naslovljeno „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. lipnja 2010. naslovljeno „Proljetni paket: akcijski plan EU-a za ostvarenje milenijskih razvojnih ciljevaˮ,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 22. travnja 2009. naslovljeno „Lokalne vlasti: čimbenici za razvoj”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015.(9),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A8-0232/2015),

A.  budući da će lokalne vlasti, koje su ključni državni i institucijski akteri za upravljanje na lokalnoj razini, uz sve više demokratskog odlučivanja na lokalnoj razini te održiv teritorijalni razvoj koji se temelji na sudjelovanju lokalne zajednice i njezinom demokratskom izrazu, imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva za razdoblje nakon 2015;

B.  budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u određivanju, organizaciji i ostvarenju razvojnih ciljeva;

C.  budući da su lokalne vlasti snažna veza između zajednice i nacionalnih i globalnih ciljeva u planu za razdoblje nakon 2015.;

D.  budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u zaštiti ugroženog stanovništva u nestabilnim državama u krizi te u državama srednjeg dohotka;

E.  budući da novi globalni okvir za održivi razvoj pruža priliku da se zajamči široko sudjelovanje organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata; budući da je osnaživanje lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva neophodno kako bi se omogućilo ispravno, transparentno i odgovorno upravljanje;

F.  budući da EU intenzivno sudjeluje u pružanju potpore lokalnim vlastima u zemljama u razvoju u cilju smanjenja siromaštva i ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva, ali i osnaživanja demokratskog upravljanja na lokalnoj razini;

G.  budući da su predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti sudjelovali na sjednicama Otvorene radne skupine Opće skupštine UN-a o ciljevima održivog razvoja, a Globalna radna skupina je zajedno s UNDP-om i Habitatom UN-a predsjedala savjetovanjima UN-a o lokalnoj provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.;

H.  budući da se u sveobuhvatnom izvješću glavnog tajnika UN-a o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015. ponavlja potreba da novi razvojni plan bude prilagodljiv, univerzalan, usmjeren prema građanima i da se temelji na načelima ljudskih prava i vladavine prava; budući da glavni tajnik poziva na to da inovativna partnerstva, uključujući lokalne vlasti, budu glavni akteri u provedbi tog plana na razini najbližoj građanima;

I.  budući da će većina najvažnijih ciljeva i izazova globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. ovisiti o djelovanju na lokalnoj razini i čvrstim partnerstvima;

J.  budući da se predviđa da će svjetsko stanovništvo do 2050. narasti sa 7 na 9,3 milijarde ljudi, a najveći se dio rasta očekuje u zemljama u razvoju, posebno u urbanim područjima; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

K.  budući da će se za 2,5 milijardi novih gradskih stanovnika trebati omogućiti pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, radnim mjestima, hrani, sanitarnom sustavu, prijevozu, stanovanju i električnoj energiji; budući da to predstavlja ključni izazov za lokalne i regionalne vlasti te općine zadužene za pružanje tih usluga;

L.  budući da se u Deklaraciji iz Rija naglašava da autohtono stanovništvo i njihove zajednice imaju ključnu ulogu u upravljanju okolišem i razvoju; budući da bi vlade trebale priznati i na odgovarajući način podržati njihov identitet, kulturu i interese te im omogućiti konkretno sudjelovanje u postizanju održivog razvoja;

M.  budući da je smanjenje siromaštva neujednačeno, a nejednakosti među zemljama i unutar njih, koje su sve veće i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, predstavljaju velik razvojni izazov;

N.  budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje ograničavaju nastojanja usmjerena prema razvoju; budući da su ugrožene skupine kao što su žene, djeca i starije osobe teže pogođene vojnim sukobima i krizama te da su lokalne vlasti glavni akteri u sprječavanju sukoba i postupanju u slučaju sukoba;

O.  budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji gladuju te da pothranjenost prijeti 162 milijuna male djece; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

P.  budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša ugrožavaju smanjenje siromaštva i predstavljaju golem izazov za lokalne vlasti jer u prvom redu utječu na lokalne zajednice;

Q.  budući da treba otvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni izvor radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva;

R.  budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju; budući da mora biti bolje usmjerena na potrebe najugroženijeg stanovništva; budući da pomoć sama po sebi nije dostatna pa stoga treba upotrijebiti inovativne načine financiranja;

S.  budući da će mobilizacija međunarodnih, javnih i privatnih sredstava biti ključna za promicanje održivog lokalnog razvoja;

T.  budući da bi EU i njegove države članice, kao najznačajniji pružatelji službene razvojne pomoći, ali i glavni kreatori politika te akteri u decentraliziranoj suradnji, stoga trebali ostati pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, osobito u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja;

