Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu u pogledu povećanja iznosa početnog pretfinanciranja za operativne programe koji dobivaju potporu u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih (COM(2015)0046 – C8-0036/2015 – 2015/0026(COD))

P8_TA(2015)0110 A8-0134/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0046),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 164. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0036/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. ožujka 2015.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune o financijskoj usklađenosti prijedloga,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. travnja 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 41. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0134/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 u pogledu dodatnog iznosa početnog predfinanciranja koji se isplaćuje za operativne programe koji dobivaju potporu iz Inicijative za zapošljavanje mladih

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi(EU) 2015/779.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3030/93 o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja (COM(2014)0707 – C8-0271/2014 – 2014/0334(COD))

P8_TA(2015)0111 A8-0026/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0707),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0271/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 11. ožujka 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 50. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8‑0026/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015./... Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3030/93 o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/937)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama predviđenim Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške (kodifikacija) (COM(2014)0304 – C8-0010/2014 – 2014/0159(COD))

P8_TA(2015)0112 A8-0046/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0304),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0010/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0046/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena:

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o zaštitnim mjerama predviđenim Sporazumom između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/938.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane (kodifikacija) (COM(2014)0375 – C8-0034/2014 – 2014/0191(COD))

P8_TA(2015)0113 A8-0047/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0375),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0034/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0047/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/939.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pojedinim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, i za primjenu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane (kodificirani tekst)() (COM(2014)0443 – C8-0087/2014 – 2014/0206(COD))

P8_TA(2015)0114 A8-0017/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0443),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0087/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0017/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o pojedinim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, i za primjenu Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/940.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske republike Makedonije, s druge strane (kodificirani tekst) (COM(2014)0394 – C8-0041/2014 – 2014/0199(COD))

P8_TA(2015)0115 A8-0132/2015

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0394),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0041/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8‑0132/2015),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, ;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 29. travnja 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske republike Makedonije, s druge strane (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/941.)

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Vijeća o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (kodificirani tekst) (COM(2014)0377 – C8-0139/2014 – 2014/0192(NLE))

P8_TA(2015)0116 A8-0029/2014

(Savjetovanje - kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2014)0377),

–  uzimajući u obzir članak 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0139/2014 ),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8‑0029/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena,

1.  odobrava prijedlog Komisije prilagođen prema preporukama savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji .

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (kodificirani tekst) (COM(2014)0534 – C8-0212/2014 – 2014/0246(NLE))

P8_TA(2015)0117 A8-0047/2014

(Savjetovanje – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2014)0534),

–  uzimajući u obzir članak 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0212/2014),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(1),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0047/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  odobrava prijedlog Komisije prilagođen prema preporukama savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2014/2075(DEC))

P8_TA(2015)0118 A8-0101/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2014. pod nazivom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.“ (COM(2014)0342),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2014)0383), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0200, SWD(2014)0201),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., kojemu su priloženi odgovori institucija(3), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir brojne odluke i preporuke omubudsmana u vezi s Komisijom te provedbu tih preporuka od strane institucija u interesu građana,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05303/2015 – C8-0053/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od 29. travnja 2015. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2013.(7);

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(8),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(9),

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013.(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjim financijskim izvještajima Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije(11),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(12) u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(13),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(14), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(15), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(16), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2009/336/EZ od 20. travnja 2009. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za upravljanje aktivnostima Zajednice u području obrazovanja, audiovizualne politike i kulture primjenom Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003(17),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ(18),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(19),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(20),

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013.(21),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Agencije(22),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(23) u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(24),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(25), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(26), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(27), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2004/20/EZ od 23. prosinca 2003. o osnivanju izvršne agencije pod nazivom „Izvršna agencija za inteligentnu energiju” za upravljanje djelovanjem Zajednice u području energetike u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003(28),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ(29),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prije Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

4.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(30),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(31),

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013.(32),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Agencije(33),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(34) u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(35),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(36), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(37), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(38), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2004/858/EZ od 15. prosinca 2004. o osnivanju izvršne agencije, nazvane „Izvršna agencija za program javnog zdravlja” za upravljanje djelovanjem Zajednice u području javnog zdravlja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003(39),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu i o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ(40),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU od 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”(41),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prije Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

5.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(42),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(43),

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije(44),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(45) u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(46),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(47), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(48), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(49), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/37/EZ od 14. prosinca 2007. o osnivanju „Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća” za upravljanje posebnim programom Zajednice „Ideje” u području naprednog istraživanja u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003(50),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ(51),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

6.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(52),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(53),

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013.(54),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije(55),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(56) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(57),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(58), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(59), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(60), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/46/EZ od 14. prosinca 2007. o osnivanju „Izvršne agencije za istraživanje” za upravljanje određenim područjima posebnih programa Zajednice „Ljudi”, „Kapaciteti” i „Suradnja” u području istraživanja u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003(61),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU od 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ(62),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

7.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013. (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(63),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(64),

–  uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013.(65),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije(66),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(67) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(68),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(69), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(70), a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(71), a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2007/60/EZ od 26. listopada 2006. o osnivanju Izvršne agencije za transeuropsku prometnu mrežu na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003(72),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU od 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže i o stavljanju izvan snage odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ(73),

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1.  daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže (prije Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

8.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(74),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(75),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2014. pod naslovom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.” (COM(2014)0342),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2014)0383), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0200, SWD(2014)0201),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., kojemu su priloženi odgovori institucija(76), i tematska izvješća Revizorskog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(77) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05303/2015 – C8-0053/2015),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(78),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(79), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice(80), a posebno njezin članak 14. stavke 2. i 3.,

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje se odnose na financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

9.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije (2014/2075(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija,

–  uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2013.

–  uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A.  budući da već 20. put uzastopce Revizorski sud nije mogao dati pozitivnu izjavu o jamstvu u pogledu zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, čime se može ugroziti legitimnost troškova i politika Unije;

B.  budući da bi posebno u slučaju oskudnih resursa Komisija trebala voditi svojim primjerom pokazujući europsku dodanu vrijednost svojih rashoda i jamčeći da se sredstva za koja snosi podijeljenu ili potpunu odgovornost troše u skladu s važećim financijskim pravilima i propisima;

C.  budući da Komisija snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna Unije, dok države članice moraju iskreno surađivati s Komisijom kako bi se zajamčilo da se sredstvima koristi u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja; budući da su države članice, posebno pri podijeljenom upravljanju sredstvima, konkretno odgovorne za izvršenje proračuna Unije;

D.  budući da je pri podijeljenom upravljanju sredstvima ključno da su podaci koje države članice priopćavaju o prihodima i rashodima ostvarenima u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima, objektivni i točni; budući da je ključno da države članice razumiju vlastitu odgovornost za upravljanje sredstvima Unije u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima;

E.  budući da je međuinstitucijski dijalog predviđen u članku 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) prilika za poticanje nove kulture uspješnosti unutar Komisije;

Podijeljeno i decentralizirano upravljanje: nedostaci u upravljanju Komisije i država članica

Zadrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju

1.  ne može politički zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u poljoprivredi i ruralnom razvoju kao što je prikazano u zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.;

Zadrške u regionalnoj politici

2.  ne može politički zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u regionalnoj politici kao što je prikazano u sljedećim zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za regionalnu politiku (DG REGIO) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.; konstatira da su za 73 od 322 programa izražene zadrške kao posljedica djelomično pouzdanog sustava upravljanja i kontrole (u usporedbi s 85 od 317 operativnih programa u 2012.); napominje da privremena plaćanja izvršena za te programe za koje su izražene zadrške za razdoblje 2007. ‒ 2013. iznose 6 035,5 milijuna EUR; napominje da je Komisija rizični iznos procijenila na 440,2 milijuna EUR;

3.  priznaje da, iako su te zadrške pokazatelj nedostataka u sustavima kontrole u državama članicama, one su također učinkovit instrument kojim se Komisija koristi radi ubrzavanja postupaka država članica u ispravljanju tih nedostataka, čime se štiti proračun Unije;

Zadrške u zapošljavanju i socijalnim pitanjima

4.  ne može zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u zapošljavanju i socijalnim pitanjima kao što je prikazano u sljedećim zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost (DG EMPL) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.; napominje da njegovo godišnje izvješće o radu sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 123,2 milijuna EUR u 2013.; ove zadrške obuhvaćaju 36 od 118 operativnih programa europskih socijalnih fondova (ESF) (u usporedbi s 27 od 117 operativnih programa u 2012.);

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

Računi te zakonitost i pravilnost prihoda ‒ pozitivna mišljenja

5.  pozdravlja činjenicu da godišnja računovodstvena dokumentacija Unije za financijsku godinu 2013. prikazuje realno i objektivno, te u svim bitnim aspektima, položaj Unije na dan 31. prosinca 2013. godine i sa zadovoljstvom primjećuje da su prihodi koji su temelj računovodstvene dokumentacije za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. zakoniti i pravilni u svim bitnim aspektima,

Zadrške u pogledu doprinosa od bruto nacionalnog dohotka (BND-a)

6.  izražava zadršku u pogledu načina na koji se izračunavaju doprinosi od BND-a država članica zbog nedostataka(81) u smislu provjere podataka(82) koju vrši Komisija; podsjeća da je Revizorski sud zaključio da Komisijina provjera podataka o BND-u nije bila dovoljno strukturirana i usmjerena;

Zakonitost i pravilnost obveza – pozitivno mišljenje

7.  sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze koje su temelj računovodstvene dokumentacije za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. zakonite i pravilne u svim bitnim aspektima;

Zakonitost i pravilnost plaćanja – negativno mišljenje

8.  smatra neprihvatljivim da postoje značajne pogreške u plaćanjima već 20 godina uzastopce;

9.  shvaća da je osnova za negativno mišljenje Revizorskog suda zaključak da su sustavi nadzora i kontrole samo djelomično učinkoviti te da zbog toga na plaćanja utječe vjerojatna stopa pogreške od 4,7 %;

10.  podsjeća da je najvjerojatnija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2012. procijenjena na 4,8 %, u financijskoj godini 2011. na 3,9 %, u financijskoj godini 2010. na 3,7 % u financijskoj godini 2009. na 3,3 %, u financijskoj godini 2008. na 5,2 % te u financijskoj godini 2007. na 6,9 %, što znači da prosječna stopa iznosi otprilike 4,6 % za razdoblje 2007. – 2013. koje je obuhvaćeno prethodnim višegodišnjim financijskim okvirom; napominje da godišnja izvješća Revizorskog suda stoga pokazuju stabilizaciju stope pogreške tijekom 2013. na razinu prosječne stope za VFO za razdoblje 2007. – 2013., što je ipak vidno uzlazni i negativni trend od 2009. godine;

11.  ističe da prema godišnjim izvješćima Revizorskog suda za 2013. procijenjena stopa pogreške za područja podijeljenog upravljanja iznosi 5,2 %; napominje da svi drugi rashodi poslovanja (kojima većim dijelom izravno upravlja Komisija) imaju procijenjenu stopu pogreške od 3,7 %; naglašava da su obje stope pogreške iznad praga značajnosti od 2 %; naglašava da područja podijeljenog upravljanja imaju stopu pogreške znatno višu od one za sve druge rashode poslovanja;

12.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za zapošljavanje u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. izrazio zadrške, kao posljedicu djelomično pouzdanog sustava upravljanja i kontrole, za 73 od 322 programa za 2013., što je manji udio u usporedbi s 2012. (85 od 317 operativnih programa); napominje da je procijenjeni rizični iznos iznosi 1 135,3 milijuna EUR te da se zadrške i odgovarajući iznos odnose na dva programska razdoblja, jedno za 2007. – 2013., a drugo za 2000. – 2006.;

13.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije (DG RTD) izrazio jednu zadršku u vezi sa Sedmim okvirnim istraživačkim programom u svom godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. i da je očekivani učinak za 2013. između 105,5 i 109,5 milijuna EUR;

14.  prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za pomorska pitanja i ribarstvo (DG MARE) izrazio jednu zadršku u vezi s Europskim fondom za ribarstvo u svom godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. i da rizični iznos za 2013. iznosi 10,77 milijuna EUR;

15.  upućuje na potrebu za stalnim poboljšanjem sustava upravljanja i kontrole u državama članicama radi jamčenja boljeg financijskog upravljanja sredstvima Unije i smanjenja stope pogreške u relevantnim resornim sektorima tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020;

Financijski ispravci i povrati

16.  primjećuje da su prijavljeni financijski ispravci provedeni u 2013. godini smanjeni s 3,7 milijardi EUR u 2012. godini na 2,5 milijardi EUR u 2013. godini, te napominje da je visoki financijski ispravak u 2012. bio uglavnom posljedica jednog jedinog ispravka od 1,8 milijardi EUR u Španjolskoj kojim se ispravljaju izdaci strukturnih fondova u razdoblju od 2000. do 2006.; napominje da je 2013. Komisija provela financijske ispravke i povrate u iznosu od 3 362 milijuna EUR, što predstavlja 2,3 % plaćanja iz proračuna Unije;

17.  ističe da je akumulacija financijskih ispravaka koji se provode nakon završnog obračuna programa ponekad umjetna te da ispravci nisu značajni s obzirom na to da se pojavljuju godinama nakon što su provedeni; poziva Komisiju da analizira je li prijelaz u metodologiji s potvrđenih ispravaka na provedene ispravke koji se dogodio 2012. najprikladniji za odražavanje načina na koji funkcioniraju sustavi upravljanja i kontrole u zadanoj financijskog godini;

18.  konstatira da je smanjenje financijskih ispravaka od 34 % iz 2013. (s 3,7 milijardi EUR na 2,5 milijardi EUR) djelomično nadoknađeno povećanjem od 27 % izvršenih povrata tijekom 2013. (s 0,7 milijardi EUR na 0,9 milijardi EUR);

19.  žali što se zbog pravnog okvira kojim se štite financijski interesi Unije, složenosti povezanih postupaka i nekoliko kontrolnih razina u mnogim područjima, pogreške mogu ispraviti tek nekoliko godina nakon što su se dogodile;

20.  ističe da je prosječan iznos financijskih ispravka i povrata izvršenih za razdoblje 2009. – 2013. bio 2,7 milijardi EUR, što predstavlja 2,1 % od prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna Unije u tom razdoblju; napominje da se prema Komisiji taj trend može objasniti zatvaranjem programskog razdoblja 2000. – 2006.(83); posebno primjećuje da se za kohezijsku politiku četiri petine ispravaka izvršenih tijekom razdoblja od 2007. do 2013. odnosi na operativne programe za ranija razdoblja(84); podsjeća da države članice imaju pravo na zamjenu utvrđenih neprihvatljivih rashoda sa zakonitim i redovitim rashodima prema pravnom okviru na snazi za strukturne fondove;

21.  podsjeća da Komisija i države članice imaju obvezu korištenja korektivnim mjerama kako bi zaštitile proračun EU-a u slučaju nedjelotvornih sustava kontrole ili nepravilnih rashoda; ističe da se Komisija i države članice koriste takvim korektivnim mjerama i konstatira da bi najizglednija procijenjena stopa pogreške iznosila bi 6,3 %, a ne 4,7 % da se ove korektivne mjere nisu primijenile za plaćanja iz 2013. godine koja je Revizorski sud revidirao; naglašava da je Revizorski sud pronašao da su za nekoliko transakcija s pogreškama posebno u područjima pod podijeljenim upravljanjem, nadležna tijela raspolagala s dovoljno informacija da otkriju i isprave pogreške; traži od Revizorskog suda da u svojim budućim godišnjim izvješćima procijeni razinu pogreške u slučaju da su poduzete sve korektivne mjere;

22.  nadalje žali zbog činjenice da te mjere još uvijek imaju ograničen financijski učinak na proračun Unije jer se više od 40 % financijskih ispravaka izvršenih u 2013. ne smatra namjenskim prihodima(85), nego ih može rabiti ista država članica koja je prouzročila te ispravke u kohezijskoj politici, čime se podriva prevencijski učinak financijskih ispravaka;

23.  primjećuje da je okvirno 28 % financijskih ispravaka provedenih u 2013. uključivalo neto smanjenje financiranja Unije za program i dotičnu državu članicu u okviru kohezijske politike;

24.  sa zabrinutošću primjećuje da navedena Komunikacija Komisije od 29. rujna 2014. nužno ne pruža pouzdane podatke o isplatama, povratima i neriješenim povratima sredstava iz strukturnih fondova koje je izvršila država članica, jer Komisija navodi da je bila dužna zauzeti oprezan pristup uslijed određenih nedostataka u brojkama država članica, kako bi se osiguralo da navedeni iznosi ne budu pretjerani(86);

25.  traži od Komisije i država članica da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruži informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju, uzimajući u obzir višegodišnjost čitavog postupka; nadalje smatra presudnim pružanje sveobuhvatnih informacija o povratima i financijskim ispravcima te postojanje potpune preglednosti podataka o opozivu odobrenih sredstava i postupaka zbog kršenja za godinu u pitanju;

Sažeto izvješće i godišnja izvješća o radu

26.  prima na znanje da su glavni direktori Komisije izrazili ukupno 17 izmjerenih zadrški u vezi s rashodima; ističe da manji broj izmjerenih zadrški u 2013. (21 u 2012.) nije imao utjecaja na smanjenje obima rizičnog iznosa i da je najviši ukupni rizični iznos koji je Komisija objavila u svom sažetom izvješću(87) manji od 4 179 milijuna EUR, što iznosi 2,8 % od svih plaćenih rashoda;

27.  traži Komisiju da detaljnije pojasni izračun rizičnog iznosa(88) tako što će objasniti procijenjeni učinak korektivnih mehanizama na te podatke i da u svom sažetom izvješću objavi odgovarajuću „Izjavu o jamstvu” na temelju godišnjih izvješća glavnih direktora;

28.  podsjeća da se kumulativni iznosi kojima se koristi Komisija odnose na korektivne mehanizme koje primjenjuju Komisija i države članice (financijski ispravci i povrati) nekoliko godina nakon isplate sredstava (posebice tijekom razdoblja 1994. – 1999. i 2000. – 2006.) te napominje da trenutačno ni Revizorski Sud ni Komisija nisu iznijeli točne stope pogreške;

Pritisak na proračun

29.  zabrinut je zbog činjenice da zbog neprihvatljivog stava Vijeća tijekom pregovora o godišnjem proračunu Unije i unatoč visokoj razini plaćanja računovodstvena dokumentacija pokazuje da su nepodmirene financijske obveze (u naslovu 1.b, poglavito regionalna politika, razina nepodmirenih obveza procijenjena je na 23,4 milijardi EUR na kraju 2013., 5 milijardi EUR na kraju 2010., 11 milijardi EUR na kraju 2011. i 16 milijardi EUR na kraju 2012.) te ostale obveze u 2013. godini nastavile rasti; napominje da su na kraju godine iznosile 322 milijardi EUR(89) i da će ta brojka vjerojatno rasti tijekom 2014.;

30.  ističe da su na kraju 2013. nepodmirene obveze procijenjene na 322 milijardi EUR te se predviđalo da će taj iznos porasti tijekom 2014.; smatra da je to u suprotnosti s načelom dobrog financijskog upravljanja, kako je utvrđeno u članku 310. UFEU-a, čime se dovodi u pitanje zakonitost proračuna;

31.  naglašava da su te nametnute financijske obveze pitanje od posebnog interesa jer su po prvi put gornje granice plaćanja postavljene tako da nekoliko godina ostanu realno uglavnom stabilne(90);

32.  ističe da su u vrijeme gospodarske krize financijska sredstva oskudna; no, napominje da je za velike dijelove proračuna najviša stopa rashoda po naslovima VFO-a podijeljena na godišnja izdvajanja po državi članici; primjećuje da način na koji država članica povlači sredstva često postaje glavni cilj politike („iskoristi ili izgubi”)(91); poziva Komisiju i države članice da stoga promiču prijelaz s kulture potrošnje na kulturu uspješnosti s naglaskom na postignute rezultate na temelju načela učinkovitosti, djelotvornosti i ekonomičnosti;

33.  ističe da je bruto pretfinanciranje krajem 2013. iznosilo 79,4 milijardi EUR te ustraje na tome da produžena razdoblja pretfinanciranja mogu prouzrokovati povećan rizik pogreške ili gubitka; naglašava da se taj rizik posebno odnosi na naslov 4. (EU kao globalni čimbenik), u kojem za tipičnu operaciju između preuzimanja obveze i Komisijinog knjiženja konačnih povezanih rashoda proteknu 4 godine;

34.  potiče Komisiju da još jednom pripremi i objavi „dugoročno predviđanje novčanog toka” kojim se procjenjuju buduće potrebe za plaćanjima radi osiguravanja da se potrebne isplate mogu podmiriti iz odobrenih godišnjih proračuna; traži od Komisije da po potrebi predstavi izmjene postojećih propisa u slučaju da se godišnjim proračunima ne može zajamčiti dovoljno odobrenih sredstava da odgovaraju potrebnim razinama plaćanja;

35.  naglašava da je potrebno raditi na pronalasku dugoročnih rješenja koja će dopustiti Komisiji da povrati kontrolu nad svojim proračunom; naglašava da postoji posebna potreba za time da se veći naglasak stavi na odgovornost te uspješnost i učinke potrošnje; u tom pogledu naglašava da je potrebno da Parlament odigra veću ulogu u nadziranju rashoda i praćenju uspješnosti;

Financijski instrumenti

36.  primjećuje da je do kraja 2013. godine uspostavljen 941 instrument financijskog inženjeringa u okviru 176 operativnih programa (OP) europskih fondova za regionalni razvoj (EFRR) i europskih socijalnih fondova (ESF) u 25 država članica; posebice je zabrinut da je samo 47 % od 14,3 milijardi EUR koje su isplaćene za instrumente financijskog inženjeringa zapravo bilo isplaćene krajnjim korisnicima, iako taj iznos predstavlja povećanje u usporedbi s 4,7 milijardi EUR koje su isplaćene do kraja 2012.; primjećuje da prosječna stopa isplate od 47 % na kraju 2013. prikriva činjenicu da postoji određena razlika između sredstava i država članica; primjećuje da se prosječna stopa isplate odnosi na 900 fondova: fondove uspostavljene 2008. kao i novouspostavljene 2013. za koje je provedba tek započela; smatra da iako neka sredstva nisu dovoljno uspješna, druga su već 100 % apsorbirana i sad se njima ulaže u obnovljiva sredstva;

37.  primjećuje da je uspostavljeno 14 instrumenata financijskog inženjeringa u okviru fonda za ruralni razvoj u državama članicama; primjećuje da je 443,77 milijuna EUR isplaćeno bankama u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi iz proračuna Unije do kraja 2013. godine; izražava zabrinutost jer od tog iznosa niti jedan euro nije stigao do krajnjih korisnika; napominje da je za šest financijskih instrumenata financijskog inženjeringa uspostavljenih u okviru Europskog fonda za ribarstvo 72,37 milijuna EUR isplaćeno bankama u Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Estoniji, Latviji i Nizozemskoj; navodi da su samo u Latviji dostupne količine u cijelosti isplaćene krajnjim korisnicima, dok je u Rumunjskoj samo 28 % sredstava isplaćeno krajnjem korisniku, 77 % u Bugarskoj, 91 % u Estoniji i nijedan u Nizozemskoj i Grčkoj(92);

38.  nadalje žali što su ovi instrumenti složeni i komplicirani za točno predstavljanje, što javni nadzor čini još izazovnijim; poziva Komisiju da bude transparentnija i redovito izvješćuje o učinku poluge, gubicima i rizicima poput investicijskih mjehura; potiče Komisiju da daje potpuni pregled broja projekata koji se financiraju iz svakog instrumenta financijskog inženjeringa i postignutim rezultatima te da se jasno naznači koliko je proračunskih izdvajanja Unije upotrijebljeno u sufinanciranju ovih projekata instrumenata financijskog inženjeringa i da predstavi sveobuhvatnu analizu troškova instrumenta financijskog inženjeringa u usporedbi s izravnijim načinima financiranja projekata;

39.  pozdravlja činjenicu da se tijekom godišnjih preglednih sastanaka, provedba financijskih instrumenata sustavno uvrštava na dnevni red, a nedostaci analiziraju te predlažu korektivne mjere; primjećuje sa zadovoljstvom da su za sljedeće razdoblje 2014. – 2020. nedostaci u tom području ispravljeni tj. plaćanja će se samo prenijeti na fondove koji upravljaju financijskim instrumentima kada stvarna isplata krajnjim korisnicima dostigne određeni postotak;

40.  preporučuje da, s obzirom na pritisak na proračun za plaćanja i činjenicu da članak 140. stavak 7. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (Financijska uredba) zahtijeva izbjegavanje prekomjernih preostalih iznosa za financijske instrumente, Komisija osigura da doprinosi iz proračuna Unije za te instrumente odražavaju stvarnu potrebu novčanog toka;

41.  također je posebice zabrinut zbog nekih nalaza Revizorskog suda u vezi s djelotvornosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama Unije(93);

42.  ističe da, iako su instrumenti dobro postavljeni, potencijalne prednosti spajanja nisu u potpunosti ostvarene zbog nedostataka u upravljanju Komisije; traži od Komisije da isplaćuje sredstava samo kada su ona zapravo potrebna korisniku i da poboljša svoj nadzor nad provedbom bespovratnih sredstava Unije;

Odgovornosti Komisije i država članica u podijeljenom upravljanju

43.  naglašava činjenicu da je u skladu s člankom 317. UFEU-a Komisija u konačnici odgovorna za izvršenje proračuna Unije; ističe da se, kada Komisija provodi proračun pod podijeljenim upravljanjem, provedbene zadaće dodjeljuju državama članicama u skladu s člankom 59. Financijske uredbe te se time uključuje njihova politička i financijska odgovornost; ponavlja stoga činjenicu da bi države članice trebale djelovati strogo u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te ne bi trebale dovoditi u pitanje vlastitu odgovornost u upravljanju sredstvima Unije;

44.  prima na znanje Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2014. pod nazivom „O donošenju preporuka međuinstitucijske radne skupine za uspostavu i uporabu nacionalnih izjava” (COM (2014)0688); ističe da je podnošenje izjava dobrovoljno te stoga pozdravlja činjenicu da su ih četiri države članice, Danska, Nizozemska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina odlučile podnijeti; no, žali što se izjave razlikuju po obliku, opsegu, sveobuhvatnosti i razdoblju izvješćivanja te napominje da su zbog toga od vrlo male koristi;

45.  ističe da prema brojnim izjavama Revizorskog suda, nacionalne izjave o upravljanju koje su dostavile četiri navedene države članice imaju vrlo ograničenu vrijednost u postupku revizije Revizorskog suda te se ne mogu smatrati pouzdanim izvorom informacija za izdavanje izjave o jamstvu;

46.  žali, nadalje, u odnosu na gore navedenu komunikaciju Komisije od 28. listopada 2014. , zbog nedostatka znatnog napretka u poboljšanju financijskog upravljanja koji bi mogao dovesti do kontinuiranog gubitka novca Unije zbog pogrešnih odluka na političkoj i upravljačkoj razini; zahtijeva sustav sankcija u slučaju ako države članice prosljeđuju netočne informacije i izjave o programu;

47.  stoga poziva Komisiju i Vijeće da poduzmu konkretne i svrhovite korake radi omogućavanja potrebnog napretka u dobrom financijskom upravljanju, uključujući povećano korištenje instrumentom nacionalnih izjava koji u praksi ne iziskuje mnogo dodatnog truda (navodno manje nego ekvivalent punog radnog vremena na godišnjoj osnovi po državi članici), istovremeno napominje da je od velike važnosti da države članice preuzmu političku odgovornost za korištenje sredstvima Unije javnim dokumentnom; poziva Komisiju i države članice da objave ne samo nacionalne izjave nego i godišnje sažetke i izjave o upravljanju kako bi dali bolji uvid u financijsko upravljanje te postigli stvarni napredak u tom području; apelira na Komisiju da podnese preporuku Parlamentu i Vijeću za promicanje korištenja nacionalnim izjavama u skladu s preporukama međuinstitucijske radne skupine za uspostavu i uporabu nacionalnih izjava;

48.  smatra da je ključno promicati potpunu transparentnost upotrebe strukturnih fondova objavljivanjem računovodstvene dokumentacije projekata koji su primili sredstva;

Pouzdanost podataka koje priopćuju države članice

49.  primjećuje da nedostatak pouzdanosti provjera na prvoj razini koje provode države članice u podijeljenom upravljanju narušava vjerodostojnost godišnjih izvješća o radu koja su izradile službe Komisije i Sažetog izvješća koje je Komisija usvojila jer su djelomično utemeljena na ishodima provjera koje su provodila nacionalna nadležna tijela; ponavlja svoj prethodni zahtjev da Komisija ocijeni i, ako je potrebno, ispravi podatke država članica radi utvrđivanja pouzdanih i objektivnih godišnjih izvješća o radu;

50.  zahtijeva da glavni direktori detaljno izvješćuju u svojim godišnjim izvješćima o radu o stopama pogreške koje dostavljaju države članice i o ispravcima koje prema potrebi provodi Komisija na razini operativnih programa;

Države članice s najlošijim učincima

51.  pozdravlja pregled rezultata revizije sredstava Unije kojima se upravlja pod podijeljenim upravljanjem u poljoprivredi i koheziji tijekom 2007. – 2013. koje je objavio Revizorski sud, zajedno sa svojim godišnjim izvješćem za 2013. kojim se djelomično rješava zahtjev Parlamenta izražen u rezoluciji o razrješnici za 2012. o informacijama o podijeljenom upravljanju specifičnima za državu;

52.  ističe da, prema podacima koje je Revizorski sud dao u pogledu iznosa i postotka rizičnih sredstava u europskim fondovima za regionalni razvoj, europskim socijalnim fondovima i kohezijskim fondovima (izvorni podaci obuhvaćeni godišnjim izvješćem za 2013. Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost i Glavne uprave za regionalnu politiku), Slovačka, Ujedinjena Kraljevina i Španjolska imaju najvišu stopu pogrešaka;

53.  ističe da, prema podacima koje je Revizorski sud dao u pogledu iznosa i postotka rizičnih sredstava u europskim fondovima za jamstva u poljoprivredi i europskim poljoprivrednim fondovima za regionalni razvoj (izvorni podaci obuhvaćeni godišnjim izvješćem o radu za 2013. Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj), Rumunjska, Bugarska i Portugal imaju najvišu stopu pogrešaka;

54.  traži od Revizorskog suda da razvije svoj vlastiti način izvješćivanja specifičan za određenu državu imajući u vidu ne samo rizične iznose nego i sustave upravljanja i kontrole država članica, zajedno s korektivnim mehanizmima koje primjenjuju Komisija i države članice kako bi se prikladno procijenio razvoj upravljanja u državama članicama s najlošijim učinkom i preporučila najbolja moguća rješenja;

55.  podsjeća da korupcija nanosi ozbiljnu štetu sredstvima Unije; zabrinut je zbog podataka koji pokazuju da je taj fenomen osobito prisutan u nekim državama članicama te u tom smislu podsjeća na Preporuku Komisije od 29. svibnja 2013. za preporuku Vijeća o nacionalnom programu reformi Italije za 2013. i dostavljanje mišljenja Vijeća o programu stabilnosti Italije za razdoblje 2012. ‒ 2017.(94); poziva na rano usvajanje Direktive o borbi kaznenim pravom protiv prijevara koje utječu na financijske interese Unije;

Sukobi interesa

56.  žali zbog činjenice da je u nekim državama članicama zakonodavstvo o sukobima interesa parlamentarnih zastupnika, članova vlade i lokalnih općina nejasno i nedovoljno; poziva Komisiju da pažljivo ispita trenutnu situaciju i iznese preporuke ili čak pravno obvezujuća rješenja po potrebi; smatra da bi se isto moralo primijeniti na zastupničke kandidate i članove Komisije;

Prihodi: vlastita sredstva iz BND-a

57.  navodi da u reviziji Revizorskog suda (vidjeti Godišnje izvješće za 2013., točka 2.27) nije otkrivena nikakva znatna pogreška Komisije u njezinu izračunu doprinosa država članica i njihovom plaćanju, od kojih se većina njih temelji na predviđenim podacima bruto nacionalnog dohotka za 2013.;

58.  traži od Komisije da zajamči da su podaci Eurostata i država članica identični s obzirom na to da pokazatelj BND-a predstavlja ključnu referentnu vrijednost ne samo za prihode Unije nego i za rashode;

59.  podsjeća na kritiku koju je Revizorski sud izrazio u svojem godišnjem izvješću za 2012. u pogledu manjka učinkovitosti Komisijine provjere podataka BND-a (vidjeti godišnje izvješće za 2012., točka 2.41); naglašava da produljena primjena općih zadrški i dugotrajnost ciklusa provjere podataka BND-a koji se koriste za vlastita sredstva može dovesti do proračunske nesigurnosti, kao što je istaknuto u razgovorima između država članica o nacrtu izmjena i dopuna proračuna br. 6. općeg proračuna za 2014.(95);

60.  žali što određene države članice nisu predvidjele da će to dovesti do povećanja proračunskog doprinosa, unatoč činjenici da su bile svjesne promjena u statističkoj metodologiji izračuna doprinosa od bruto nacionalnog dohotka od proljeća 2014.;

61.  žali što je Komisija ustrajala na postupanju s ovim predmetom kao isključivo tehničkim pitanjem(96) unatoč činjenici da je od proljeća 2013. svjesna da će promjene u statističkoj metodologiji izračuna doprinosa BND-a prouzročiti veliko povećanje doprinosa određenih država članica;

62.  podsjeća da je Revizorski sud u svom mišljenju br. 7/2014(97) zaključio da prijedlog Komisije kojim se dopušta odgoda plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) te preostalih iznosa i usklađenja BND-a u slučaju izvanrednih okolnosti može povećati složenost sustava vlastitih sredstava i proračunsku nesigurnost država članica;

63.  posebice ističe da se prijedlog Komisije o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 o provedbi Odluke 2007/436 / EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (COM (2014)0704) odnosi samo na odgodu roka za države članice kako bi sredstva bila raspoloživa u slučaju znatnih iznosa proizašlih iz pozitivnih preostalih iznosa i usklađenja PDV-a i BND-a te primjećuje da bi, ako države članice imaju velike negativne preostale iznose i usklađenja PDV-a i BND-a, Komisija mogla biti obvezna prikupiti dodatni prihod s pomoću izmjena proračuna;

64.  žali što Vijeće dosad nije bilo u mogućnosti ostvariti napredak u reformi sustava vlastitih sredstava na temelju tih zakonodavnih prijedloga, unatoč činjenici da je Komisija predložila opću reformu sustava vlastitih sredstava koju je pozdravio Parlament(98) i kojom se sustav vlastitih sredstava nastoji učiniti pravednijim, jasnijim, transparentijim, učinkovitijim i usmjerenim na smanjenje nacionalnih doprinosa;

Mjere koje je potrebno poduzeti

65.  potiče Komisiju da:

66.  ističe nedostatke koje je uočio Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 2/2014 pod naslovom „Upravlja li se ispravno povlaštenim trgovinskim dogovorima?” koji se odnose na kontrolnu strategiju i upravljanje rizicima u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini i koji vode k potencijalnim gubicima za proračun Unije; napominje da je te nedostatke potvrdio i iznos mogućeg gubitka prihoda u tim trima državama članicama; napominje da je ekstrapolacijom pogrešaka koje su pronađene u uzorku iz 2009. godine, Revizorski sud procijenio da carinske pristojbe kojima u tim državama članicama prijeti nastupanje zastare iznose 655 milijuna EUR; napominje da to predstavlja oko 6 % bruto iznosa uvoznih carina naplaćenih u pet odabranih država članica te godine, od čega se 167 milijuna EUR odnosi na Njemačku, 176 milijuna EUR na Francusku i 312 milijuna EUR na Ujedinjenu Kraljevinu;

Poljoprivreda

Poljoprivreda: demografski i izazovi strukture korisnika

67.  ističe da demografske promjene utječu na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) više nego na bilo koju drugu politiku EU-a, jer je gotovo trećina od 12 milijuna poljoprivrednika Unije koji koriste više od 45 % proračuna Unije u dobi od 65 godina, a samo 6 % je mlađe od 35 godina(99); pozdravlja programe pomoći mladim poljoprivrednicima pokrenute kao dio reforme ZPP-a;

68.  žali što se mjerama koje je Komisija pokrenula u poljoprivrednoj politici do sada nije ispravila demografska neravnoteža te u svjetlu toga poziva Komisiju da preispita poljoprivrednu proračunsku potporu;

69.  ističe činjenicu da manje od 2 % poljoprivrednika Unije prima 31 % izravnih plaćanja u okviru ZPP-a; ističe da bi se ZPP-om trebalo posebno usredotočiti na male poljoprivrednike i vjeruje da se trenutačnim praksama dodatno ugrožava političko prihvaćenje ZPP-a;

70.  ponavlja da su, kako bi ZPP učinili pravednijim, Parlament i Vijeće uveli(100) smanjenje plaćanja iznad 150 000 EUR i moguće postavljanje gornjih granica na izravna plaćanja; stoga traži od Revizorskog suda da revidira učinkovitost i djelotvornost te mjere u iščekivanju sljedećeg godišnjeg izvješća;

71.  ističe da Češka, za kojom slijede Slovačka, Mađarska, Njemačka i Bugarska zadržavaju najveću neujednačenost unutar poljoprivrednih sustava(101); poziva Komisiju i države članice na bolju ravnotežu strukture njihovih korisnika i zahtijeva da glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) svake godine priloži svojem godišnjem izvješću o radu indikativne podatke o raspodjeli plaćanja izravne potpore u okviru ZPP-a proizvođačima koju vrše države članice i o kategoriji korisnika;

Poljoprivreda: stopa pogreške u prvom stupu

72.  žali što plaćanja Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi nisu oslobođena značajnih pogrešaka tijekom 2013., od čega je najvjerojatniju stopu pogreške Revizorski sud procijenio na 3,6 % (3,8 % za 2012.)(102) te što je za pet sustava kontrole ispitanih u svrhe rashodovnih plaćanja za dva utvrđeno da su neučinkovita, dva djelomično učinkovita, a samo se jedan smatrao učinkovitim;

73.  naglašava da su kod 33 od ukupno 101 mjerljive pogreške koje je utvrdio Revizorski sud nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile te pogreške barem djelomično te da su sve ove informacije ispravno upotrijebljene, najvjerojatnija stopa pogreške za ovo područje bila bi manja za 1,1 % , a time i relativno blizu praga značajnosti od 2 %; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

