Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. travnja 2007.(1) o uspostavljanju Europskog zajedničkog zračnog prostora,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/12/EZ od 11. ožujka 2009. o naknadama zračnih luka,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu u okviru Ugovora iz Lisabona(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova(3),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno 12. ožujka 2014. u prvom čitanju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi jedinstvenog europskog neba (preinaka)(4),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno 12. ožujka 2014. u prvom čitanju o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 216/2008 na području zračnih luka, upravljanja zračnim prometom i uslugama zračne plovidbe(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. listopada 2015. o dodjeli potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u okviru Svjetske radiokomunikacijske konferencije, koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015. (WRC-15), za podršku budućem razvoju satelitske tehnologije u cilju uspostave sustava za globalno praćenje letova(6),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 90., članak 100. stavak 2. i članak 218.,

–  uzimajući u obzir predstojeći zakonodavni „paket mjera za zrakoplovstvo” Europske komisije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je 2012. sa sektorom zračnog prijevoza u Europi izravno bilo povezano 2,6 milijuna radnih mjesta te da je njegov udio u BDP-u EU-a bio veći od 2,4 %;

B.  budući da je 2014. u Europskoj uniji broj putnika u zračnom prometu iznosio 849,4 milijuna, što je porast od 4,4 % u odnosu na 2013. i 16,9 % u odnosu na 2009. godinu;

C.  budući da su europski zračni prijevoznici od 2012. otpustili ili planiraju otpustiti više od 20 000 zaposlenika;

D.  budući da zračni prijevoznici iz EU-a djeluju u vrlo promjenjivom i sve konkurentnijem okruženju, kako na unutarnjem tako i na vanjskom tržištu;

E.  budući da Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), EU i njegove države članice moraju poboljšati pravnu i financijsku regulativu u pogledu sustava trgovanja emisijama (ETS) za letove unutar EU-a, povećanja prava putnika, pristojbi i nacionalnih poreza te ograničenja buke i radnog vremena u zračnim lukama;

F.  budući da zračni promet utječe na klimatske promjene te je odgovoran za oko 13 % europskih emisija CO2 iz prometa te emisija drugih spojeva kao što su NOx;

G.  budući da Komisija do kraja 2015. namjerava izraditi paket mjera za zrakoplovstvo kojim će nastojati utvrditi i riješiti probleme s kojima se suočava zrakoplovni sektor EU-a;

Poboljšati konkurentnost zrakoplovne industrije

1.  smatra da se paketom mjera za zrakoplovstvo mora pružiti toliko potreban poticaj za održiviju i konkurentniju europsku zrakoplovnu industriju, pružiti potporu europskim zračnim prijevoznicima, zračnim lukama i zrakoplovnoj industriji, stvoriti jednake tržišne uvjete na globalnom tržištu i izraditi dugoročnu strategiju za europsku zrakoplovnu industriju;

2.  poziva Komisiju da pri izradi paketa mjera za zrakoplovstvo uzme u obzir i uključi stajalište Parlamenta u prvom čitanju o jedinstvenom europskom nebu 2+ (SES2+) i Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa i iz njezine Rezolucije od 2. srpnja 2013. o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a;

3.  ističe da je zrakoplovna industrija jedan od glavnih pokretača rasta i zapošljavanja u EU-u te je usko povezana s konkurentnošću sektora zrakoplovnog prijevoza (npr. pozitivna izvozna bilanca, čišće tehnologije za europske zrakoplove, uvođenje SESAR-a, SES, lanac održavanja), s godišnjim prihodom od oko 100 milijardi EUR i oko 500 000 izravno zaposlenih; stoga poziva na provedbu proaktivnih politika kako bi se zrakoplovna industrija podržala i razvila;

4.  naglašava činjenicu da su inovacije preduvjet za ostvarenje konkurentnosti europske zrakoplovne industrije; stoga preporuča Komisiji da uzme u obzir i podrži inovacije u području upravljanja zračnim prometom (automatizirana kontrola zračnog prometa (ATC), slobodne rute), zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), rješenja koja uključuju alternativna goriva, dizajna zrakoplova i motora (veća učinkovitost, manje buke), sigurnosti u zračnim lukama (bezdodirna tehnologija, sigurnosna kontrola na jednom mjestu), digitalizacije i multimodalnih rješenja (kompjuterizirane zemaljske usluge); također preporuča Komisiji da podrži globalna ekološka rješenja, kao što je globalna tržišno utemeljena mjera za rješavanje problema emisija CO2 iz međunarodnog zračnog prometa, međusobno usklađivanje regionalnih programa poput ETS-a za zrakoplovstvo i njihovo spajanje u globalni program, zelenije zračne luke i nove poslovne modele (npr. inicijativa Međunarodne udruge za zračni prijevoz New Distribution Capability (NDC), samostalno povezivanje letova, integrirano izdavanje karata);