U.  budući da se člankom 208. UFEU-a utvrđuje da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a, kao i da se njime utvrđuje usklađenost politika u interesu razvoja;

I.Lokalne vlasti kao pokretači razvoja i uloga Europske unije

1.  podsjeća da je partnerstvom iz Busana predviđeno širenje foruma kako bi se u njega uključili novi akteri u razvoju kao što su lokalni i regionalni akteri;

2.  ističe da nove smjernice navedene u Komunikaciji Komisije o lokalnim vlastima i priznavanju njihove uloge kao državnih dionika predstavljaju velik korak naprijed za novi razvojni plan Europske unije;

3.  naglašava nužnost da se te nove smjernice stvarno primjenjuju u okviru provedbe europske suradnje i na razini 11. Europskog razvojnog fonda i na razini Instrumenta za razvojnu suradnju;

4.  ističe da je strateško planiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini neophodno za promicanje i integraciju triju glavnih dimenzija razvoja: socijalne, gospodarske i ekološke dimenzije;

5.  pozdravlja potporu jačanju kapaciteta lokalnih vlasti u okviru tematske proračunske linije za lokalne vlasti, a posebno podršku jačanju struktura za koordinaciju lokalnih vlasti na državnoj, regionalnoj i europskoj razini te sklapanje partnerstva na razini EU-a;

6.  uviđa važnu ulogu lokalnih vlasti u zemljama u razvoju; potiče sklapanje partnerstava između lokalnih vlasti u državama članicama EU-a i lokalnih vlasti u zemljama u razvoju u područjima kao što su osposobljavanje i stvaranje ljudskih kapaciteta kako bi se ostvarila veća dobrobit, poput one povezane s boljim planiranjem zaštite okoliša;

7.  smatra da te strukture za koordinaciju imaju presudnu ulogu kada je riječ o tehničkoj podršci razvoju lokalnih kapaciteta i načinima za njezino postizanje te kada je riječ o razmjeni znanja i iskustva radi davanja potpore decentralizaciji i pružanju osnovnih usluga; smatra i da predstavljaju prikladan forum za politički dijalog i za pružanje mogućnosti lokalnim vlastima da iznesu svoja stajališta na svim razinama upravljanja;

8.   potiče Europsku uniju da decentraliziranu suradnju promiče kao instrument provedbe razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu traži od Komisije da ispita mogućnost da decentralizacija postane sektor financijske koncentracije njezinih financijskih instrumenata za vanjsku pomoć, u prvom redu Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, te da više radi na tome da se lokalne vlasti kao punopravni akteri uključe u provedbu 11. Europskog razvojnog fonda na razini zemalja partnera i na razini regija ili na razini sektorske ili proračunske pomoći; poziva države članice da lokalne vlasti isto tako budu na odgovarajući način zastupljene u njihovim razvojnim programima, i to koordiniranjem svojih mjera s mjerama Komisije i drugih država članica;

II.Politički dijalog, mobilizacija financijskih sredstava i izvještavanje o tome

9.  ističe nužnost jamčenja pravednijeg prijenosa financijskih sredstava s nacionalne razine na lokalnu razine, tj. gradove i općine;

10.  naglašava nužnost da se u okviru tekućih postupaka decentralizacije države potaknu da dio nacionalnih proračunskih sredstava dodijele regionalnim i lokalnim vlastima; u tom pogledu smatra da se veća podrška morati dati jačanju financijskih i proračunskih kapaciteta lokalnih vlasti, i to u prvom redu njihovim udruživanjem;

11.  smatra da je od ključne važnosti da se dio europske pomoći proračunu dodijeli financiranju lokalnih vlasti;

12.  ustraje na pokretanju istinskog političkog dijaloga s lokalnim vlastima u okviru europske suradnje, u sklopu koje će biti moguće vrednovati postignute rezultate, uočiti prepreke i iznaći mogućnosti poboljšanja djelotvornosti pomoći na lokalnoj razini;

13.  traži da se takav dijalog institucionalizira te da se temelji na postojećim strukturama koordinacije iz raznih okvira suradnje;

III.Uloga lokalnih vlasti u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva: dosadašnja iskustva

14.  ističe da je milenijskim razvojnim ciljevima utvrđena ključna uloga lokalnih vlasti u borbi protiv siromaštva i pružanju javnih usluga kao što su voda, sanitarne usluge, primarna zdravstvena skrb i obrazovanje;

15.  pozdravlja širenje decentraliziranih inicijativa za razvojnu suradnju i uporabu mehanizama za suradnju među gradovima;

16.  ističe nužnost izdvajanja dodatnih sredstava za jačanje kapaciteta lokalnih vlasti kako bi im se omogućilo da ponude kvalitetne javne usluge, jamče jednake mogućnosti i stvore socijalnu koheziju;