Višestruka sukladnost

74.  ističe da se revizija Suda odnosila na obveze višestruke sukladnosti i da se sa slučajevima u kojima nisu bili zadovoljeni zahtjevi višestruke sukladnosti postupalo kao s pogreškama ako se moglo dokazati da je povreda postojala u onoj godini u kojoj je poljoprivrednik predao zahtjev za dobivanje bespovratnih sredstava; ističe da Revizorski sud u svoj izračun stope pogrešaka uključuje nedostatke u području višestruke sukladnosti istodobno napominjući da prema stajalištu Komisije višestruka sukladnost nije relevantna za prihvatljivost plaćanja, nego samo pokreće administrativne kazne;

75.  napominje da Komisija u svojem odgovoru Revizorskom sudu navodi da je za programsko razdoblje 2014.– 2020. pravni okvir pojednostavljen i traži od Komisije da do kraja 2015. izvijesti kako su se te mjere pojednostavljenja pokazale u praksi i koje bi se dodatne mjere mogle poduzeti u pogledu ostalih složenih pravila i uvjeta o prihvatljivosti;

Stope pogreške u tržišnim mjerama

76.  zabrinut je zbog činjenice da stopa pogreške u vezi s poljoprivrednim tržišnim mjerama iznosi 7,44 %, što je izračunala Komisija; izražava žaljenje zbog činjenice da je to druga najviša stopa pogreške u području politike za 2013. godinu;

77.  naglašava da zadrške koje je glavni direktor DG AGRI-ja iznio u svojem godišnjem izvješću o radu u 2013. potvrđuju zabrinjavajuće stanje u tržišnim mjerama koje su usmjerene na sedam programa potpore u devet država članica, posebice sektor voća i povrća, restrukturiranje vinograda, ulaganje u vinarstvo, izvozne naknade za perad i programe distribucije mlijeka u školama;

78.  usmjerava pozornost na činjenicu da mnogi manji programi, kao što su Program opskrbe škola voćem i Program distribucije mlijeka u školama, nisu usmjereni na potrebe korisnika, djelomice zbog birokracije koja je s njima povezana, i upravo zbog toga njihova primjena i provedba nisu optimalne;

79.  žali zbog znatnih nedostataka u postupcima kontrole koji se primjenjuju pri dodjeli priznanja skupinama proizvođača(103) voća i povrća u Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, kao što je to iznio Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2013. godinu te potvrdio glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu koji je u svojem godišnjem izvješću o radu za 2013. objavio zadršku na temelju procjene da je oko 25 % ukupnih rashoda u okviru ove mjere rizično, odnosno 102,7 milijuna EUR;

80.  posebice žali zbog nedostataka koje je otkrila Komisija kako u pogledu mjera povezanih s „restrukturiranjem vinograda” u Španjolskoj koji su opravdali zadršku koju je izrazio glavni direktor DG AGRI-ja na temelju ispravljene stope pogreške od 33 %, i rizičnog iznosa od 54 milijuna EUR, tako i mjere „Izvoza peradi u Francuskoj” na temelju ispravljene stope pogreške od 69,6 % i rizičnog iznosa od 29,3 milijuna EUR;

Pouzdanost podataka država članica u izravnim plaćanjima

81.  pozdravlja činjenicu da je, s obzirom na to da stope pogreške koje su priopćile države članice u svojim kontrolnim statistikama ne obuhvaćaju sve komponente stope preostale pogreške i nisu uvijek pouzdane, DG AGRI proveo pojedinačnu procjenu za svaku agenciju za plaćanje na temelju svih dostupnih informacija, uključujući nalaze revizije Revizorskog suda;

82.  ponavlja uvjerenja Revizorskog suda(104) da rezultati ovog novog pristupa pokazuju da se iz kontrolnih statistika država članica o provedenim kontrolama, izjava direktora agencija za plaćanje te revizija certifikacijskih tijela može dobiti samo ograničeno jamstvo;

83.  ističe da je, unatoč činjenici da su gotovo sve agencije za izravna plaćanja akreditirala i certificirala nadležna tijela za certificiranje te unatoč činjenici da je 79 od 82 izjave o jamstvu agencija za plaćanje dobilo pozitivno mišljenje certifikacijskih tijela u 2013., čime se potvrđuje točnost izjava o jamstvu koje su dali direktori agencija za plaćanje, Komisija morala povećati stope pogreške prijavljene od 42 od ukupno 68 agencija za plaćanje stopom preostale pogreške iznad 2 %;

84.  ističe da su 5 agencija za plaćanje s najvećom stopom pogreške:

85.  žali što postojeći zakonodavni okvir ne predviđa sankcije za netočno ili lažno izvješćivanje(105) agencija za plaćanje;

86.  poziva dužnosnike Unije da u dotičnim državama članicama povećaju nadzor te pomnije prate i koordiniraju nacionalne agencije za plaćanje u cilju rješavanja nedostataka na koje nailaze, osobito za one agencije koje su u posljednje tri godine trajno ostvarivale slabe rezultate, u namjeri da se poveća učinkovitost upravljanja plaćanjima;

IACS i LPIS

87.  dijeli stajalište Komisije i Revizorskog suda da kao cjelina integrirani administrativni i kontrolni sustav (IACS) ima ključnu ulogu u sprečavanju i smanjenju pogrešaka u potraživanjima od poljoprivrednika i ističe da je njegovo pravilno funkcioniranje trebalo zajamčiti da poljoprivredna izravna plaćanja budu bez značajnih pogrešaka;

88.  izražava žaljenje zbog toga što trajne slabosti u izuzimanju neprihvatljivog zemljišta iz sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS) te u zahtjevima poljoprivrednika za administrativnu obradu znatno doprinose značajnoj razini pogreške preostale u plaćanjima EFJP-a;

89.  ponovno naglašava horizontalnu dimenziju uočenih nedostataka u LPIS-u; primjećuje da je Revizorski sud od 2007. godine ispitao IACS u 38 agencija za plaćanje u svih 28 država članica i duboko žali što je samo sedam sustava kontrole ocijenjeno kao učinkovito, 22 se smatraju djelomično učinkovitim, a devet sustava kontrole smatra se neučinkovitim; poziva Komisiju da zajamči da su financijski rizici za proračun obuhvaćeni neto financijskim ispravcima;

Postupci kojima se jamči povrat nepravilno isplaćenih plaćanja

90.  zabrinut je zbog činjenice o kojoj je izvijestio Revizorski sud(106) da su dužnici u Irskoj sa znatnim zakašnjenjem bili upoznati s iznosima koji su izgubljeni kao rezultat nepravilnosti ili nemara u vezi sa zahtjevima podnesenim za 2008. godinu ili ranije, a nekoliko godina ti iznosi nisu bili predmetom bilo kakvog postupka povrata ili ovrhe;

91.  navodi da je do kraja 2012. godine od ukupno 6,7 milijuna EUR dugova koji se odnose na te godine podnošenja zahtjeva 2,3 milijuna EUR snosila Unija prema omjeru 50/50, unatoč kašnjenju koje je Revizorski sud uočio u postupku prijave, te strahuje da će novac biti definitivno izgubljen za proračun Unije;

92.  također je zabrinut zbog zaključka Revizorskog suda da talijanske vlasti nisu zabilježile jesu li uzrok dugova nepravilnosti ili administrativne pogreške koje bi potencijalno mogle dovesti do opterećenja proračuna Unije; poziva Komisiju da izvrši detaljnu analizu stanja i o tome izvijesti do kraja godine;

93.  primjećuje da su, prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2013. DG AGRI-ja(107), države članice s najlošijim učinkom u povratu nepravilno isplaćenih plaćanja Bugarska sa stopom povrata od 4 %, Grčka s 21 %, Francuska s 25 %, Slovenija 25 %, Slovačka s 27 % i Mađarska s 33 %; zabrinut je zbog alarmantno niskih razina povrata u određenim područjima i traži izvješće Komisije o uzrocima i mogućnostima za poboljšanje;

Postupak poravnanja računa

94.  primjećuje da je Komisija 2013. donijela četiri odluke o sukladnosti koje su dovele do financijskih ispravaka od 1 116,8 milijuna EUR (861,9 milijuna EUR koji se odnose na EFJP, 236,2 milijuna EUR na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), što predstavlja oko 2 % proračuna Unije za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013. (1,4 % u razdoblju 2008. – 2012.);

95.  ističe da se taj iznos ne može usporediti s najvjerojatnijom stopom pogreške koju je objavio Revizorski sud jer se Komisijine revizije sukladnosti temelje na sustavima, a ne provjeravaju ispravnosti osnovnih transakcija, obuhvaćaju rashode koji se odnose na nekoliko proračunskih godina, dovele su do financijskih ispravaka za 65 % na temelju paušalne stope te stoga ne omogućuju izračun godišnje stope pogreške(108);

96.  naglašava da se povećanje prosječne razine financijskih ispravaka za 2013. u usporedbi s razdobljem 2008. – 2012. u skladu s nalazima Revizorskog suda(109) uglavnom objašnjava smanjenjem zaostatka predmeta otvorenih revizija s 553 na kraju 2012. na 516 na kraju 2013. godine i da je rješavanje tih predmeta koje se odnose na financijske godine prije 2010. rezultiralo financijskim ispravcima od 881 milijuna EUR(79 % od ukupnog broja);

97.  zabrinut je da se odredbama koje su trenutno na snazi ne jamči neovisnost tijela za mirenje koja mogu biti uključena u postupak potvrde sukladnosti(110);

Ruralni razvoj, okoliš, ribarstvo i zdravstvo

98.  napominje da plaćanja na području ruralnoga razvoja, zaštite okoliša, ribarstva i zdravstva nisu oslobođena od značajnih pogreški tijekom 2013., uz smanjenje najvjerojatnije stope pogreške sa 7,9 % 2012. na 6,7 % i da je 7 od 13 ispitanih nadzornih i kontrolnih sustava za rashodovna plaćanja u državama članicama ocijenjeno kao djelomično uspješno, a šest neuspješno;

99.  slaže se s mišljenjem koje je izrazio Revizorski sud da bi najvjerojatnija stopa pogreške bila smanjena na 2 % da su nacionalne vlasti iskoristile sve informacije koje su im bile dostupne kako bi se spriječile, otkrile i ispravile pogreške; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

100.  žali zbog činjenice što je prosječna stopa pogreške koju je izračunao Revizorski sud za ruralni razvoj nastala tijekom posljednje tri godine bila 8,2 %, a da je u 2013. godini bila 7,9 %;(111); snažno osuđuje činjenicu da je to najviša stopa pogreške u nekom području politike za 2013. godinu;

101.  primjećuje da je do pogreški koje je uočio Revizorski sud došlo uglavnom zbog toga što korisnici ne poštuju uvjete za stjecanje prava, pravila o nabavi nisu pravilno primijenjena i poljoprivredno-okolišne obveze nisu poštovane;

102.  zabrinut je zbog činjenice da je Revizorski sud utvrdio da su sumnjiva namjerna kršenja koja su počinili privatni korisnici pridonijela osmini ukupne stope pogreške u ruralnom razvoju te izražava žaljenje zbog činjenice da su određene mjere ruralnog razvoja „dodavanje vrijednosti poljoprivrednih i šumarskih proizvoda” u najvećoj mjeri doprinijele stopi pogreške za privatna ulaganja(112), što je dovelo do toga da je Revizorski sud izrazio ozbiljnu zabrinutost u pogledu „učinkovitosti i djelotvornosti mjera u postizanju njihovih ciljeva politike”;

103.  slaže se s mišljenjem koje je izrazio Revizorski sud(113) da se uzroci pogreške djelomično nalaze u složenosti pravila i velikom broju različitih programa potpora u okviru programa za razdoblje 2007. – 2013.: ukupno 46 mjere za ruralni razvoj, svaka sa svojim vlastitim pravilima i zahtjevima;

104.  potvrđuje da Komisija sve češće obustavlja i prekida plaćanja, čime se jamči sustavna provedba korektivnih mjera u slučajevima u kojima su utvrđeni nedostaci;

105.  pozdravlja revidirani pristup Komisije za izračun stope preostale pogreške uzimajući u obzir sve relevantne revizije i informacije s ciljem usklađivanja stope pogreške koju su prijavile države članice;

106.  žali zbog nedostatka pouzdanosti podataka koje su priopćile države članice o rezultatima svojih provjera; primjećuje da su certifikacijska tijela izdala uvjetno mišljenje u kojem se navodi stopa pogreške iznad 2 % za samo devet agencija za plaćanja od 74(114), a Komisija je izdala uvjetno mišljenje za 31 agenciju u 24 države članice(115);

107.  žali zbog činjenice da neke države članice ne provode kvalitetne korektivne mjere i što ne postoji sustavni pristup s ciljem iskorjenjivanja uzroka pogrešaka u svim državama članicama; naglašava da postoji nedostatak preventivnog djelovanja protiv raširene slabosti na razini Unije;

108.  uviđa da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 4 3000 000 EUR za poglavlje 17 04 – Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznos od 900 000 EUR koji se odnosi na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2014. i iznos od 2 000 000 EUR za krizni fond; napominje da je 50 % potonjeg iznosa, tj. 1 000 000 EUR preneseno u 2014. (za borbu protiv bolesti plavog jezika u Njemačkoj i iskorišteno te godine;

Zahtjevi Komisiji, državama članicama i Revizorskom sudu koji se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj

109.  traži od Revizorskog suda da izračuna zasebne stope pogreške za tržišne mjere i izravna plaćanja u prvom stupu u okviru ZPP-a;

110.  preporučuje da Komisija aktivno prati primjenu korektivnih mjera s obzirom na nedostatke u sustavu kontrole koji se primjenjuje na potpore Unije za priznavanje skupine proizvođača za voće i povrće u Poljskoj te u operativnim programima za proizvođačke organizacije u Austriji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini;

111.  poziva Komisiju da pokaže doprinos poljoprivrednih tržišnih mjera imajući u vidu opasnost od mogućih gubitaka na štetu proračuna Europske unije i traži od Komisije da razmotri njihovo ukidanje ako je rizik prevelik; traži da Komisija u izvješću Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013. izvijesti o mjerama koje je poduzeo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u svjetlu zadaća revizije izvoznih subvencija za perad u Francuskoj;

112.  traži da Komisija izradi prijedloge s ciljem sankcioniranja lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanje, uključujući sljedeće tri dimenzije, a to su kontrolne statistike, izvješća agencija za plaćanje te rad certifikacijskih tijela; traži da se Komisija ovlasti za povlačenje akreditacije agencija za plaćanje u slučajevima ozbiljnih netočnih iznošenja činjenica;

113.  apelira na glavnog direktora DG AGRI-ja da razmotri stvarnu dodanu vrijednost odgode zadrški opravdanih zbog nedostataka u LPIS-u iz godine u godinu, dok ti nedostaci imaju jasnu horizontalnu dimenziju;

114.  traži od Komisije i država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi se zajamčila potpuna upotreba IACS-a, a posebice kako bi se omogućilo da države članice ispravno ocijene i zabilježe prihvatljivost i veličinu poljoprivrednih parcela, a da države članice u kojima se utvrdi da je IACS pod utjecajem sustavnih pogrešaka poduzmu hitne korektivne mjere;

115.  poziva Komisiju da razjasni činjenice koje je Revizorski sud utvrdio u Irskoj i Italiji te ih naveo u svom godišnjem izvješću za 2013. godinu u točkama 3.24 i 3.25 u pogledu nepravilnosti u povratu nepravilno isplaćenih plaćanja i da poduzme potrebne korektivne mjere i o njima izvijesti Parlament do lipnja 2015.;

116.  apelira na Komisiju da poduzme korake kako bi dodatno smanjila zaostatak predmeta otvorenih revizija u postupku poravnanja računa, čime bi se omogućilo da sve revizije izvršene prije 2012. budu završene do kraja 2015.;

117.  posebno traži da mandat članova tijela za mirenje uključenih u postupak poravnanja računa bude vremenski ograničen na početno razdoblje od tri godine uz vjerojatan produžetak od najviše godinu dana; nadalje zahtijeva da se izbjegavaju eventualni sukobi interesa u vezi s tim predmetima i da države članice ne budu zastupljene u tijelu za mirenje kada se financijske ispravke izravno odnose na njih;

118.  traži od Komisije da detaljno izvješćuje Parlament o postavljanju gornjih granica u izravnim plaćanjima u okviru ZPP-a po pojedinoj državi članici;

119.  poziva na ublažavanje birokracije u okviru ZPP-a radi smanjenja stopa pogreške; pozdravlja stoga preuzetu obvezu Komisije da pojednostavljenje i supsidijarnost uvrsti među prioritete u idućih pet godina; poziva na to da se u ekstremnim slučajevima oduzme akreditacija agencijama za plaćanje koje trajno ostvaruju slabe rezultate;

120.  poziva Komisiju da pravodobno predstavi detaljan plan smanjivanja birokracije u ZPP-u za 25 % tijekom idućih pet godina;

121.  traži od Revizorskog suda da preispita područje politike ruralnog razvoja u posebnom poglavlju svog godišnjeg izvješća ili da barem zasebno izračuna stope pogreške za područje politike ruralnog razvoja, područje ribarstvene politike i program LIFE +;

122.  preporučuje da Komisija zajamči da akcijski planovi država članica u ruralnom razvoju budu završeni tako što će se u njihovo područje primjene uvrstiti sve regije i mjere, osobito mjere ulaganja, te da uzmu u obzir revizije Komisije i Revizorskog suda;

123.  traži od Komisije nastavak praćenja s obzirom na slučajeve sumnjivog namjernog kršenja o kojima je Revizorski sud izvijestio OLAF, posebice u pogledu mjere ruralnog razvoja „učinkovitost i djelotvornost mjera u postizanju njihovih ciljeva politike” te da u potpunosti ispita strukturu te mjere u svjetlu kritičkih primjedbi Revizorskog suda u smislu njezine učinkovitosti i djelotvornosti objavljenih u izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice Komisiji za 2013.;

124.  poziva Komisiju da pozorno prati provedbu programa ruralnog razvoja te da u svojim revizijama sukladnosti uzme u obzir važeće propise, uključujući i one usvojene na nacionalnoj razini kada je to potrebno, kako bi se smanjio rizik od ponavljanja slabosti i pogrešaka s kojima se susretala tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013.;

Ribarstvo

125.  ističe zadršku koju je DG MARE izrazio u pogledu stope pogreške veće od 2 % u vezi s prijavljenim rashodima pojedinih država članica te, u slučaju jedne države članice, jednog nepouzdanog izvješća i njezina nepodnošenja određenog izvješća; žali zbog takve situacije u vezi s navedenom državom članicom; navodi, međutim, da se stanje poboljšalo nakon naloga koje je Komisija uputila toj državi članici;

126.  žali što osim tih primjedbi Revizorski sud nije iznio detaljnije rezultate svojih revizija upravo za područja ribarstva i pomorstva te poziva da se radi veće transparentnosti te informacije objave;

127.  prima na znanje da je DG MARE 92,31 % plaćanja izvršio na vrijeme; sa zabrinutošću napominje, međutim, da se broj zakašnjelih plaćanja u odnosu na prethodnu financijsku godinu povećao; sa zadovoljstvom primjećuje smanjenje plaćanja zateznih kamata isplaćenih 2013. te potiče DG MARE da se u skladu s mjerodavnim zahtjevima pridržava isplatnih rokova;

Regionalna politika, promet i energija

EU2020.

128.  naglašava da od ukupnog iznosa plaćanja 2013. pod ovom skupinom politika (45 311 milijuna EUR) 96 % (43 494 milijuna EUR) čini regionalna politika, koja se uglavnom provodi preko Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), od čega je 1 059 milijuna EUR za mobilnost i promet, a 758 milijuna EUR za energiju;

129.  priznaje odlučujuću ulogu regionalne politike EU-a u smanjenju regionalnih razlika, promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije među regijama država članica i državama članicama; priznaje da je ta politika glavna dugoročna investicijska politika na razini Unije u realnoj ekonomiji koja za 2013. čini 29 % svih proračunskih troškova Unije te da je riječ o provjerenom instrumentom stvaranja rasta i zaposlenja u Uniji, čime se podupire ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020.;

130.  prepoznaje važnost uloge politika prometa i energije u stvaranju sigurnih, održivih i konkurentnih prometnih i energetskih sustava i usluga za građane i poduzeća u Uniji te naglašava doprinos tih politika u postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

131.  pozdravlja činjenicu da Komisija ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, dosljednost i europski doprinos regionalne politike preko ocjenjivanja ex post; očekuje da će primati redovite obavijesti o ocjenjivanju Komisije;

132.  naglašava da bi se Komisija trebala pobrinuti da dobije dosljedne i pouzdane podatke od država članica o korištenju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj; smatra da bi se tim podacima trebao iskazati napredak operativnih programa, ne samo u pogledu financija nego i uspješnosti(116);

133.  skreće pozornost na višegodišnji karakter sustava upravljanja kohezijskom politikom te naglašava da će konačna ocjena nepravilnosti povezanih s provedbom politika biti moguća tek na završetku programskog razdoblja;

Pogreške

134.  primjećuje da je od 180 transakcija koje je provjerio Revizorski sud njih 102 (57 %) sadržavalo pogreške; primjećuje da je Revizorski sud 95 % uvjeren da je stopa pogreške u skupini podataka između 3,7 % i 10,1 % (donja i gornja granica pogreške) te procjenjuje, na temelju 40 pogrešaka koje je ocijenio, da je najvjerojatnija stopa pogreške 6,9 % (2012.: 6,8 %);

135.  naglašava da su u 17 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili krajnji korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; napominje da bi najvjerojatnija stopa pogreške procijenjena za ovo poglavlje bila za tri postotna boda niža da su sve ove informacije bile iskorištene za ispravljanje pogrešaka; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

136.  ističe da su za rashode Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, kao i za mobilnost, promet i energiju, glavni rizici koji se odnose na usklađenost: pogreške u pravilima o javnoj nabavi (39 %), neprihvatljivi projekti/aktivnosti ili korisnici (22 %), neprihvatljivi troškovi uključeni u izjave o izdacima (21 %) i nepridržavanje pravila o državnoj potpori za Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond; pozdravlja aktivnosti Komisije za smanjenje tih rizika te je potiče da upravljačka tijela nastavi usmjeravati i osposobljavati o utvrđenim rizicima; očekuje da će novi propisi i pravila za programsko razdoblje 2014. ‒ 2020. doprinijeti smanjenju rizika od pogrešaka i boljoj učinkovitosti zahvaljujući dodatnom pojednostavljenju i pojašnjenju postupaka;

Pouzdanost izvješćivanja država članica

137.  primjećuje da su vlasti država članica priopćile 322 nacionalna revizorska mišljenja o svojim operativnim programima i da je u revizorskim mišljenjima u 209 slučajeva (65 %) navedena stopa pogreške ispod 2 %; primjećuje da je Komisija, nakon što je provjerila podatke, mogla potvrditi informaciju o stopi pogreške koje su počinile države članice za samo 78 nacionalnih revizorskih mišljenja; napominje da je Komisija morala ispraviti 244 revizorska mišljenja(117); traži od Komisije da u budućnosti prijavljuje sve pojedinosti u promjenama stope pogreške koje provodi DG REGIO;

138.  primjećuje da je Komisija smatrala da su sve nacionalno revidirane stope pogreške u izvješćima Slovačke bile nepouzdane, 10 od ukupno 15 stopa pogreške u izvješćima Mađarske, dvije od sedam u izvješćima Bugarske i jedna od četiri u izvješćima Belgije; traži od Komisije da dokaže jesu li i na koji način njihovi paušalni ispravci utvrđeni kako bi se zaštitio proračun Unije (25 % za jedan program te 10 % za devet programa u Slovačkoj, dva u Bugarskoj i Italiji i jedan u Belgiji)(118) popravili situaciju;

139.  naglašava da je izvješćivanje o stopi pogreške za sljedeće operativne programe bilo posebice nepouzdano:

140.  traži od Komisije da u budućnosti izvješćuje o stopama pogreške po programu, kao što su ih priopćile države članice i kao što ih je prihvatila/ispravila Komisija u godišnjem izvješću o radu;

141.  prima na znanje da je Komisija smatrala, na temelju vlastite revizije, da je rad 40 nacionalnih revizorskih tijela nadležnih za reviziju 90 % dodijeljenih sredstava EFRR-a/KF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. načelno pouzdan;

Sustavi upravljanja i kontrole

142.  poziva Komisiju da pruži dodatne smjernice i tehničku pomoć državama članicama; zahtijeva da Komisija i države članice obrate posebnu pozornost na pojednostavljenje postupaka, uključujući one za korisnike, što može imati prednosti za reviziju i smanjenje stopa pogreške, uz istodobno povećanje učinkovitosti sustava upravljanja i kontrole;

143.  pozdravlja napredak u upravljanju sredstvima od 2011. u Austriji, Češkoj i Rumunjskoj; zabrinut je zbog pogoršanja upravljanja EFRR-om u Slovačkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini(119);

144.  ističe da su u 50 od 75 slučajeva zadrške ostale na snazi godinu dana ili duže; poziva Komisiju da pruži informacije kako bi se utvrdilo je li još uvijek riječ o istim nedostacima i regijama te saznalo zašto nacionalna upravljačka tijela nisu bila uspješna u njihovu ispravljanju;

145.   čvrsto podržava prekid i obustavu plaćanja kao djelotvorne i preventivne mjere koje Komisija koristi kako bi zaštitila financijske interese Unije;

146.  svjestan je odredbi u novom regulatornom okviru za programsko razdoblje 2014. – 2020. koje navode da će ozbiljni nedostaci u smislu Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014(120), koje su utvrdili Komisija ili Revizorski sud nakon podnošenja financijskih izvještaja, dovesti do neto financijskih ispravaka za predmetne programe; poziva Komisiju da pruži popis tih predmeta prije početka postupka za davanje razrješnice Komisiji za 2014.;

147.  pozdravlja poboljšane postupke kontrole i revizije predviđene regulatornim okvirom za programsko razdoblje 2014. – 2020., a posebno u vezi s provođenjem provjera i kontrola upravljanja prije ovjere godišnjih financijskih izvještaja programa te prije nego što upravljačka tijela Komisiji podnesu izjave o upravljanju; napominje da je korektivni kapacitet Komisije dodatno poboljšan tako što je uklonjena mogućnost da države članice ponovno upotrijebe sredstva, što rezultira neto financijskim ispravcima; pozdravlja uspostavu Centra stručnosti za izgradnju upravnih kapaciteta u vezi s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; podržava veću usmjerenost na rezultate i tematsku usredotočenost kohezijske politike, čime bi se trebao osigurati prelazak s kriterija povlačenja sredstava na kvalitetno trošenje i visoku dodanu vrijednost sufinanciranih operacija;

148.  podsjeća na točku 165. svoje rezolucije priložene razrješnici Komisiji za 2012. u kojoj je Parlament zatražio usklađivanje postupanja u pogledu pogrešaka javne nabave u podijeljenom upravljanju; pozdravlja usklađivanje koje je Komisija poduzela u svojoj odluci C(2013)9527 od 19. prosinca 2013. o određivanju i odobrenju smjernica za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija; ističe da države članice trebaju provesti Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća(121) do 18. travnja 2016.; smatra da će ona donijeti znatne promjene u postupcima javne nabave, a možda iziskivati i daljnje metodološke promjene;

149.  napominje da metodologija Revizorskog suda mora biti dosljedna i primjenjivati se na svim područjima upravljanja; shvaća da bi daljnje usklađivanje moglo dovesti do nedosljednosti u definicijama Revizorskog suda za nezakonite transakcije u izravnom i podijeljenom upravljanju;

Financijski ispravci

150.  napominje da je u 2013. Komisija odlučila o financijskim ispravcima u iznosu od 912 371 222 EUR na operativnim programima država članica, od kojih se 239,50 milijuna EUR odnosi na Češku Republiku, 147,21 milijuna EUR na Mađarsku i 95,47 milijuna EUR na Grčku;

151.  poziva Komisiju da provodi procjenu uspješnosti tijekom provedbe projekata koje predlažu države članice za financiranje iz strukturnih fondova te nakon njihove realizacije s ciljem poboljšanja učinkovitosti projekata i ocjene korištenja javnim sredstvima, čime će omogućiti otkrivanje zlouporabe i prijevarnih aktivnosti tijekom provedbe projekata;

152.  poziva Komisiju da oblikuje mehanizam za razmjenu informacija među nacionalnim revizijskim tijelima kako bi se omogućila unakrsna usporedba računovodstvenih unosa za transakcije između dvije države članice ili među više njih i tako pomoglo u borbi protiv prekograničnih prijevara koje pogađaju strukturne fondove, u svjetlu novih dogovora koji se primjenjuju u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2014 – 2020, te u širem pogledu, Europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo), kako bi se omogućio horizontalni pristup zaštiti financijskih interesa Europske unije;

153.  nadalje napominje da je tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. šest država članica (Češka, Grčka, Španjolska, Mađarska, Poljska i Rumunjska) bilo odgovorno za 75 % (što je jednako 1 342 milijuna EUR) potvrđenih financijskih ispravaka EFRR-a/KF-a i ESF-a;

Opoziv sredstava

154.  žali što su se u 2013. godini morala opozvati sredstva u iznosu 397,8 milijuna EUR, 296,7 milijuna EUR samo iz Češke Republike; smatra da su opozivi sredstava suprotni dobrom financijskom upravljanju; zabrinut je zbog neprestane nemogućnosti nekih regija da povuku dostupna sredstva i poziva Komisiju da utvrdi probleme koji leže u korijenu takve situacije u tim regijama; poziva Komisiju da izradi i podnese detaljni plan povećanja kapaciteta povlačenja sredstava za regije koje imaju nisku stopu korištenja sredstvima;

155.  ističe da je uspostava razdoblja prihvatljivosti uvedena u novoj uredbi za programsko razdoblje 2014. – 2020. kako bi se odredio rok u kojemu se provode ulaganja i potiču tijela nadležna za programe da pravovremeno ulažu u poslove i rast u Uniji, čime će se smanjiti rizik od neiskorištenih sredstava u određenom razdoblju prihvatljivosti, a time i opoziv sredstava;

Instrumenti financijskog inženjeringa

156.  napominje da su upravljačka tijela država članica izvijestila o ukupno 941 instrumentu financijskog inženjeringa koji su bili aktivni krajem 2013. u 25 država članica: 91 % se odnosi na instrumente financijskog inženjeringa za poduzeća, 6 % za projekte urbanog razvoja i 3 % za sredstva za energetsku učinkovitost/obnovljive energije; primjećuje da je ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa (OP) uplaćenih za instrumente financijskog inženjeringa iznosila 14 278,20 milijuna EUR, uključujući i 9 597,62 milijuna EUR iz strukturnih fondova; primjećuje da je, uz samo dvije godine do zatvaranja, samo 47 % doprinosa za OP, odnosno 6 678,20 milijuna EUR, isplaćeno krajnjim korisnicima;

157.  zabrinut je zbog nalaza Komisije u njezinom konsolidiranom godišnjem izvješću o provedbi instrumenata financijskog inženjeringa, u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(122), da upravljačka tijela u državama članicama nisu dala potpunu sliku provedbe tih instrumenata i da su neki podaci pokazali „netočnosti” u odnosu na podatke za te instrumente u Mađarskoj i Italiji;

Grčka

158.  zabrinut je zbog provedbe prioritetnih projekata u Grčkoj pod upravom radne skupine; primjećuje da 48 prioritetnih projekata treba ubrzati; napominje da su, prema Komisiji glavni problemi: (a) zastoji u fazi sazrijevanja, (b) kašnjenja u licenciranju, (c) prestanak ugovora zbog nedostatka likvidnosti izvođača i (d) dugotrajni žalbeni sudski postupci tijekom postupaka dodjele; stoga poziva Komisiju da pruži ažurirane podatke o prioritetnim projektima za izvješća o mjerama praćenja za 2013.;

Trasimensko jezero

159.  prima na znanje misiju prikupljanja činjenica iz prosinca 2014. pod vodstvom OLAF-a kako bi se povela rasprava o potencijalnim nepravilnostima u vezi s potporom Unije za biciklističku stazu oko Trasimenskog jezera u Italiji; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o daljnjem razvoju događaja u izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

Privatizacija infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz sredstava Unije

160.  napominje da je Unija financirala modernizaciju vodoopskrbne mreže u Skorkovu (CZ) u iznosu od 1,1 milijuna EUR; zabrinut je zbog činjenice da su komunalne vlasti dopustile korištenje vodoopskrbnim sustavom poduzeću koje već upravlja lokalnim kanalizacijskim sustavom; napominje da je potonje sufinancirano s 1,4 milijuna EUR iz sredstava Unije te da je cijena za opskrbu pitkom vodom povećana za 45 %; smatra da je pitka voda javno dobro i da svi građani trebaju imati pristup kvalitetnoj pitkoj vodi po razumnoj cijeni;

161.  poziva Komisiju da izvijesti Parlament o svim slučajevima u kojima su projekti s udjelom Unije od najmanje 30 % nakon toga privatizirani;

Fond solidarnosti Europske unije

162.  prima na znanje Izvješće Komisije o Fondu solidarnosti Europske unije za 2013.(123); iznenađen je činjenicom da se zabrinutostima iznesenima u Tematskom izvješću Revizorskog suda br. 24/2012, i potvrđenima u Rezoluciji Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za 2012.(124), nije posvetila odgovarajuća pozornost; poziva Komisiju da objasni kako su u revidiranoj Uredbi o osnivanju Fondu solidarnosti Europske unije, koja je na snagu stupila 28. lipnja 2014., riješeni nedostaci koje je Revizorski sud uočio u pružanju pomoći u regiji Abruzzo, posebno kada je riječ o donošenju ažuriranih nacionalnih planova za upravljanje katastrofama, uvođenju hitnih postupaka nabave, organiziranju privremenog smještaja u područjima pogođenima katastrofama i o prijenosu svih sredstava uprihođenih u okviru Fonda solidarnosti natrag u proračun Unije;

Mjere koje je potrebno poduzeti

163.  poziva Komisiju da prije početka postupka davanja razrješnice za 2014.(125) detaljnije izvijesti o napretku postignutom sa sustavima kontrole i upravljanja koji su se u 2013. smatrali djelomično učinkovitima;

164.  poziva Komisiju da, u skladu s preporukom Revizorskog suda, izvrši ocjenu „provjera na prvoj razini” obavljenih tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013., u skladu s člankom 32. stavkom 5. Financijske uredbe; poziva Komisiju da godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za regionalnu politiku priloži procjenu pouzdanosti informacija koje prenose certifikacijska tijela u državama članicama; pozdravlja procjene koje se od 2010. provode ciljanim revizijama visokorizičnih programa u okviru revizijskog istraživanja „Premošćivanje razlika u jamstvu”;

165.  poziva Revizorski sud da Parlamentu dostavi detaljno izvješće o razvoju stope pogreške (po godini, resornoj politici i državi članici) tijekom cjelokupnog razdoblja prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira (2007. – 2013.);

166.  poziva Komisiju da od revizijskih tijela zatraži potvrdu točnosti podataka o financijskim ispravcima koje su prijavila certifikacijska tijela za svaki operativni program; smatra da ove detaljne informacije moraju biti objavljene u prilogu godišnjeg izvješća o radu Glavne uprave za regionalnu politiku;

167.  poziva Komisiju da u svom godišnjem izvješću o radu dosljedno objavi razloge za neizražavanje zadrški (ili izražavanje zadrški sa slabijim financijskim učinkom) u onim slučajevima u kojima je to zbog iznimki u važećim smjernicama Komisije ili odobrenim strategijama revizije;

168.  podržava preporuku Revizorskog suda da Komisija treba zahtijevati od država članica u njihovim izjavama o upravljanju (u skladu s člankom 59. stavkom 5. točkom (a) Financijske uredbe) izričitu potvrdu u pogledu učinkovitosti provjera na prvoj razini koje su obavila upravljačka i certifikacijska tijela;

169.  poziva Komisiju da od nacionalnih vlasti traži da daju povratne informacije o tome je li su postavljeni ciljevi projekta u području EFRR-a/KF-a i ESF-a postignuti; smatra da bi to trebalo učiniti na način da su zabilježeni podaci usporedivi na razini Unije; smatra da bi građanima zainteresiranim za ostvarenje projektnih ciljeva trebalo omogućiti da ocijene projekt po njegovom završetku;

170.  poziva Komisiju da razjasni „netočnosti” u instrumentima financijskog inženjeringa i detaljno ocijeni rezultate u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za regionalnu politiku za 2014.;

171.  prepoznaje napore Komisije da ojača kulturu uspješnosti; traži stoga od Komisije (DG REGIO) da u svoj plan upravljanja i godišnje izvješće o radu uvrsti procjenu svoga rada u vezi s povećanjem učinkovitosti, djelotvornosti i učinka kohezijske politike; poziva Komisiju da, osim pristupa u vezi s izvršenjem proračuna, provjerava uspješnost u odnosu na ciljeve i da bolje upotrebljava evaluacije te da podupre države članice i njihova upravljačka tijela u povećanju kvalitete njihovih izvješća o evaluaciji; u tom smislu naglašava potrebu da se u budućnosti razmotre i ocijene rezultati projekata, povrati ulaganja i stvarna dodana vrijednost za gospodarstvo, zapošljavanje i regionalni razvoj;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

EU 2020.