5.  poziva Europsku komisiju da počne u okviru svojih ovlasti i uklanjati opterećenja EU-a i nacionalna opterećenja nametnuta europskim zračnim prijevoznicima kako bi ojačala konkurentnost europskog zračnog prijevoza;

6.  ističe da se konkurentnost zračnih prijevoznika i zračnih luka u EU-u smanjila u odnosu na subvencionirane zračne prijevoznike i zračne luke iz trećih zemalja; zahtijeva u tom kontekstu proaktivnu politiku kojom bi se osigurali jednaki uvjeti u pogledu vlasništva i snažno potiče države članice da poboljšaju svoju nacionalnu infrastrukturu kako bi omogućile svojim zračnim prijevoznicima da se natječu po povoljnijim uvjetima;

7.  žali zbog činjenice da se Uredba (EZ) br. 868/2004 o zaštiti od nepravednih praksi određivanja cijena u sektoru zračnog prijevoza pokazala nedostatnom i neučinkovitom u pogledu područja primjene; poziva Komisiju da najkasnije do studenog 2015. izradi analizu razloga zbog kojih nije provedena; poziva Komisiju da revidira Uredbu (EZ) br. 868/2004 kako bi se zaštitilo pošteno tržišno natjecanje u području vanjskog zrakoplovstva EU-a i osnažila tržišna pozicija zrakoplovne industrije EU-a, učinkovitije spriječilo nepošteno tržišno natjecanje, zajamčila uzajamnost i uklonile nepoštene prakse, kao što su subvencije i državne potpore koje se dodjeljuju zračnim prijevoznicima iz određenih trećih zemalja, kojima se remeti tržište; naglašava da bi cilj trebala biti bolja politička strategija na europskoj razini kako bi se taj sukob brzo razriješio, prvenstveno primjenom transparentne klauzule o „poštenom tržišnom natjecanju”; traži da Komisija također ponudi rješenje za „učinkovitu kontrolu” zračnih prijevoznika;

8.  smatra da se europske zračne luke suočavaju s velikim pritiscima kada je riječ o konkurentnosti, i od strane zračnih prijevoznika i od strane konkurentnih zračnih luka; stoga apelira na Komisiju da to uzme u obzir pri provedbi Direktive o naknadama zračnih luka te da osigura korist svim dionicima i putnicima;

9.  poziva da se unutar Vijeća uloži veći napor kako bi se poboljšao prijedlog uredbe o slotovima u cilju veće učinkovitosti zračnih luka i boljeg funkcioniranja zračnog prijevoza u Europi s obzirom na to da se do 2030. očekuje udvostručenje prometa;

10.  ističe da su male i regionalne zračne luke u Uniji važne za regionalnu povezanost; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izloži dugoročni strateški plan EU-a o problemima i mogućnostima regionalnih zračnih luka u EU-u koji bi uključivao i državne potpore za prometnu infrastrukturu s obzirom na to da bi trebalo promicati njihovu ulogu u osiguravanju kohezije među regijama EU-a i da bi ona trebala postati jednim od stupova strategije EU-a za rast i zapošljavanje;

Međunarodna dimenzija

11.  naglašava da bi pregovori oko sveobuhvatnih sporazuma o zrakoplovstvu s važnim trgovinskim partnerima EU-a trebali predstavljati strateški cilj te da bi takve pregovore trebalo pokrenuti ili ih ubrzati; poziva Komisiju da što prije zatraži sveobuhvatne mandate od država članica, dajući prednost zemljama Vijeća za suradnju u Zaljevu, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za europske zračne prijevoznike i zračne luke te odnos uzajamnosti i kako bi se uključila učinkovita i poštena klauzula o tržišnom natjecanju; inzistira na tome da je, kako bi ti sveobuhvatni sporazumi o zračnom prijevozu bili učinkoviti u praksi, nužno uvrstiti zaštitnu klauzulu kojom se definiraju prekršaji i pravne posljedice povrede;