17.  žali što u milenijskim razvojnim ciljevima nije u dovoljnoj mjeri uzeta u obzir važnost lokalne sastavnice u razvoju; žali zbog toga što razvojnim programima nije u dovoljnoj mjeri obuhvaćena kulturna dimenzija, što je ključno za razumijevanje lokalnog konteksta; traži da se u okviru lokalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija za smanjenje siromaštva vodi računa o kulturnoj dimenziji;

18.  žali zbog toga što trenutačnim milenijskim razvojnim ciljevima nedostaje jasnoće u pogledu prilagodbe globalnih ciljeva nacionalnoj i lokalnoj dinamici;

IV.Definiranje razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.: izazovi i mogućnosti

19.  smatra da bi se u razdoblju nakon 2015. trebala pružiti jasna vizija za provedbu rezultata konferencije Rio +20 u koju je uključena uloga lokalnih vlasti;

20.  ističe važnost utvrđivanja pouzdanih ciljeva i pokazatelja u vezi s ciljevima održivog razvoja koji su prilagođeni kontekstu, potrebama i problemima lokalnog stanovništva; poziva EU da ojača ulogu lokalnih vlasti te da njihovo stručno znanje uzme u obzir kada je riječ o drugim ciljevima održivog razvoja;

21.  poziva EU da lokalnim vlastima i dalje pridaje posebnu pozornost pri razvojnom planiranju, njegovoj provedbi i priljevu financijske pomoći; ističe da bi to zahtijevalo istinski participativni postupak na samom početku faze razvoja te da se u skladu s time decentralizirana javna pomoć mora uvažiti i pojačati; ističe potrebu da se zajamči njihovo veće sudjelovanje u određivanju razvojnih strategija;

22.  traži od Unije da se pobrine da lokalne vlasti budu bolje zastupljene u međunarodnim pregovorima o usvajanju razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na Međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja i na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP21;

23.  poziva EU da nastavi pružati potporu autonomnom cilju o gradovima i naseljima;

V.Potreba za obnovljenim učinkovitim globalnim partnerstvom (s organizacijama civilnog društva, privatnim sektorom itd.)

24.  poziva EU da doprinosi osnaživanju partnerstava koja uključuju više dionika, čime se omogućuje lokalna provedba plana za razdoblje nakon 2015.;

25.  traži jasnu definiciju i podjelu odgovornosti među partnerima;

VI.Partnerstva s privatnim sektorom

26.  podsjeća da će javni sektor biti ključan za pokretanje i provedbu novoga globalnog razvojnog plana te ističe da će mobilizacija javnih sredstava i jačanje poreznog sustava utemeljenog na sposobnosti građana da plaćaju poreze i na pravednoj naknadi za transparentno korištenje prirodnim resursima biti ključna sastavnica njegova uspjeha;

27.  ponovno potvrđuje da je potrebno podupirati stvaranje srednjeg sloja promicanjem privatnog poduzetništva, posebno među mladima i ženama;

28.  ističe važnost osnaživanja lokalnih, mikro, malih i srednjih poduzeća u pogledu otvaranja radnih mjesta i promicanja održivog i uključivog gospodarskog rasta, ponajprije pomoću javno-privatnih politika;

29.  ponavlja potrebu za provedbom učinkovitih mehanizama odgovornosti i za određivanjem obaveznih socijalnih i ekoloških jamstava;

VII.Partnerstvo s civilnim društvom

30.  smatra da se globalnim razvojnim planom za razdoblje nakon 2015. trebaju promijeniti uloga i učinak organizacija civilnog društva; vjeruje da bi države članice trebale blisko surađivati s organizacijama civilnog društva i uspostavom mehanizama za redovni dijalog, što bi trebalo omogućiti dobivanje pozitivnih povratnih informacija iz civilnog društva;

VIII. Podrška domaćoj odgovornosti i stvaranju kapaciteta

31.  ističe da vlade moraju odgovarati i domaćim dionicima i međunarodnoj zajednici;

32.  ističe važnost transparentnosti i promicanja dijaloga s više dionika radi većeg sudjelovanja lokalnih kultura, autohtonog stanovništva, migranata i manjina;

33.  smatra da je potrebno poduzeti velike napore kako bi se povećala sposobnost lokalnih vlasti u pružanju javnih usluga;

34.  naglašava važnost promicanja dobrog upravljanja na lokalnoj razini stavljanjem u prvi plan načela odgovornosti, transparentnosti, sudjelovanja, reagiranja i vladavine prava;

35.  potiče osnivanje platformi za savjetovanje na lokalnoj razini u okviru planiranja proračuna;

36.  ističe hitnu potrebu za reformom službi za prikupljanje službenih podataka;