172.  ističe da se sredstvima ESF-a znatno doprinosi ostvarenju ciljeva zapošljavanja i socijalne politike; napominje da su za izvještajnu godinu stavljeni na raspolaganje zajmovi za plaćanja u iznosu od 14,1 milijardi EUR, od kojih je 98 % izvršeno preko ESF-a; smatra da se ipak treba provesti procjena uspješnosti fonda kako bi se izmjerila ne toliko stopa korištenja sredstvima nego učinkovitost fonda u stvaranju radnih mjesta i ponovnog uključenja nezaposlenih osoba na tržište rada; poziva na to da se do kraja godine podnese detaljna analiza uspješnosti fonda o kojoj će ovisiti politička ocjena Parlamenta o ESF-u;

173.  pozdravlja doprinos područja politike za postizanje ciljeva EU2020 kroz projekte i druge instrumente u okviru ESF-a; naglašava važnost ESF-a za ulaganja u mjere za stvaranje radnih mjesta i borbe protiv nezaposlenosti, u ljudski kapital, obrazovanje i osposobljavanje, socijalnu uključenost i pristup socijalnim službama;

174.  ističe činjenicu da se prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 sredstvima iz ESF-a ne smije koristiti za preseljenje radnih mjesta iz jedne države članice u drugu; ustraje na tome da Komisija i države članice provode odgovarajuće provjere kako bi stekle uvjerenje u to da se sredstva Unije ne zlorabe;

175.  prima na znanje da bi namjera država članica da iskoriste sredstva Unije trebala biti usmjerena na ostvarivanje rezultata i ciljeva iz ESF-a te da se njome ne smije dovesti u pitanje dosljedna primjena djelotvornih provjera jer to može dovesti do, posebno krajem razdoblja prihvatljivosti, neuočavanja povrede pravila, što potom rezultira financiranjem projekata koji su preskupi, loše provedeni ili su izgledi da će se njima ostvariti zacrtani rezultat niski;

176.  naglašava da je smanjenje nezaposlenosti mladih posebice nužno; pozdravlja činjenicu da je više od 12,4 milijardi EUR iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih namijenjeno za borbu protiv nezaposlenosti mladih tijekom novog programskog razdoblja; poziva Komisiju da pruži potporu državama članicama u korištenju sredstvima Unije i uvjeri se da će taj novac biti utrošen u navedenu svrhu; poziva Komisiju da uspostavi sustav za programsko razdoblje 2014. – 2020. koji omogućuje izvješća o napretku u integraciji ugroženih osoba ili skupina ljudi (tj. mladi, starije osobe, dugotrajno nezaposlene osobe, Romi) u zapošljavanje;

Romi

177.  ističe da se sredstva koja su na raspolaganju za integraciju Roma ne potroše uvijek u tu svrhu; zabrinut je da se mnogi Romi suočavaju s diskriminacijom i socijalnom isključenosti jer žive u vrlo lošim društveno-ekonomskim uvjetima; također je posebice zabrinut zbog podataka da su, nakon ankete koju je provela Agencija Europske unije za temeljna prava u 2012. godini(126), u 90 % romskih kućanstava prosječna primanja bila ispod nacionalnog praga siromaštva, i da u prosjeku oko 45 % Roma živi u iznimno teškim stambenim uvjetima;

178.  poziva Komisiju da podupre učinkovitu provedbu nacionalnih strategija integracije Roma na lokalnim i regionalnim razinama i da osigura da se proračunskom potrošnjom nastoji ostvariti ciljeve općih politika;

Pogreške

179.  primjećuje da je od 182 postupaka koje je provjerio Revizorski sud njih 50 (27 %) sadržavalo pogreške; primjećuje da na temelju 40 pogrešaka koje je ocijenio, Revizorski sud procjenjuje da je najvjerojatnija stopa pogreške 3,1 % (3,2 % u 2012.); naglašava da su u 13 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili krajnji korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; napominje da bi najvjerojatnija stopa pogreške procijenjena za ovo poglavlje bila za 1,3 postotna boda niža da su sve ove informacije bile iskorištene za ispravljanje pogrešaka; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

180.  primjećuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi blago smanjenje procijenjene stope pogreške za područje zapošljavanja i socijalnih pitanja, s 3,1 % u 2013. na 3,2 % u 2013. godini; primjećuje da je ta stopa pogreške još uvijek druga najniža među svim područjima politike te očekuje dodatna smanjenja stope pogreške tijekom narednih pet godina;

181.  konstatira da se pogreške u tom području politike odnose, kao i prethodnih godina, na neprihvatljive rashode (93 % njih se odnosi na prekomjerne troškove režije, preuveličane troškove osoblja te pogrešno izračunate troškove) i nepoštovanje pravila javne nabave (7 %) ;

182.  prima na znanje da bi prema preporuci Revizorskog suda Komisija, zajedno s državama članicama, trebala pratiti nedostatke utvrđene u tematskoj reviziji provjera upravljanja temeljenoj na riziku koju je proveo DG EMPL i pozdravlja nove smjernice koje je Komisija izradila radi dodatnog jačanja pouzdanosti upravljanja provjerama tijekom programskog razdoblja 2014. − 2020.; konstatira da su te smjernice, koje su izrađene na temelju iskustva stečenog tijekom prethodnog programskog razdoblja, predstavljene državama članicama i izdat će se u drugoj polovici 2015.; naglašava da je vrlo važno da se vlasti u državama članicama koriste informacijama koje su im dostupne kako bi uočile i ispravile pogreške prije nego što zatraže povrat troškova od Komisije jer će se time znatno smanjiti stopa pogreške u području zapošljavanja i socijalnih pitanja;

183.  potiče DG EMPL da i dalje radi na ostvarivanju svog cilja povezanog s ESF-om, odnosno da pristup koji se temelji na ispravljanju pogrešaka zamijeni pristupom koji se temelji na njihovu izbjegavanju te podržava nastojanja DG EMPL-a da pomogne državama članicama s najvišim stopama pogreške u okviru ESF-a da poboljšaju svoje sustave uporabom najboljih praksa u primjeni; u tom pogledu prima na znanje da bi administrativni kapacitet i organizacija DG EMPL-a trebali biti prilagođeni njegovu radu i odgovornostima prema državama članicama;

Pouzdanost izvješćivanja država članica

184.  žali zbog činjenice da su neispravne provjere na prvoj razini koje provode nacionalni sustavi upravljanja i kontrole i dalje glavni izvor pogreške; duboko je zabrinut zbog činjenice da države članice odaju dojam da su manje savjesne prilikom trošenja sredstava Unije u odnosu na način na koji troše svoj državni proračun, iako imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada odgovaraju za upravljanje sredstvima Unije; napominje da su sljedeći programi pokazali određene sustavne slabosti: Poljska, Španjolska (Kastilja i Leon), Rumunjska, Portugal, Italija (Sicilija), Njemačka (Bund), Njemačka (Thüringen), Češka Republika i Mađarska; primjećuje, uz to, da su tematske revizije Komisije otkrile slabosti u sustavima upravljanja i kontrole za operativne programe za Irsku (Ulaganja u ljudski kapital), Slovačku (obrazovanje) i Španjolsku (Comunidad Valenciana);

185.  ističe da je, prilikom revizije stopa pogreške koje su priopćile države članice u svojim godišnjim kontrolnim izvješćima (GKI), Komisija povećala stopu pogreške za više od 2 % za sljedeće operativne programe (OP):

Osim toga, Komisija smatra godišnja kontrolna izvješća za sljedeće operativne programe posve nepouzdanima, čime se pokreće paušalna stopa ispravka:

186.  s tim u vezi pozdravlja konkretne mjere za ublažavanje koje je poduzela Komisija, uključujući preventivne i korektivne mjere te revizije temeljene na riziku koje provodi DG EMPL;

187.  pozdravlja što je Komisija 2013. nastavila svoju strogu politiku o prekidu i obustavi; u tom kontekstu smatra vrijednim pozornosti da je Komisija provela financijske ispravke u 2013. godini u iznosu od 842 milijuna EUR, od toga 153 milijuna EUR za razdoblje 1994. – 1999., 472 milijuna EUR za razdoblje 2000. – 2006. i 217 milijuna EUR za razdoblje 2007. – 2013.; utvrđuje da su tijekom tri programska razdoblja sljedeće države članice pokazale najveći financijski ispravak:

188.  dalje primjećuje da godišnje izvješće o radu Glavne uprave za zapošljavanje sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 123,2 milijuna EUR u 2013.; ove zadrške obuhvaćaju 36 od 118 operativnih programa europskih socijalnih fondova (ESF) (u usporedbi s 27 od 117 operativnih programa u 2012.);

189.  ističe da su u 30 od 79 slučajeva zadrške ostale na snazi godinu dana ili duže, ne uzimajući pritom u obzir stalne zadrške izražene za te iste programe;poziva Komisiju da pruži informacije kako bi se utvrdilo je li još uvijek riječ o istim nedostacima i regijama te saznalo zašto nacionalna upravljačka tijela nisu bila uspješna u njihovu ispravljanju; prima na znanje stalne zadrške u Belgiji (regionalna konkurentnost i zapošljavanje, zapošljavanje i socijalna kohezija), Njemačkoj (Tiringija i Berlin), Irskoj (ulaganje u ljudski kapital), Italiji (Kampanija; vještine i razvoj), Slovačkoj (obrazovanje), Španjolskoj (Estremadura, Andaluziji, Balearima, Kataloniji i Rioji; prilagodba i zapošljavanje, borba protiv diskriminacije, tehnička pomoć) i Ujedinjenoj Kraljevini (škotske visoravni i otoci, Nizinski i gorski predjeli Škotske;zahtijeva od Komisije u tom pogledu da se izjasni zašto su te zadrške izražene u više navrata i koje je mjere poduzela kako bi se ta situacija popravila;

190.  naglašava činjenicu da na privremena plaćanja za operativne programe tijekom 2007. – 2013. vrijedna 2 159,4 milijuna EUR utječu zadrške; primjećuje da je Komisija procijenila da je rizični iznos u 2013. godini 123,3 milijuna EUR;

191.  podržava Revizorski sud kada poziva Komisiju da u svom godišnjem izvješću o radu dosljedno obrazloži zašto nije izrazila zadršku (ili je izrazila zadrške sa slabijim financijskim učinkom) u onim slučajevima u kojima je to opravdano zbog iznimki u važećim smjernicama Komisije ili odobrenim strategijama revizije;

192.  i dalje je zabrinut zbog sustavnih slabosti u španjolskim i talijanskim sustavima upravljanja i kontrole pogoršanim decentraliziranim i prenesenim državnim strukturama;

193.  traži od Glavne uprave za zapošljavanje da uvrsti tablicu o nacionalnim godišnjim kontrolnim izvješćima, predviđenu kao odgovor na pitanje 19. u upitniku za davanje razrješnice, u svoje godišnje izvješće o radu;

194.  poziva Komisiju da se pobrine da nacionalna tijela odgovorna za upravljanje strukturnim fondovima prionu na rješavanje problema viših troškova osoblja za projekte Unije u odnosu na projekte financirane nacionalnim sredstvima;

195.  prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna, posebno dio koji se odnosi na zapošljavanje i socijalna pitanja, ali izražava žaljenje što se jednakost spolova u tom području spominje samo ograničeno i što je u ovogodišnjim tematskim izvješćima Revizorskog suda nedovoljan naglasak stavljen na zapošljavanje, društvenu solidarnost i jednakost spolova;

196.  ponavlja svoj zahtjev za daljnjim razvojem rodno specifičnih pokazatelja i podataka kojima će se omogućiti ocjenjivanje općeg proračuna Unije iz rodne perspektive te pratiti napori u donošenju rodno osjetljiva proračuna;

Opoziv sredstava

197.  zabrinut je zbog činjenice da će do kraja 2014. godine možda morati biti opozvano 129 milijuna EUR u šest država članica (BE, CZ, DE, ES, IT i UK);

Mikrofinancijski instrument Progress

198.  primjećuje da je Unija dala doprinos od 100 milijuna EUR za mikrofinancijski instrument Progress; podsjeća da je Europski investicijski fond koji provodi mikrofinancijski instrument Progress u ime Komisije i Europske investicijske banke izvijestio da su 52 pružatelja mikrokreditnih usluga u 20 država članica potpisali ugovore u okviru mikrofinancijskog instrumenta Progress i da je 31 895 mikrokredita u vrijednosti od 260,78 milijuna EUR već isplaćeno mikropoduzetnicima; u tom je smislu zabrinut da se ne posvećuje dovoljno pozornosti pitanju demokratske odgovornosti prilikom uspostave financijskih instrumenata;

Mjere koje je potrebno poduzeti

199.  poziva Komisiju da se prilikom odobravanja operativnih programa za novo programsko razdoblje uvjeri da su države članice razmotrile sve mogućnosti pojednostavljenja dopuštene prema propisima europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014. – 2020.;

200.  poziva Komisiju da izvješćuje o napretku u upravljanju navedenim operativnim programima za koje su izražene zadrške i o otklanjanju otkrivenih slabosti u svom izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

201.  apelira na Komisiju da zajamči da tijela koja su zadužena za upravljanje strukturnim fondovima u državama članicama riješe pitanje zaračunavanja troškova za osoblje u projektima EU-a po višim stopama, u usporedbi s projektima koji se financiraju nacionalnim sredstvima;

202.  poziva Komisiju da izvrši pritisak na države članice i potakne ih na provedbu strategije za Rome i na jamčenje upotrebe sredstava Unije namijenjenih Romima;

203.  poziva Komisiju da izvrši pritisak na države članice te da apelira na njih da se aktivno i konkretno bore protiv nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih;

Vanjski odnosi

Pritisak na proračun

204.  pozdravlja jače usmjeravanje postupka davanja razrješnice na poboljšanje uspješnosti radi postizanja optimalnih rezultata kad je riječ o korištenju novcem poreznih obveznika Unije; u tom smislu potiče Komisiju da udvostruči svoje napore radi poboljšanja davanja povratnih informacija u ciklusu ocjenjivanja kako bi se iskustvima iz prijašnjih praksi i preporukama iz evaluacija u još većoj mjeri doprinijelo boljem budućem donošenju odluka, programiranju i provedbi pomoći Unije;

205.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je u proračunu za 2013., u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja kojima upravlja Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (DG DEVCO), nedostajao iznos od 293 milijuna EUR te zbog činjenice da je uslijed prekasnog odobrenja potrebnih povećanja sredstava došlo do prijenosa na iduću godinu, čime je prouzročeno dodatno opterećenje već oskudnih odobrenih sredstava za plaćanja za 2014;

206.  sa zabrinutošću primjećuje da je zbog nedostatnih sredstava za plaćanja sve veća neusklađenost međunarodnih obveza Unije, njezinih ambicioznih političkih okvira i novih instrumenata (poput razvojnog programa nakon 2015. i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja za razdoblje 2014. – 2020.) s jedne strane, i njezine nemogućnosti izvršavanja obveza koje je preuzela prema svojim svjetskim partnerima i drugim tijelima, posebno obveza koje se odnose na humanitarnu pomoć, s druge strane;

207.  smatra da ova situacija uključuje ne samo visokopolitički i reputacijski rizik za vjerodostojnost Unije kao najvećeg donatora na svijetu nego se njome može također narušiti fiskalna stabilnost partnerskih zemalja jer može izazvati financijske manjkove u njihovim proračunima; pribojava se da bi ta neusklađenost mogla postati vrlo očita 2015., kad će ukupna razina službene razvojne pomoći biti znatno niža od zajedničkog cilja od 0,7 % BND-a Unije do kraja godine;

208.  naglašava da je 2013. bila druga godina zaredom u kojoj je humanitarna pomoć iz proračuna Unije premašila 1,3 milijardi EUR u obvezama zbog velikog broja humanitarnih kriza koje su prouzročile golemu ljudsku patnju; žali zbog učinka koji je manjak odobrenih sredstava za plaćanja tijekom te krizne godine imao na aktivnosti Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (DG ECHO), koje su se i dalje mogle provoditi samo promjenom rasporeda plaćanja, što je za posljedicu imalo prijenos dospjelih neplaćenih obveza u visini od 160 milijuna EUR na kraju godine; poziva Vijeće da poštuje plan plaćanja o kojemu je s Parlamentom postignut dogovor;

209.  žali zbog već narušenog ugleda koji je posljedica tih ad hoc mjera i ukazuje na paradoks koji postoji između povećanja broja humanitarnih kriza diljem svijeta posljednjih godina i operativnih mjera koje Unija poduzima radi učinkovitog rješavanja nepredvidivih kriza (kao što je otvaranje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije u svibnju 2013.) s jedne strane, i pomanjkanja odobrenih sredstava za plaćanja, s druge strane; zabrinut je zbog činjenice što bi se ta situacija 2014. mogla pogoršati ne zajamči li se odgovarajuće jačanje proračuna;

Stope pogrešaka:

210.  primjećuje da je najvjerojatnija stopa pogreške Revizorskog suda 2,6 %, a da se stopa preostale pogreške kako je određena u drugoj studiji koju je proveo EuropeAid procjenjuje na 3,35 %; žali što su sustavi koje je Revizorski sud ispitivao u EuropeAidu ocijenjeni kao djelomično učinkoviti;

211.  napominje da priroda instrumenata i uvjeti plaćanja u proračunskoj potpori i doprinosima Unije za projekte s više donatora koje provode međunarodne organizacije ograničavaju opseg u kojem su transakcije podložne pogreškama;

212.  traži od Komisije da podnese izvješće o dodanoj vrijednosti proračunske potpore i posebno o načinu na koji se njome pomoglo zemljama u razvoju u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva; s time u vezi traži pregled poduzetih mjera kako bi se izbjeglo traćenje dijela sredstava kao posljedica korupcije i prijevare i pregled učinkovitosti sustava financijskog upravljanja u tom pogledu;

213.  slaže se s kritikama koje je izrazio Revizorski sud u vezi s takozvanim teoretskim pristupom u slučaju projekata s više donatora te traži od Komisije da preispita mogućnost da sama predstavi analizu tih projekata u cjelini, umjesto da se ograničava na razmatranje o tome sadrži li ukupni iznos dovoljno prihvatljivih rashoda za pokriće doprinosa Unije;

214.  traži od Revizorskog suda da izračuna zasebnu stopu pogreške u vanjskim odnosima za rashode koji nisu uključeni u proračunsku potporu ili doprinose za projekte s više donatora koje provode međunarodne organizacije;

Godišnja izvješća o radu

215.  žali zbog činjenice da se za devet transakcija koje se odnose na nacionalne pretpristupne programe Komisija koristila računovodstvenim postupkom da potvrdi iznose od 150 milijuna EUR, na temelju procjena, a ne na temelju nastalih, plaćenih i odobrenih troškova koji se dokazuju na temelju popratne dokumentacije; naglašava da ta sustavna praksa Glavne uprave za proširenje nije u skladu s člankom 88. Financijske uredbe i člankom 100. njezinih pravila primjene; ističe da je taj dugotrajni postupak utjecao i utječe godinama na izjave o jamstvu Glavne uprave za proširenje, što znači da se za 2013. 20 % svih rashoda te Glavne uprave temelji na procjenama; pozdravlja činjenicu da je 2014. Komisija uspostavila sustav i primijenila ga bez odgađanja kako bi zajamčila da se obračunavanje iznosa pretfinaciranja u budućnosti radi na temelju pravilno ostvarenih i zabilježenih troškova; primjećuje da je Komisija dosljedno isticala da Glavna uprava za proširenje u postupku potvrđivanja računovodstvenog postupka nije službeno potvrdila i prihvatila nijedan rashod te se stoga ne može pretpostaviti slanje priopćenja korisniku kojim bi se iskazalo prihvaćanje;

216.  podsjeća da je u svojoj izjavi o jamstvu(127) glavni direktor EuropeAida izjavio da uspostavljeni postupci kontrole pružaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija; ipak smatra da je ova izjava u suprotnosti s činjenicom da je izdao opću zadršku koja se odnosi na stopu pogreške iznad 2 %, što pokazuje da postupci kontrole ne mogu spriječiti, otkriti i ispraviti značajne pogreške;

217.  traži od Komisije da razjasni propisane upute Glavnog tajništva Komisije, kako bi bilo moguće dati negativno mišljenje kada financijski učinak premašuje prag značajnosti za cijeli proračun pod odgovornošću Glavne uprave;

218.  traži od Komisije da razmotri uvođenje mehanizma sankcija u slučaju namjerne nepravilne izjave o jamstvu koju dužnosnik za ovjeravanje daje u godišnjem izvješću o radu iz članka 66. stavka 9. Financijske uredbe;

Međunarodna trgovina

219.  traži od Komisije da preraspodijeli osoblje iz drugih glavnih uprava u DG TRADE kako bi se zajamčilo da je DG TRADE u mogućnosti ispuniti opravdane zahtjeve građana Unije i Parlamenta u vezi s povećanom transparentnošću i povećanim pristupom informacijama u kontekstu aktualnih trgovinskih pregovora Unije i nadolazećeg postupka ratifikacije, posebno u pogledu TTIP-a, CETA-e i TISA-e, na učinkovit, djelotvoran i pravovremen način, a da se Komisija ne osjeća primoranom ispustiti iz vida druge važne zadatke koji su joj povjereni;

220.  skreće pozornost na to da je potrebno zajamčiti odgovarajuće kontrole i revizije makrofinancijske pomoći Unije;

221.  ističe da je Revizorski sud primijetio da, iako postoji napredak, opći sustav povlastica još nije u potpunosti ispunio svoj cilj; primjećuje i da je taj sustav na snazi tek kratko vrijeme;

222.  naglašava da evaluacija i kontrola trgovinskih sporazuma nisu samo proračunsko pitanje već i ključni elementi u pozivanju partnera na ispunjavanje preuzetih obveza na području ljudskih prava, rada i ekoloških normi;

223.  traži da se omoguće dovoljne kontrole različitih aktivnosti kojima se podupiru internacionalizacija malih i srednjih poduzeća Unije te njihov pristup trećim tržištima; podsjeća na potrebu za procjenom razine učinkovitosti koordinacije između poduzetničkih centara Unije, nacionalnih poduzetničkih centara i trgovinskih komora u trećim zemljama, posebno u Aziji, te pronalaskom novih načina kojima je se može poboljšati;

Haiti

224.  slaže se s preporukama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 13/2014 naslovljenog „Potpora EU-a obnovi nakon potresa na Haitiju”, a posebice o donošenju zajedničke strategije DEVCO-ECHO kako bi se omogućilo učinkovitije povezivanje i sinergija njihovih odgovornosti te apelira na Komisiju da te preporuke provede u svojem cjelokupnom aktualnom i budućem djelovanju u kontekstu razdoblja nakon katastrofe ili nestabilnog stanja; poziva Komisiju da obavijesti suzakonodavce o mogućim proračunskim ili pravnim ograničenjima koji su otežali učinkovitu provedbu potpore EU-a obnovi Haitija nakon potresa;

Spajanje

225.  sa zabrinutošću primjećuje da se upotreba spajanja u energetskom sektoru prvenstveno usredotočuje na velike projekte s manjim naglaskom na lokalnim energetskim rješenjima; potiče Uniju da se suzdrži od donošenja silaznog pristupa (od vrha prema dolje) razvoju energetske infrastrukture kako bi se do 2030. omogućio univerzalni pristup energiji za sve, imajući na umu da infrastruktura velikih raspona možda neće odgovarati gospodarskoj i socijalnoj strukturi države te da se neće uspjeti u jamčenju pristupa energiji siromašnima, kojima su prilagođeniji i time učinkovitiji manji, decentralizirani energetski izvori izvan mreže;

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

226.  pozdravlja napredak Komisije kada je riječ o akreditiranju svih misija ZVSP-a u skladu s „procjenom koja se temelji na šest stupova” i njezinu predviđanju da će četiri najveće misije uskoro biti usklađene s tom procjenom; naglašava da je potrebno da Komisija akreditira svaku misiju u skladu s preporukama Suda;

227.  duboko je zabrinut zbog ozbiljnih optužbi za korupciju s kojima se suočava misija EULEX-a na Kosovu kojima će se, pokažu li se istinitima, dovesti u pitanje integritet ugleda Europske unije i njezine pomoći zemljama koje provode reforme u području vladavine prava; također je duboko zabrinut zbog načina na koji se postupalo s optužbama za korupciju i sporog reagiranja Europske službe za vanjsko djelovanje; prima na znanje da je pokrenuta istraga o misiji EULEX-a na Kosovu; očekuje da će u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o rezultatima i naglašava da mora postojati nulta stopa tolerancije u pitanjima korupcije te da će se stečena iskustva morati primijeniti;

228.  žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svom tematskom izvješću br. 18/2012 pod naslovom „Pomoć Europske Unije Kosovu za uspostavu vladavine prava” osudio tu neučinkovitost i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; poziva Komisiju da razmisli o reviziji važećih pravila;

Izvješće o upravljanju vanjskom pomoći

229.  napominje da većina delegacija Unije nije dostigla mjerila koja je Komisija postavila za ključne pokazatelje uspješnosti (KPU)(128) uvrštene u 119 Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, koji se odnose na financijsko planiranje i raspodjelu resursa, financijsko upravljanje i reviziju;

230.  primjećuje da su u svjetlu ključnih pokazatelja uspješnosti koje je Komisija postavila najuspješnije delegacije Unije bile delegacije u Nepalu i Namibiji, jer su dostigle mjerila koja je Komisija zadala za 23 od 26 ključnih pokazatelja uspješnosti; žali što je najneuspješnija delegacija Unije bila ona u Libiji koja je dostigla mjerila za samo 3 od 26 ključna pokazatelja uspješnosti, iza koje slijedi delegacija u Srednjoafričkoj Republici sa sličnim lošim učinkom, koja je dostigla samo četiri mjerila;

231.  izražava žaljenje što su delegacije koje je nadzirala Glavna uprava za proširenje, naime delegacije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Turskoj, Kosovu i Srbiji, pružile mali broj pogodnih podataka i informacija u okviru Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći;

232.  žali zbog činjenice da rezultati, ishodi ili učinci aktivnosti koje su vodile delegacije Unije nisu izmjereni na odgovarajući način u okviru postojećih ključnih pokazatelja uspješnosti te da pokazatelji nisu dovoljno jasni kada je riječ o količini i posebice uspješnosti delegacija kao i stupnju „zadovoljstva dionika” uslugama koje su delegacije Unije pružile u tim zemljama;

233.  traži od Komisije da:

Međunarodna upravljačka skupina

234.  prima na znanje da je inačica završnog izvješća OLAF-a o Međunarodnoj upravljačkoj skupini (IMG) procurila u javnost te je objavljena; traži od Komisije i nadzornog odbora OLAF-a da istraže zašto i kako je izvješće OLAF-a procurilo u javnost i tko ga je objavio, a istovremeno organizacija IMG još nije obaviještena o sadržaju izvješća;

235.  napominje da je organizacija IMG od svojeg osnutka 1994. izravno ili neizravno primila od Komisije više od 130 milijuna EUR u okviru zajedničkog upravljanja; napominje da je zbog prekida Komisije u plaćanjima organizacija IMG iznijela svoj slučaj pred sud te da je status te organizacije predmet pravnog spora; apelira na Komisiju da u tom pogledu donese jasnu odluku i traži od Komisije da obavijesti Parlament o daljnjim radnjama nakon otvaranja istrage OLAF-a 2011. godine; potiče Komisiju da Parlamentu dostavi popis u kojem su navedene sve organizacije, poduzeća, druga tijela ili osobe koje su dobile ugovor s Komisijom bez poziva na podnošenje prijedloga, uz detaljno navođenje njihova pravnog statusa;

Ukrajina

236.  primjećuje da su u 2013. godini isplate bilateralne pomoći Ukrajini, financirane iz proračuna Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo, iznosile 152,8 milijuna EUR; napominje da je 42,5 % tih plaćanja (64,9 milijuna EUR) povezano s ugovorima kojima izravno upravlja delegacija Unije u Ukrajini; napominje da preostalih 57,5 % (87,9 milijuna EUR) bilo isplaćeno u obliku proračunske potpore;

237.  naglašava da su plaćanja proračunskih potpora uvjetovana ostvarivanjem zajednički dogovorenih rezultata i mjerila; primjećuje da se vlada korisnik obvezuje na ove rezultate i mjerila potpisivanjem bilateralnog sporazuma o financiranju te ako se rezultati i mjerila ne postignu, iznosi se ne isplaćuju;

238.  svjestan je činjenice da se Ukrajina trenutačno nalazi u posebno teškoj situaciji, ali smatra da to ne može biti izlika za neispunjenje uvjeta po kojima se isplaćuje proračunska potpora i posebno za nerješavanje široko rasprostranjene korupcije u toj državi;

239.  stoga poziva Komisiju i delegaciju Unije u Ukrajini da budu posebice oprezne prilikom isplate sredstava te da se uvjere da su sredstva uložena u projekte za koje su namijenjena;

Administrativni troškovi dostave pomoći

240.  zabrinut je zbog visokih administrativnih troškova dostave pomoći u srednjoj Aziji koje je izračunao Revizorski sud; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o administrativnim troškovima dostave vanjske pomoći ako prelaze 10 % od iznosa predviđena proračunom;

Moguće pronevjere sredstava humanitarne i razvojne pomoći Unije

241.  prima na znanje da je OLAF izradio izvješće o humanitarnoj pomoći odobrenoj izbjegličkom logoru naroda Saharavi u gradu Tindoufu u Alžiru (OF 2003/526); traži od Komisije da razjasni mjere poduzete kao odgovor na nalaze iz tog izvješća; primjećuje da je prema izvješću o istrazi UNHCR-a(129) neprijavljivanje izbjeglica za tako dugo razdoblje (tj. skoro 30 godina nakon njihova dolaska) „abnormalna i jedinstvena situacija u povijesti UNHCR-a”; apelira na Komisiju da zajamči da se pojedincima iz Alžira ili pripadnicima naroda Sahravi koje se tereti u izvješću OLAF-a zabrani pristup sredstvima koje su financirali porezni obveznici Unije; poziva Komisiju da preispita i prilagodi pomoć Unije stvarnim potrebama dotičnog stanovništva i da zajamči da se interesi i potrebe izbjeglica ne ugrožavaju jer ih svaka moguća nepravilnost najviše pogađa;

242.  zabrinut je zbog slučaja prijevare u vezi s javnim isplatama u Gani, pri čemu ni Svjetska banka ni Ujedinjena Kraljevina, kao projektni partneri, nisu upozorile Komisiju da su ozbiljno zabrinute zbog nedostataka u kontrolama i rizika od računovodstvenih pogrešaka i prijevara koje su ti nedostaci prouzročili;

Istraživanje i druge unutarnje politike

EU 2020.

243.  naglašava da je Sedmi okvirni program glavni program koji financira Komisija; primjećuje da je potpisano 809 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji obuhvaćaju 10 345 sudionika za ukupno 3 439 milijuna EUR doprinosa Unije; napominje da se Sedmim okvirnim programom doprinosi nastojanjima Unije da ulaže u održivu konkurentnost, ali ističe da je Unija kao cjelina još daleko od svojih ciljeva da se barem 3 % BDP-a troši na istraživanje i razvoj; primjećuje da je postignut napredak u ispunjavanju ključnih pokazatelja uspješnosti (bruto izdaci za istraživanje i razvoj, udio javnih izdataka za istraživanje i razvoj, napredak u provedbi inovacija Unije, udio financijskih doprinosa Unije za mala i srednja poduzeća, smanjenje vremena za dodjelu bespovratnih sredstava);

Pogreške

244.  napominje da je Revizorski sud revidirao 150 transakcija, i to 89 transakcija koje se odnose na istraživanje (86 za Sedmi okvirni program (FP7) i tri za Šesti okvirni program (FP6)), 25 transakcije za program cjeloživotnog učenja (LLP) i program Mladi na djelu (YiA) te 36 transakcija za ostale programe; primjećuje da je Revizorski sud procijenio najvjerojatniju stopu pogreške na 4,6 % (2012.: 3,9%);

245.  primjećuje da su potrošena sredstva u ovoj skupini politike obuhvaćala širok spektar političkih ciljeva, kao što su istraživanje i inovacije, obrazovanje, sigurnost, migracije i mjere za borbu protiv učinaka financijske krize; primjećuje da je Komisija potrošila više od 50 % (5 771 milijuna EUR) raspoloživog iznosa na istraživanja; primjećuje da su tijela (tj. agencije, zajednička poduzeća) izvan Glavne uprave iskoristila 45 % proračuna Europske komisije za istraživanje; navodi da je gotovo 90 % potrošenih sredstava bilo u obliku bespovratnih sredstava korisnicima koji sudjeluju u projektima i da je u 2013. godini Komisija zaključila 809 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

246.  prima na znanje da je i dalje glavni rizik za pravilnost činjenica da korisnici u troškovnike uvrštavaju i neprihvatljive troškove ili troškove bez potkrepljujućih dokaza, što kontrolni sustavi Komisije ili država članica ne otkrivaju ni ne ispravljaju;

247.  žali što je 35 % procijenjene pogreške prouzrokovano netočno izračunatim ili neprihvatljivim troškovima za osoblje; napominje da to obuhvaća prijavu troškova za osoblje koji su predviđeni proračunom, umjesto stvarnih troškova, kao i zaračunavanje naknada za rad za vrijeme koje nije provedeno na projektu;

248.  žali zbog činjenice da je 23 % procijenjene stope pogreške izazvano neizravnim neprihvatljivim troškovima, 25 % ostalim neprihvatljivim izravnim troškovima (PDV, putovanja itd.), a 17 % nepridržavanjem pravila o javnoj nabavi;

249.  primjećuje da je profil rizika/pogreške kod onih koji prvi put podnose zahtjev, posebno malih i srednjih poduzeća, većinom nepoznat; poziva Komisiju da sustavnim povećanjem razine kontrola ili administrativnog tereta ne ugrožava napore koji su uloženi kako bi se potaknulo njihovo sudjelovanje u programima;

Sustavi upravljanja i kontrole

250.  zapanjen je da je Revizorski sud u devet od 32 troškovnika ovjerenih od strane neovisnih revizora otkrio značajnu razinu pogreške; smatra da je takva razina pogreške neprihvatljiva jer revizori rade u području svog stručnog znanja;

251.  poziva Komisiju da poveća razinu osviještenosti revizora o ispunjavanju njihovih zadaća;

252.  prima na znanje činjenicu da je Komisija 2013. provela 500 revizija ex post te povezanih mjera povrata i ispravaka, kao i provjere ex ante na temelju rizika;

253.  podupire preporuku Revizorskog suda koju je prihvatila Komisija da su njezine kontrole za to područje politika u većoj mjeri usredotočene na rizik usmjeravanjem provjera na visokorizične korisnike (npr. subjekte koji nemaju puno iskustva u radu s europskim programima financiranja), odnosno smanjujući nadzorno opterećenje manje rizičnih korisnika;

254.  ponavlja potrebu da se pronađe prava ravnoteža između manjeg administrativnog opterećenja i djelotvorne financijske kontrole;

255.  pozdravlja činjenicu da je u 2014. godini vremenski raspon potreban za dodjelu pao s 249 dana na 209 dana za 94 % ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

256.  pozdravlja činjenicu da je Komisija nastavila sa svojom komunikacijskom kampanjom na temelju dokumenta s popisom 10 najčešćih uzroka pogreške, koji je poslan svim sudionicima programa u 2012. godini;

257.  primjećuje da je do kraja 2013. povrat iznosa nedospjelih potraživanja dosegao 29,6 milijuna EUR, dok su nadoknadivi nepodmireni iznosi povećani s 12 milijuna EUR na kraju 2012. na gotovo 17 milijuna EUR;

258.  primjećuje da su sudionici tog projekta (organizacija ITER i domaće agencije, uključujući Fuziju za Europu) priznali da postojeći raspored i proračun nije realan, što je potvrđeno u nekoliko neovisnih procjena u posljednje dvije godine (2013. i 2014.); želi dobiti primjerak revidiranog rasporeda i proračuna koji će biti podnesen vijeću ITER-a u lipnju 2015. godine; zabrinut je zbog redovitih zastoja u programu ITER, čime se dovodi u pitanje njegova učinkovitost i uspješnost; duboko je zabrinut zbog previsokih troškova koji su utjecali na isplativost programa i ugrozili druge programe Unije, posebno u području politike istraživanja;

259.  pozdravlja činjenicu da se fondovima za vanjske granice doprinijelo jačanju financijske solidarnosti; kritizira činjenicu da je dodana vrijednost Uniji, unatoč tome, bila ograničena te što se konačni ishod nije mogao izmjeriti zbog nedostataka u praćenju koje su provodila odgovorna tijela te ozbiljnih propusta u procjenama ex post Komisije i država članica;

Galileo

260.  prima na znanje odgovore Komisije o napretku ostvarenom u provedbi projekta Galileo: uspješno su lansirana četiri satelita Galileo u okviru faze za „validaciju u orbiti” (IOV) u 2011. i 2012. godini, Galileova faza za validaciju u orbiti uspješno je završena u 2014., struktura sustava, ciljevi i osnovni pravac za rad sustava uspješno su potvrđeni, zemaljska infrastruktura, s mnogo zemaljskih postaja diljem svijeta završena je za početne operacije, Galileova mogućnost traženja i spašavanja IOV-satelita uspješno je demonstrirana, lansiranje dvaju satelita (br. 5. i 6.) 22. kolovoza 2014. rezultirala je uvođenjem tih satelita u pogrešnu orbitu, a od prosinca 2014. sateliti su postupno premješteni u povoljniju orbitu kako bi se omogućila njihova najbolja moguća uporaba, a ispitivanje navigacijske korisne nosivosti satelita je u tijeku; očekuje da će biti obaviješten o dodatnim troškovima za ove nepredviđene mjere;

261.  konstatira da je 2013. Revizorski sud revidirao osam transakcija u sektoru prometa i zaključio da u njih pet postoji jedna greška ili više njih; skreće pozornost na povećanje postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2013. (62 %) u odnosu na 2012. (49 %) te je zabrinut zbog činjenice da je, kao i prethodnih godina, Revizorski sud utvrdio nekoliko pogrešaka u vezi s nepridržavanjem pravila Unije o nabavi te nacionalnih pravila o nabavi za ispitane projekte programa TEN-T; prima na znanje da kao i prethodne 2012. godine DG MOVE niti 2013. nije izrazio zadršku u vezi s greškama u javnoj nabavi; stoga ustraje na tome da Komisija poduzme potrebne mjere kako bi se takve greške izbjegle u budućnosti; napominje da je od iznimne važnosti proširiti nadzor ex ante i nadzor ex post korisnika bespovratnih sredstava, osiguravanja sredstava i financiranja Komisije kako bi se izbjegla zloupotreba pri raspodjeli sredstava Zajednice te kako bi se jamčila provjera učinka; ističe da se na financiranja sredstvima kohezijske politike, iako je razdoblje financiranja 2007. – 2013. službeno završeno, primjenjuje načelo N+2, što znači da se do kraja ove godine provodi još mnogo projekata;

262.  poziva Komisiju da radi transparentnosti objavi lako dostupan godišnji popis prometnih projekata koje sufinancira Unija, uključujući točan iznos sredstava za svaki pojedini projekt; napominje da se u taj popis projekata trebaju uvrstiti svi izvori sredstava Unije poput programa TEN-T, Obzora 2020. te kohezijskih i regionalnih fondova;

263.  poziva Komisiju da svake godine izvijesti o tome na koji su način bile uzete u obzir primjedbe o određenim proračunskim linijama;

264.  podsjeća da su prometni projekti u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020. bili i da će biti financirani iz više izvora, uključujući Instrument za povezivanje Europe, Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj; poziva Komisiju da teži većoj sinergiji među različitim izvorima financiranja i učinkovitijoj raspodjeli sredstava EU-a;

Okoliš i javno zdravlje

265.  zadovoljan je ukupnim izvršenjem proračunskih naslova za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2013.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako je očita europska dodana vrijednost na tim područjima kao i potpora građana Unije politici okoliša i klimatskoj politici Unije te javnom zdravlju i sigurnosti hrane; izražava žaljenje zbog toga što je taj postotak s 0,8 % 2012. godine pao na 0,5 %;

266.  prima na znanje prikaz politike okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Revizorskog suda za 2013.; zabrinut je zbog činjenice da se ta dva politička područja pojavljuju i u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku prema takvom sastavljanju političkih područja te apelira na Revizorski sud da prije sljedećeg godišnjeg izvješća preispita svoj pristup; u vezi s tim upućuje na tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2014 „Financira li Europski fond za regionalni razvoj djelotvorno projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost u okviru strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020.?”, u kojemu se ističe potreba da Komisija vodi točnu evidenciju izravnih i neizravnih rashoda za biološku raznolikost, što podrazumijeva i mrežu Natura 2000; apelira na države članice da taj postupak olakšaju dostavljanjem točnih podataka;

267.  priznaje da Revizorski sud veoma sustavno provodi nasumične provjere u državama članicama i utvrđuje stopu pogrešaka na temelju tih provjera; napominje da Revizorski sud ne navodi u kojim državama članicama ili područjima dolazi do najvećih problema; stoga ističe potrebu za jasnim lancem odgovornosti i, s tim u vezi, pridaje veliku važnost kvaliteti sustava kontrole u državama članicama;

268.  smatra da je napredak u provedbi četrnaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 5 983 607 EUR zadovoljavajući; potiče Komisiju da nastavi s provedbom pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako je predložio Parlament;

269.  napominje da je Glavna uprava za zdravlje i zaštitu potrošača (DG SANCO) bila nadležna za izvršenje 233 928 461 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2013. od čega su za 98,1 % obveze preuzete na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 77 % tog proračuna izravno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove) te da su sva sredstva izvršena u 100 %-tnom iznosu osim onih za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane, te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane odgovara realizaciji za 2012.