12.  napominje da sektor zračnog prijevoza nije reguliran na svjetskoj razini s obzirom na to da nije obuhvaćen WTO-om; ističe važnost globalno dogovorenih pravila u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) u cilju smanjenja emisija iz zračnog prijevoza i utjecaja na klimu; uviđa da ICAO radi na razvoju globalnog tržišno utemeljenog mehanizma;

13.  poziva Komisiju i države članice da ubrzaju provedbu jedinstvenog europskog neba donošenjem paketa SES2+ s obzirom na to da postojeća fragmentiranost europskog zračnog prostora predstavlja veliko opterećenje za europske zračne prijevoznike;

14.  očekuje da se paketom mjera za zrakoplovstvo omogući rješavanje pitanja pune integracije zračnih luka u europsku prometnu mrežu; podsjeća da je potrebno da paket mjera za zrakoplovstvo bude sukladan trenutačnom i budućem zakonodavstvu o pravima putnika i traži od Vijeća da iznese svoje stajalište o tom pitanju s obzirom na to da i putnici i zračni prijevoznici očekuju jasna pravila;

Socijalni plan u zrakoplovnom sektoru

15.  ističe da neki radni uvjeti u zrakoplovnom sektoru mogu utjecati na sigurnost zračnog prometa; preporuča da Glavna uprava za sigurnost i promet i Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost surađuju te da se u paket mjera za zrakoplovstvo uvrste socijalne odredbe i pružanje potrebne zaštite, o čemu se raspravljalo na konferenciji na visokoj razini pod naslovom „Socijalni plan za prijevoz”, koju je 4. lipnja 2015. organizirala Komisija;

16.  traži da se sigurnost poboljša i ujednači privlačenjem i zadržavanjem kvalificirane i visoko osposobljene radne snage;

17.  naglašava da je zrakoplovna industrija prepoznata kao rastući sektor koji je privukao i iznjedrio visokokvalificirane i motivirane stručnjake te da, kako bi se taj trend nastavio, treba održati trenutačne regulatorne odredbe EU-a o radnim uvjetima, standardima i praksama, uključujući prakse kolektivnog pregovaranja;

18.  preporučuje da se pojam „glavnog sjedišta poslovanja” jasnije odredi tako da države operativnu licenciju izdaju samo prijevoznicima sa značajnim obujmom zračnog prijevoza u njima te da se, u kontekstu usklađivanja sustava socijalne sigurnosti i radnog zakonodavstva, pojam „domaće baze” definira u skladu s Uredbom (EU) br. 83/2014 i Uredbom (EU) br. 465/2012; naglašava da je potrebno skratiti prijelazno razdoblje i razjasniti položaj članove posade zrakoplova koji imaju više domaćih baza;

19.  svjestan je izazova u provedbi Direktive o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (2008/104/EZ) i predlaže da Komisija nadzire njezinu trenutačnu primjenu u tom sektoru te tako donese odluku kako da se riješe ti izazovi;

20.  zabrinut je zbog porasta socijalno problematičnih poslovnih praksi kao što je upotreba „zastava pogodnosti” i atipičnih oblika zapošljavanja poput fiktivnog samozapošljavanja, programa „plati pa leti” te ugovora na nula radnih sati, što može negativno utjecati na sigurnost te je stajališta da socijalne standarde treba poštovati u svim djelatnostima povezanima sa zrakoplovstvom;

Jamčenje visoke razine sigurnosti u europskom zračnom prostoru

21.  poziva na punu provedbu programa SESAR, u okviru kojega se zahtijeva uska suradnja i financijski doprinos Komisije, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, zračnih prijevoznika i zračnih luka; stoga poziva na cjeloviti sustavni pristup svih domena zrakoplovstva kojim su obuhvaćene sve faze leta, počevši od tla, uz snažniju ulogu EASA-e u kontekstu SES-a i SESAR-a u okviru sustava EU-a i EASA-e za regulaciju sigurnosti, zaštite, ekoloških pitanja i rezultata; poziva Komisiju da osigura isplatu cjelokupnog prvotnog proračuna namijenjenog Instrumentu za povezivanje Europe, na koju je utjecala uspostava Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU);