IX.Autohtono stanovništvo i razvojno planiranje

37.  ističe da autohtono stanovništvo treba intenzivno sudjelovati u pripremi lokalnih i regionalnih razvojnih i ulagačkih planova;

38.  poziva nacionalne vlade i lokalne vlasti da: (a) osnaže lokalno zakonodavstvo radi priznavanja tradicionalnih sporazuma o posjedu zemljišta; (b) surađuju s tradicionalnim vlastima u raspolaganju prirodnim resursima; (c) se posvete rodnim i međugeneracijskim pitanjima koja postoje među autohtonim stanovništvom; (d) zaštite autohtono znanje; (e) povećaju sposobnost autohtonog stanovništva za sudjelovanje u razvojnom planiranju;

X.Prijenos tehnologije

39.  ističe da nacionalne vlade i lokalne vlasti trebaju stvoriti poticajno okruženje za prijenos tehnologija;

40.  smatra da bi u tu suradnju trebalo uključiti i dugoročna ulaganja;

XI.Gradovi i naselja

41.  pozdravlja angažiranost i predanost afričkih gradova u okviru priprema za Konferenciju Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III); traži od Komisije da podrži takve mobilizacijske procese i da u okviru svojih planova partnerstva predvidi davanje podrške upravljanju procesom održivog urbanog razvoja;

42.  pozdravlja odluku Otvorene radne skupine o uvrštavanju zasebnog cilja o urbanom održivom razvoju;

43.  ističe važnost usvajanja teritorijalnog pristupa za rješavanje pitanja kao što su gospodarenje otpadom i urbano siromaštvo, smanjenje nejednakosti, osnaživanje građana, uključiva i participativna demokracija, osmišljavanje inovativne infrastrukture, pružanje usluga, upravljanje zemljištem, utjecaj gradova na globalne klimatske promjene i njihov učinak na ekosustave, smanjenje rizika od elementarnih nepogoda, uporaba energije itd.;

44.  ističe važnost podupiranja zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja, uključujući pružanjem financijske i tehničke pomoći;

XII.Dobro upravljanje i borba protiv korupcije

45.  ističe da je potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju u vezi s rješavanjem problema nezakonitih financijskih tokova kako bi se stvorili jednaki uvjeti u pogledu oporezivanja lokalnih i međunarodnih poduzeća;

46.  naglašava da je decentralizacija moći učinkovito sredstvo u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju koja potječe iz multinacionalnih poduzeća te da se njome doprinosi modernizaciji javne uprave i zadovoljenju potreba stanovnika preko gospodarskih i socijalnih reformi;

XIII. Poboljšanje mobilizacije sredstava

47.  ističe da je potrebno istražiti kreativne i pravedne mehanizme financiranja;

48.  naglašava golemu važnost mobilizacije nacionalnih resursa na lokalnoj razini za uspjeh plana za razdoblje nakon 2015. s obzirom na to da predstavlja ključni čimbenik u provedbi kako nacionalnih tako i lokalnih razvojnih strategija i politika; u tom pogledu ističe da je hitno potrebno konsolidirati kapacitete lokalnih vlasti u partnerskim zemljama u području plaćanja komunalnog poreza i planiranja proračuna; pozdravlja postupnu uspostavu tijela za praćenje javnih financija na lokalnoj razini, koja zaslužuju veću potporu Europske unije;

49.  smatra da je učinkovitije djelovati na lokalnoj razini kako bi se poboljšali životni uvjeti u zajednicama, osobito u ruralnim područjima, te da je jedan od važnih izazova za lokalne i nacionalne vlasti poticanje postupnog ponovnog uključenja neformalnog sektora, a da se pritom ne destimuliraju inovacije;

50.  poziva Svjetsku banku i međunarodne financijske institucije da ažuriraju politike zaštite okoliša i socijalne zaštite;

51.  podsjeća da se lokalne vlasti u najvećoj mjeri moraju nositi sa sve većim brojem kriza, ali da im u većini slučajeva nedostaje kapaciteta i sredstava da bi na njih mogle učinkovito reagirati;

52.  poziva Komisiju da promiče mobilizaciju inovativnih načina financiranja u cilju decentralizirane suradnje, a posebno instrumente u kojima se kombiniraju zajmovi i bespovratna sredstva, koji još uvijek nisu prilagođeni konkretnim potrebama lokalnih vlasti;

53.  potiče Europsku uniju da stoga ojača decentralizirane proračune koji su preduvjet za lokalni razvoj;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0059. (2) Globalna radna skupina lokalnih i regionalnih vlada za razvojni plan za razdoblje nakon 2015. usmjeren prema Habitatu III. (3) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (4) Zaključci Vijeća 9558/07, 15.5.2007. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0432. (6) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (7) SL L 77, 15.3.2014., str. 44. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0269. (9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0283.