Kultura

270.  pozdravlja činjenicu da je 2013. postignuta stopa izvršenja proračuna od 100 % za programe u razdoblju od 2007. do 2013., a osobito za programe na području cjeloživotnog učenja, kulture, medija te za program Mladi na djelu; traži da se učvrsti i poveća proračun u okviru programa obrazovanja i kulture za razdoblje od 2014. do 2020.; posebno je zabrinut što je na kraju godine raskorak između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i sredstava za plaćanje doveo do nedostatka plaćanja (koja su na primjer u slučaju programa Erasmus+ dosegla manjak od 202 milijuna EUR) s vrlo negativnim posljedicama za sljedeću godinu; uvelike je zabrinut i također žali što bi do slične situacije moglo doći u kontekstu novih programa, osobito Erasmus+ i Kreativna Europa, što bi dalje odredilo opasan gubitak vjerodostojnosti Unije i čime bi se potkopalo povjerenje građana u institucije Unije uz strašne posljedice za sudionike programa;

271.  pozdravlja činjenicu da je program Erasmus od svog pokretanja 1987. dosegnuo i premašio referentnu brojku od tri milijuna studenata; prima na znanje trajni uspjeh koji taj istaknuti program Unije bilježi od svog početka pridonoseći europskoj integraciji i sve većoj razini svijesti o zajedničkom europskom građanstvu te sve većem osjećaju pripadnosti njemu;

272.  zabrinut je da se prema posebnom izvješću 399 Eurobarometra o pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj, javni proračuni namijenjeni čuvanju i promicanju kulturne baštine na europskoj razini znatno smanjuju, baš kao i sudjelovanje u tradicionalnim kulturnim aktivnostima; stoga smatra da se moraju ojačati novi instrumenti Unije za potporu Europskom programu za kulturu kao što su programi Kreativna Europa i Obzor 2020. ili kulturna platforma Europeana;

Mjere koje je potrebno poduzeti

273.  iznenađen je što je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije izrazio opću zadršku u pogledu točnosti zahtjeva za povrat troškova (3 664 milijuna EUR) za FP7 u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave, iako on sam očekuje da će „neto financijski učinak pogrešaka”, na temelju 1552 završena projekta, biti oko 2,09 %, što znači blizu praga značajnosti; smatra da te zadrške čine pojam „dobrog financijskog upravljanja” besmislenim; stoga poziva glavnog direktora da se u budućnosti koristi zadrškama na određeniji i svrhovit način;

274.  poziva Komisiju da pruži informacije, prije sastavljanja izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013., o prosječnoj dužini kontradiktornih postupaka prije sanacije u ovoj skupini politike;

275.  žali zbog činjenice da Komisija nije još poslala listu korisnika po zemlji; očekuje da će dobiti odgovor u izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

276.  pozdravlja činjenicu da je Komisija izvjestitelju napokon dopustila pristup izvješću o reviziji o operativnim troškovima za dva programa (Cjeloživotno učenje 6,9 milijuna EUR, Mladi na djelu 1,65 milijuna EUR) koji su se provodili u Turskoj 2012. i 2013. godine; prima na znanje da je izvješće preneseno u sklopu Okvirnog sporazuma; zabrinut je zbog uočenih bitnih nedostataka, ali pozdravlja mjere koje su turske vlasti poduzele za njihovo rješavanje; traži od Komisije da procijeni hoće li se morati nametnuti financijski ispravci;

277.  poziva Komisiju da pruži dodatne informacije o rashodima za Program podrške politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija u vrijeme izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.; napominje da bi za ovaj program rizični iznos mogao iznositi čak 3,4 milijuna EUR u 2013. godini, što bi za posljedicu imalo stopu preostale pogreške od 2,8 %; napominje da unatoč tim okolnostima glavni direktor Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju (DG CONNECT) nije izrazio zadršku;

278.  poziva Komisiju da sveobuhvatno izvješćuje prije početka postupka za davanje razrješnice za 2014. o sve većem „usmjeravanju na politiku” Glavne uprave za istraživanje i inovacije, što je posljedica prenošenja upravljanja nad dvije trećine operativnih troškova FP7 tijelima izvan Komisije;

279.  traži od Komisije da prije početka postupka za davanje razrješnice za 2014. pruži pregled u kojemu se navodi napredak politike između programa FP7 i OBZOR 2020. za istraživače i mala i srednja poduzeća;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

280.  pozdravlja tekuće pregovore između OLAF-a i njegovog Nadzornog odbora o radnim aranžmanima te ih poziva da postignu obostrani i zadovoljavajući dogovor; uzima na znanje napore OLAF-a kojima podupire radne aranžmane; naglašava da ta nastojanja ne trebaju biti pretjerana s obzirom na ograničena sredstva Ureda;

281.  ističe da Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(130) na snazi od 1. listopada 2013. obvezuje OLAF da jamči neovisan rad tajništva Nadzornog odbora (uvodna izjava 40. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013); u ovoj fazi nije obaviješten o poduzetim mjerama za provedbu ove zakonske obveze; potiče Komisiju da poduzme žurne korake za rješavanje situacije;

282.  poziva OLAF da se pravodobno savjetuje sa svojim Nadzornim odborom prije izmjene uputa osoblju o postupcima istrage i prije postavljanja prioriteta politike istrage;

283.  žali zbog činjenice da OLAF ne provodi nužno preporuke Nadzornog odbora OLAF-a, ponekad čak i bez davanja obrazloženja; poziva glavnog direktora da u tom pogledu poboljša svoju suradnju;

284.  podsjeća da je OLAF na dan 31. siječnja 2012. otvorio 423 istrage; zabrinut je za zakonitost takvog postupka; poziva Nadzorni odbor OLAF-a da ocijeni zakonitost 423 istrage otvorene preko noći i ishod tih istraga; također traži od Nadzornog odbora OLAF-a da ocijeni statističke podatke o trajanju istraga, analizira funkcioniranje sustava upravljanja predmetima i izvješćuje Parlament;

285.  također traži od Nadzornog odbora OLAF-a da ocijeni statističke podatke o trajanju istraga, analizira funkcioniranje sustava upravljanja predmetima i izvješćuje Parlament;

286.  traži od OLAF-a da u svojem godišnjem izvješću pruži temeljitiju statistiku o učestalosti otvaranja i zatvaranja istraga;

287.  traži od OLAF-a da Parlamentu dostavi više informacija o praktičnim aspektima postupka kojim se odabiru slučajevi te o trajanju i unutarnjim smjernicama procesa;

Upravno funkcioniranje

288.  ističe da je tijekom posljednje četiri godine (2011. – 2014.) pristiglo 336 145 prijava za sve postupke odabira koje je pokrenuo Europski ured za odabir osoblja, da se prosječni trošak obrade jedne prijave može procijeniti na 238 EUR, a da je manje od 10 % tih kandidata naposljetku uvršteno na rezervni popis; zahtijeva da se štedi novac poreznih obveznika Unije smanjenjem birokracije i produljenjem valjanosti utvrđenih rezervnih popisa na najmanje dvije godine; zahtijeva da Komisija izvijesti o tom pitanju do lipnja 2015. godine;

289.  traži od Komisije da Parlamentu pruži informacije o najvećoj isplaćenoj mirovini za dužnosnike Komisije tijekom 2013.;

290.  zabrinut je zbog nalaza Revizorskog suda da se odredbama za postupanje prema osoblju koje pokazuje loše rezultate rada rijetko koristi; poziva Komisiju da u potpunosti primjenjuje Pravilnik o osoblju;

291.  traži informacije o osoblju izvan plana radnih mjesta i troškovima osoblja koji se financiraju iz drugih naslova osim „administracije”; žali što se proračunskom tijelu ne dostavljaju konsolidirani podaci o ukupnom broju takvog osoblja niti o povezanim rashodima osoblja u Komisiji;

292.  podsjeća da je Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004(131) u Prilogu 1.A uvela dva nova razreda, AD13 i AD14, dostupna za osoblje bez rukovodećih odgovornosti, što je prethodno bilo ograničeno na A4 (istovjetno razredu AD12); poziva Komisiju da ažurira izvješće o istovjetnosti karijere za 2011. i izvješće o rashodima osoblja ostvarene u 2013. za osoblje bez rukovodećih odgovornosti AD13 i AD14;

293.  traži da Komisija pruži informacije o financiranju svih društvenih, sportskih i kulturnih mjera za njezino osoblje, uključujući informacije o povoljnom učinku tih mjera na uspješnost i integraciju iseljenika i njihovih obitelji;

294.  traži od Komisije da u izvješće o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013. godinu uvrsti korištenje fleksibilnim radnim vremenom;

295.  zabrinut je zbog znatnog povećanja broja visokih dužnosnika s razredima od AD 13 do AD 16; uviđa reputacijski rizik za Uniju jer je teško objasniti da nije vidljivo da je prekovremeni rad uključen u tako visoke plaće;

296.  napominje da su razlike u plaćama javnih službenika koji rade za institucije Unije i onih koji rade za nacionalne uprave i dalje vrlo visoke te među ostalim vode do manjka mobilnosti između osoblja na razini Unije i nacionalnoj razini; poziva Komisiju da izvrši temeljitu studiju o uzrocima tih razlika i da izradi dugoročnu strategiju za njihovo smanjenje, istovremeno posebno uzimajući u obzir različite naknade (obiteljska naknada, naknada za život u inozemstvu, naknade za nastanjenje i preseljenje), godišnji odmor, praznike, dane putovanja i nadoknadu za prekovremeni rad;

297.  ističe obavijest Glavnog tajništva Komisije o ograničavanju odgovora na parlamentarna pitanja na najviše dvadeset redova; poziva povjerenike da snose svoj dio političke odgovornosti i zaustave Glavno tajništvo da im postavlja ograničenja u njihovim odgovorima;

298.  zabrinut je zbog zaštite koja se nudi zviždačima i poziva Komisiju da zajamči potpuno poštovanje njihovih prava;

299.  ističe da su nevladine organizacije 2013. primile gotovo 9 milijuna EUR od Glavne uprave za okoliš, gotovo 4 milijuna EUR od Glavne uprave za zdravlje i potrošače i 5,7 milijuna EUR od Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost; prima na znanje kontinuiranu eksternalizaciju zadaća Komisije; traži od Komisije da predstavi Parlamentu dodanu vrijednost Uniji novca koji se usmjerava preko tih nevladinih organizacija;

300.  poziva Komisiju da povjerenicima koji su na dužnosti manje od dvije godine omogući prijelaznu naknadu za razdoblje koje ne premašuje njihov povjerenički mandat;

301.  smatra da bi tijekom kriznih vremena i općih proračunskih rezova trebalo smanjiti rashode za rad izvan mjesta rada za osoblje Unije, a takve aktivnosti, koliko je to moguće, ograničiti na mjesta rada institucija, s obzirom na to da dodana vrijednost koja iz toga proizlazi ne opravdava tako visoke troškove;

302.  zabrinut je zbog manjka žena na odgovornim položajima u Komisiji; poziva Komisiju da pokrene program jednakih mogućnosti osmišljen za što skorije ispravljanje te neravnoteže, posebno na upravljačkoj razini;

Ostvarivanje rezultata s pomoću proračuna Unije

303.  žali što, unatoč određenom napretku o kojem je izvješćivao Revizorski sud(132), četvrto izvješće o ocjeni, kako je predviđeno u članku 318. UFEU-a, još ne predstavlja koristan doprinos postupku za davanje razrješnice, a prema UFEU-u ono bi svake godine trebalo biti dio dokaza kada Parlament daje razrješnicu Komisiji u vezi s proračunom; zabrinut je što je jedan od glavnih problema proračuna Unije neusredotočenost na uspješnost;

304.  napominje da je Revizorski sud u svojem izvješću za 2013. zaključio da se države članice u odabiru projekata pod podijeljenim upravljanjem ponajprije vode potrebom da se potroše dostupna sredstva EU-a, a ne očekivanom uspješnosti tih projekata; traži, radi promjene stanja i pomaka prema gajenju kulture dobrih rezultata, sazivanje nezavisne radne skupine na visokoj razini (uključujući članove akademske zajednice) o izvršavanju proračuna Unije kako bi na temelju procjene dodane vrijednosti Uniji izradila preporuke za organizacijski odmak od trošenja prema ostvarivanju dobrih rezultata, poštujući usklađenost s pravilima; smatra da bi rezultati te radne skupine na visokoj razini trebali biti dostupni na vrijeme prije srednjoročne revizije tekućeg VFO-a i činiti temelj za novo programsko razdoblje VFO-a;

305.  ponavlja svoj zahtjev da glavne uprave Europske komisije u svom planu upravljanja definiraju ograničen broj jednostavnih ciljeva koji ispunjavaju zahtjeve Revizorskog suda u smislu relevantnosti, usporedivosti i pouzdanosti te koji su povezani s glavnim ciljevima strategije Europa 2020., da izvješćuju o svojim postignućima u godišnjem izvješću o radu u poglavlju pod naslovom „Postignuća u području politike” i da Komisija na toj osnovi usvaja izvješća o ocjeni financija Unije kako je predviđeno u članku 318. UFEU-a;

306.  zahtijeva da Komisija u sljedeća izvješća o ocjeni predviđena u članku 318. UFEU-a uvrsti analizu rezultata u pogledu rasta i radnih mjesta koji su postignuti planom ulaganja od 315 milijardi EUR, koji je najavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker 26. studenog 2014. na plenarnoj sjednici Parlamenta;

307.  zahtijeva da u sljedećem izvješću o ocjeni predviđenom u članku 318. UFEU-a Komisija uvrsti analizu napravljenu u suradnji s Europskom investicijskom bankom o učinkovitosti i rezultatima koji su postignuti planom za rast i zapošljavanje od 120 milijardi EUR, a koji je usvojilo Europsko vijeće na sastanku od 28. i 29. lipnja 2012. godine;

308.  ustraje na tome da unutarnji ustroj Komisije, kojom predsjedava Jean Claude Juncker, treba uzeti u obzir činjenicu da se strategija Unije za rast i zapošljavanje ne temelji na aktivnostima koje vodi svaka pojedina Glavna uprava, već obuhvaća sedam multidisciplinarnih vodećih inicijativa koje svaki put provodi nekoliko glavnih uprava; ustraje na tome da koordinacija i suradnja koje su potrebne u okviru Komisije ne smiju stvarati nove oblike birokracije;

309.  poziva Komisiju da upravlja svojim proračunom tako da se tematske politike ne preklapaju i ne udvostručuju među raznim glavnim upravama sa sličnim ili gotovo istovjetnim nadležnostima;

310.  smatra da se koncept/ideja studije procjene učinka na održivi razvoj treba primijeniti na sve vrste financijske potpore, ne samo u rashodima Komisije, nego u svim institucijama, tijelima i agencijama Unije; smatra da se ne smiju dopustiti rashodi koji nisu u skladu sa studijom/analizom procjene učinka;

311.  traži od Komisije da mjerodavnom parlamentarnom odboru podnese sveobuhvatno izvješće o svojim aktivnostima do rujna 2015. radi poticanja zviždača u široj javnosti;

Izvršne agencije

312.  žali što prema revizijskom izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za transeuropsku prometnu mrežu(133) ta agencija ne obavlja zadovoljavajuću provjeru ex ante o troškovima za svoje prostorije koje joj fakturira upravitelj zgrade, što je dovelo do nepropisno plaćenog PDV-a u iznosu od 113 513 EUR za koji Izvršna agencija u 2013. godini nije ostvarila povrat; primjećuje da većina temeljnih ugovora, faktura i računa nije bila na raspolaganju Izvršnoj agenciji; ističe visoku stopu prijenosa za glavu II. (27 % u protuvrijednosti od 666 119 EUR), koja dovodi u pitanje dobro financijsko upravljanje te Izvršne agencije;

Krijumčarenje duhana

313.  podsjeća da je Parlament u Rezoluciji koja prati davanje razrješnice Komisiji za 2012. zatražio procjenu postojećih sporazuma s četiri duhanske skupine (Philip Morris International Corporation Inc (PMI), Japan Tobacco International Corporation, British American Tobacco Corporation i Imperial Tobacco Corporation); napominje da se na saslušanju zatvorenome za javnost o tom pitanju Komisija obvezala da će do svibnja 2015. predstaviti procjenu iskustava u pogledu sporazuma s PMI-jem koji ubrzo istječe.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (7) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2015)0119. (8) SL L 66, 8.3.2013. (9) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (10) SL C 408, 15.11.2014., str. 39. (11) SL C 442, 10.12.2014., str. 67. (12) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (13) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (14) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (15) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (16) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (17) SL L 101, 21.4.2009., str. 26. (18) SL L 343, 19.12.2013., str. 46. (19) SL L 66, 8.3.2013. (20) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (21) SL C 408, 15.11.2014., str. 6. (22) SL C 442, 10.12.2014., str. 74. (23) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (24) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (25) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (26) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (27) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (28) SL L 5, 9.1.2004., str. 85. (29) SL L 341, 18.12.2013., str. 73. (30) SL L 66, 8.3.2013. (31) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (32) SL C 408, 15.11.2014., str. 5. (33) SL C 442, 10.12.2014., str. 83. (34) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (35) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (36) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (37) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (38) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (39) SL L 369, 16.12.2004., str. 73. (40) SL L 341, 18.12.2013., str. 69. (41) SL L 363, 18.12.2014., str. 183. (42) SL L 66, 8.3.2013. (43) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (44) SL C 442, 10.12.2014., str. 240. (45) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (46) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (47) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (48) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (49) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (50) SL L 9, 12.1.2008., str. 15. (51) SL L 346, 20.12.2013., str. 58. (52) SL L 66, 8.3.2013. (53) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (54) SL C 408, 15.11.2014., str. 40. (55) SL C 442, 10.12.2014., str. 351. (56) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (57) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (58) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (59) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (60) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (61) SL L 11, 15.1.2008., str. 9. (62) SL L 346, 20.12.2013., str. 54. (63) SL L 66, 8.3.2013. (64) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (65) SL C 408, 15.11.2014., str. 41. (66) SL C 442, 10.12.2014., str. 358. (67) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (68) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (69) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (70) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (71) SL L 297, 22.9.2004., str. 6. (72) SL L 32, 6.2.2007., str. 88. (73) SL L 352, 24.12.2013., str. 65. (74) SL L 66, 8.3.2013. (75) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (76) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (77) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (78) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (79) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (80) SL L 11, 16.1.2003., str. 1. (81) Vidjeti Tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2013, od točke 93. do 97. (82) Vidjeti gore navedenu Rezoluciju Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2013., Dio I. (83) Vidjeti Komunikaciju Komisije od 29. rujna 2014. o zaštiti proračuna EU-a do kraja 2013., (COM(2014)0618), str. 11. (84) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 1.14. (85) Vidjeti gore navedenu Komunikaciju Komisije COM(2014)0618, tablica 5.2: vraćanja u kohezijskoj politici (775 milijuna EUR), povrati u ruralnom razvoju (129 milijuna EUR) i financijski ispravci izvršeni s pomoću obveze/odbitka po zatvaranju bez obzira na to je li u kohezijskoj politici (494 milijuna EUR) ili u ostalim područjima politike osim poljoprivrede i kohezijske politike (1 milijun EUR). (86) Vidjeti gore navedenu Komunikaciju Komisije COM(2014)0618, tablica 7.2. (87) Komunikacija Komisije od 11. lipnja 2014. pod nazivom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.” (COM(2014)0324), str. 14: najviši ukupni rizični iznos za sve izdatke u 2013. godini (proračun EU-a i EDF-a). (88) U Prilogu 1. sažetom izvješću „rizični iznos” se definira kao vrijednost dijela transakcije za koji je procijenjeno da nije u potpunosti u skladu s važećim regulatornim i ugovornim obvezama ni nakon primjene svih kontrola (korektivnih mjera) čiji je cilj ublažiti rizike po usklađenost s propisima. (89) Od 322 milijardi EUR, 222 milijardi predstavlja nepodmirene proračunske obveze, a 99 milijardi EUR se odnosi na izvanbilančne obveze koje nisu obuhvaćene nepodmirenim obvezama. (90) Predstavljanje godišnjih izvješća Revizorskog suda njegovog predsjednika Vítora Manuela da Silve Caldeire na sjednici Odbora CONT od 5. studenog 2014. (91) Na istome mjestu. (92) Podatke je dala potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva tijekom postupka davanja razrješnice. (93) Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2014. (94) COM(2013)0362. (95) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013. točka 2.11 i tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2013 (Razrješnica za 2013.) „Dobivanje točnih podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND): strukturiraniji i usmjereniji pristup poboljšao bi djelotvornost Komisijine provjere”. (96) Izjava Jaceka Dominika o reviziji bruto nacionalnog dohotka država članica, priopćenje za tisak, Bruxelles, 27. listopada 2014. posljednja rečenica. (97) Mišljenje br. 7/2014 u vezi s prijedlogom Uredbe Vijeća o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 o provedbi Odluke 2007/436 EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (SL C 459, 19.12.2014., str. 1). (98) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078. (99) Vidjeti panoramski pregled Revizorskog suda „Uporaba sredstava EU-a na najbolji mogući način: panoramski pregled rizika za financijsko upravljanje proračunom EU-a”, 2014., str. 67. (100) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.). (101) Pokazatelji podjele pomoći prema razredu veličine pomoći, dobiveni u okviru izravne pomoći dane proizvođačima u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009, kako prenosi povjerenik Hogan 8. prosinca 2014. (102) Učestalost je značajno povećana: s 41 % u 2012. na 61 % u 2013. (103) U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str.1), u nekim regijama, može se dati prijelazna potpora kako bi potaknula proizvođače koji žele steći status proizvođačke organizacije (PO) da osnuju skupine proizvođača; EU može djelomično nadoknaditi ova sredstva, a prestaju nakon što se skupina proizvođača prizna kao PO. (104) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 43. (105) Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 11, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014. (106) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 3.23. i sljedeće. (107) Vidjeti godišnje izvješće o radu Glavne uprave za poljoprivredu za 2013., Prilog 10., tablica 51.: „novi slučajevi otvoreni od 2007.” (108) Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2013., točka 4.25. (109) Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda za 2013., točka 4.27. (110) Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 29, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014. (111) Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 naslovljeno "Pogreške u rashodima za ruralni razvoj: što ih uzrokuje te kako ih se nastoji ukloniti?", str. 10.: 8,2 % je prosjek za tri godine s donjom granicom od 6,1 % i gornjom granicom od 10,3 %. Prosječna stopa iznosi 8,4 % za 2011., 8,3 % za 2012. i 7,9 % za 2013. (112) Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014, str. 22. do 24. (113) Izjava člana Revizorskog suda Rase Budbergyte, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014. (114) Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 12, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014. (115) Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013., tablica 2.1.24. (116) Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2014., točka 68. (117) Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 41. (118) Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 42. (119) Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 43. (120) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 480/2014 od 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (SL L 138, 13.5.2014. , str. 5). (121) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.). (122) Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.) (123) COM(2015)0118. (124) SL L 266, 5.9.2014., str. 69, točka 139. et seq. (125) žali što se sljedeći sustavi upravljanja i kontrole, u najboljem slučaju, smatraju djelomično pouzdanim (označeni narančastom bojom u okviru raspona boja zelena, žuta, narančasta, crvena): Vorarlberg (AT), Beč (AT), Štajerska (AT), Tirol (AT), Bruxelles (BE), regionalni razvoj (BG), zaštita okoliša (BG), Poslovanje i inovacije (CZ), ROP NUTSII sjevero-istok (CZ), ROP NUTS II Šleska (CZ), Integrirani OP (CZ), Thüringen (DE), Mecklenburg Vorpommern (DE), Saska-Anhalt, Bremen (DE), Sjeverna Rajna Vestfalija (DE), EC ENV (EE), Atika (EL), Zapadna Grčka (EL), Makedonija-Trakija (EL), Tesalija-kontinentalna Grčka-Epir (EL), Kreta i egejski otoci (EL), Murcia (ES), Melilla (ES), Ceuta (ES), Asturias (ES), Galicija (ES), Ekstremadura (ES), Kastilja-la Mancha (ES), Andaluzija (ES), Kohezijski fond (ES), Kantabrija (ES), Baskija (ES), Navara (ES), Madrid (ES), Rioja (ES), Katalonija (ES), Baleari (ES), Aragonija (ES), Kastilja i Leon (ES), regija Valencije (ES), Kanarski otoci (ES), Istraživanje, razvoj i inovacije za poslovanje (ES), Gospodarski razvoj (HU), Ekološka energija (HU), Zapadna Panonija (HU), Južna ravnica (HU), Srednje Podunavlje (HU), Sjeverna Mađarska (HU), Promet (HU), Sjeverna ravnica (HU), Južno Podunavlje (HU), Srednja Mađarska (HU), Jadran (Instrument za pretpristupnu pomoć - IPA), Mecklenburg Vorpommern/Brandenburg-Poljska (Europska teritorijalna suradnja - ETC), Flandrija-Nizozemska pogranično područje (ETC), Mreže i mobilnost (IT), Istraživanje (IT), Sigurnost (IT), Kalabrija (IT), Apulija (IT), Sicilija (IT), Basilicata (IT), Sardinija (IT), Infrastruktura i okoliš (PL ), Razvoj Istočna Poljska (PL), Informacijsko društvo (SK), Zaštita okoliša (SK), Regionalni OP (SK), Prijevoz (SK), Zdravstvo (SK), Konkurentnost i gospodarski rast (SK), Tehnička pomoć (SK), Istraživanje i razvoj (SK) (126) Agencija Europske unije za temeljna prava, Položaj Roma u 11 država članica EU-a, Luksemburg 2012. (127) Vidjeti godišnje izvješće EuropeAida za 2013., str. 197. (128) a.b.c.d.e.f.g.h.i.KPU „20 ex ante neprihvatljivih iznosa”KPU 1 „Izvršenje financijskih prognoza: plaćanja”KPU 2 „Izvršenje financijskih prognoza: ugovori”KPU 4 „Apsorpcijski kapacitet nepodmirenih obveza”KPU 18 „Postotak projekata posjećenih u razdoblju izvješćivanja o upravljanju vanjskom pomoći”KPU 21 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N (2013.)”KPU 22 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N - 1 (2012.)”KPU 23 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N - 2 (2011.)”KPU 26 „Povrat ili obrazloženje neprihvatljivih iznosa revizije” (129) Ured glavnog inspektora UNHCR-a, izvješće o istrazi INQ/04/005, Ženeva, 12. svibnja 2005. (130) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. u vezi s istragama koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) kojom se ukida Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredba Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1). (131) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1) (132) Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 10.24. (133) Vidjeti izvješće Revizorskog suda o godišnjim financijskim izvještajima Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije, (SL C 442, 10.12.2014., str. 358), točke 11. do13.

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o tematskim izvješćima Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za 2013. (2014/2140(DEC))

P8_TA(2015)0119 A8-0067/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti poslovnih knjiga te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija(5) i svoju rezoluciju s primjedbama koje su sastavni dio te odluke,

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda sastavljena u skladu s drugim podstavkom članka 287. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05303/2015 – C8-0053/2015),

–  uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica,(6)

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(7), a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 93. i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0067/2015),

A.  budući da u skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije to radi u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

B.  budući da tematska izvješća Revizorskog suda sadrže informacije o zabrinjavajućim pitanjima u vezi s primjenom sredstava, koja su stoga Parlamentu korisna u obavljanju uloge tijela nadležnog za davanje razrješnice;

C.  budući da njegove primjedbe na tematska izvješća Revizorskog suda čine sastavni dio spomenute odluke Parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., Dio III. – Komisija;

Dio I. – tematsko izvješće br. 11/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Dobivanje točnih podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND): strukturiraniji i usmjereniji pristup poboljšao bi djelotvornost Komisijine provjere”

1.  poziva Komisiju da provede strukturiranu i formaliziranu analizu kojom se u obzir uzimaju troškovi i koristi i koja će joj omogućiti planiranje i određivanje glavnih zadaća provjere nad pojedinačnim područjima ili (pot)procesima sastavljanja; smatra da se takvom analizom trebaju razmotriti rizici povezani sa sastavljanjem nacionalnih računa država članica i relativnom veličinom sastavnih dijelova BND-a u ukupnom gospodarstvu; smatra da se ta procjena rizika treba temeljiti na svim kvalitativnim i kvantitativnim informacijama dostupnima u svim odjelima Eurostata i usredotočiti na postupke sastavljanja opisane u izvorima i metodama za opis izračuna BND-a i najnovijim izvješćima o kvaliteti BND-a država članica;

2.  poziva Komisiju da skrati trajanje ciklusa provjera kako bi se ograničila uporaba općih zadrški; smatra da je potrebno ograničiti uporabu tih zadrški na iznimne slučajeve u kojima postoje znatni rizici da financijski interesi Unije nisu zaštićeni, na primjer kada država članica provodi opsežan postupak revidiranja tijekom ciklusa provjere ili u nepravilnim razmacima;

3.  poziva Eurostat da jasno i pravodobno izvijesti Odbor za BND o slučajevima u kojima se primjenjuje načelo troškova i koristi;

4.  očekuje da proces Komisijine provjere sadržava strukturiranu i formaliziranu kvalitativnu procjenu rizika vezanih za postupke sastavljanja opisane u izvorima i metodama za opis izračuna BND-a i dubinsku provjeru važnih i rizičnih sastavnih dijelova BND-a; smatra da se sastavni dijelovi BND-a za dubinsku provjeru trebaju odabrati u skladu s analizom troškova i koristi opisanom u 1. preporuci; smatra da bi opseg i ciljevi dubinske provjere trebali biti širi od opsega i ciljeva izravne provjere koju je proveo Eurostat u nedavnom ciklusu provjere;

5.  poziva Komisiju da u svojim provjerama posveti posebnu pozornost sveobuhvatnosti BND-a država članica i uporabi usporedivih postupaka procjene kako bi se nacionalnim računima obuhvatilo sivo gospodarstvo; poziva Eurostat da provjeri poštuju li sve države članice smjernice Komisije i da poduzme odgovarajuće korake kako bi se zajamčilo ujednačeno postupanje s ovim pitanjem među državama članicama.

6.  poziva Komisiju da dokumentira svoj rad, uključujući cijeli niz podataka u vezi s Eurostatovom provjerom provedenom na temelju uredskih provjera i/ili posjeta DZS-ovima. smatra da Eurostatova kontrolna evidencija treba omogućiti upravi jasno utvrđivanje rezultata provjera provedenih nad odabranim sastavnim dijelovima BND-a, u skladu sa standardima unutarnjeg nadzora;

7.  poziva Eurostat da, gdje je to moguće, procijeni mogući utjecaj (u slučaju mjerljivih zapažanja) i/ili ugroženi iznos (u slučaju nemjerljivih zapažanja) mjera te da postavi jasne kriterije za određivanje značajnosti radi postavljanja posebnih zadrška; smatra da ti kriteriji trebaju biti kvalitativni ili kvantitativni; mišljenja je da se zadrške općenito trebaju izražavati za određene sastavne dijelove BND-a koji se odnose na mjere koje DZS-i nisu riješili unutar utvrđenih rokova i čiji učinak može biti značajan;

8.  poziva Eurostat da poboljša koordinaciju između svog odjela nadležnog za provjeru BND-a za potrebe vlastitih sredstava i svojih drugih odjela, posebno onih koji se bave nacionalnim računima; smatra da se je u slučajevima kada moguće mjere koje poduzimaju drugi Eurostatovi odjeli mogu imati učinak na sastavljanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) odnosno BND-a potrebno savjetovati s Odborom za BND, a da se konačna odluka o tim mjerama treba donijeti na odgovarajućoj hijerarhijskoj razini u Eurostatu;

9.  poziva Eurostat da poboljša izvješća o procjeni kako bi pružio potpuno, transparentno i dosljedno vrednovanje podataka o BND-u država članica; smatra da godišnja mišljenja Odbora za BND trebaju sadržavati jasnu ocjenu o prikladnosti (ili neprikladnosti) podataka država članica o BND-u za potrebe vlastitih resursa, udovoljava li njihov sadržaj zahtjevima iz Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003(8) (Uredba o BND-u) i upotrebljavaju li se primjereno u proračunskom postupku kao što je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 1150/2000(9) (Uredbi o vlastitim sredstvima);

10.  smatra da godišnja izvješća o radu GU-a za proračun i Eurostata trebaju davati istinit i pošten prikaz provjere podataka o BND-u država članica i upravljanja vlastitim sredstvima na temelju BND-a; stoga poziva Komisiju da utvrdi obvezu za Eurostat da redovno izvješćuje o rezultatima provjere podataka o BND-u, omogućujući GU-u za proračun da sastavi potrebno jamstvo koje će se upotrebljavati u okviru godišnjih izvješća o radu;

Dio II. – tematsko izvješće br. 13/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Razvojna pomoć EU-a središnjoj Aziji”

11.  pozdravlja tematsko izvješće o ocjeni razvojne pomoći EU-a središnjoj Aziji; prima na znanje ustanovljene činjenice, zaključke i preporuke i u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

Opće napomene

12.  pozdravlja zaključke izvješća da su Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) uložile ozbiljne napore u teškim zemljopisnim i političkim okolnostima;

13.  međutim, naglašava da bi se pravilnim oblicima pomoći mogla dodatno mogla poboljšati namjena i prilagođenost razvojnih strategija Unije u svrhu povećanja prisutnosti i učinka političkih ciljeva EU-a na regionalnoj razini;

14.  naglašava da Unija mora biti angažirana u onoj mjeri i na način koji je diferenciran i uvjetovan, ovisno o mjerljivom napretku na području demokratizacije, ljudskih prava, dobrog upravljanja, održivog socioekonomskog razvoja, vladavine prava i borbe protiv korupcije, nudeći pomoć tamo gdje je to potrebno kako bi se potaknuo takav napredak, slijedeći načela slična onima Unijine politike susjedstva;

15.  smatra da je stalno promicanje programa namijenjenih srednjoazijskim zemljama u Unij važan prekogranični alat za poticanje razumijevanja i suradnje među državama regije;

16.  naglašava da razvojna suradnja s srednjoaziskim državama može polučiti rezultate samo ako te države poštuju međunarodne standarde demokracije, upravljanja, vladavine prava i ljudskih prava; također naglašava da razvojna suradnja Unije ne smije biti podređena ekonomskim, energetskim ili sigurnosnim interesima;

Budući razvoj na području planiranja i provedbe budućih programa razvojne pomoći

17.  smatra da bi Komisija trebala izrađivati buduće regionalne programe tako da oni postignu istinsku regionalnu dimenziju;

18.  poziva Komisiju da svu osiguranu potporu usredotoči na mali broj sektora;

19.  naglašava da bi buduće programe razvojne pomoći trebalo unaprijediti boljom koordinacijom unutar Unije s jedne strane, i intenzivnijom suradnjom s drugim međunarodnim donatorima i dionicima s druge strane;

20.  snažno podupire osnivanje punopravnih izaslanstava Unije u svim zemljama središnje Azije u svrhu povećanja prisutnosti i prepoznatljivosti Unije u regiji i dugoročne suradnje i sudjelovanja u svim sektorima društva te u svrhu poticanja napretka prema boljem razumijevanju i stvaranju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; smatra da će ta izaslanstva znatno pridonijeti ostvarenju ciljeva razvojne pomoći;

21.  poziva Komisiju da uspostavi sustav za izračunavanje i izvješćivanje o ukupnim administrativnim troškovima koji nastaju u vezi s pružanjem razvojne pomoći;

22.  od Komisije traži da odredi i primijeni čvrste i objektivno provjerljive uvjete za kontinuirane programe proračunske potpore, posebno posvećujući dovoljno pažnje potpori antikorupcijskim mehanizmima;

23.  podsjeća da je korupcija ozbiljan problem u srednjoazijskim zemljama; ističe da su u indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International sve srednjoazijske zemlje u 2011. godini ocijenjene s manje od 28 od 100 bodova, a Kirgistan, Turkmenistan i Uzbekistan bili su u 10 % najlošijih od 182 ispitane zemlje;

24.  smatra da takva sveprisutna korupcija može utjecati na ugled Komisije te smanjiti djelotvornost programa potpore;

25.  smatra da bi se te odluke o isplatama trebale temeljiti na napretku partnerskih zemalja umjesto na tome koliko su bile predane reformama; naglašava da je važno osigurati odgovarajući politički dijalog temeljen na pristupu utemeljenom na poticajima te trajni nadzor reformi sektora i programa kojim se mjeri učinkovitost i održivost rezultata;

26.  poziva na veću transparentnost dodjele sredstava izaslanstava Unije i država članica za podršku istinski nezavisnim nevladinim partnerima kako bi im pomogli u preuzimanju djelotvorne uloge u razvoju i konsolidaciji civilnog društva;

27.  od Komisije traži da poboljša izradu i provedbu programa s obzirom na stečeno iskustvo i promjenjive okolnosti;

28.  od Komisije traži da izvješćuje o rezultatima i učinku na način koji omogućuje usporedbu s planovima i ciljevima;

Dio III. – tematsko izvješće br. 15/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Je li komponenta Okoliš programa LIFE bila djelotvorna?”