22.  pozdravlja namjeru da se povećaju odgovornosti EASA-e i stoga očekuje izmjenu osnovne Uredbe (EZ) br. 216/2008 kako bi se osigurala uspostava sveobuhvatnog sustava upravljanja sigurnošću i kako bi se EASA-i povjerile zadaće u vezi sa sigurnosnim aspektom mjera sigurnosti EU-a te komercijalnog svemirskog prijevoza i zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje; poziva Komisiju da EASA-i odobri status jedinstvenog tijela za zrakoplovstvo u Europi s obzirom na širok raspon odgovornosti koje će joj dodijeliti zakonodavac;

23.  poziva Komisiju da održi snažnu prisutnost preko osam mjesta u Vijeću ICAO-a koja predstavljaju države članice EU-a, da što je prije moguće ojača ulogu EASA-e na međunarodnoj sceni i da se pobrine da je se službeno prizna u okviru ICAO-a kako bi EU jedinstveno nastupao u cilju jamčenja više razine sigurnosti za građane EU-a diljem svijeta i istovremeno štitio konkurentnost i izvoz zrakoplovne industrije EU-a;

24.  poziva Komisiju da ukine regulatorne prepreke satelitskom nadzoru zračnog prometa kako bi se građanima EU-a mogle pružiti usluge koje potencijalno spašavaju živote i traži od Međunarodne telekomunikacijske unije da u tu svrhu dodijeli odgovarajući pojas radiofrekvencijskog spektra, s obzirom na to da je ICAO satelitsku tehnologiju automatskog zavisnog sustava za praćenje zrakoplova (ADS-B) prepoznao kao jedinu tehnologiju koja može olakšati praćenje letova, i u svrhu upravljanja zračnim prometom, izvan najgušće naseljenih područja, gdje su drugi oblici zemaljskih tehnologija za nadzor zračnog prometa ograničeno funkcionalni; naglašava da je prilikom primjene tehnologije ADS-B-a nužno uzeti u obzir potrebe svih korisnika zračnog prostora i zajamčiti interoperabilnost alternativnih tehnologija kako bi se izbjeglo narušavanje sigurnosti; ističe da bi se njome moglo pomoći vladama, pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i zračnim prijevoznicima u Europi i diljem svijeta da povećaju učinkovitost i sposobnost upravljanja zračnim prometom uz smanjenje emisija iz zračnog prijevoza i da znatno poboljšaju sigurnost zračnog prijevoza, uspostavljajući pritom još jednu razinu nadzora u europskom zračnom prostoru, kojom bi se mogao nadograditi postojeći sustav;

25.  poziva Komisiju da poduzme mjere kojima će se poboljšati medicinska procjena pilota i sigurnosti te procedure ulaska i izlaska u vezi s vratima pilotske kabine, s obzirom na procjenu rizika iz izvješća radne skupine Europske agencije za sigurnost zračnog prometa;

26.  poziva na pristup osiguranju koje se temelji na procjeni rizika za putnički i teretni prijevoz umjesto trenutačnih reaktivnih mjera te na pravedan i uravnotežen pristup osjetljivom pitanju sigurnosti zračnog prijevoza kako bi se s jedne strane zadovoljile potrebe i ispunila očekivanja država članica, a s druge strane izbjeglo nezadovoljstvo putnika u zračnim lukama te ojačao sustav za stvaranje sigurnosnih mjera službe za sigurnost u zračnom prometu (AVSEC) i savjetodavne skupine dionika u zračnom prometu (SAGAS); stoga poziva Komisiju da s obzirom na uspješna iskustava u drugim regijama provede studiju izvedivosti provedbe sustava prethodne provjere i sustava „Global Entry”;

27.  poziva proračunska tijela da za EASA-u održavaju konkurentan proračun kojim se uzimaju u obzir nove odgovornosti kako bi se zračnim prijevoznicima iz EU-a učinili dostupnima prilagodljivi i učinkoviti instrumenti za tržišno natjecanje diljem svijeta, uzimajući u obzir činjenicu da je industrija zaslužna za 70 % proračuna EASA-e;

28.  napominje da za više zakonodavnih akata o zrakoplovstvu i dalje traje zakonodavni postupak u Vijeću te stoga poziva Komisiju da potraži rješenje za trenutačni zastoj;

29.  poziva Komisiju da navedene probleme pokuša riješiti u svojem zakonodavnom paketu mjera za zrakoplovstvo koji treba donijeti do kraja 2015.;

o
o   o

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 74 E, 20.3.2008., str. 658. (2) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 5. (3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0290. (4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0220. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0221. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0392.