29.  ističe potrebu da program LIFE služi kao katalizator promjena u razvoju i provedbi politika; ističe potrebu za time da Komisija postavi jasne, konkretne, mjerljive i ostvarive ciljeve za projekte koje treba financirati;

30.  naglašava potrebu da projekti koji su financirani iz programa LIFE pridonose postizanju konkretnih ciljeva u više prioritetnih područja programa; ističe potrebu da se financirani projekti ne provode izolirano nego da imaju transnacionalni karakter te da na mjerljiv način doprinesu širenju, održivosti i ponovnoj provedbi njihovih ostvarenja diljem drugih država članica;

31.  napominje da izbor najboljih projekata može ponekad biti narušen nacionalnim dodijeljenim sredstvima; potiče države članice da održe zemljopisnu ravnotežu predlaganjem integriranijih projekata, ali ponavlja da se sredstva moraju prije svega raspodijeliti na temelju kvalitete projekta i da način raspodjele ne smije negativno utjecati na nju;

32.  napominje da se posebna pozornost treba obratiti na potencijal kojeg projekti imaju za širenje, održivost i ponovnu provedbu; poziva Komisiju da odredi jasne pokazatelje kojima će se ocjenjivati potencijal za širenje, održivost i ponovnu provedbu ispitanih projekata kako bi se ostvarili ciljevi programa; potiče Komisiju da nastavi raditi prema tim ciljevima;

33.  poziva Komisiju da poboljša svoje alate za upravljanje programom kako bi se izbjeglo netransparentne postupke odabira; smatra da to uključuje poboljšanje obrazaca za vrednovanje projekta, uvođenje detaljnih predložaka za ocjenu prijavljenih troškova, odgovarajuće praćenje projekta, uvođenje prikladnih zajedničkih pokazatelja ostvarenja i rezultata te detaljno praćenje daljnjih djelovanja u vezi s projektom;

Dio IV. – tematsko izvješće br. 16/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Preispitivanje modela ‚jedinstvene revizije’ i Komisijina oslanjanja na rad nacionalnih revizijskih tijela u području kohezije”

34.  naglašava da će se primjenom jedinstvenog lanca revizije koji se temelji na zajedničkim načelima i standardima potencijalno povećati učinkovitost; potiče države članice, Komisiju i Europski revizorski sud da u tom smislu nastave sa svojim naporima; smatra da bi takav sustav jedinstvene revizije trebao uzeti u obzir i višegodišnje programske cikluse;

35.  podsjeća Komisiju na primjedbe Parlamenta(10) u vezi s činjenicama koje je Revizorski sud utvrdio u svom godišnjem izvješću za 2012.: „naglašava da se u zaključcima revizije Revizorskog suda ukazuje na nedostatke u „provjerama na prvoj razini” koje se odnose na rashode [u državama članicama]; primjećuje da su kod 56% transakcija vezanih uz regionalnu politiku u kojima postoje pogreške (mjerljive i/ili nemjerljive), prema mišljenju Revizorskog suda države članice raspolagale s dovoljno podataka da otkriju i isprave jednu ili više pogrešaka prije potvrđivanja rashoda Komisiji”; primjećuje da je zbog toga Parlament podržao pridržaj glavnog direktora DG-a REGIO u vezi sa sustavima upravljanja i kontrole EFRR-a / Kohezijskog fonda / IPA-e za programsko razdoblje 2007. – 2013. u 17 država članica (72 programa) te zatražio brzo djelovanje;

36.  stoga ostaje uvjeren da države članice moraju biti opreznije prilikom upravljanja strukturnim fondovima;

37.  u tom kontekstu naglašava važnost uvođenja nacionalnih izjava, potpisanih na odgovarajućoj, po mogućnosti političkoj razini, koje se temelje na godišnjim izjavama o upravljanju (članak 59. stavak 5. Financijske uredbe);

38.  pozdravlja činjenicu da je Komisija od 2009. provela opsežne revizije na licu mjesta radi ocjene rada revizijskih tijela; napominje da je provela 269 revizijskih misija te pregledala 47 revizijskih tijela za Europski fond za regionalni razvoj i 84 revizijska tijela za Europski socijalni fond; primjećuje da je na misije potrošeno otprilike 96 % odnosno 99 % ukupnih sredstava; smatra da bi Komisija tijekom razdoblja financiranja najmanje jedanput trebala provesti reviziju svih operativnih programa;

39.  pozdravlja činjenicu da Komisija prekida i obustavlja plaćanja kad pogreške premaše prag značajnosti od 2 % ; smatra da su to korisni instrumenti za zaštitu financijskih interesa Unije i uvjeren je da bi Komisija trebala usmjeriti vlastite napore revizije na „neuspješne aktere”;

40.  smatra da bi države članice trebale Komisiji dostaviti dovoljno detaljne informacije o svojim revizijama,

41.  podržava preporuku Revizorskog suda prema kojoj bi Komisija trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se revizijska tijela mogla osloniti na stabilan i obvezujući metodološki okvir kojim se jamči da se rashodi Unije u svim državama članicama provjeravaju prema istim standardima te da se točno izvješćuje o rezultatima;

42.  sa zadovoljstvom primjećuje da je 13. prosinca 2013. Komisija predstavila Komunikaciju o primjeni neto financijskih ispravaka na države članice za poljoprivrednu i kohezijsku politiku (COM(2013)0934); međutim, naglašava da će mnogo čimbenika utjecati na to hoće li novi instrument dovesti do više neto ispravaka i time do niže stope pogreške u kohezijskoj politici;

43.  poziva Revizorski sud i Komisiju da razviju instrument za reviziju koji, s jedne strane, godišnje bilježi pogreške i nepravilnosti, dok, s druge strane, uzima u obzir financijske ispravke tijekom programskog razdoblja;

44.  pozdravlja činjenicu da je Komisija ažurirala plan za provedbu i praćenje pravilne primjene načela jedinstvene revizije u rujnu 2013. čime bi se nacionalnim tijelima koja ga se pridržavaju trebalo omogućiti da dobiju „status jedinstvene revizije”; traži da mu se dostavi primjerak tog dokumenta;

45.  uzima u obzir činjenicu da bi kontrola rashoda mogla predstavljati administrativni teret; smatra da obveza odgovornosti ne smije odvraćati potencijalne korisnike od podnošenja zahtjeva za financijsku pomoć;

Dio V. – tematsko izvješće br. 17/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Financijska sredstva EU-a za borbu protiv klimatskih promjena u kontekstu vanjske pomoći”

46.  pozdravlja posebno izvješće o financiranju Unije borbe protiv klimaskih promjena u kontekstu vanjske pomoći kao važnog doprinosa ukupnoj političkoj i gospodarskoj debati o okolišnoj politici i diplomaciji Unije; prima na znanje ustanovljene činjenice, zaključke i preporuke i u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

Opće napomene

47.  pozdravlja zaključke izvješća koje pokazuju da je Komisija dobro upravljala rashodima u vezi s klimom iz proračuna Unije i europskih razvojnih fondova (ERF);

48.  također pozdravlja započeti rad Komisije i država članica na utvrđivanju zajedničkih standarda Unije za praćenje, izvješćivanje i provjeru javnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena;

49.  ponavlja stajalište Parlamenta koje je Revizorski sud primio na znanje u svom tematskom izvješću, a u kojem se ustraje na tome da bi sredstva za borbu protiv klimatskih promjena trebalo dodati cilju od 0,7 %; žali zbog toga što se u pregovorima o instrumentima razvojne suradnje nije potvrdio koncept Parlamenta o dodatnosti;

50.  međutim, naglašava da Komisija mora pokazati dovoljno sposobnosti rukovođenja kako bi njezin međunarodni utjecaj bio što jači te kako bi učvrstila instrumente kojima se oblikuju uvjeti za klimatsku / zelenu diplomaciju Unije u budućnosti, a posebice radi omogućivanja mjerila u vezi s klimom u okviru instrumenata razvojne suradnje, donesenih u prosincu 2013. navodeći da bi „trebala pridonijeti općem cilju dodjeljivanja najmanje 20 % proračuna Unije za društvo s niskim emisijama ugljika i otpornošću na klimatske promjene te da bi GPGC trebao najmanje 25 % svojih sredstava upotrebljavati za klimatske promjene i za okoliš (Uvodna izjava 20. instrumenta za razvojnu suradnju)”; ističe da se u Prilogu IV. instrumenta za razvojnu suradnju također navodi da je 27 % sredstava iz programa Globalna javna dobra i izazovi (GPGC) dodijeljeno za okoliš i klimatske promjene, a najmanje 50 % programa GPGC služit će za mjere u vezi s klimatskim promjenama i za ciljeve povezane s okolišem;

51.  pozdravlja činjenicu da se od 2011. otprilike 40 zemalja obvezalo poboljšati zajedničko programiranje EU-a; međutim, ističe da je koordinaciju između Komisije i država članica po pitanju financiranja borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju potrebno značajno poboljšati, ne samo radi ispunjenja obaveza za 2020. nego i kako bi se omogućilo da Unija ostane vodeća sila po pitanju borbe protiv klimatskih promjena;

52.  ponavlja potporu Parlamenta zajedničkom programiranju i njegovo priznavanje značajnog napretka koji je u tome postignut; raduje se što će se s njime ponovno savjetovati, prema obećanju Komisije, ako takvo programiranje dovede do promjena u programiranju instrumenta razvojne suradnje;

53.  primjećuje objašnjenja o poteškoćama u praćenju i izvještavanju zbog različitih načina izještavanja država članica u Komisijinom izvješću o odgovrnosti o financiranju za razvoj, objavljenom 3. srpnja 2014. u obliku radnog dokumenta osoblja, uključujući i dio iz sveska I. o financijskim sredstvima za klimatske promjene u kojem se nalaze informacije o financijskim sredstvima Unije za klimatske promjene; primjećuje da se u izvješću ponavlja iznos od 7,3 milijarde EUR Financijskog paketa za brzi početak koji su Unija i države članice stavile na raspolaganje te poziva na daljnja poboljšanja u izvještavanju o učinku i rezultatima razvojne pomoći;

Budući razvoj

54.  poziva na veće izdvajanje sredstava za specifične sektore, uključujući i financijska sredstva za klimatske promjene, kada dolaze iz proračunske potpore, te veću transparentnost ukupne upotrebe sredstava;

55.  smatra da bi Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale ojačati svoju komunikacijsku politiku, bilo da je riječ o pomoći koja se dodjeljuje globalno ili onoj koja se dodjeljuje pojedinačnim zemljama, te da bi trebale širiti vrijednosti Unije;

56.  utvrđuje da korupcija i dalje ostaje značajna prepreka učinkovitom financiranju borbe protiv klimatskih promjena te poziva Komisiju da ubrza napore u radu s razvojnim partnerima na borbi protiv korupcije;

57.  od Komisije traži da predloži smjernice za Vijeće o tome kako, u skladu s ciljnom vrijednosti za 2020. godinu utvrđenom Sporazumom iz Kopenhagena, razmjerno povećati financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući i definiciju privatnih financijskih sredstava;

58.  od Komisije traži da donese neovisnu ocjenu Saveza za globalne klimatske promjene, uključujući i ispitivanje toga zašto je većina država članica odlučila da ga neće sufinancirati;

59.  od Komisije i ESVD-a traži da izvješćuju u kojoj se mjeri u razvojnoj pomoći primjenjuje cilj prema kojem se 20 % proračuna Unije i ERF-a između 2014. i 2020. potroši na aktivnosti povezane s okolišem, točno navodeći koliko je sredstava rezervirano, a koliko isplaćeno;

60.  poziva Komisiju i države članice da u okviru Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(11) (Uredba o mehanizmu za praćenje) dogovore zajedničke standarde za praćenje, izvješćivanje i provjeru, posebice u odnosu na definiciju „novog i dodatnog“, primjenu pokazatelja iz Rija i izvješćivanja o isplati financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena;

61.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju intenzitet svoje suradnje na provedbi Kodeksa ponašanja EU-a o podjeli rada u području financiranja borbe protiv klimatskih promjena, posebice u odnosu na razmjenu informacija o dodjelama po zemljama, zajedničku izradu programa i sprječavanje i suzbijanje korupcije u području financiranja borbe protiv klimatskih promjena;

Dio VI. – tematsko izvješće br. 18/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Pouzdanost rezultata provjera poljoprivrednih rashoda koje su provele države članice”

62.  uzima u obzir da su nove uredbe zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dovele do promjena u sustavima koji su istraženi u posebnom izvješću br. 18/2013, a koje obuhvaćaju veću odgovornost tijela za ovjeravanje u državama članicama na području provjere zakonitosti i pravilnosti izdataka kao i provjeru rezultata kontrole koji se dostavljaju Komisiji;

63.  pozdravlja tekuće napore Komisije da pojednostavi ZPP; očekuje da pojednostavljenje kriterija prihvatljivosti uzrokuje pojednostavljenje pravila o kontroli i da može doprinijeti manjoj stopi pogrešaka;

64.  podsjeća Komisiju da osigura da ne dođe do ponavljanja problema s kojima se suočila; podsjeća da su zaključci Revizorskog suda iz njegova tematskog izvješća za 2012. bili sljedeći:

65.  ističe da je 3. travnja 2014. Parlament podržao zadršku glavnog direktora Glavne uprave za poljoprivredu u njegovom godišnjem izvješću o radu 2012. u pogledu nedostataka koje su Komisija i Europski revizorski sud pronašli kada je riječ o prihvatljivosti zemljišta; ponavlja da je Parlament posebno zatražio da se trajni pašnjaci propisno upišu u sustav identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i da ga Komisija svakih šest mjeseci obavješćuje o učinjenom napretku;

66.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za otklanjanje nedostataka ako se otkrije da su administrativni i kontrolni sustavi i/ili baze podataka integriranih administrativnih i kontrolnih sustava (IACS) neprimjereni ili neažurirani;

67.  poziva Komisiju i države članice da hitno osiguraju da se plaćanja temelje na rezultatima kontrole i da te kontrole budu provedene u skladu s traženim stupnjem kvalitete, kako bi se pouzdano i dosljedno mogle odrediti površine za koje se mogu odobriti bespovratna sredstva;

68.  poziva Komisiju da osigura da rad agencija za plaćanja kao i certifikacijskih tijela bude tako koncipiran i takve kvalitete da pruža pouzdani temelj za procjenu zakonitosti i pravilnosti postupaka koji se provode; tvrdi da Komisija radi postizanja tog cilja treba nastojati uvesti jedinstvenu strategiju revizije za sustave kontrole u ZPP-u;

69.  pozdravlja promjenu u pristupu Glavne uprave za poljoprivredu pri izračunu stope preostalih pogrešaka za proizvodno nevezane potpore po površini u 2012. uzimajući u obzir činjenicu da statistički podaci inspekcija, izjave ravnatelja agencija za plaćanja i rad tijela za ovjeravanje mogu biti pod utjecajem nedostataka koji djeluju na njihovu pouzdanost; te poziva na proširenje ovog novog pristupa kako bi se obuhvatili svi rashodi ZPP-a u godišnjim izvješćima o radu Glavne uprave za poljoprivredu u novom razdoblju financiranja;

70.  podsjeća Komisiju da je podržao zadršku koju sadrži godišnje izvješće o radu Glavne uprave za poljoprivredu u odnosu na sve izdatke Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za 2012. godinu i da se ta zadrška povezuje sa zabrinutošću u vezi s kvalitetom kontrola u nekoliko država članica i sa stopom pogrešaka koju je prijavio Revizorski sud;

71.  poziva države članice da bolje provode svoje postojeće administrativne provjere koristeći sve relevantne informacije dostupne agencijama za plaćanja budući da to pruža mogućnost otkrivanja i ispravljanja većine pogrešaka;

72.  poziva Komisiju i države članice da se usmjere na ekonomičnost kontrola kao bitno područje, a posebno daljnjim unapređenjem primjene kontrola temeljenih na riziku;

73.  poziva Komisiju da na području ruralnog razvoja osigura da tijela za odobravanje i reviziju jednako primjenjuju i poštuju jedinstvene standarde i postupke;

Dio VII. – tematsko izvješće br. 1/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Djelotvornost projekata javnoga gradskog prijevoza koje podupiru EU”

74.  naglašava da su europski strukturni i investicijski fondovi najvažniji izvor iz kojeg Unija financira projekte mobilnosti u gradovima te da takvi projekti nisu samo ključni za dostupnost urbanih područja u slabije razvijenim regijama Unije, već sadrže i važne socijalne i ekološke aspekte kvalitete života građana Unije;

75.  naglašava da je i dalje važno nastaviti s pružanjem financijske pomoći Unije, posebno uzimajući u obzir negativne posljedice sve većeg širenja gradskih naselja te vjerojatnost daljnjeg stabilnog rasta postotka gradske populacije;

76.  naglašava da je potrebno osigurati da Komisija i države članice provedu projekte mobilnosti u gradovima na odgovoran, učinkovit i djelotvoran način, baveći se konkretnim rezultatima umjesto potrošnjom dostupnih sredstava;

77.  imajući na umu načelo supsidijarnosti, ponavlja poziv državama članicama koji je Komisija uputila u svojoj komunikaciji od 17. prosinca 2013. pod naslovom „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa” (COM(2013)0913):

78.  poziva Komisiju i tijela u državama članicama, uzimajući u obzir negativan učinak financijske krize na korištenje prometnih sustava, da više pažnje posvete ciljevima i pokazateljima, posebno onima koji se nalaze u obrascima za prijavu projekata, kako bi se utvrdili potencijalni rizici te zaštitilo od optimistične pristranosti u budućim projektima te izbjegla vremenska prekoračenja i prekoračenja troškova koja se spominju i Tematskom izvješću;

79.  poziva Komisiju da provede detaljnije analize omjera troškova i koristi okvirnih proračunskih sredstava za projekte gradskog prijevoza, da podijeli najbolje prakse s državama članicama te da podrži razmjenu među njima, čime će tijelima pomoći da uspješno razvijaju projekte za koje nije potrebno odobrenje Komisije;

80.  ustraje na tome da Komisija podupre države članice u korištenju projektima Jaspers (zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama) te da potpuno iskoristi svoj potencijal da pomogne u razvoju i ocjeni kvalitete projekata gradskog prijevoza koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

81.  međutim, skreće pozornost na činjenicu da javni gradski prijevoz nije samo djelatnost koja donosi prihod, već je također ključan i ponekad nezamjenjiv element sustava gradske mobilnosti u mnogim velikim gradovima, čak i u razvijenijim regijama, jer i oni, zbog socijalno osjetljivih gradskih općina, pate od „gradskog paradoksa”;

82.  stoga od nadležnih tijela traži da potpuno uzmu u obzir socijalnu dimenziju projekata javnoga gradskog prijevoza na temelju odgovarajućih obrazloženja navedenih u obrascu za prijavu;

83.  od Komisije traži da brzo usvoji relevantne delegirane i provedbene akte kako bi se izbjegli mogući zastoji, uzimajući u obzir da je obično potrebno mnogo vremena za razradu i provedbu projekata prijevoza;

84.  inzistira da se provedu elementi iz Priloga prethodno navedenoj komunikaciji Komisije od 17. prosinca 2013. prema kojima je nužno:

85.  ističe manjak dovoljnog broja pokazatelja za mjerenje učinkovitosti projekata gradskog prometa popisanih u Uredbi (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(12) (Uredba o EFRR-u) te inzistira da Komisija u svoje delegirane i provedbene akte koji se odnose na ovakve projekte uključi primjerenije pokazatelje, uzimajući u obzir one koje predlaže Revizorski sud;

Dio VIII. – tematsko izvješće br. 2/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Upravlja li se povlaštenim trgovinskim dogovorima na odgovarajući način?”

86.  pozdravlja posebno izvješće kojim se ocjenjuje upravljanje povlaštenim trgovinskim sporazumima u okviru jedinstvenih nadležnosti Unije kao važnim doprinosom ukupnoj političkoj raspravi o vanjskoj trgovini i politikama razvoja Unije; prima na znanje nalaze i preporuke te u nastavku iznosi svoje primjedbe i preporuke;

Opće napomene

87.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da Komisija nije učinkovito procijenila sve ekonomske učinke povlaštenih trgovinskih sporazuma te zbog toga što nije zajamčena cjelovitost naplate prihoda;

88.  podsjeća da je prvi prioritet adekvatno izvješćivanje kreatora politike, raznih dionika i poreznih obveznika Unije o glavnoj dodanoj vrijednosti i nedostacima opcija i scenarija različitih trgovinskih politika;

89.  smatra neprihvatljivim da u nekim slučajevima studije procjene učinka na održivi razvoj nedostaju, da su nepotpune, da se temelje na starim ili zastarjelim informacijama, a da su u drugim slučajevima (Čile) dostupne tek nakon potpisivanja dogovora;

90.   inzistira na tome da prije potpisivanja svakog novog dogovora temeljne studije procjene učinka na održivi razvoj budu dovršene i javno dostupne;

91.   žali zbog toga što se partneri iz općeg sustava povlastica (sustav OSP) nisu u svim slučajevima pridružili međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i pravima radnika; poziva Komisiju da u povlaštenim trgovinskim sporazumima veći naglasak stavi na okoliš i dobro upravljanje;

92.  želi do listopada 2015. biti obaviješten o mjerama koje je poduzela Komisija na temelju preporuka i zapažanja Parlamenta i Revizorskog suda;

Budući razvoj

93.  smatra da bi Komisija radi poboljšanja procjene gospodarskih učinaka povlaštenih trgovinskih sporazuma trebala:

94.  poziva Komisiju da radi poboljšanja zaštite financijskih interesa Unije napravi sljedeće:

Dio IX. – tematsko izvješće br. 3/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Iskustva koja je Europska komisija stekla tijekom razvoja druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)”

95.  pozdravlja zaključke i preporuke tematskog izvješća Revizorskog suda br. 3/2014;

96.  kritizira Komisiju jer nije na početku projekta stavila na raspolaganje dovoljno stručnog osoblja ni u pogledu tehničke provedbe ni u pogledu ocjene kvalitete u vezi s projektom SIS II;

97.  preporučuje uključivanje svakoga velikog projekta informacijske tehnologije u postupak upravljanja informacijskom tehnologijom te, osim uključivanja Glavne uprave Komisije za informatiku, uključivanje i stručnjaka iz drugih Glavnih uprava kao i vanjskih stručnjaka radi ostvarivanja prednosti od unutarnjega stručnog znanja;

98.  preporučuje Komisiji da bi trebala iskoristiti stručno znanje država članica od samog početka svakog većeg projekta te da se uspostavi stručno povjerenstvo čiji bi članovi bili predstavnici država članica koje su nadležne za projekt; smatra da bi zadaća povjerenstva i kompetencije njegovih članova trebale biti jasno određene;

99.  kritizira to što ni Komisija, koja je između ostalog trebala zastupati interese krajnjih korisnika projekta SIS II, ni vodeći dionici nisu na početku projekta uopće bili svjesni tehničkih zahtjeva i zahtjeva krajnjih korisnika;

100.  očekuje da će u budućim projektima Komisija u suradnji s državama članicama od početka projekta utvrditi točan profil tehničkih zahtjeva i zahtjeva krajnjih korisnika koje treba ispuniti;

101.  smatra da je Komisija uzaludno potrošila novac poreznih obveznika objavom općeg poziva na dostavu prijedloga za projekt a da nije jasno odredila njegove zahtjeve;

102.  preporučuje Komisiji da bi za buduće projekte iz područja informacijske tehnologije trebala napraviti realističan poslovni plan i odrediti realistične vremenske rokove na temelju zahtjeva koji su sadržajno i oblikom jasno određeni te na temelju jasne analize troškova i vremenskih rokova uzimajući u obzir rizike i složenost projekta;

103.  kritizira Komisiju zato što je više puta pokušala prikriti kašnjenja i povećane troškove;

104.  zahtijeva najveću moguću razinu transparentnosti u budućim projektima informacijske tehnologije u smislu kontinuiranog ciklusa informacija u odnosu na nadležni odbor Parlamenta, posebno kad se radi o ključnim odlukama na početku daljnjih faza projekta ili nepredviđenih promjena u troškovima, rokovima ili alternativnim rješenjima;

105.  mišljenja je da u ugovoru s glavnim izvođačem radova nije trebalo ograničiti uvjete za ostvarivanje zahtjeva na odštetu; smatra da bi budući ugovori trebali imati djelotvorne kaznene mehanizme kako bi se zajamčilo da isporuka bude pravovremena i u skladu sa standardima;

106.  kritizira Komisiju zato što nije prekinula ugovor s glavnim izvođačem radova usprkos lošem ishodu prve faze projekta;

107.  kritizira Komisiju zato što nije ustrajala na razvojnom sustavu za provedbu projekta SIS II temeljenom na komponentama; smatra da su uvedeni radni blokovi koji se mogu povezivati, moglo se čitave elemente predati drugom izvođaču radova kako bi se izbjeglo obvezivanje jednom određenom izvođaču radova;

108.  kritizira Europsku komisiju zato što je ponovnim pregovaranjem o ugovoru osam puta premašila izvorni iznos ugovora, usprkos članku 126. stavku I. točki (e) Provedbenih pravila Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2432/2002(13) kojim se određuje da iznos ugovora ne smije premašiti više od 50 % njegove početne vrijednosti;

109.  primjećuje da u tom smislu može biti potrebno revidirati točku (b) članka 134. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije br. 1268/2012(14) jer obvezanost javnih naručitelja prema jednom određenom izvođaču radova iz tehničkih ili umjetničkih razloga ne bi smjela spriječiti zaštitnu odredbu iz točke (e) istog stavka i omogućiti nerazmjerno povećanje izvorne vrijednosti glavnog ugovora;

110.  napominje da bi u slučaju znatnog povećanja izvornih troškova projekta ili velikih promjena u smislu očekivanih koristi, rizika ili alternativnih rješenja, proračunsko tijelo prethodno trebalo dati svoje odobrenje;

111.  žali zbog preusmjeravanja proračunskih sredstava bez prethodnog odobrenja proračunskog tijela u nekoliko slučajeva;

112.  pozdravlja smjernice za upravljanje projektima koje od 2011. preporučuje Glavna uprava Komisije za informatiku; smatra da na temelju tih smjernica vodeći odbor projekta mora odobriti uvođenje sljedećih koraka projekta, što je poznato kao takozvano „odobrenje prolaza”;

113.  ističe potrebu gledanja prema budućnosti jer bi do kraja desetljeća moglo doći do zasićenja projekta SIS II te bi postao potreban projekt SIS III; u tom se smislu nada da će se pripreme za projekt SIS III puno bolje provoditi;

Dio X. – tematsko izvješće br. 4/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Uključivanje ciljeva vodne politike EU-a u ZPP: djelomičan uspjeh”

114.  poziva Komisiju da zakonodavnom tijelu Unije predloži potrebne izmjene postojećih instrumenata (višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja) kako bi se zajamčila usklađenost s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) (Okvirna direktiva o vodama), ili po potrebi nove instrumente kojima bi se mogli ispuniti i ambiciozniji ciljevi u vezi s uključivanjem ciljeva vodne politike u ZPP;

115.  u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, poziva države članice da:

116.  očekuje od Komisije da predloži odgovarajuće mehanizme kojima se može djelotvorno proizvesti izuzetno povoljan učinak na kvalitetu programskih dokumenata država članica u vezi s Okvirnom direktivom o vodama i zajamči pridržavanje rokova utvrđenih Okvirnom direktivom o vodama; smatra da bi se u tu svrhu prije dodjele sredstava za ruralni razvoj trebali osigurati minimalni uvjeti u vezi s provedbom Okvirne direktive o vodama;

117.  poziva države članice da hitno ubrzaju postupak provedbe Okvirne direktive o vodama i za sljedeći upravljački ciklus (2015. godinu) poboljšaju kvalitetu svojih planova za upravljanje riječnim slivovima utvrđivanjem pojedinačnih mjera (npr. u pogledu opsega, rokova, ciljnih vrijednosti i troškova) i stvaranjem dovoljno jasnih i konkretnih planova na operativnoj razini, sve do lokalne razine / razine poljoprivrednog imanja;

118.  poziva Komisiju da se bolje upozna s poveznicama između kvalitete/količine vode i poljoprivredne prakse poboljšanjem postojećih sustava za praćenje te da se pobrine da se njima može barem izmjeriti promjena opterećenja na vode prouzročenog poljoprivrednim djelatnostima; smatra da bi to omogućilo prepoznavanje područja kojima su sredstva ZPP-a najpotrebnija;

119.  potiče države članice da poboljšaju pravodobno izvješćivanje, pouzdanost i dosljednost podataka koje pružaju Komisiji jer kakvoća informacija o vodi za cijelu Uniju ovisi o kakvoći informacija koje pružaju države članice;

Dio XI. – tematsko izvješće br. 5/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Uspostavljanje europskog nadzora nad bankama – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i njegov izmijenjeni kontekst”

120.  ističe potrebu da se provede međusektorska analiza učinka kao i važnost toga da se uzme u obzir vrijeme potrebno za sastavljanje tehničkih normi; pozdravlja prijedlog Komisije da se odrede rokovi za jačanje tehničkih normi i napominje da je u tijeku međusektorska analiza u sklopu koje se ispituje financijsko zakonodavstvo Unije doneseno tijekom posljednjih godina i mjere regulatornoga paketa;

121.  naglašava da bi mjere Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo („Tijelo”) s političkog stajališta i dalje trebale biti neutralne; međutim, smatra da je ključno što prije poboljšati usklađivanje nadzora radi izvršavanja njegovih zadaća i uloge;

122.  vjeruje da je neovisan kontrolni sustav temelj za ispravno funkcioniranje financijskog tržišta; stoga izražava zabrinutost zbog političke odluke koja se treba donijeti prema kojoj će se Tijelo smatrati samo tijelom za usklađivanje, a ne i za mikrobonitetni nadzor u povijesnom razdoblju kad se radi jačanja povjerenja u financijske institucije zahtijeva snažno djelovanje;

123.  primjećuje ograničenja Tijela u odnosu s kolegijima nadzornih tijela i njegov učinak na konvergenciju nadzornih praksi; pozdravlja napredak koje je to Tijelo ostvarilo u okviru tih ograničenja u pogledu poboljšanja funkcioniranja kolegija, posebno u vezi s donošenjem zajedničkih procjena rizika i zajedničkih odluka;

124.  sa zabrinutošću primjećuje da, iako je uloga Tijela da započinje i koordinira testiranje otpornosti na stres ojačana kao dio cjelokupnog paketa jedinstvenog nadzornog mehanizma, pravna odgovornost za provođenje postupaka testiranja otpornosti na stres i dalje ostaje u ovlasti nadležnih tijela, čime se to Tijelo ostavlja bez kontrole nad rezultatima testiranja; .

125.  sa zabrinutošću primjećuje nemogućnost Tijela da u potpunosti provodi svoju ovlast zaštite potrošača, posebno zbog nepostojanja pravnih instrumenata za rješavanje tih pitanja i zbog ograničenog prostora za donošenje pravno obvezujućih odluka da se zabrane određeni proizvodi ili aktivnosti; no ističe ulogu zajedničkog odbora da omogućuje i poboljša razmjenu mišljenja među sektorima i slaže se s Revizorskim sudom da su potrebne ojačane mjere za zaštitu potrošača u financijskom sektoru Unije;

126.  vjeruje da bi se većom usklađenošću s nacionalnim nadležnim tijelima za zaštitu potrošača mogao povećati učinak Tijela u tom području;

127.  slaže se s Revizorskim sudom da je uspostavljanje sustava za mjerenje uspješnosti ključno za djelotvorno praćenje i uzima u obzir navode Tijela da je ono u postupku uvođenja sustava za mjerenje uspješnosti;

128.  napominje da je za nadzor nad bankama širom EU-a potrebna jasna podjela uloga i odgovornosti između Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europske središnje banke i nacionalnih nadzornih tijela i u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i izvan njega; stoga poziva na jasnije definiranje njihovih uloga i dužnosti kako bi se izbjegao rizik preklapanja zadaća, mogućih pravnih praznina i nejasnih odgovornosti;

129.  smatra da je potrebno poboljšati pravila stvarnog nadzora kako bi se njima obuhvatio tješnji nadzor nad nacionalnim bankama u trećim državama koje su usvojile euro, a nisu države članice, kao što su Vatikan, Andora, Monako i San Marino;

130.  vjeruje da je potrebno preispitati parametre za rizikom ponderiranu aktivu kako se ne bi kažnjavalo banke koje su najizloženije bankarskim proizvodima povezanima sa zajmovima te kako se ne bi nagrađivalo banke sa slabim ili sumnjivim financijskim proizvodima kao što su izvedenice;

Dio XII. – tematsko izvješće br. 6/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Je li potpora iz fondova kohezijske politike za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora postigla dobre rezultate?”

131.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 6/2014. te podupire njegove preporuke;

132.  pozdravlja zaključke Revizorskog suda da je provedba odabranih projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bila zadovoljavajuća te tu činjenicu uzima u obzir kako bi potvrdio zrelost ključnih tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

133.  smatra da je, kada je riječ projektima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za koje je obično potrebno nekoliko godina da budu pušteni u pogon, teško točno ocijeniti njihovu uspješnost prije isteka tih godina;

134.  smatra da bi načelo isplativosti trebalo biti potpuno ugrađeno u instrumente kohezijske politike kao i u ostale instrumente poput Europskog energetskog programa za oporavak, i to ne samo kada je riječ o projektima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, čak i kada ti instrumenti imaju širu svrhu; naglašava da se pojam isplativosti može definirati na više načina; stoga predlaže da Komisija i države članice provedu raspravu o načinima usklađivanja te ideje kako bi se osigurale učinkovitije smjernice za provođenje projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

135.  zabrinut je što regulatorni okvir Europske unije za obnovljive izvore energije nije u potpunosti u skladu sa zahtjevima financijskih instrumenata EU-a, tj. Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda koji su najvažniji izvori financiranja obnovljivih izvora energije; poziva Komisiju da provede temeljitu analizu zakonodavstva te da ispravi postojeće nedosljednosti;

136.  smatra da bi javno financiranje u ovom području trebalo biti dopuna privatnim ulaganjima i imati ključnu ulogu njihovom poticanju; međutim, smatra da su za neke projekte, posebno one velike, potrebna veća javna ulaganja;

137.  smatra da nestabilni i nepredvidivi poticaji i sustavi potpora koče ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora; ustraje u tome da postojeće nesigurnosti također narušavaju postupak odabira proizvodnih tehnologija, što dodatno ugrožava načelo isplativosti;

138.  naglašava da poteškoće i nesigurnosti uključivanja energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetsku mrežu nisu samo prepreke za ulaganja iz privatnog sektora u razvoj energije iz obnovljivih izvora, već to također može ugroziti gospodarsku i financijsku održivost aktualnih projekata kao i provedbu budućih programa EFRR-a i Kohezijskog fonda; poziva Komisiju da provede ažuriranu analizu regulatornih i tehničkih prepreka na razini država članica kako bi se i malim i velikim projektima za električnu energiju iz obnovljivih izvora omogućio bolji pristup elektroenergetskoj mreži;

139.  napominje da Komisija mora strože nadgledati novi regulatorni okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020., uključujući njegove početne ciljeve i pokazatelje uspješnosti, čime bi se omogućilo djelotvorno praćenje i evaluacija;

140.  poziva države članice da povećaju napore u izmjenjivanju najboljih praksi i utvrđivanju zajedničkih postupaka radi usklađivanja svojih nacionalnih administrativnih sustava;

141.  napominje da korištenje vrlo detaljnih kriterija odabira projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora može postati način za isključivanje konkurencije; poziva Komisiju da u tom pogledu da detaljne upute te da pozorno prati takve slučajeve;

142.  prima na znanje odgovore Komisije u kojima se navodi da su neke preporuke Revizorskog suda već usvojene Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(16) (Direktiva o obnovljivoj energiji);

Dio XIII. – tematsko izvješće br. 7/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Je li europski fond za regionalni razvoj uspješno podupirao razvoj poduzetničkih inkubatora?”

143.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2014. te podupire njegove preporuke;

144.  prima na znanje da se poduzetničkim inkubatorima pruža potpora osnivanju i daljnjem razvoju novih poduzeća zahvaljujući kojima mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu postati okosnica gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta u Uniji;

145.  smatra da bi programi financiranja kohezijske politike primijenjeni na te revidirane inkubatore trebali imati strukturno planiranje, jasno utvrđen skup ciljeva i djelotvornu procjenu; smatra da su revidirani inkubatori imali nedostatke u svim navedenim zahtjevima;

146.  podsjeća da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRD) dao znatan financijski doprinos stvaranju infrastrukture za poduzetničke inkubatore te da su revidirani inkubatori bili uspješno uspostavljeni, ali je njihova uspješnost bila ograničena;

147.  ističe da je broj poslovnih planova izrađenih uz potporu inkubatora, novih poduzeća koja su bila u inkubatoru te otvorenih radnih mjesta bio u prosjeku mnogo niži od vrijednosti iz referentnih inkubatora kojima se radi usporedbe koristio Revizorski sud;

148.  napominje da su revidirani inkubatori Europskog fonda za regionalni razvoj nudili manji raspon usluga u odnosu na referentne inkubatore te da je raspon vještina i stručnog znanja osoblja inkubatora Europskog fonda za regionalni razvoj bio manji;

149.  ističe da je za djelotvornost inkubatora poduzeća važan cjelovit lanac vrijednosti za podršku poduzećima sa stručnim osobljem, dobrim praksama i redovitim praćenjem;

150.  prima na znanje objašnjenje Komisije prema kojemu državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. nedostaje infrastruktura za poduzeća, stručno znanje i iskustvo stečeno nakon pristupanja, te zbog toga nisu mogle ostvariti bolje rezultate; podsjeća, međutim, da su se revizijom obuhvatili inkubatori u 4+2 države članice te da su samo dvije od njih pristupile Uniji 2004.;

151.  smatra da je tijekom sljedećih programskih razdoblja 2000. – 2006. i 2007. − 2013. potpora Komisije tim poduzećima bila nedostatna; primjećuje da je ta tvrdnja potvrđena manjkom smjernica koje je Komisija davala u okviru tih programskih razdoblja, posebno između 2006. i 2010.;

152.  podsjeća da je izrada i razmjena dobrih praksi važna mjera za poboljšanje djelotvornosti, posebno u novim poduzećima; žali zbog razočaravajućih rezultata koje su ostvarili revidirani inkubatori; poziva Komisiju da u tom pogledu poboljša smjernice za upravljačka tijela država članica, a tijela država članica da učinkovito primjene ta vodeća načela;

153.  ističe da je ulaganje u osposobljavanje osoblja radi ostvarivanja djelotvorne potpore poduzećima u inkubatoru i potencijalnim klijentima važno za djelotvornost poduzeća; žali zbog toga što je u revidiranim inkubatorima i taj aspekt uglavnom zanemarivan;

154.  napominje da bi se potpora inkubatorima poduzeća mogla temeljiti na opsežnoj i detaljnoj analizi te na skupu pojedinačnih, specifičnih, prilagođenih ispitivanja za projekte koji dobivaju posebnu potporu (poput studije izvedivosti, poslovnog plana itd.); smatra da bi se tim ispitivanjima mogao pokazati jasan razlog takvoj potpori;

155.  smatra da se neće u svim područjima nužno ostvariti uspješan ishod upotrebe poduzetničkih inkubatora, koji su osmišljeni kako bi donijeli dodanu vrijednost regionalnom i gospodarskom razvoju; smatra da bi trebalo podupirati samo inkubatore koji zadovoljavaju početne preduvjete;

156.  ističe da bi se potpora poduzetničkim inkubatorima mogla pružiti uz pomoć metode javno-privatnog partnerstva, gdje rizik javne usluge preuzima i privatno poduzeće koje prima potporu;

157.  napominje da bi se poduzetnički inkubatori trebali uspostaviti u uskoj suradnji sa školama i istraživačkim ustanovama;

158.  napominje da je u potpori poduzetničkim inkubatorima iz izvora EFRR-a, Obzora 2020. i programa za konkurentnost poduzetništva te mala i srednja poduzeća (COSME) u razdoblju od 2014. do 2020. važno pronaći komplementarnost i sinergije;

Dio XIV. – tematsko izvješće br. 8/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Je li Komisija djelotvorno upravljala uključivanjem proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja?”

159.  podržava preporuke Revizorskog suda i pozdravlja konstruktivan stav Komisije;

160.  žali zbog toga što se neke države članice, prema Revizorskom sudu, nisu uvijek pridržavale načela dobrog financijskog upravljanja pri određivanju kriterija za izračun prava na plaćanje;

161.  napominje da su zbog toga poljoprivrednici u pojedinim granama poljoprivrede ostvarili neočekivanu korist:

162.  poziva stoga Komisiju da na odgovarajući način nadgleda izračun prava na plaćanje za poljoprivrednike koji obavljaju države članice, uključujući poštovanje gornjih granica za dodjelu takvih prava;

163.  sa zabrinutošću prima na znanje da, čak i u slučajevima kada je Komisija utvrdila pogreške, prava na plaćanje nisu izmijenjena zbog toga što su upravni postupci prespori;

164.  poziva Komisiju da unaprijedi pravovremeni nadzor i posveti više pozornosti rizicima povezanima s pravima na plaćanje;

165.  prima na znanje da će od 2015. program jedinstvenih plaćanja biti zamijenjen programom osnovnih plaćanja;

166.  mišljenja je da bi svrha novog sustava trebala biti administrativno rasterećivanje poljoprivrednika;

167.  uvjeren je da bi se kontrole i revizije Komisije u svojoj srži trebale temeljiti na riziku;

168.  ustraje u tome da se novim sustavom moraju izbjeći neopravdane razlike u izračunu prava na plaćanje u različitim državama članicama i nejednak odnos prema poljoprivrednicima, bez obzira na stupanj diskrecije koji je zajamčen uredbom; traži od Komisije da uvjeri Parlament i njegov Odbor za proračunski nadzor da se primjenjuju primjerene mjere za postizanje tog cilja;

169.  zabrinut je da bi zbog netočnih prava na plaćanje moglo doći do netočnih isplata čak i nakon 2014. jer države članice moći odabrati da do 2021. godine plaćaju dio buduće potpore na temelju trenutačne razine potpora programa jedinstvenih plaćanja; smatra da, iako se takve isplate mogu ispraviti i nadoknaditi, treba ih se prije svega izbjegavati;

170.  podsjeća Komisiju da je u članku 317. UFEU-a navedeno da „Komisija izvršava proračun u suradnji s državama članicama [...], na vlastitu odgovornost i u granicama odobrenih proračunskih sredstava, vodeći pritom računa o načelima zdravog financijskog upravljanja”; stoga očekuje od Komisije da u dovoljnoj mjeri pruži potporu državama članicama kako bi provele program osnovnih plaćanja u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da uspostavi odgovarajuće strukture praćenja radi preuzimanja cjelokupne odgovornosti za izvršenje proračuna;

Dio XV. – tematsko izvješće br. 9/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Je li se dobro upravljalo ulaganjem i potporom za promicanje sektora vina i jesu li vidljivi rezultati u vezi s poticanjem konkurentnosti vina EU-a?”

171.  pozdravlja nalaze i preporuke tematskog izvješća Revizorskog suda br. 9/2014;

172.  napominje da su Vijeće i Parlament donijeli Uredbu (EU) br. 1308/2013(18) o novoj zajedničkoj organizaciji tržišta za razdoblje od 2014. do 2020. godine;

173.  podsjeća na tematsko izvješće Revizorskog suda br. 7/2012 (Razrješnica za 2011.) pod naslovom „Reforma zajedničke organizacije tržišta vina: napredak do tog razdoblja te izvješće Odbora za proračunski nadzor koje je uslijedilo;

174.  potpuno podupire ideju da program potpore treba racionalizirati i da Komisija treba periodično pratiti apsorpciju sredstava; ustraje u tome da je apsolutno potrebno da mjera ulaganja bude usmjerena na poslovanje i rezultat i da se potiču modeli najbolje prakse te da se iz njih izvuku pouke;

175.  izražava zabrinutost zbog neuspješnih napora da se privuče više malih i srednjih poduzeća za potporu Unije za promicanje sektora vina; smatra da bi stope sufinanciranja trebalo preispitati kako bi od njih imala koristi mala i srednja poduzeća, čime bi se olakšalo sudjelovanje potencijalnih korisnika među malim i srednjim poduzećima, osobito onih s ograničenim administrativnim i financijskim mogućnostima;

176.  smatra da treba uvesti zajednički sustav procjene mjera za promicanje radi jamčenja da će Komisija i države članice moći analizirati razmjer napretka i ostvarenost utvrđenih ciljeva te učinak na konkurentnost sektora vina na razini država članica; ističe da bi povećanje udjela u svjetskom tržištu pojedinog poduzeća za proizvodnju vina moglo biti dijelom tog zajedničkog sustava procjene;

177.  podupire preporuku Revizorskog suda da popratni troškovi, kao što su troškovi provedbenih tijela i opći troškovi, budu prikladno obrazloženi i da budu u granici maksimalnog postotka ukupnih troškova;

178.  naglašava da je od ključne važnosti da bude dostupna odgovarajuća kombinacija politike ulaganja i promidžbe; vjeruje da Komisija i države članice trebaju biti učinkovitije u primjeni mjera; posebno napominje, kad je riječ o mjeri za promicanje, da bi se od korisnika trebalo zahtijevati da dokažu da im je potrebna potpora Unije, da se uobičajeni operativni troškovi ne trebaju financirati te da potporu za korisnike koji u svakom programskom razdoblju predstavljaju programe za promicanje u istim ciljnim državama treba ograničiti; nadalje ističe da bi rezultate aktivnosti za promicanje trebalo ocjenjivati na razini korisnika, a ne za cijeli sektor vina u Uniji;

179.  podupire preporuku Revizorskog suda da bi Komisija trebala analizirati u kojoj mjeri proračun dodijeljen nacionalnim programima potpore za razdoblje od 2014. do 2018. godine odgovara potrebama sektora vina u Uniji i apsorpcijskom kapacitetu država članica te proračun prilagoditi prema potrebi; poziva Komisiju da razmotri je li potreban dodatan financijski instrument za sektor vina u usporedbi s drugim poljoprivrednim sektorima;

180.  pozdravlja pozitivan razvoj izvoza kvalitetnih vina u Uniji; ističe da bi Unija trebala utvrditi i iskoristiti svoje konkurentne prednosti u multilateralnom i sve konkurentnijem svjetskom tržištu vina i poticati proizvođače vina u Uniji da razvijaju proizvodnju vrhunskih vina svjetske klase, čime bi se pomoglo da se dodatno poboljša ravnoteža između ponude i potražnje u Uniji;

181.  potiče Komisiju da doprinese većoj transparentnosti promicanja vina u trećim zemljama boljim sustavom kontroliranja i praćenja financiranih projekata; ističe da bi ta mjera također trebala pomoći da se izbjegne dvostruko financiranje;

Dio XVI. – tematsko izvješće br. 10/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Djelotvornost potpore iz Europskog fonda za ribarstvo za akvakulturu”

182.  podupire glavne preporuke Revizorskog suda te napominje da Komisija razvija zatražene smjernice za Okvirnu direktivu o vodama i Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(19) (Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji); pozdravlja činjenicu da je Komisija primila na znanje preporuke koje se odnose na prostorno planiranje i potrebu za pojednostavljenjem upravnih postupaka;

183.  pozdravlja činjenicu što je iskustvo stečeno u razdoblju od 2007. do 2013. ugrađeno u novi Europski fond za pomorstvo i ribarstvo za razdoblje od 2014. do 2020.; međutim, naglašava da je potrebno da Komisija osigura da su sve preporuke provedene ili da će biti provedene u praksi;

184.  shvaća da je financijska kriza znatno utjecala na postizanje ciljeva rasta i zapošljavanja u sektoru akvakulture; međutim, naglašava da su i drugi čimbenici utjecali na nepostizanje jednog od glavnih ciljeva Europskog fonda za ribarstvo – rasta i održivosti akvakulture; naglašava je sektor akvakulture dugo godina bilježio stagnaciju umjesto rasta, za razliku od istog sektora u drugim dijelovima svijeta;

185.  razočaran je što na nacionalnoj razini nisu utvrđeni prioriteti na razini projekata i planiranja strategije; poziva Komisiju da stoga unaprijedi oblikovanje projekata kako bi ojačala mjere za poticanje akvakulture i poziva Komisiju da osigura bolju provedbu;

186.  naglašava da iako je održiva akvakultura jedan od ključnih ciljeva Komisije, vrlo je malo toga učinjeno za uspješnu provedbu tog cilja u okviru Europskog fonda za ribarstvo; napominje da je to sustavna pogreška koja se nalazi i u drugim programima te stoga djeluje da Komisija nikako ne uspijeva ostvariti njegove ciljeve;

187.  poziva Komisiju da promijeni svoj način upravljanja financijama i svoj pristup trošenja svih raspoloživih sredstava te da se usredotoči na to je li trošenje u skladu s pravilima, je li isplativo i pruža li učinkovitu podršku postizanju glavnih ciljeva;

188.  napominje da države članice moraju riješiti pitanje lošeg odabira projekata umjesto da odobravaju sredstva svim projektima te osigurati da postupak odabira bude u skladu s detaljnim pravilima evaluacije kojima će se procijeniti potencijal projekata prema donošenju rezultata i isplativosti te prema ukupnom doprinosu ciljevima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo kao što su rast i zapošljavanje; naglašava da bi Komisija u tome trebala podržavati države članice, poticati naknadno praćenje rezultata projekata i razviti kompleksniji postupak evaluacije nakon provođenja projekata koji bi se koristio kao stečeno iskustvo;

189.  uvjeren je da će države članice unaprijediti svoje alate i kanale za izvještavanje jer su podaci koji se dostavljaju Komisiji često netočni; predlaže Komisiji da a) izvrši jači pritisak na države članice da dostave pouzdane podatke, posebno u slučaju kada postoje očite nedosljednosti b) razmisli o kažnjavanju država članica za koje se sumnja da namjerno dostavljaju netočne podatke;

190.  naglašava da Komisija treba razviti jači okvir za sve svoje financijske programe, uključujući i nove mjere Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo za akvakulturu; smatra da bi pristup Komisije trebao biti ujednačeniji te da bi trebala raditi na razvijanju veće dosljednosti;

191.  poziva Komisiju da osigura da sve države članice razjasne svoje strategije te ih provedu na način koji je komplementaran s ciljevima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; traži od Komisije da zajamči da se države članice dodatno potrude oko evaluacije projekata i da počnu strateški razmišljati o projektima; naglašava da je potrebno jamčiti da se procjene provode iznimno pozorno s jasnim očekivanjima;

192.  predlaže da se ponovno razmotri financiranje već započetih projekata jer ono nema nikakav dodatni učinak; odvraća Komisiju i države članice od pukog zadovoljavanja formalnosti samo kako bi se izbjegao nedostatak dodane vrijednosti;

193.  podupire pojednostavljenje upravnih postupaka kako bi se osigurala visoka kakvoća projekata koji podnose zahtjev za financiranje;

194.  pozdravlja prijedlog novog sustava praćenja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo koji uključuje bazu podataka na razini država članica u kojoj će se pohranjivati informacije o svakoj operaciji i sažeto izvješće s ključnim informacijama, no ustraje u provođenju ovog postojećeg prijedloga koji mora ostati na visokoj razini;

Dio XVII. – tematsko izvješće br. 11/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Osnivanje Europske službe za vanjsko djelovanje”

195.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2014. te podupire njegove preporuke;

196.  smatra da zbog ograničenih sredstava Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) još uvijek nije diplomatska služba Unije u punom smislu te riječi; smatra da su Komisija i države članice ti koji bi trebali zahtijevati konsolidaciju ESVD-a;

197.  ističe da je načelo proračunske neutralnosti izričito dobrodošlo; međutim, smatra da se to ne smije promatrati odvojeno od ušteda koje su države članice postigle osnivanjem ESVD-a;

198.  smatra da ESVD još uvijek ima previsok broj zaposlenih u najvišoj upravi i to se mora ispraviti; smatra da su već primijenjene mjere u pogledu rješavanja tog pitanja na dobrom putu te traži od Komisije da se dodatno angažira oko poboljšanja suradnje među službama;

199.  smatra da su odgovornosti posebnog predstavnika EU-a vrlo nejasne te da za njih nije uvedeno primjereno praćenje te analiza učinkovitosti; predlaže da se radi premošćivanja tog jaza one uvedu u ESVD;

200.  smatra da su u području ljudskih resursa učinjeni pozitivni pomaci, ali se slaže s opažanjima Revizorskog suda prema kojima delegacijama ozbiljno manjka tematsko stručno znanje; poziva Komisiju da zajedno s ESVD-om usvoji usklađeni pristup kako bi se optimizirao profil osoblja u delegacijama;

201.  poziva ESVD da stekne bolji uvid u troškove nastale u okviru postupaka zapošljavanja; poziva ESVD da se služi inovativnim rješenjima kao što je korištenje videokonferencijama tijekom razgovora za posao te da izradi što više sličnih prijedloga kada je riječ o osposobljavanju osoblja;

202.  potiče Komisiju i države članice da poduzmu mjere kojima se promiče bolja koordinacija i suradnja između njihovih službi za vanjske odnose i ESVD-a, a da se pritom horizontalna tematska pitanja ne stave u drugi plan;

203.  ističe da je potrebno postići veću fleksibilnost u financiranju misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP-a) kako bi se zajamčila unutarnja i vanjska sigurnost Unije zbog opasnosti koje nose sukobi u susjednim zemljama te povećanog rizika terorističkih aktivnosti povezanih s Islamskom državom;

204.  poziva ESVD da u duhu istinske vanjske politike i službe Unije u najvećoj mogućoj mjeri poveća korist od ekonomija razmjera stvaranjem novih sinergija u sjedištu i delegacijama ESVD-a te u suradnji s državama članicama i nacionalnim diplomatskim službama. sa zadovoljstvom prima na znanje da se dijeljenje prostora delegacija Unije i diplomatskih predstavništava država članica povećava, iako u ograničenoj mjeri, te čestita ESVD-u na tome što je u sklopu svog djelovanja tom pitanju dao najveću važnost;

205.  primjećuje da potrebno uložiti dodatne napore u vezi s konzularnim uslugama;

Dio XVIII. – tematsko izvješće br. 12/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Financira li Europski fond za regionalni razvoj djelotvorno u projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost u okviru strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020.?”

206.  ističe da se u Konvenciji o biološkoj raznolikosti biološka raznolikost definira kao raznovrsnost živih organizama svih podrijetla, uključujući kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse čiji su sastavni dio; nadalje ističe da je Konvencijom o biološkoj raznolikosti utvrđeno nekoliko većih prijetnji biološkoj raznolikosti kao što su gubitak i fragmentacija staništa, prekomjerno iskorištavanje šuma, oceana, rijeka, jezera i tla, zagađenje, klimatske promjene te strane (alohtone) vrste koje postaju konkurencija domaćoj flori i fauni;

207.  naglašava da je bioraznolikost neophodna za ljudski život i blagostanje društava; nadalje ističe da gubitak bioraznolikosti, prijetnje invazivnih vrsta i prekomjerno trošenje prirodnih resursa predstavljaju važne izazove koji se tiču svakog građanina Unije;

208.  žali zbog toga što Unija nije uspjela u svom važnom cilju zauzdavanja gubitka biološke raznolikosti u Uniji prije 2010.;

209.  napominje da gubitak bioraznolikosti vodi do razornih gospodarskih troškova za društvo, a koji se u dosadašnjim globalnim politikama nisu uzimali u obzir; u Studiji o ekonomiji ekosustava i bioraznolikosti procijenjeno je da će 2050. godine troškovi nastali zbog nedjelovanja i nazadovanja ekoloških usluga godišnje iznositi do 7 % svjetskog BDP-a(20);

210.  uvjeren je da je shodno tomu potrebno hitno djelovati i bioraznolikosti pridati veću političku važnost kako bi se na tom području ispoštovale obaveze za 2020.;

211.  primjećuje da rezultati projekata često dugo nisu vidljivi, što otežava procjenu njihovih rezultata;

212.  smatra da je unatoč ograničenjima povezanima s nedostatnim usmjeravanjem financijskih sredstava na očuvanje bioraznolikosti i s teškoćama pri procjenjivanju njihovog korištenja, ta sredstva važno zadržati na sadašnjoj razini;

213.  naglašava činjenicu da zaštita bioraznolikosti nije tek plemeniti ekološki cilj, već da takva politika isto tako nudi važne mogućnosti za razvijanje novih stručnih znanja i stvaranje novih radnih mjesta i poslovnih prilika;

214.  ustraje na važnosti toga da se očuvanje bioraznolikosti uvrsti u razvoj, provedbu i financiranje svih ostalih politika Unije (među kojima su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, regionalni razvoj i regionalna kohezija, energetika, industrija, promet, turizam, razvojna pomoć i suradnja, istraživanje i razvoj…) kako bi sektorske i proračunske politike Unije postale koherentnije i kako bi se zajamčilo da će Unija ispuniti svoje obveze zaštite bioraznolikosti; u tom kontekstu treba ojačati suradnju između lokalnih, regionalnih, nacionalnih i tijela vlasti Unije;

215.  primjećuje da unatoč smjernicama i poticajima koje daje Komisija države članice moraju same utvrđivati svoje financijske prioritete u skladu s vlastitim potrebama i da velika većina država članica ne upotrebljava Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) kao instrument za zaštitu bioraznolikosti;

216.  stoga smatra da je s obzirom na slabo korištenje sredstava EFRR-a (0,79 %) potrebno razmisliti o tome da se dio tih sredstava, čiji postotak tek treba odrediti, obavezno mora iskoristiti u svrhu promicanja bioraznolikosti;

Dio XIX. – tematsko izvješće br. 13/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Potpora EU-a obnovi nakon potresa na Haitiju”

217.  pozdravlja tematsko izvješće br. 13/2014 u kojem se ocjenjuje potpora Unije obnovi nakon potresa na Haitiju kao važan doprinos cjelokupnoj političkoj raspravi o vanjskoj humanitarnoj i razvojnoj politici Unije; prima na znanje saznanja i preporuke;

218.  pozdravlja i prima na znanje glavne zaključke i preporuke završnog izvješća o procjeni suradnje Unije s Republikom Haiti koju je na zahtjev Parlamenta provela Glavna uprava Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj – EuropeAid te niže navodi svoja zapažanja i preporuke;

Opće napomene

219.  ponavlja da je ukupno zadovoljan s djelovanjem i naporima koje su službe Komisije poduzele kako bi odgovorile na potres na Haitiju 2010. godine i to u situaciji koja je bila iznimno kritična za delegaciju Unije i njezino osoblje; u tom smislu pozdravlja mogućnost Komisije da uskrati plaćanja i isplate zbog nezadovoljavajućeg napretka koji je vlada postigla u upravljanju financijama i u državnim postupcima javne nabave;

220.  izražava žaljenje zbog nedostataka u koordinaciji između donatora i unutar službi Komisije, što je također izneseno u ocjeni suradnje Unije s Republikom Haitijem (2008. ‒ 2012.)(21) objavljenoj u ime Komisije, te u tom smislu poziva na veću usklađenost humanitarne i razvojne pomoći te jaču povezanost pomoći, obnove i razvoja s pomoću stalne međusektorske platforme LRRD (povezivanje pomoći, obnove i razvoja); smatra da je uvijek kada je to moguće potrebno uspostaviti integrirane pristupe s jasno navedenim ciljevima koordinacije i usklađenom strategijom za zemlju između Odjela za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Komisije (ECHO) i EuropeAida, zajedno s razmjenom najboljih praksi; u tom smislu pozdravlja uključivanje sustavnog povezivanja pomoći, obnove i razvoja u financijski ciklus 2014. ‒ 2020.; nadalje, traži od službi Komisije da poboljšaju prelazak s kratkoročnih humanitarnih aktivnosti na dugoročne razvojne intervencije i dosljedno usklađivanje ne samo među različitim akterima u Uniji već i s nacionalnim prioritetima preko zajedničke strategije s pomoću zajedničkog humanitarnog i razvojnog okvira; poziva Komisiju da započne dijalog s Parlamentom ako se postojećim pravnim okvirom otežava učinkovita koordinacija između raznih financijskih instrumenata humanitarne i razvojne pomoći; također vjeruje da se sudjelovanjem nevladinih organizacija lokalnog civilnog društva jača primjena lokalne baze znanja kako bi se lakše utvrdile potrebe za sanacijom i nadzirao napredak nacionalnih vlasti;

221.  podsjeća na preporuke iznesene nakon posjeta izaslanstva Parlamentarnog odbora za proračunski nazdor Haitiju u veljači 2012. te neprestano ustraje na važnosti sljedivosti i odgovornosti razvojnih fondova Unije, posebno povezujući proračunske potpore s izvedbom, te na jasno definiranje obveza i zadaća državne uprave kako bi se osigurala odgovarajuća transparentnost, sljedivost i odgovornost; ponavlja da je potrebno veći naglasak staviti na borbu protiv sustavne korupcije; naglašava da bi se humanitarna pomoć trebala temeljiti na izlaznoj strategiji te naglašava da bi sredstva trebalo usmjeriti preko haićanskih institucija kad god je to moguće, kako bi se osigurala nadležnost i poduprlo jačanje nacionalnih organa, uključujući Agneciju za javnu nabavu, koja bi trebala imati ulogu kontrolnog filtra; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da stave naglasak na matricu uvjetovanosti za sektorsku proračunsku potporu;

222.  podsjeća da je „izgradnja države” u središtu razvojne strategije Unije i kamen temeljac u sličnim kriznim situacijama, u skladu s načelima za intervenciju u nestabilnim situacijama; primjećuje da to uključuje pružanje podrške izgradnji institucija, transparentnost i učinkovitost javnog upravljanja financijama, dodjeljivanje proračunskih sredstava i učinkovitost javnih rashoda uz poboljšani politički dijalog i dijalog o politikama;

223.  poziva na definiranje dobre kombinacije politika u logici intervencije Unije u okviru cjelovitog pristupa državnim i nedržavnim/nevladinim dionicima i sektorske podrške koja će se dodjeljivati na temelju brze procjene potreba sektora čime će se pogodovati održivosti, komplementarnosti i održivosti projekata;

Smjernice za budućnost

224.  smatra da je bez obzira na situaciju na Haitiju o mjerama potrebno raspraviti i poboljšati ih radi jačanja političkog okvira za intervencije i smanjenja rizika od katastrofa, pri čemu je konačan cilj što je više moguće smanjiti rizik za živote i životne uvjete ljudi; smatra da je ulaganje u smanjenje rizika od katastrofe bitan sastavni dio održivog razvoja te da je vrlo isplativo jer omogućuje mnogo učinkovitiju i djelotvorniju upotrebu sredstava od plaćanja cijene odgovora na katastrofe;

225.   smatra da je zbog takvih kriznih i nestabilnih situacija potrebno razviti politike koje zahtijevaju nove pristupe, metode i znanja, posebno što se tiče aktivnosti kao što su (i) utvrđivanje rizika na različitim operativnim razinama, (ii) izrada scenarija i predviđanje vjerojatnih posljedica (iii) oblikovanje instrumenata za izbjegavanje i smanjenje rizika i potencijalnih katastrofa te pripremanje za njih; poziva na fleksibilan pristup kojim bi se Komisiji omogućilo da svoje mjere i instrumente za pomoć primjereno i brzo prilagodi kriznim situacijama i onima koje slijede nakon krize; u tom smislu napominje da je Komisija u međuvremenu uspostavila sustav za mobilizaciju stručnjaka iz različitih stručnih područja kako bi omogućila brzo raspoređivanje dodatnog osoblja po delegacijama Unije ili službama u sjedištu, ako se pokaže da nemaju dovoljno osoblja;

226.  potiče Europsku komisiju i ESVD da sustavno rade na četiri faze ciklusa upravljanja katastrofama, tj. na ublažavanju i pripravnosti te odgovoru i obnovi kako bi se definirao strateški okvir za upravljanje rizikom i izgradnju otpornosti; poziva Komisiju i ESVD da Parlament obavijeste o razvoju događaja, posebno kada je riječ o upravljanju rizikom i spremnosti na provedbu i postizanje ciljeva programa u razdoblju nakon katastrofe;

227.  podsjeća da se u takvim kriznim uvjetima posebna pažnja mora posvetiti opravdanosti i operativnoj djelotvornosti nacionalnog okvira upravljanja smanjenjem rizika od katastrofe, što je preduvjet za uspjeh intervencije Unije; podsjeća da se prilikom ocjenjivanja bilo kojeg nacionalnog okvira upravljanja moraju uzeti u obzir između ostalog već postojeći okviri odgovornosti za ishode, postojeća definicija i odluka o odgovornostima na središnjim i lokalnim razinama, jasan lanac zapovijedanja i nadzora, obavještajni kanali među raznim akterima/donatorima te mehanizmi pružanja povratnih informacija o projektima;

228.   podržava preporuke Revizorskog suda o potpori Unije za obnovu nakon potresa na Haitiju te pozdravlja odgovor Komisije o prihvaćanju preporuka;

Dio XX. – tematsko izvješće br. 14/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Kako institucije i tijela EU-a izračunavaju, smanjuju i neutraliziraju svoje emisije stakleničkih plinova?”

229.  smatra da bi sve institucije i tijela Unije trebali težiti jedinstvenom pristupu emisijama stakleničkih plinova i njihovu mogućem smanjenju; smatra da za postizanje toga trebaju na sveobuhvatan način izračunati svoje emisije stakleničkih plinova i ne susprezati se od objave rezultata;

230.  smatra da bi se Komisija trebala više posvetiti prikupljanju veće količine podataka o vlastitim emisijama stakleničkih plinova kako bi sačuvala vjerodostojnost u pregovorima o ekološkim pitanjima s trećim stranama;

231.  poziva institucije i tijela EU-a koji nemaju certifikat u sklopu Programa Europske unije za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) da razmisle o njegovu što bržem uvođenju; naglašava, međutim, da bi EMAS trebalo smatrati sredstvom za strukturiranje, među ostalim, emisija stakleničkih plinova, a ne jedinim i krajnjim ciljem ekološke politike institucija;

232.  ističe da se institucije i tijela Unije mogu u većoj mjeri koristiti neutraliziranjem emisija stakleničkih plinova kako bi smanjili svoj ugljični otisak; slaže se s Europskim revizorskim sudom da bi „uporaba visokokvalitetnog neutraliziranja uz mjere smanjenja emisija (a ne umjesto tih mjera smanjenja) riješila ta pitanja na odgovarajući način”; napominje, međutim, da bi neutraliziranje trebalo biti manje važno od ulaganja tih sredstava u daljnje poboljšanje ekološke politike tijela i institucija Unije;

233.  pozdravlja činjenicu da su neke institucije Unije započele pilot-projekte zelene nabave; nada se da će se rezultati pokazati obećavajućima i da će zelena nabava u budućnosti postati standardni postupak u institucijama i tijelima Unije;

234.  naglašava da je ljudski faktor i dalje ključan u provedbi tih politika; stoga potiče upravne odjele u institucijama i tijelima Unije koji su nadležni za te politike da i dalje rade na osposobljavanju i daljnjem poboljšanju svojih vještina i razumijevanja važnosti emisija stakleničkih plinova u institucijama; nada se da će se imenovanje novih povjerenika Komisije u 2014. otvoriti prilika za novo poglavlje u primjeni viših standarda u Europskoj komisiji i njezinim agencijama;

Dio XXI. – tematsko izvješće br. 15/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Fond za vanjske granice potaknuo je financijsku solidarnost, no potrebno je osigurati bolje mjerenje rezultata i povećanu dodanu vrijednost EU-a”

235.  zabrinuto primjećuje da strateški ciljevi Fonda za vanjske granice (EBF) nisu jasni te da posebice postoji napetost između opće svrhe EBF-a kao mehanizma solidarnosti i njegove usredotočenosti na konkretne ciljeve za bolju suradnju u području graničnih kontrola i viza;

236.  primjećuje da Komisija smatra da je uspješno pokretanje druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), Viznog informacijskog sustava (VIS) i Europskog sustava za nadzor granica (Eurosur) u svim državama članicama pokazatelj doprinosa EBF-a; smatra, međutim, i da takva opća izjava nije zadovoljavajući odgovor na konkretnu kritiku Europskog revizorskog suda da izostaju pokazatelji uspješnosti;

237.  primjećuje da bi se mogli pojaviti slični problemi u pogledu ciljeva instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza u sklopu Fonda za unutarnju sigurnost jer i taj instrument služi i postizanju solidarnosti među državama članicama pri upravljanju graničnim kontrolama i ostvarivanju jedinstvene i visoke razine nadzora vanjskih granica te učinkovite obrade schengenskih viza u skladu s predanošću Unije temeljnim slobodama i ljudskim pravima;

238.  ističe da države članice, iako prepoznaju da su učinkovite granične kontrole na zajedničkim vanjskim granicama važan dio schengenske pravne stečevine, smatraju da se upravljanje graničnim kontrolama i, u manjoj mjeri, obrada viza još uvijek uglavnom ubrajaju u nacionalne nadležnosti;

239.  poziva države članice da stoga uključe Fond za unutarnju sigurnost u nacionalne strategije upravljanja granicama kako bi doprinijele konzularnoj suradnji, operacijama Frontexa i hitnim mjera te specifičnim mjera koju su bitne za schengenski prostor kao cjelinu; potiče Komisiju i države članice da poboljšaju svoju suradnju u tom aspektu;

240.  zahtijeva od Komisije da ispita bi li bilo korisno podijeliti dio Fonda za unutarnju sigurnost koji se odnosi na granične kontrole i vize u nekoliko dijelova s posebnom namjenom: jedan za solidarnost, jedan za ostvarenje konzularne suradnje, provođenje operacija Frontexa te hitnih i posebnih mjera, a jedan za aktivnosti koje su značajne s nacionalnog gledišta;

241.  preporučuje da države članice izrade relevantne i mjerljive pokazatelje rezultata, ishoda i utjecaja financiranih projekta te da se koriste njima; ističe da su potrebne kvalitetne provjere ex ante kako bi se osiguralo da svi financirani projekti služe konkretnim i mjeljivim ciljevima te da imaju dodanu vrijednost; primjećuje da bi provjere ex post pomogle da se stvori mehanizmi kontrole kvalitete;

242.  ističe da se daljnja dodana vrijednost Unije može postići dodatnim doprinosima država članica za operacije Frontexa tako da se uvede obveza da se barem dio sredstava koje sufinancira Fond za unutarnju sigurnost upiše u bazu tehničke opreme Frontexa;

243.  zabrinut je zbog nepravilnosti koje je Revizorski sud utvrdio u raznim nacionalnim politikama nabave te navodi da se klauzula o izuzimanju za obranu i sigurnosnu javnu nabavu ne primjenjuje u slučajevima u kojima se bez ugrožavanja sigurnosti mogu upotrijebiti manje ograničavajući postupci; preporučuje objedinjavanje postupaka javne nabave kako bi se zajamčila pravovremena provedba financiranja;

244.  pohvaljuje Komisiju jer je poduzela korektivne financijske mjere u slučaju projekta za koji je utvrđeno da je predstavljao kršenje temeljnih sloboda i ljudskih prava, no poziva Komisiju da, koliko god je to moguće, unaprijed utvrdi koji su mogući rizici u tome pogledu, osobito kad je riječ o načinu na koji se provode granične kontrole u odnosu na pravo na traženje azila;

245.  ističe potrebu da se poboljša standard za prikupljanje podataka o financiranim projektima na nacionalnoj razini kako bi se povećala transparentnost;

Dio XXII – tematsko izvješće br. 16/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Djelotvornost spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a”

246.  pozdravlja tematsko izvješće o procjeni djelotvornosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskih politika EU-a te u nastavku izlaže svoja zapažanja i preporuke;

Opće napomene

247.  Potiče Revizorski sud da dodatno poveća revizijske aktivnosti u ovom novom području suradnje kako bi tvorci politika kontinuirano mogli primati redovnu sveobuhvatnu procjenu problema i rizika o kojima je riječ;

248.  priznaje da je pojačani interes za spajanje i mogućnosti koje se nude upotrebom novih financijskih instrumenata za ulaganja uglavnom potaknut kombinacijom važnih razvojnih izazova i izrazito ograničenih javnih sredstava što je dovelo do razvoja novih financijskih resursa koji spajaju bespovratna i povratna sredstva Unije;

249.  naglašava da svi novi financijski instrumenti i spajanja moraju ostati u skladu s ciljevima razvojnih politika Unije temeljenim na kriterijima službene razvojne pomoći (ODA) i utvrđenim u „planu za promjenu”, a to su poboljšanje kvalitete, učinkovitosti, održivosti i brzine provedbe mjera Unije; smatra da se ti instrumenti moraju usmjeriti na prioritete Unije koji imaju najveću gospodarsku i negospodarsku dodanu vrijednost i učinak te smatra da se strateški moraju primjenjivati u sektorima u kojima je financijska podrška Unije ključna za održanje vitalnosti ulaganja te u kojima spajanje može biti najbolje iskorišteno; stoga izražava žaljenje što su u fokusu posebnog izvješća uglavnom financijski aspekti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje dok je nedovoljan naglasak stavljen na njihovu učinkovitost i uspješnost;

250.  kao temeljno trajno načelo zahtijeva izbjegavanje rizika od davanja prednosti financijskim poticajima pred razvojnim načelima (financijski ciljevi mogu nadjačati razvojna pitanja) i zahtijeva poštovanje načela održivog razvoja kao što su socijalni i ekološki standardi te pristup osnovnim javnim dobrima;

251.  prima na znanje rezultate revizije platforme EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji čiji je izvorni cilj bio povećati učinkovitost, djelotvornost i kvalitetu postojećih mehanizama i instrumenata za spajanje, uzimajući u obzir da će harmonizacija ključnih načela, primjenjivih na sve instrumente za regionalna ulaganja i financijske instrumente, biti od velike važnosti za novi višegodišnji financijski okvir (VFO); u skladu s rezultatima poslijeizborne revizije VFO-a, poziva Komisiju i ESVD da nastave sa strukturiranim/strateškim dijalogom o tom pitanju, posebice o tome kako postupno osigurati i povećati transparentnost i odgovornost;

252.  smatra da bi se tijekom faze planiranja Komisija trebala usredotočiti na postizanje održivih, dugoročnih, gospodarskih, društvenih i klimatskih ciljeva u područjima u kojima se trebaju provesti ulaganja;

253.  kao temeljno načelo zahtijeva usmjeravanje sredstava Unije na projekte koji se ne bi mogli provesti bez novca iz Unije kao što su projekti koji donose slab profit, ali mogu dovesti do poboljšanja u području društva, okoliša i ljudskih prava;

254.  kao temeljno načelo zahtijeva nadgledanje i praćenje rezultata i srednjoročnih/dugoročnih učinaka projekata provedenih u području društva, okoliša i ljudskih prava; smatra da bi se zaključci tih naknadnih procjena trebali izravno prenijeti u izvješća o postignutim dugoročnim ciljevima i za poboljšanje faze planiranja/odabira projekata za buduće financiranje;

255.  zahtijeva da se u tom području ojača politička uloga Komisije kao tijela koje snosi političku odgovornost;

256.  zahtijeva uvođenje jedinstvenih standarda za upravljanje takvim financijskim aktivnostima kao i utvrđivanje najboljih praksi i jasno definirane kriterije opravdanosti i procjene za korištenje takvim financijskim alatima; vjeruje da će dosljedna pravila o upravljanju, kao što su strukturirano izvještavanje, jasni okviri praćenja i uvjeti za kontrolu, smanjiti troškove transakcija ili mogućeg udvostručenja troškova;

257.  smatra da je nužno osmisliti primjerene upravljačke strukture različitih instrumenata kako bi se potakla odgovornost država korisnica, korisnika ili dionika u pogledu tih instrumenata; podsjeća da razvoj spojene službene razvojne pomoći koja se odvija preko instrumenata zahtijeva dobro strukturiranu suradnju Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESDV) s EIB-om, državama članicama i Parlamentom; poziva na pojačano sudjelovanje delegacija Unije u postupku donošenja odluka, ponajprije u fazi identifikacije projekata, sudjelovanjem u evaluaciji ex ante ili procjeni učinka te, općenito, da se Uniji zajamči važna uloga u političkom dijalogu s partnerskim zemljama te uloga poveznice s lokalnim civilnim društvom;

258.  ustraje na tome da je nužno postići najvišu razinu transparentnosti i odgovornosti pristupom iscrpnim i točnim proračunskim i financijskim podacima koji se odnose na projekte koji su financirani tim instrumentima za ulaganja kako bi Parlament mogao provoditi svoje ovlasti kontrole i davanja suglasnosti; poziva da se Parlament redovno obavještava o upotrebi tih financijskih instrumenata i o rezultatima, posebno o procjeni financijskog i nefinancijskog učinka poluge i dodane vrijednosti, istovremeno podsjećajući na poštivanje odredbi članka 140. Financijske uredbe;

259.  podržava preporuke Revizorskog suda, kao prvi korak u pravom smjeru, o učinkovitosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama Unije te pozdravlja odgovor Komisije da također prihvaća preporuke;

Dio XXIII. – tematsko izvješće br. 17/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Može li inicijativa za centre izvrsnosti EU-a djelotvorno pridonijeti smanjenju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti koje dolaze iz područja izvan EU-a?”

260.  pozdravlja inicijativu za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne centre izvrsnosti; smatra da njezina upravljačka struktura naglasak stavlja na mrežnu prirodu inicijative;

261.  pozdravlja sveukupni pozitivni impuls tematskog izvješća br. 17/2014 i preporuka Revizorskog suda koje je Komisija sve prihvatila;

262.  napominje da inicijativa predstavlja inovativan pristup kojim se omogućuje umrežavanje, regionalna i međunarodna partnerstva, jačanje, koordinacija i poboljšanje postojećih kapaciteta u pogledu stručnosti, osposobljavanja, tehničke pomoći ili opreme;

263.  ističe činjenicu da su takve strukture nužno složene i stoga ih je teško uspostaviti i učinkovito voditi;

264.  podsjeća da se u okviru inicijative za razdoblje 2010. – 2013. raspolagalo s iznosom od 100 milijuna EUR;

265.  smatra da je glavna vrijednost inicijative njezin pristup odozdo prema gore kojim se oslanja na iskustvo partnerskih zemalja; smatra da je delegacije Unije potrebno redovito obavještavati te da bi trebale imati aktivniju ulogu u savjetovanjima s mjerodavnim tijelima u partnerskim zemljama;

266.  istodobno želi istaknuti da zbog poštovanja projektnog vlasništva partnerskih zemalja Komisija ne bi trebala biti spriječena da izrađuje prijedloge koji bi imali koristi od zajedničkog odgovora (npr. u suzbijanju širenja ebole);

267.  uvjeren je da projekte treba odabirati na takav način da se ograničena raspoloživa sredstva mogu usredotočiti na područja koja imaju najveću važnost za sigurnost Unije; smatra da bi institucije Unije u okviru odabira projekata mogle preuzeti ulogu središnjeg koordinatora;

268.  napominje da bi se tehnička stručnost regionalnih tajništva trebala unaprijediti kako bi se olakšalo utvrđivanje pitanja koja treba riješiti preko inicijativa, ali i poboljšale pripreme i provedba pojedinačnih projekata;

269.  pozdravlja činjenicu da partnerske zemlje od svibnja 2013. u bilo kojem trenutku mogu predložiti projekte, čime se povećava sposobnost pružanja odgovora na moguće prijetnje;

270.  prima na znanje činjenicu da bi se razdoblje između projektnog prijedloga te doglednog odobrenja projekta i provedbe trebalo dodatno smanjiti;

271.  naglašava da je potrebna šira strateška suradnja kako bi se poboljšala dosljednost i koordinacija raznih instrumenata financiranja na području sigurnosti; ističe da bi se unaprijeđenom koordinacijom među relevantnim akterima u kemijskom, biološkom, radiološkom i nuklearnom polju povećala učinkovitost postojećih inicijativa;

272.  smatra da bi inicijativa mogla imati koristi od jasnijeg razlikovanja između unutarnje i vanjske dimenzije kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih aktivnosti(22);

Dio XXIV. – tematsko izvješće br. 19/2014 Revizorskog suda pod nazivom „Pretpristupna pomoć EU-a Srbiji”

273.  poziva srbijanske vlasti da poboljšaju kakvoću svojih nacionalnih strategija i akcijskih planova i da ih dodatno racionaliziraju te da se na odgovarajući način suoče s različitim političkim i socioekonomskim problemima; poziva Komisiju da se prema potrebi u tom smislu stavi na raspolaganje za pružanje potrebne tehničke potpore;

274.  naglašava važnost pripreme nacionalnih strategija u politički osjetljivim područjima; traži od odgovarajućih vlasti da pripreme strategije u sljedećim glavnim područjima upravljanja i da za njihovu provedbu predvide realističan vremenski okvir: teritorijalna decentralizacija i strategija za koordinaciju provedbe reforme upravljanja javnim financijama;

275.  poziva Komisiju i izaslanstvo Unije u Srbiji da spriječe probleme do kojih je došlo u prvom dijelu programskog razdoblja za razdoblje 2007. – 2013. odnosno odabir nedovoljno razrađenih ili problematičnih projekata; podržava suradnju Komisije i srbijanskih vlasti u rješavanju utvrđenih problema, među kojima su nedostatak potpore nacionalnih vlasti, nedostatak međuinstitucijske koordinacije, nekvalitetna izrada projekata, nejasno određivanje opisa poslova, neodrživa rješenja financiranja i nedovoljna primjena iskustava stečenih u prethodnim projektima;

276.  pozdravlja činjenicu da su projekti u vezi s upravljanjem u pravilu ostvarili dobre rezultate, ali smatra da su provedba projekata i sustavi njihove kontrole slabi ili nedostatni, posebno s obzirom na to da je Revizorski sud kod četiri od osam projekata Instrumenta pretpristune pomoći (IPA) u vezi s upravljanjem utvrdio znatne nedostatke pri reviziji;

277.  ističe da je reforma pravosudnog sektora prijavila malo napretka od 2007.;

278.  ustraje u potrebi da se poboljša zaštita zviždača koja je istaknuta u nacionalnoj strategiji za borbu protiv korupcije za razdoblje 2013. – 2018.; ustraje na tome da srbijanske vlasti trebaju postići napredak u pripremi novog zakonodavstva o zviždačima, a takvim bi se zakonima trebalo usaditi povjerenje i potaknuti potencijalne zviždače da istupe;

279.  podržava preporuke Revizorskog suda i traži od Komisije da s potrebnom pozornošću utvrdi ciljeve, ocijeni potrebe i izvuče pouku iz prošlih projekata te da izbjegne kašnjenja i neučinkovite postupke javne nabave; naglašava važnost održivosti s obzirom na to da su u rezultatima kod dvije trećine projekata utvrđena problematična mjesta, posebno u projektima povezanima s upravljanjem;

Dio XXV. – tematsko izvješće br. 20/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Je li potpora EFRR-a malim i srednjim poduzećima u području e-trgovine bila djelotvorna?”

280.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2014. te podupire njegove zaključke i preporuke;

281.  pozdravlja također konstruktivnu reakciju Komisije na preporuke Revizorskog suda;

282.  prima na znanje da su tehnologije e-trgovine ključne za poboljšanje razvoja i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ova); ističe važnost malog i srednjeg poduzetništva za gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta u Uniji;

283.  potvrđuje da je tematskim izvješćem Revizorskog suda naglašena važnost mjerenja učinka i europske dodane vrijednosti;

284.  napominje da su projekti odabrani za ulaganje bili loše kvalitete unatoč tomu što je dostupnost internetskog poslovanja porasla; primjećuje da je zbog nepostojanja usporednog odabira prijava i manjka iscrpnih informacija o poslovanju u više od jedne od trećine slučajeva ostvarena niska ili gotovo nikakva vrijednost za novac;

285.  ističe da bi se 10 od 30 sufinanciranih projekata nad kojima je provedena revizija provelo i bez javnog sufinanciranja, od toga je pet projekata započeto prije odobrenja bespovratnih sredstava, a tri su počela čak i prije nego što je poduzeće podnijelo zahtjev za sufinanciranje;

286.  mišljenja je da bi trebalo biti obavezno priložiti poslovni plan kojim se pokazuje europska dodana vrijednost kako bi se izbjegao tzv. „učinak mrtvog tereta”;

287.  naglašava da bi države članice trebale donijeti kriterije odabira i postupke kojima se jamči da se odabranim projektima povećava dodana vrijednost u smislu doprinosa razvoju e-trgovine u malim i srednjim poduzećima i ostvarenju ciljeva određenih Digitalnim planom za Europu;

288.  napominje da je zbog nedostatka praćenja koje provodi Europska komisija bilo nemoguće procijeniti u kojoj je mjeri sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj doprineseno ostvarenju nacionalnih ciljeva i ciljeva Unije o informacijskoj tehnologiji te vlastitih poslovnih planova malih i srednjih poduzeća;

289.  vjeruje da bi Komisija trebala osigurati da dobije dosljedne i pouzdane podatke od država članica o korištenju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj; smatra da bi se tim podacima trebao iskazati napredak operativnih programa, ne samo u pogledu financija nego i uspješnosti;

290.  dijeli mišljenje Revizorskog suda da je u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava potrebno definirati niz minimalnih snažnih pokazatelja s povezanim ciljevima koji se mjere te su podložni kasnijem praćenju u trenutku kada se projekt provodi i kada je operativan, ali u kasnijoj fazi radi ocjene uspješnosti;

Dio XXVI. – tematsko izvješće br. 21/2014 Revizorskog suda pod naslovom „Infrastruktura zračnih luka koju je financirao EU: uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost”

291.  potvrđuje da je Komisija već uvela promjene kojima se obuhvaćaju mnoga sporna pitanja navedena u tematskom izvješću i u načelu podržava novi regulatorni okvir koji je opisala Komisija; imajući to na umu, predlaže da Komisija u roku od jedne godine od donošenja te rezolucije Odboru za proračunski nadzor Parlamenta podnese povratno izvješće o napretku u vezi s tim preporukama;

292.  podržava preporuku Revizorskog suda da bi države članice trebale imati dosljedne planove razvoja zračnih luka i preporučuje da Komisija odobri te planove prije nego što pristane financirati konkretne projekte; nadalje preporučuje da se u okviru tih regionalnih, nacionalnih ili nadnacionalnih planova ne uzima u obzir samo zračni promet nego i drugi oblici javnog prijevoza čije je trajanje putovanja slično trajanju letova, uključujući vlakove i autobuse, kako bi se izbjeglo zasićenje tržišta i povećala održivost pružanja usluga;

293.  preporučuje da se financiranje odobri samo financijski održivim zračnim lukama;

294.  preporučuje da Komisija ocijeni sve nove projekte uzimajući u obzir analizu prihvatnog područja u svrhu jamčenja održivosti, a u svakom slučaju uzimajući u obzir važnost regionalnih zračnih luka za dostupnost i mobilnost u Uniji;

295.  smatra da bi prioritet Komisije trebao biti pomni nadzor država članica koje su, prema izvješću, u prošlosti imale posebno problematične projekte;

o
o   o

296.  nalaže predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu te osigura njezino objavljivanje u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0118. (6) SL L 248, 16.09.2002., str. 1. (7) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (8) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama („Uredba o BND-u“) (SL L 181, 19.7.2003., str. 1.). (9) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1150/2000 od 22. svibnja 2000. o provedbi Odluke 94/728/EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (SL L 130, 31.5.2000., str. 1.). (10) Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2012., Dio III. – Komisija i izvršne agencije (SL L 266, 5.9.2014., str. 32.). (11) Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi klimatskih promjena na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EC (SL L 165, 18.6.2013, str. 13). (12) Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1082/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.). (13) Uredba Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (SL L 357, 31.12.2002., str. 1.). (14) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.). (15) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.). (16) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.). (17) Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.). (18) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.). (19) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.). (20) Leon Braat, Patrick ten Brink (ur. i dr.), The Cost of Policy Inaction: The case of not meeting the 2010 biodiversity target, Wageningen/Bruxelles, 2008., str. 28. (21) Ocjena suradnje EU-a s Republikom Haitijem (2008. ‒ 2012.), Particip GmbH, provedena u ime Komisije u kolovozu 2014. (22) Pogledajte i Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. prosinca 2010. o jačanju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne sigurnosti u Europskoj uniji – akcijski plan EU CBRN (SL C 169 E, 15.6.2012., str. 8.).

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

P8_TA(2015)0120 A8-0102/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0487 – C8‑0146/2014),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. travnja 2014. o financijskom upravljanju osmim, devetim i desetim Europskim razvojnim fondom za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2014)0350),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (05135/2015 – C8-0050/2015, 05136/2015 – C8-0051/2015, 05138/2015 – C8-0052/2015),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285 i SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(9),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(10),

–  uzimajući u obzir članak 142. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0487 – C8‑0146/2014),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. travnja 2014. o financijskom upravljanju osmim, devetim i desetim Europskim razvojnim fondom za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2014)0350),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Komisije(12),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(13) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (05135/2015 – C8-0050/2015, 05136/2015 – C8-0051/2015, 05138/2015 – C8-0052/2015),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285 i SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(14) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(15),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(16),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(17),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(18),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(19),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(20),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(21),

–  uzimajući u obzir članak 142. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(22),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

1.  utvrđuje da su konačni godišnji financijski izvještaji osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda sadržani u tablici 2. godišnjeg izvješća Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

A.  budući da je glavni cilj Sporazuma iz Cotonoua kao okvira za odnose Unije s afričkim, karipskim i pacifičkim (AKP) državama i prekomorskim zemljama i područjima (PZP) smanjivanje i konačno iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s ciljevima održivog razvoja i postupnog uključivanja država AKP-a te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo;

B.  budući da se posebni ciljevi razvojne politike moraju zaštiti u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS); naglašava da druga razmatranja, kao što su razmatranja trgovinske politike te vanjske i sigurnosne politike, ne bi trebala biti prisutna u razvojnim prioritetima Unije;

C.  budući da su europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koje financiraju države članice, glavni financijski instrument Unije za ostvarenje razvojne suradnje s državama AKP-a, za što je Komisija odgovorna u okviru postupka davanja razrješnice;

D.  budući da je vrijednost instrumenata za pretfinanciranje, čija sredstva osigurava Komisija, za financijsku godinu 2013. dostigla 424 milijuna, a prihod od poslovanja iznosio je 124 milijuna EUR;

E.  budući da su strategija i prioritetna područja ERF-a određeni na temelju političkih prioriteta, kao i gospodarskih i financijskih kriterija povezanih s općim kriterijima učinkovitosti, te da Europski razvojni fond ima na raspolaganju odgovarajuće financijske instrumente da ostvari te prioritete koji su određeni uzimajući u obzir održivu i dugoročnu perspektivu;

F.  budući da u kontekstu zemalja u razvoju postoji izloženost visokoj razini inherentnog rizika zbog geopolitičkog, institucijskog i administrativnog okruženja koje se često povezuje s nestabilnošću i slabošću;

G.  budući da razina i priroda angažmana Unije moraju biti diferencirane i uvjetovane ovisno o mjerljivom napretku na raznim područjima, kao što su demokratizacija, ljudska prava, dobro upravljanje, održiv društvenoekonomski razvoj, vladavina prava, transparentnost i borba protiv korupcije;

H.  budući da se upotreba inovativnih financijskih instrumenata poput mehanizama kombiniranog financiranja smatra jednim od načina proširenja područja primjene postojećih sredstava, kao što su bespovratna sredstva i zajmovi, te da ona također uključuje izazove u pogledu nadzora i upravljanja;

I.  budući da je ključno zajamčiti vidljivost Unije i promicati njezine vrijednosti u okviru svih njezinih djelovanja;

J.  budući da je uključivanje ERF-a u proračun, tj. njegovo ugrađivanje i uklapanje u strukturu proračuna Unije, i dalje dugoročni prioritet Parlamenta; budući da bi uključivanje ERF-a u opći proračun dovelo do veće financijske sigurnosti zemalja primateljica, ali i do poboljšane dosljednosti politike i demokratskog nadzora;

K.  budući da proračunska potpora nosi sa sobom znatan fiducijarni rizik, posebice brojne izazove povezane s transparentnošću, odgovornošću i dobrim financijskim upravljanjem; budući da se proračunskom potporom zahtijevaju pomno praćenje i politički dijalog između Unije i partnerskih zemalja u vezi s ciljevima, napretkom prema dogovorenim rezultatima i pokazateljima uspjeha, kao i sustavnom analizom rizika te strategijom ublažavanja rizika koja bi se dodatno trebala ojačati;

Jamstvena izjava

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

1.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem konačna godišnja računovodstvena dokumentacija osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za 2013. godinu u svim bitnim aspektima pošteno prikazuje financijsko stanje ERF-ova na dan 31. prosinca 2013., te prema kojem su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini na kraju godine u skladu s odredbama financijske uredbe ERF-a i međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

2.  sa zadovoljstvom prima na znanje napredak postignut u pogledu povećanja broja i iznosa povrata u usporedbi s 2012., te je tako u 2013. bilo 24 povrata u ukupnom iznosu od 4,7 milijuna EUR u usporedbi s 13 povrata u ukupnom iznosu od 1,3 milijuna EUR u 2012.;

3.  međutim, duboko je zabrinut što dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti još uvijek sustavno ne poštuju pravilo da za iznose pretfinanciranja veće od 750 000 EUR Komisija mora osigurati povrat kamata na godišnjoj osnovi i da se iznos kamatnog prihoda objavljen u računovodstvenoj dokumentaciji djelomično temelji na procjenama;

4.  uz to žali što ostvarene kamate na pretfinanciranja čiji je iznos između 250 000 EUR i 750 000 EUR još uvijek u financijskim izvještajima nisu priznate kao financijski prihodi zbog toga što razvoj Zajedničkog informacijskog sustava Relex (CRIS) još uvijek nije dovršen;

Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom

5.  pozdravlja mišljenje Suda prema kojem su prihodi i obveze u vezi s računovodstvenom dokumentacijom za 2013. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

6.  međutim, izražava zabrinutost zbog ocjene Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom prema kojoj su nadzorni i kontrolni sustavi u sjedištu EuropAida i izaslanstava Unije samo djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti plaćanja;

7.  žali što je Revizorski sud procijenio da je najizglednija stopa pogreške za rashodovne transakcije iz osmog, devetog i desetog ERF-a 3,4 %, što je mali porast u odnosu na 2012. (3 %), ali je i dalje ispod vrhunca iz 2011. (5,1 %);

8.  prima na znanje da Godišnji izvještaj Revizorskog suda u vezi s aktivnostima ERF-a za financijsku godinu 2013. ukazuje na to da je stopa pogreške porasla u odnosu na prethodnu godinu te da je ta stopa pogreške i dalje previsoka; poziva Komisiju da radi na dogovorenom cilju stope pogreške od 2 %.

9.  prima na znanje da su plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom uvjetovana propustima nadzornog sustava i da je u plaćanjima bilo značajnih pogrešaka te žali zbog toga; prima na znanje da je u 27 % plaćanja postojala pogreška, odnosno u 45 od 165 provjerenih platnih transakcija;

10.  prima na znanje rezultate uzorkovanja u pogledu projekata prema kojima je u 42 od 130 plaćanja (32 %) postojala pogreška, a posebno prima na znanje činjenicu da su pogreške u 30 od tih 42 plaćanja okarakterizirane kao mjerljive pogreške, te je 17 konačnih transakcija odobreno nakon izvršenja svih ex ante provjera;

11.  žali zbog činjenice da je usprkos korektivnom akcijskom planu koji je donesen u svibnju 2013. vrsta utvrđenih pogrešaka u velikoj mjeri bila slična onima iz prošlih godina, a to su nedostatak popratnih dokumenata, korisnikovo nepoštovanje odredaba o nabavi i neprihvatljivi rashodi; zapaža da su te pogreške također bile povezane s transakcijama u vezi sa sljedećim aktivnostima (i.) procjenama programa, (ii.) bespovratnim sredstvima i (iii.) ugovorima o doprinosima između Komisije i međunarodnih organizacija;

12.  poziva Komisiju da poveća svoje napore u tim konkretnim područjima suradnje poboljšavanjem postojećeg korektivnog akcijskog plana, posebno kada mjerljive pogreške ukazuju na propuste u provjerama koje međunarodne organizacije provode u vezi s poštovanjem ugovornih odredbi, kao dio općeg napora da se poboljšaju metode upravljanja rizicima te cjelokupni sustavi za kontrolu i upravljanje;

Rizici povezani s pravilnošću i djelotvornošću kontrolnih mehanizama

13.  potvrđuje da provedba ERF-ova upotrebom brojnih načina djelovanja i različitih metoda dodjeljivanja (centralizirano izravno upravljanje i neizravno upravljanje) sa složenim pravilima i postupcima, kao što su natječajni postupci i dodjeljivanje ugovora, te sa širokom geografskom pokrivenošću, predstavlja veliki stupanj inherentnog rizika što otežava optimiziranje kontrolnog sustava i povećanje transparentnosti financiranja ERF-ova;

14.  izrazito je zabrinut zbog toga što prema procjeni Suda ex ante provjere koje se provode prije izvršenja platnih transakcija projekata i dalje imaju nedostatke;

15.  poziva Komisiju da redovito obraća pozornost na kvalitetu i prikladnost ex ante kontrola koje provode svi subjekti (osoblje Komisije i vanjski revizori) prije izvršenja plaćanja za projekte te posebno s obzirom na visoki politički i operativni rizik;

16.  prima na znanje da priroda instrumenata i uvjeti plaćanja za proračunske potpore (s plaćanjima iz ERF-a u 2013. u iznosu od 718 milijuna EUR) i doprinose Unije projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije kao što su Ujedinjeni narodi (plaćanja iz ERF-ova iznosila su 458 milijuna EUR u 2013.) ograničavaju opseg u kojem su transakcije podložne pogreškama;

17.  zabrinut je što se usprkos vanjskim revizijama i provjerama rashoda ponavljaju pogreške u vezi s konačnim potraživanjima;

18.  poziva Glavnu upravu za razvoj i suradnju da postupi u skladu s preporukom Suda iz 2011. te što prije osnaži kapacitet svog odjela za unutarnju reviziju kako bi svoje zadaće mogao obavljati djelotvornije;

Strategija i prioriteti

19.  ističe da sve aktivnosti ERF-ova moraju biti pažljivo usklađene s općom strategijom i prioritetnim područjima određenima na temelju političkih prioriteta te kriterija gospodarske i financijske učinkovitosti, što se posljedično odražava na uspjeh upravljanja, uključujući upravljanje rizicima i aktivnosti nadzora te konkretnu vrstu financijskih instrumenata upotrebljenih u tu svrhu;

20.  uzimajući u obzir sve veću usredotočenost na učinkovitost pomoći Unije, skreće pozornost na činjenicu da je supsaharska Afrika regija koja najviše zaostaje u pogledu milenijskih razvojnih ciljeva te je jedina regija na svijetu u kojoj prema predviđanjima siromaštvo do 2015. najvjerojatnije neće biti prepolovljeno; zabrinut je da posljednjih godina sve niže razine službene razvojne pomoći za socijalne usluge, osobito u sektorima obrazovanja i reproduktivnog zdravlja, prijete poništavanjem napretka u području razvoja ljudskog kapitala;

21.  zaključuje da je potrebno povećati napore kako bi se ubrzalo postizanje milenijskih razvojnih ciljeva u Africi do planiranog roka 2015.; poziva Komisiju da uzme u obzir razvojni program za razdoblje nakon 2015. i pregovore o ciljevima održivog razvoja kada budu usvojeni kao temelj revizije uspješnosti Revizorskog suda; pozdravlja činjenicu da je ERF, glavni instrument za pružanje pomoći Unije afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama u području razvojne suradnje, činio čak 45 % ukupne vrijednosti novih ugovora koje je 2013. sklopila Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (DG DEVCO);

22.  napominje da je 2013. postignut sporazum o uspostavljanju 11. ERF-a ukupne vrijednosti od gotovo 27 milijardi EUR (u cijenama iz 2011.), čime se iznos sredstava zapravo zadržao na razini 10. ERF-a, a nije se povećao za 13 % kako je predložila Komisija, usprkos tome što se Unija obvezala na veće financiranje razvoja u idućim godinama;

Praćenje i nadzor

23.  ozbiljno je zabrinut zbog nedostataka u informacijskom sustavu upravljanja u vezi s rezultatima i daljnjim radnjama vanjskih revizija, provjera rashoda i posjeta u svrhu praćenja koji su i dalje prisutni usprkos predanosti koju je Komisija pokazala posljednjih godina u pogledu poboljšanju kvalitete Zajedničkog informacijskog sustava Relex;

24.  podsjeća na to da pouzdanost i točnost informacijskog sustava upravljanja imaju ključnu ulogu koja zahtijeva trajno praćenje; potiče Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja i uspostavljanja novih funkcija u revizijskom modulu Zajedničkog informacijskog sustava Relex, a posebno u pogledu daljnjih radnji povezanih sa svim revizijskim izvješćima i svim vrstama evaluacije; smatra da je ključno imati pouzdane sustave praćenja usmjerene na rezultate kojima će se pružati odgovarajuće i pouzdane informacije o postignutim rezultatima kako bi se prilagodilo strateške prioritete;

25.  s obzirom na to da je većina ERF-ova provedena prijenosom ovlasti na izaslanstva Unije; poziva središnje urede Glavne uprave za suradnju i razvoj da preko Zajedničkog informacijskog sustava Relex redovito podržavaju ERF-ove u upravljanju njihovim resorima u skladu s pojedinim komponentama rizika; ponavlja da je potrebno bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža procjena rizika u okviru daljnjih radnji u vezi s operacijama izaslanstava Unije te potiče na to;

26.  pozdravlja uvođenje studije mjerenja stope preostalih pogrešaka na zaključenim transakcijama kao primjer upravljačkog okruženja Glavne uprave za suradnju i razvoj;

27.  napominje da je na temelju druge studije 2013. Glavna uprava za suradnju i razvoj procijenila da je stopa pogreške 3,35 % (što je otprilike 228,55 milijuna EUR) u usporedbi s procjenom Revizorskog suda od 3,4 %; sa zabrinutošću napominje da su glavni utvrđeni razlozi nedostatak zadovoljavajuće dokumentacije koju pružaju korisničke organizacije, pogreške uvjetovane nedovoljnim dokazima kojima se može provjeriti pravilnost transakcija, nepoštovanje postupaka javne nabave te iznosi koji nisu vraćeni ni ispravljeni;

28.  smatra da bi akcijski plan koji je razvila Glavna uprava za suradnju i razvoj za provedbu mjera za ublažavanje mogao obuhvaćati određivanje prioriteta stavljajući naglasak na konkretna i najkritičnija područja te na isplative prilike; poziva Glavnu upravu za razvoj i suradnju da u godišnjem izvješću o radu naznači postignuti napredak u provedbi akcijskog plana ili konkretne poteškoće sa kojima se suočila tijekom njegove provedbe;

29.  smatra da će biti korisno jasno odrediti koje aktivnosti povezane s oblikovanjem proračuna po aktivnostima imaju najviše nedostataka i pogrešaka te najveću razinu osjetljivosti; smatra da bi se radi zadržavanja troškova kontrole na prihvatljivoj razini razmatranje i analiza tih konkretnih područja mogli obavljati na osnovi višegodišnje rotacije;

30.  u pogledu isplativosti kontrolnih mehanizama prihvaća da problem nije dodati nove razine kontrole već raditi na djelotvornosti okvira kontrolnih aktivnosti i njihovom međusobnom nadopunjavanju u skladu s načelima dobrog upravljanja;

31.  pozdravlja uvrštavanje pregleda svih troškova u godišnje izvješće o radu, uključujući trošak administrativnih rashoda i trošak sustava kontrole i praćenja;

32.  pozdravlja reviziju izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koje sada obuhvaća sažetak korektivnih mjera primijenjenih za svaku utvrđenu pogrešku i jamstvo voditelja izaslanstava da će povećati svoju razinu odgovornosti u cjelokupnom lancu jamstava te iscrpnost izvješćivanja izaslanstava Unije;

Proračunska potpora

33.  sa zanimanjem uzima u obzir i pozdravlja primjenu novog pristupa Komisije proračunskoj potpori; primjećuje da je 2013. ukupno 660 milijuna EUR dodijeljeno za nove aktivnosti u Africi povezane s proračunskom potporom te da je dio tih sredstava upotrijebljen za provedbu inicijative za milenijske razvojne ciljeve kako bi se pružila podrška zemljama koje zaostaju u važnim područjima kao što su zdravstvo, vodoopskrba, sanitarni sustav, sigurnost opskrbe hranom i prehrana;

34.  s obzirom na cilj proračunske potpore, s doprinosima koji se izravno prenose u opći proračun država primateljica ili njihov proračun namijenjen konkretnoj općoj politici ili cilju, ustraje u tome da se u proračunskoj potpori moraju poštovati opći uvjeti prihvatljivosti i strogo ih povezivati s napretkom koji je uistinu postignut u zemljama partnerima, posebno u području upravljanja javnim financijama; pozdravio bi razvoj obvezujućih ključnih pokazatelja uspješnosti kao pokušaj smanjenja rizika;

35.  skreće pozornost na potrebu da se podupre borba protiv prijevara i korupcije u svim vladinim sektorima obuhvaćenim strategijom Unije za suradnju; ističe da je rizik preusmjeravanja resursa i dalje visok te da su područja u kojima se upravlja javnim sredstvima ta u kojima ima prostora za korupciju i prijevaru;

36.  ponavlja da se ključni pokazatelji uspješnosti koji su strogo definirani te se mogu objektivno provjeriti moraju primjenjivati na sve trajne programe proračunske potpore; ističe da naglasak mora biti na načelu diferencijacije kako bi se izbjeglo šire tumačenje uvjeta isplate proračunske potpore; zahtijeva snažnu potporu mehanizmu za suzbijanje korupcije s obzirom na to da se čini da je korupcija jedan od ključnih problema koji smanjuje djelotvornost programa potpore i vodi do nedostatka učinkovitosti europske razvojne suradnje; stoga ističe potrebu da se ojača suradnja na mjerama dobrog upravljanja i antikorupcijskim mjerama;

37.  kritizira činjenicu da se sredstva koje je Unija stavila na raspolaganje u konačnici kombiniraju s proračunskim resursima partnerske zemlje te da se zbog toga sredstvima Unije ne može ući u trag; poziva da se objave detaljna izvješća o upotrebi sredstava kako bi se povećala transparentnost i zajamčilo da se sredstvima koje je Unija stavila na raspolaganje lakše uđe u trag;

38.  poziva Revizorski sud da u tom kontekstu postupno sve više obrađuje problem korupcije i da u svojim posebnim izvješćima i godišnjem izvješću o radu pokuša kvantificirati i utvrditi razinu korupcije;

39.  u pogledu sektorske proračunske potpore zahtijeva da se sustavno koristi ili ojača sektorska matrica uvjetovanosti i da se utvrde odgovarajuće referentne vrijednosti za djelovanje Unije; pozdravlja mogućnost kad bi se svi opći programi proračunske potpore postupno promijenili u programe sektorske proračunske potpore radi povećanja razine kontrole i odgovornost i daljnje zaštite financijskih interesa Unije;

40.  ističe važnost uspostave odgovarajućeg političkog dijaloga temeljenog na pristupu utemeljenom na poticajima te trajnog praćenja sektorskih reformi i programa kojima se mjeri uspješnost i održivost rezultata preko Komisijinog sustava upravljanja financijama za provedbu proračunske potpore u zemljama partnerima;

41.  poziva Komisiju da snažno podupre razvoj tijela za parlamentarnu kontrolu i nadzor, kompetencija i kapaciteta u zemljama korisnicama, također stalnim pružanjem tehničke pomoći; ustraje u tome da neovisno nacionalno revizorsko tijelo mora biti uvjet za dobivanje proračunske potpore;

42.  snažno podupire mogućnost Komisije da zaustavi prijenose sredstava u zemlje primateljice kada nisu zadovoljeni prethodni uvjeti, posebno potrebni makroekonomski uvjeti; poziva Komisiju da zaustavi prijenose sredstava u zemlje koje imaju veću stopu korupcije i koje nisu provele ciljane politike za suzbijanje te pojave;

Suradnja s međunarodnim organizacijama

43.  predlaže da se tijekom novog parlametarnog saziva poduzmu dodatni koraci za bolju razmjenu informacija sa Svjetskom bankom i institucijama UN-a kako bi se optimizirala suradanja;

44.  ponavlja da Parlament podržava utvrđivanje i razmjenu dobrih praksi radi uspostavie sličnih i održivih osnovnih načela jamstva i poštovanja financijskih propisa Unije;

45.  podržava povećano objavljivanje revizijskih izvješća institucija UN-a kako bi se bolje upravljalo sredstvima Unije;

46.  smatra da bi trebalo težiti stalnom usklađivanju pojedinih sustava upravljanja te unutarnjih i vanskih revizija radi usporedbe njihovih podataka, metodologija i rezultata;

47.  poziva da se vidljivost sredstava Unije u inicijativama s više donatora ozbiljno poštuje, posebno kada su sredstva Unije isplaćena u rizičnom okruženju;

48.  pozdravlja produbljivanje odnosa Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Svjetske banke s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) usvajanjem smjernica OLAF-a u vezi sa razmjenom informacija i strategija;

49.  ponavlja svoju zabrinutost u vezi s provedbom 11. ERF-a da ovlašteni subjekti mogu ugovorom o uslugama dodatno povjeravati izvršenje proračuna drugim organizacijama koje podliježu privatnom pravu, stvarajući na taj način lanac fiducijarnih odnosa; poziva Komisiju da strogo primjeni uvjete o podugovaranju i podsjeća da u tom načinu provedbe ti ovlašteni subjekti moraju jamčiti visoku razinu zaštite financijskih interesa Unije;

50.  zahtijeva brza dodatna razjašnjenja o udruživanju fondova (uključujući uzajamne fondove) i povezanim rizicima u pogledu pravilnosti transakcija, to jest kada se financijski doprinosi Komisije projektima s više donatora udruže sa sredstvima koja dolaze od drugih donatora, a da ih se ne namijeni posebnim izdvojenim stavkama prihvatljivih rashoda

51.  zahtijeva da ga se informira o prethodnom pregledu kontrola i sustava upravljanja koje Komisija provodi u vezi s drugim povezanim međunarodnim organizacijama; nadalje, zahtijeva informacije o razini usporedivosti i dosljednosti već postojećih sustava;

52.  traži da ga se obavijesti o preventivnim mjerama, mjerama ublažavanja ili drugim mjerama koje bi se mogle aktivirati u slučaju suprotnih stavova u vezi s razinom jamstva koju je potrebno dobiti i uključenim korelativnim rizicima za cjelokupan rashod;

Investicijski instrument Europske investicijske banke

53.  ponavlja i čvrsto vjeruje da bi investicijski instrument kojim uime Unije upravlja Europska investicijska banka (EIB) također trebao podlijegati postupku davanja razrješnice Parlamenta s obzirom na to da se taj instrument financira novcem poreznih obveznika Unije;

54.  napominje da se trostrani sporazum iz članka 287. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu načina na koji Revizorski sud kontrolira način na koji EIB upravlja sredstvima Unije i sredstvima država članica, treba obnoviti 2015. godine; poziva EIB da u tom smislu ažurira mandat Europskog revizorskog suda uključivanjem svih novih instrumenata EIB-a koji upotrebljavaju javna sredstva iz Unije ili ERF-a;

55.  pozdravlja činjenicu da je, nakon zahtjeva Parlamenta u razrješnici za 2012. godinu, u plan rada Revizorskog suda uključena revizija investicijskog instrumenta ERF-a te iščekuje ishod tog tematskog izvješća tijekom 2015.;

56.  prihvaća činjenicu da EIB daje potporu projektima u visokorizičnom okruženju, osobito s političkim rizicima, povezanima s nestabilnošću zemalja primateljica;

57.  pozdravlja pristup EIB-a koji je orijentiran na rezultate, osobito uvođenjem okvira za mjerenje rezultata kojim se omogućuje procjena kvalitete projekata, njihove financijske i ekonomske održivosti te EIB-ove vlastite dodane vrijednosti; traži da se zajamči trajni dijalog s povezanim partnerima o mjernim pokazateljima i o usklađenosti ostvarenih rezultata;

58.  naglašava važnost politike EIB-a o netoleriranju prijevara i korupcije; skreće pozornost na važnost nefinanciranja poduzeća za koja se pokazalo da su upletena u prijevare i korupciju; smatra da je trenutna politika EIB-a o nekooperativnoj jurisdikciji neodgovarajuća, uključujući posljedni dodatak, te poziva EIB da bez odgode provede novu „politiku odgovornog oporezivanja” u okviru koje bi provodio forenzičku reviziju stvarnih korisnika poduzeća koja se financiraju te bi od multinacionalnih kompanija, u slučaju da one primaju sredstva, tražio da unaprijed dostave raščlanjene podatke o prihodu i dobiti koje ostvaruju te iznos poreza koji plaćaju u svakoj državi u kojoj posluju;

59.  naglašava koliko je važno da projekti koje financira EIB imaju širi društveni utjecaj i da se njima podupiru lokalna poduzeća, a ne potiču špekulativne transkacije; poziva na detaljnu godišnju procjenu društvenog utjecaja projekata koje financira EIB;

60.  traži da se sredstva Unije dodjeljuju samo financijskim posrednicima koji ne djeluju u off-shore financijskim središtima, koji imaju znatno lokalno vlasništvo i koji su sposobni primijeniti razvojni pristup kojim se podupiru specifična obilježja poslovanja malih i srednjih poduzeća u svakoj zemlji; traži od EIB da ne surađuje s financijskim posrednicima koji imaju negativnu prošlost kad je riječ o transparentnosti, prijevarama, korupciji i utjecajima na okoliš i društvenim utjecajima; naglašava da je EIB zajedno s Komisijom dužan napraviti i objaviti rigorozan popis kriterija za odabir financijskih posrednika;

61.  potiče EIB da financira produktivna ulaganja i komibinira pozajmljivanje i tehničku pomoć kada je potrebno povećati djelotvornost projekata i da zajamči stvarnu dodanu vrijednost Uniji u pogledu dodatnosti te da postigne veći razvojni učinak;

62.  podsjeća da je usklađenost s ciljevima Unije od ključne važnosti i da bi trebalo voditi primjerenu brigu o apsorpcijskom kapacitetu afričkih, karipskih i pacifičkih država;

63.  poziva na temeljiti nadzor nad potencijalnim lokalnim akterima i posrednicima tijekom njihova utvrđivanja i odabira;

Kombinirano financiranje

64.  priznaje da je pojačani interes za spajanje uglavnom izazvan korelacijom važnih razvojih izazova i izrazito ograničenih javnih sredstava što je dovelo do razvoja novih financijskih resursa koji kombiniraju bespovratna i povratna sredstva Unije; potiče Sud da redovito provodi sveobuhvatnu procjenu aktivnosti koje se financiraju spajanjem financijskih instrumenata;

65.  potvrđuje da je kombiniranim financiranjem bespovratnih sredstava s dodatnim javnim i privatnim sredstvima (kao što su zajmovi i vlasnička ulaganja) moguće postići znatan učinak poluge bespovratnih sredstava te razvoj i učinak jačih politika Unije kako bi se oslobodila dodatna financijska sredstva;

66.  ističe da svi novi financijski instrumenti i spajanja moraju ostati u skladu s ciljevima razvojnih politika Unije temeljenim na kriterijima službene razvojne pomoći i utvrđenima u planu za promjenu; smatra da se ti instrumenti moraju usredotočiti na prioritete Unije koji imaju najveću dodanu vrijednost i najveći strateški učinak;

67.  prima na znanje rezultate revizije platforme EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji čiji je izvorni cilj bio povećati učinkovitost, djelotvornost i kvalitetu postojećih mehanizama i instrumenata;

68.  zahtijeva uvođenje jedinstvenih standarda za provedbu takvih financijskih aktivnosti, kao i za utvrđivanje najboljih praksi i kriterija opravdanosti i procjene; vjeruje da će dosljedna pravila o upravljanju, kao što su strukturirano izvještavanje, jasni okviri praćenja i uvjeti za kontrolu, doprinijeti smanjenju troškova transakcija ili mogućeg udvostručenja plaćanja zbog veće razine transparentnosti i odgovornosti;

69.  poziva na redovito izvješćivanje Parlamenta o upotrebi tih financijskih instrumenata i rezultata kako bi mu se omogućila ovlast nadzora i davanja suglasnosti i to u procjeni financijskog i nefinancijskog učinka poluge i dodane vrijednosti;

Podrška Unije u Demokratskoj Republici Kongu

70.  ponavlja svoje stajalište o zabrinjavajućem stanju u Demokratskoj Republici Kongu, posebno kada je riječ o reformi pravosuđa i vladavini prava, javnim financijama i pitanju decentralizacije;

71.  pozdravlja procjenu Revizorskog suda o razvojnoj pomoći Unije koja se financira sredstvima ERF-a; slaže se da su nedostatak političke volje i apsorpcijskog kapaciteta u velikoj mjeri zaslužni za minimalni uspjeh u poboljšanju upravljanja u Demokratskoj Republici Kongu;

72.  priznaje da se Demokratska Republika Kongo uvelike percipira kao jedna od najnestabilnijih zemalja na svijetu; odlučno predlaže izradu obvezujućih ključnih pokazatelja uspješnosti i mjerila za pouzdanu procjenu napretka; i odlučno predlaže da se oni izrade realistično;

73.  traži od Komisije i ESVD-a da dostave najnoviji popis prioriteta za europsku razvojnu pomoć u Demokratskoj Republici Kongu kao kontrolu prošlogodišnjeg izvješća o davanju razrješnice u kojem je naveden ograničeniji broj prioriteta radi bolje i usredotočenije strategije razvojne pomoći;

Potpora EU-a na Haitiju

74.  ponavlja da je općenito zadovoljan s djelovanjem i naporima koje su službe Komisije poduzele kako bi odgovorile na potres na Haitiju 2010. godine i to u situaciji koja je bila iznimno kritična za izaslanstvo Unije i njegovo osoblje; pozdravlja mogućnost Komisije da uskrati plaćanja i isplate zbog nezadovoljavajućeg napretka koji je vlada Haitija postigla u upravljanju financijama i zbog nepravilnosti u državnim postupcima javne nabave;

75.  prima na znanje slabosti koje je utvrdio Revizorski sud u pogledu koordinacije te u tom smislu ističe važnost bliske suradnje donatora i službi Komisije; poziva na stalnu usklađenost humanitarne i razvojne pomoći s jačom povezanošću pomoći, obnove i razvoja preko stalne međusektorske platforme za povezivanje pomoći, obnove i razvoja (LRRD); smatra da se, gdje god je to moguće, mora primijeniti cjeloviti pristup s jasno određenim ciljevima na području usklađivanja, državna strategija koja će biti usuglašena između Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (DG ECHO) i Glavne uprave za razvoj i suradnju (EuropeAid) te razmjena najboljih praksi; poziva Komisiju da pokrene dijalog s Parlamentom; također vjeruje da se sudjelovanjem lokalnog civilnog društva može pojačati primjena lokalne baze znanja;

76.  podsjeća na preporuke iznesene nakon posjeta izaslanstva Odbora za proračunski nadzor Haitiju u veljači 2012. te ponovno ustraje na ključnom pitanju sljedivosti i odgovornosti razvojnih fondova Unije, posebno povezivanjem proračunske potpore s ciljanim uspjehom; poziva Komisiju i ESVD da stave naglasak na matricu uvjetovanosti za sektorsku proračunsku potporu;

77.  podsjeća da mjere „izgradnje države” trebaju biti u središtu razvojne strategije Unije te kamen temeljac u svakom akcijskom planu za kriznu situaciju; poziva na definiranje dobre kombinacije politika u skladu s djelovanjem Unije;

78.  smatra da je zbog tih kriznih i nestabilnih situacija potrebno razviti nove pristupe, posebno u pogledu aktivnosti kao što su (i) utvrđivanje rizika na različitim operativnim razinama, (ii) izrada predviđanja vjerojatnih posljedica te (iii) oblikovanje instrumenata za smanjenje rizika i potencijalnih katastrofa te pripremanje na njih koji omogućuju dovoljnu razinu fleksibilnosti i mogućnost aktiviranja stručnjaka u raznim područjima;

79.  potiče Komisiju i ESVD da rade sustavnije i zajedno na četiri faze ciklusa upravljanja katastrofama; poziva Komisiju i ESVD da obavijeste Parlament o razvoju događaja, posebno kada je riječ o upravljanju rizikom i pripremama za provedbu i postizanje ciljeva programa u situaciji nakon katastrofe;

80.  podsjeća da se u takvim krizama posebna pozornosti mora posvetiti kvaliteti i operativnoj učinkovitosti nacionalnih okvira upravljanja za smanjenje rizika od katastrofe, što je preduvjet za uspjeh djelovanja Unije;

Budućnost ERF-a

81.  preporučuje da se strategije i prioriteti budućih aktivnosti ERF-a jasno odrede i da se na tim temeljima napravi sustav financijskih instrumenata uz poštovanje načela učinkovitosti i transparentnosti;

82.  žali što unutar financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun Europske unije (Uredba (EU, Euratom), br. 966/2012) ERF-ovi nisu uključeni u opći proračun Unije ;

83.  podsjeća na to da su se Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da će se financijska pravila revidirati kako bi se uključile izmjene koje su postale nužne zbog ishoda pregovora o višegodisnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020., uključujući pitanje o mogućem uključenju ERF-ova u proračun Unije; ponovno poziva Vijeće i države članice da pristanu na puno uključenje ERF-ova u proračun Unije;

84.  smatra da je novi parlamentarni saziv ujedno nova politička prilika za poticanje institucija Unije na skori početak razmatranja i procjene scenarija nakon 2020. radi mogućnosti zamjene trenutnog Sporazuma iz Cotonoua; podsjeća da je stajalište Parlamenta da se ERF treba uvrstiti što prije u opći proračun;

85.  smatra da će uvrštenje ERF-ova u opći proračun ojačati demokratski nadzor uključivanjem Parlamenta u postavljanje strateških prioriteta za dodjelu sredstava te će također omogućiti djelotvorniju provedbu i bolje koordinacijske mehanizme u središnjem uredu Komisije i na lokalnoj razini; traži od Komisije da u idućoj procjeni na odgovarajući način ponovno razmotri financijski utjecaj uvrštenja ERF-ova na države članice i potencijalno obvezujućeg kriterija doprinosa države članice;

86.  smatra da će racionaliziranje i usklađivanje pravila ERF-a vjerojatno rezultirati smanjenjem rizika od pogrešaka i neučinkovitosti te će povećati razinu transparentnosti i pravne sigurnosti; potiče Komisiju da predloži jedinstvenu financijsku uredbu za sve ERF-ove; žali što u kontekstu rasprave o budućem sporazumu za 11. ERF Komisija nije predložila jedinstvenu financijsku uredbu kako bi se olakšalo upravljanje ERF-ovima;

Daljnje radnje u vezi s rezolucijom Parlamenta

87.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled načina na koji su se provele preporuke Parlamenta sadržane u godišnjem izvješću Parlamenta o davanju razrješnice.

(1) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (2) SL C 401, 13.11.2014., str. 264. (3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3. (4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3. (5) SL L 314, 30.11.2001., str. 1 i SL L 324, 7.12.2001., str. 1. (6) SL L 156, 29.5.1998., str. 108. (7) SL L 317, 15.12.2000., str. 355. (8) SL L 247, 9.9.2006., str. 32. (9) SL L 191, 7.7.1998., str. 53. (10) SL L 83, 1.4.2003., str. 1. (11) SL L 78, 19.3.2008., str. 1. (12) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (13) SL C 401, 13.11.2014., str. 264. (14) SL L 317, 15.12.2000., str. 3. (15) SL L 287, 4.11.2010., str. 3. (16) SL L 314, 30.11.2001., str. 1 i SL L 324, 7.12.2001., str. 1. (17) SL L 156, 29.5.1998., str. 108. (18) SL L 317, 15.12.2000., str. 355. (19) SL L 247, 9.9.2006., str. 32. (20) SL L 191, 7.7.1998., str. 53. (21) SL L 83, 1.4.2003., str. 1. (22) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o davanju razrješnice u vezi s izvršenjem općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament (2014/2078(DEC))

P8_TA(2015)0121 A8-0082/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0147/2014)(2),

–  uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament(3),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima institucija(4),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(5) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora u funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(7), a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir Odluku Predsjedništva od 27. travnja 2005. o internom pravilniku o izvršenju proračuna Europskog parlamenta(8), a posebno njezin članak 13.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2012. o smjernicama za proračunski postupak 2013. ‒ Dio I., II., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i X.(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. ožujka 2012. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2013.(10),

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0082/2015),

A.  budući da je 25. lipnja 2014. predsjednik usvojio računovodstvenu dokumentaciju Parlamenta za financijsku godinu 2013.;

B.  budući da je glavni tajnik, kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, 6. studenog 2014. potvrdio svoje razumno jamstvo da su resursi dodijeljeni proračunu Parlamentu upotrijebljeni u svrhu za koju su namijenjeni i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja;

C.  budući da je revizijom Revizorskog suda zaključeno da su, kad je riječ o administrativnim rashodima 2013., sve institucije zadovoljavajuće upravljale nadzornim i kontrolnim sustavima u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ, Euratom) br. 966/2012;

D.  budući da se člankom 166. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 od svake institucije Unije zahtijeva da poduzme potrebne mjere u skladu s opažanjima iz odluke Europskog parlamenta o razrješnici;

1.  daje svojem predsjedniku razrješnicu za izvršenje proračuna Europskog parlamenta za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament (2014/2078(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio I. – Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 26. veljače 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

–  uzimajući u obzir članak 94. i članak 98. stavak 3. Poslovnika te Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0082/2015),

A.  budući da je u svojoj potvrdi konačne računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik Parlamenta naveo da postoji razumno osiguranje da računovodstvena dokumentacija predstavlja istinitu i poštenu sliku financijskog stanja Parlamenta u svim značajnim aspektima te da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala zadršku;

B.  budući da Revizorski sud u područjima koje je revidirao Parlament nije utvrdio ozbiljne nedostatke te su nadzorni i kontrolni sustav, kad je riječ o administrativnim rashodima u 2013., procijenjeni kao učinkoviti;

C.  budući da je, u skladu s uobičajenim postupkom, upravi Parlamenta poslan upitnik, a o većini odgovora je raspravljao Odbor za proračunski nadzor, u prisutnosti potpredsjednika odgovornih za proračun, glavnog tajnika i unutarnjeg revizora; budući da je prvi put cijeli niz pitanja zastupnika ostao bez odgovora, bilo u pismenom ili usmenom obliku, te je na taj način Parlament uskraćen za relevantne informacije te nije bio u mogućnosti donijeti utemeljenu odluku u vezi s određenim važnim aspektima o razrješnici Parlamenta;

D.  budući da je potreban nadzor kako bi se zajamčilo da uprava Parlamenta i političko vodstvo odgovaraju građanima Unije; budući da postoji trajan prostor za poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti upravljanja javnim financijama;

E.  Budući da je u izvješću Revizorskog suda od 11. srpnja 2014. navedeno da bi moguće uštede za proračun Unije bile oko 114 milijuna EUR godišnje ako bi Parlament centralizirao svoje aktivnosti;

F.  Budući da je Parlament jedina institucija koja daje razrješnicu svojemu predsjedniku, a ne glavnom tajniku odnosno potpredsjedniku;

Računovodstvena dokumentacija Europskog parlamenta

1.  primjećuje da su konačna odobrena sredstva Europskog parlamenta za 2013. ukupno iznosila 1 750 463 939 EUR, odnosno 19,07 % naslova V. višegodišnjeg financijskog okvira izdvojenog za administrativne rashode institucija Unije 2013., što predstavlja povećanje od ukupno 1,9 % u odnosu na proračun iz 2012. (1 717 868 121 EUR);

2.  primjećuje da je ukupni prihod unesen u poslovne knjige do 31. prosinca 2013. iznosio 158 117 371 EUR (2012: 175 541 860 EUR), uključujući 25 991 783 EUR namjenskih prihoda (2012: EUR 22 274 843);

3.  primjećuje da su četiri poglavlja činila 70 % ukupnih obveza: Poglavlje 10. (Članovi institucije), poglavlje 12. (Dužnosnici i privremeno osoblje), poglavlje 20. (Građevinski objekti i s njima povezani troškovi) i poglavlje 42. (Rashodi za parlamentarnu pomoć);

4.  uzima u obzir brojke na temelju kojih je zatvorena računovodstvena dokumentacija Parlamenta za financijsku godinu 2013., to jest:

5.  primjećuje da je 2013. 99,02 % odobrenih sredstava unesenih u proračun Parlamenta preuzeto uz stopu storniranja od 0,8 % te da je, kao prethodnih godina, postignuta visoka razina izvršenja proračuna;

6.  ističe, međutim, da tako visoki postotak izvršenja proračuna ne otkriva sadrži li prijenose radi prijenosa svih odobrenih sredstava raspoloživih na kraju godine u proračunske linije za građevine, a posebno za kapitalne predujmove radi smanjenja plaćanja budućih kamata; traži stoga podatke o izvršenju proračuna prije početka postupka „završnih prijenosa”;

7.  primjećuje u ovom kontekstu da je 54 000 000 EUR preneseno iz rezervacija i drugih izvora za doprinos financiranju širenja i obnove zgrade Konrad Adenauer (KAD), glavnoga građevinskog projekta u Luksemburgu;

8.  razumije da će to tijekom razdoblja izgradnje i amortizacije zajma rezultirati uštedom financijskih davanja od otprilike 18 100 000 EUR; podsjeća svoja nadležna tijela, međutim, da pretfinanciranje ili otplata za zgrade trebaju biti dijelom proračunske strategije; stoga poziva svoja nadležna tijela da s dovoljnom jasnoćom u proračun unesu politiku nekretnina Parlamenta za buduće akvizicije;

9.  podsjeća svoju upravu na to da je Parlament u više navrata pozivao na ispravno uvrštavanje svoje politike nekretnina u proračunu; očekuje da će se to dogoditi od proračunske godine 2016.;

10.  kritizira sve veću razinu prijenosa koji je 2013. bio 305 457 875 EUR (2012: 222 900 384 EUR);

Mišljenja Revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije iz 2013. te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija

11.  pohvaljuje što revizija nije utvrdila ozbiljne nedostatke u vezi područjima koja su bila predmet revizije u Parlamentu;

12.  podsjeća da Revizorski sud obavlja posebnu procjenu administrativnih i drugih rashoda kao jedinstvenu skupinu politika za sve institucije Unije;

13.  primjećuje da je Revizorski sud otkrio da ispitivanje transakcija ukazuje na to da najizglednija pogreška prisutna u toj skupini politika iznosi 1 % zbog čega nisu bile zahvaćene značajnom razinom pogreške te da su nadzorni i kontrolni sustavi procijenjeni kao djelotvorni;

14.  primjećuje da je revizija uključivala pregled uzorka od 153 platne transakcije, od kojih je 95 za rashode u vezi s djelatnicima, 17 za rashode u vezi s građevinama i 41 za druge rashode; naglašava da se administrativni i drugi rashodi smatraju niskorizičnim područjem te poziva Revizorski sud da svoju analizu dodatno usredotoči na područja sklonija pogreškama, a to su nepoštovanje postupaka nabave, rashodi u vezi s građevinama i provedba ugovora:

15.  podsjeća da bi se uvođenjem jednog sjedišta Parlamenta mogle ostvariti znatne uštede;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

16.  primjećuje da je na sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 26. siječnja 2015. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće potpisano 23. srpnja 2014. u kojem piše da je 2013. obavio sljedeće poslove revizije u upravi Parlamenta:

17.  naglašava sljedeće u reviziji projekta izgradnje zgrade Konrad Adenauer (KAD):

18.  poziva na izradu kratkog sažetka (tri stranice) glavnih kritika sadržanih u godišnjem izvješću Službe za unutarnju reviziju do 20. svibnja 2015.;

Revizija okvira unutarnje kontrole Europskog parlamenta

19.  primjećuje da je na kraju 2013., nakon uzastopnih revizija u svrhu praćenja napretka, 13 mjera još ostalo nedovršeno od ukupno 452 prvotno dogovorene mjere okvira unutarnje kontrole; primjećuje napredak ostvaren u četiri od tih 13 mjera koji je omogućio da se procjena preostalog rizika poboljša sa „značajan” na „umjeren”;

20.  potiče upravu na razini odjela i središnjice da provede preostale „nedovršene mjere” bez daljnje odgode; poziva ih da se drže strožih rokova za provedbu mjera; poziva unutarnjeg revizora da Odbor za proračunski nadzor obavješćuje o ostvarenom napretku u tim mjerama; poziva ih da također količinski izraze troškove i uštede od novih mjera predloženih u ovoj rezoluciji i da ih uključe u nadzor razrješnice za 2013.;

Popratne mjere uz rezoluciju o davanju razrješnice za 2012.

21.  uzima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za 2012. dostavljene Odboru za proračunski nadzor 28. listopada 2014. te izlaganje glavnog tajnika usmjereno na različita pitanja i zahtjeve rezolucije Parlamenta o davanju razrješnice za 2012. te razmjenu mišljenja sa zastupnicima koje je uslijedilo; žali zbog toga što neke od preporuka Parlamenta nisu odgovarajuće popraćene;

22.  primjećuje da bi se pet godina nakon provedbe novog Statuta za parlamentarne asistente odnosno do kraja 2014. trebala pripremiti procjena, s čime se glavni tajnik složio u svojim usmenim i pismenim odgovorima o praćenju provedbe preporuka Parlamenta u vezi s davanjem razrješnice za 2012.; poziva na to da se procjena izvrši u suradnji s predstavnicima akreditiranih parlamentarnih asistenata iz prijašnjeg parlamentarnog saziva koji su još zaposleni u Parlamentu, da se dostavi do 30. lipnja 2015. te da se obavijesti Obor za proračunski nadzor o njezinim rezultatima; ističe da je s 31. prosincem 2013. Parlament zapošljavao 1763 akreditirana parlamentarna asistenta;

23.  primjećuje da je usluga dostave pripremljene hrane zabilježila manjak od 3 500 000 EUR na kraju 2013.; iznenađen je što povećanje korisnika za otprilike 150 % tijekom razdoblja od 2002. do 2011. nije pružilo mogućnost za uravnoteženu financijsku situaciju; ponavlja svoj zahtjev, u vidu druge revizije cijena (koju je Predsjedništvo odobrilo 10. lipnja 2013.), da politike cijena u Parlamentu ne bi trebale odudarati od prakse u drugim institucijama; ukazuje, primjerice, na različitu cjenovnu strukturu koja postoji za usluge dostave pripremljene hrane i menze Komisije; nadalje ističe da znatno povećanje cijena ponuđenih menija nije bilo popraćeno nikakvim poboljšanjem kvalitete ili raznovrsnosti koji su, sasvim suprotno, znatno pogoršani;

24.  pita se zašto postoji dodatna naknada za kavu koja se nudila na ulazu u neke dvorane za sastanke parlamentarnih odbora, a koja iznosi 20 % više od samog proizvoda koji se može dobiti na istom tipu uređaja za kavu ili u kantinama Parlamenta; ističe da je za usluge zaduženo isto poduzeće koje je odgovorno za dostavu hrane i pića i upravlja automatima za kavu Nespresso u Parlamentu; smatra da je potrebno objasniti dodatan trošak proširenja ugovora između Parlamenta i tog pružatelja usluga;

25.  zauzima stajalište da bi se posebna važnost trebala pridodati poboljšanju mogućnosti pristupa malih i srednjih poduzeća svim tržištima koncesije Unije; smatra da koncesija koju je Parlament dodijelio poduzeću koje je trenutačno odgovorno za opskrbu hranom i pićem u njegovu sjedištu u Bruxellesu predstavlja prepreku slobodi pružanja usluga s obzirom na to da se njome uskraćuju druga mala i srednja poduzeća u svojim poslovnim pravima i mogućnostima od kojih dosad nisu imali veće koristi; poziva na to da se razmotri uvođenje određene mjere fleksibilnosti u koncesijske ugovore kako bi se i ostalim gospodarskim subjektima zajamčio istinski, nediskriminirajući pristup posebnim uslugama; mišljenja je da će se na taj način potaknuti optimalno korištenje resursima te omogućiti korištenje uslugama bolje kvalitete za najbolju cijenu;

Razrješnica Parlamenta za 2013.

26.  primjećuje razmjenu stajališta od 26. siječnja 2015. između potpredsjednika odgovornih za proračun, glavnog tajnika i Odbora za proračunski nadzor u prisutnosti člana Revizorskog suda i unutarnjeg revizora;

27.  ponovo potvrđuje da upravljačka tijela i administracija Parlamenta snose odgovornost za resurse na raspolaganju Parlamentu tijekom cijele razrješnice te da je zbog toga važno da se cijeli postupak odlučivanja provodi potpuno transparentno kako bi se građanima Unije osigurao istinit i točan uvid u način na koji Parlament donosi svoje odluke i troši sredstva koja su mu stavljena na raspolaganje;

28.  kritizira činjenicu da je glavni tajnik propustio odgovoriti na niz pitanja koja su postavili zastupnici; ponavlja da je učinkoviti nadzor izvršenja proračuna Parlamenta uvijek iziskivao i dalje će iziskivati tijesnu suradnju uprave Parlamenta i Odbora za proračunski nadzor; Poziva stoga glavnog tajnika da ispuni upitnik pismenim odgovorom na sljedeće pitanja:

29.  preporučuje u interesu veće transparentnosti i učinkovitosti političkog i administrativnog djelovanja Parlamenta da se svim zastupnicima, osoblju Parlamenta i javnosti odmah i općenito daju na znanje svi dnevni rasporedi, zapisnici sa sjednica i odluke koje donose tijela Parlamenta za donošenje odluka; podsjeća na korisnost nekadašnjeg Odbora za poslovnik kao foruma u kojem se transpranetno i javno raspravljalo o regulatornom postupku i unutarnjim poslovima Parlamenta te se radilo na njihovu poboljšanju; preporučuje s tim u vezi uspostavljanje neutralnog Odbora za Poslovnik i unutarnje poslove kako bi se moglo raspravljati o svim tim pitanjima i da bi ih nakon toga Parlament u okviru plenarne sjednice mogao legitimirati;

30.  s velikom zabrinutošću primjećuje da je Parlament u razdoblju od 2013. do 2014. dodijelio 17 800 00 EUR za promotivne aktivnosti opisane institucionalnom izbornom kampanjom, a da je odaziv na europske izbore 2014. još jednom pao, i to na 42,54 % (2009: 43 %); potiče na donošenje nove strategije usmjerene na povećanje atraktivnosti europskih izbora u državama članicama;

31.  naglašava da se vanjska ex-post procjena komunikacijske strategije za izbore 2014. očekuje do lipnja 2015.; traži da se Odbor za proračunski nadzor obavijesti o datumu objave; u izvješću očekuje detaljnu analizu financijskih sredstava;

32.  primjećuje da je istraživanje Eurobarometra o Europskom parlamentu (EB/EP 82.5) pokazalo da je tijekom izborne kampanje 2014. 23 % ispitanika imalo vrlo negativnu, a 43 % neutralnu sliku o Parlamentu; ističe da medijske analize upućuju na to da je negativna slika često povezana s financijskim pogodnostima u kojima uživaju zastupnici kao što su naknade, plaće i proračun Parlamenta u općenitom smislu; stoga je uvjeren da su potrebna strukturalna poboljšanja, na primjer potpuna transparentnost i prikazivanje naknade za opće troškove, kako bi se poboljšala potpora Parlamentu i povjerenje u njega;

33.  primjećuje uspostavljanje nove Glavne uprave za usluge parlamentarnog istraživanja koja će pružati neovisno znanstveno mišljenje, u prvom redu pojedinačnim zastupnicima te će na taj način nadopunjavati rad političkih odjela zaduženih za potrebe parlamentarnih tijela;

34.  pozdravlja uspostavljanje odjela koji će ocjenjivati utjecaj zakonodavstva Unije; poziva na to da se ta služba usredotoči na kompromise koje je dogovorio Parlament kao i na amandmane Parlamenta na prijedloge Komisije; poziva na to da se do 30. listopada 2015. razradi pristup brzog ocjenjivanja zakonodavstva i njegova utjecaja, promiče koncept te usluge među zastupnicima te iznese pregled ukupnih troškova; potiče redovnu razmjenu stajališta te službe s odgovarajućim službama Komisije, Vijeća i nacionalnih parlamenata;

35.  prima na znanje sporazum o suradnji između Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Parlamenta koji je konačno potpisan 5. veljače 2014. i kojim je otpočeo prijenos važnih zaposlenika iz oba odbora u novu Europsku službu za parlamentarna istraživanja (EPRS); mišljenja je da bi se trebala poboljšati učinkovita međuinstitucijska suradnja i vjeruje da bi povezivanje stručnog mišljenja i kupovne moći u područjima u kojima institucije zahtijevaju pomoć slične prirode trebalo poboljšati provedbu i moglo smanjiti ukupne troškove; nada se da će se razvojem tog sporazuma među tri institucije pridonijeti postizanju tih ciljeva, da će biti uravnotežen i od jednake koristi svim trima institucijama; poziva sve tri institucije da godinu dana nakon početka ove suradnje provedu pojedinačno ocjenjivanje utjecaja tog sporazuma u pogledu ljudskih resursa, izdataka, sinergija, dodane vrijednosti i sadržaja;

36.  primjećuje stvaranje Glavne uprave za sigurnost i zaštitu; podsjeća da je internalizacija sigurnosnih službi Parlamenta rezultirala uštedom od 195 000 EUR u 2013. i predviđa se da će rezultirati uštedom od 11 milijuna EUR u razdoblju od 2013. do 2016.; smatra primjerenim pregovarati s belgijskom vladom o većem doprinosu Belgije za sigurnost Parlamenta s obzirom na to da Belgija u gospodarskom smislu ima korist od prisutnosti institucija Unije na njezinu teritoriju; poziva na to da se Odboru za proračunski nadzor do 30. rujna 2015. dostavi ocjena kvalitete sigurnosne službe prije i nakon formiranja Glavne uprave za sigurnost i zaštitu; inzistira na tome da se u cilju usporedbe izradi studija o sigurnosnim sustavima ostalih institucija;

37.  ponavlja da se održavanju sigurnosti u zgradama Parlamenta i njihovoj neposrednoj okolini mora dati prioritet; zahtijeva da se u tom kontekstu poboljša i sigurnost na parkiralištima;

38.  zabrinut je zbog nedostatka jednakosti spolova u upravi gdje su s 29. prosincem 2013. žene činile 34 % voditelja jedinica, 33 % direktora i 31 % glavnih direktora; poziva na provedbu plana za pružanje jednakih mogućnosti, posebno kad je riječ o rukovodećim položajima, a u cilju što skorijeg izjednačavanja tog nerazmjera;

39.  poziva na uravnoteženost u vezi sa zemljom podrijetla pri imenovanju visokih dužnosnika u upravi Parlamenta; do kraja 2015. očekuje izvješće o tome u kojoj je mjeri postignut taj cilj;

40.  traži da mu se do kraja 2015. dostavi godišnji pregled razvoja i troškova osoblja, prema položaju i razini rukovodstva; traži od uprave Parlamenta informaciju o tome bi li slične studije o upravama međunarodnih parlamentarnih skupština mogle sadržavati važne pouke za rad Parlamenta; napominje da bi u izvješća također trebalo uključiti rad vanjskih stručnjaka radi promicanja načela transparentnosti, istovremeno vodeći računa o najboljim interesima uključenih strana; za zabrinutošću napominje da je vrlo upitan velik broj zaposlenih u Uredu predsjednika Europskog parlamenta, ukupno njih 35, uključujući dva vozača i osobnog parlamentarnog podvornika, te da to daje loš primjer za smanjenje troškova i fiskalnu odgovornost unutar Parlamenta;

41.  uzima na znanje da je Predsjedništvo 15. travnja 2013. donijelo provedbene mjere Kodeksa ponašanja za zastupnike; zabrinut je, međutim, zbog manjkave provedbe i razlika u tumačenju o kojima je izvijestila koalicija nevladinih udruga(11) te poziva na jačanje pozicije savjetodavnog odbora na način da mu se dodijeli pravo na inicijativu u vezi s provođenjem nasumičnih provjera izjava zastupnika o financijskim interesima;

42.  pozdravlja činjenicu da zastupnici moraju biti transparentniji u pogledu sporednih aktivnosti koje obavljaju u javnoj službi; ipak podsjeća na to da zastupnici, slično kao i zastupnici nacionalnih parlamenata, nemaju isključiv mandat i da stoga mogu obavljati i druge profesionalne aktivnosti; mišljenja je da bi detaljniji predložak izjave za zastupnike pomogao povećati transparentnost i izbjeći potencijalne sukobe interesa; traži od glavnog tajnika da uspostavi javnu bazu podataka dostupnu na internetskoj stranici Parlamenta s informacijama o svim sporednim aktivnostima zastupnika;

43.  naglašava da je potrebna veća transparentnost u vezi s naknadama zastupnicima za opće troškove; poziva Predsjedništvo da radi na definiranju preciznijih pravila u pogledu odgovornosti za rashode koji su odobreni za te naknade, bez da to uzrokuje dodatne troškove za Parlament;

44.  zabrinut je nedostatkom ex post provjere korištenja zastupnika službenim vozilima te dovodi u pitanje nužnost raspoloživosti dvaju službenih vozila predsjedniku Parlamenta;

45.  podupire činjenicu o smanjenju od 5 % u putnim troškovima zastupnika i troškovima za službena putovanja zaposlenika koje je rezultirao uštedom od 4 milijuna EUR u 2013.; smatra uputnim provoditi dosljednu politiku smanjenja putnih troškova s pomoću dogovorenih sporazuma sa zračnim prijevoznicima; poziva glavnog tajnika da s tim u vezi iznese prijedloge;

Upravljanje programom subvencija za skupine posjetitelja

46.  duboko je zabrinut zbog toga što je Revizorski sud u svojoj analizi stanja financijskog upravljanja proračunom Unije praksu isplata u gotovini za naknadu troškova skupinama posjetitelja ocijenio „visoko rizičnom“; naglašava da je u 2013. 73 % subvencija isplaćeno u gotovini, a samo 27 % bankovnim nalogom; zabrinut je zbog visokog reputacijskog rizika za Parlament, kao i značajnog sigurnosnog rizika koji je povezan s isplatama u gotovini skupinama posjetitelja;

47.  ističe da je potrebno i korisno što se skupine posjetitelja prije njihova posjeta informira o održivim prijevoznim sredstvima s kojima mogu doći do Parlamenta; preporučuje uvođenje različitih stopa povrata troškova prema odabranom prijevoznom sredstvu i njegovoj razini emisija;

48.  naglašava da Parlament i Vijeće radi ostvarivanja dugoročnih ušteda u proračunu Unije moraju uzeti u obzir izradu plana jedinstvenog sjedišta, kao što je Parlament naveo u nekoliko svojih prethodnih rezolucija;

Glavna uprava za unutarnju politiku i Glavna uprava za vanjsku politiku

49.  ističe troškove izaslanstava, zajedničkih parlamentarnih skupina, ad hoc delegacija i misija za promatranje izbora izvan Unije u 2013., koji ukupno iznose 5 794 360 EUR; traži da se do kraja 2015. za razdoblje od 2005. do 2015. izradi pregled troškova na tim područjima;

50.  sa zabrinutošću primjećuje da je trošak jedne delegacije parlamentarne skupine iznosio 493 193 EUR; poziva Predsjedništvo da osmisli jednostavna, ali učinkovita načela za ekonomičniju troškovnu strukturu posjeta izaslanstava, posebno uzimajući u obzir njihovu političku važnost, trajanje i rezultate;

Međuparlamentarna izaslanstva

51.  zauzima stajalište da je važno i hitno potrebno izraditi internetske stranice međuparlamentarnih izaslanstava i unaprijediti njihov sadržaj; smatra da je također od ključne važnosti da se sve javne sjednice izaslanstava, u mjeri u kojoj proračunska sredstva to dopuštaju, mogu pratiti uživo internetskim prijenosom, kao što je to već slučaj sa sjednicama parlamentarnih odbora;

Glavna uprava za komunikaciju

52.  žali zbog toga što je višegodišnji program subvencija u razdoblju od 2012. do 2014, kojemu je cilj bio podići svijest o ulozi Parlamenta, koštao 14 500 000 EUR; izražava sumnju u to predstavlja li program subvencija temeljne nadležnosti Parlamenta i zadatke koji proizlaze iz njegovih zakonodavnih i proračunskih nadležnosti te nadležnosti za davanje razrješnice; poziva svoju upravu da Odboru za proračunski nadzor dostavi vanjsku procjenu tog programa subvencija prije postupka davanja razrješnice za 2014.;

53.  traži da mu se dostavi kompletan pregled svih subvencija za komunikacijske projekte dodijeljenih iz proračuna Parlamenta, uključujući odgovarajuće iznose i primatelje;

54.  traži da mu se dostavi pregled izdataka, ako ih ima, iz proračuna Parlamenta za organizacije „MEP Ranking” i „Vote Watch Europe”; kritizira činjenicu da te organizacije ocjenjuju rad zastupnika na osnovi kvantitativnih kriterija, što može dovesti do krivih poticaja i nepotrebne količine posla; smatra da se zastupnici suočavaju sa sve većom birokracijom i strožim ograničenjima slobode u izvršavanju svojih obaveza;

EuroparlTV

55.  podsjeća na to da je proračun za EuroparlTV u 2013. iznosio 8 000 000 EUR, a u 2014. 5 000 000 EUR te cijeni da je pružanje usluge poboljšano nizom novih aktivnosti i projekata; primjećuje da je između 2012. i 2014. prosječan mjesečni broj pogledanih videozapisa porastao sa 53 000 na 400 000;

56.  podsjeća da je slijedom odluke Predsjedništva od 12. prosinca 2012., u 2014. pokrenuta vanjska studija radi davanja prijedloga o budućem razvoju internetske videoslužbe Europskog parlamenta (EuroparlTV); primjećuje da se preporuke te studije trebaju provesti u prvoj polovici 2015.;

Nagrada LUX

57.  uzima u obzir da su troškovi nagrade LUX u 2013. iznosili 448 000 EUR, što je u skladu s troškovima u 2012. (434 421 EUR), i pokrivali:

58.  poziva na to da se poveća učinkovitost u proračunu;

59.  poziva na provođenje reprezentativne ankete među zastupnicima do kraja 2015. o tome je li im poznata nagrada LUX i kako se, ako o tome uopće može biti riječ, nagrada ocjenjuje u njihovim dotičnim državama članicama;

Informacijski uredi

60.  sa zabrinutošću primjećuje da su troškovi informacijskih ureda za službena putovanja za 2013. iznosili 1 839 696 EUR, od kojih je malo više od 1 090 290 EUR bilo namijenjeno za službena putovanja u Strasbourg; izražava žaljenje zbog toga što su troškovi informacijskih ureda za misije u Strasbourg porasli za oko 7 %, u odnosu na 2012., s dodatnim porastom od 2 % koji je rezultat otvaranja novog informacijskog ureda u Hrvatskoj; traži da mu se dostave detalji o glavnim razlozima za službena putovanja osoblja informacijskih ureda u Strasbourg i Bruxelles; u cilju izrade usporedbi traži da mu se dostavi pregled službenih putovanja osoblja svih informacijskih ureda za 2005., 2010. i 2015.; ustraje na tome da se prednost da korištenju videokonferencija te ostvarivanju strukturnih smanjenja troškova u proračunu Parlamenta i poboljšanju okruženja kojima se ne umanjuje kvaliteta rada Parlamenta;

61.  naglašava da internetske stranice nekoliko informacijskih ureda u državama članicama nisu ažurirane od izbora; usmjerava pozornost na moguće posljedice te činjenice na vjerodostojnost Parlamenta u javnosti; inzistira na tome da se provede istraga o upotrebi sredstava dodijeljenih informacijskim uredima uz objašnjenje znatnih razlika u vezi s troškovima priključka na internet među različitim državama članicama;

Logotip Parlamenta

62.  prima na znanje izmjenu logotipa Europskog parlamenta; negoduje zbog toga što ga se još jednom nije na vrijeme obavijestilo o jednoj odluci; poziva odgovorne službe da objasne zašto su provele tu izmjenu, kako je došlo do te odluke i koji su troškovi povezani s time;

63.  poziva na detaljan pregled svih vanjskih i unutarnjih troškova Doma europske povijesti koji su povezani s Parlamentom, prema troškovima za planiranje (uključujući preliminarno planiranje), troškovima ulaganja i tekućih troškova (uključujući rezerve za izgradnju i održavanje, troškove osoblja, troškove izložbi); primjećuje da Komisija podržava financiranje Doma europske povijesti godišnjim iznosom od 800 000 EUR; ističe da utjecaj Doma europske povijesti neće biti pozitivan samo za institucije Unije nego i za belgijsku državu u obliku nove turističke atrakcije kojom će se ostvarivati prihod; stoga preporučuje da se od belgijske države zatraži potpora osnivanju Doma europske povijesti;

Glavna uprava za kadrovske poslove

64.  uzima u obzir da se službenici Parlamenta (trajni državni službenici) u načelu mogu zapošljavati isključivo putem javnog natječaja na kojima približno 10 % kandidata čija je prosječna dob 34 godine bude uspješno; izražava zabrinutost zbog toga što institucije Unije, uključujući Parlament, unatoč činjenici da je zapošljavanje mladih prioritet Unije, ne posjeduju nikakvu politiku kojom bi se potaknulo zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina;

65.  ističe poteškoće u sklopu postupaka zapošljavanja posebno službenika ili ugovornih djelatnika iz pojedinih država članica; primjećuje da trenutačna razina plaća i početni uvjeti koje nude institucije nisu dovoljni atraktivni za novo osoblje; ističe da se mnogim građanima država članica EU-15, a posebno onima koji su blizu odlasku u mirovinu, time ne nude ni privlačna primanja ni atraktivne poslovne perspektive; ističe da će nezaobilazno smanjenje europske javne uprave u bliskoj budućnosti negativno utjecati na kvalitetu usluga te dovesti do rizika sve izraženije geografske neuravnoteženosti;

66.  Zahtijeva analizu aktivnosti koje organizira i financira Odbor za osoblje, s detaljnim opisom vrste aktivnosti, učinjenih troškova i usklađenosti s dobrim financijskim upravljanjem;

67.  traži od Glavne uprave za kadrovske poslove i zaduženih tijela da aktivno podupiru žene na rukovodećim položajima u Parlamentu ili da „ocjene razloge” nedostatka jednakosti te slijedom toga predlože mjere kojima će se olakšati integracija žena na rukovodeće položaje u upravi Parlamenta;

68.  prima na znanje visoke troškove sjednica izvan mjesta rada i sličnih događaja za osoblje u 2013. (140 730 EUR za osam događaja); smatra da se općenito u vrijeme krize i štednje proračunskih sredstava troškovi za sjednice koje je osoblje institucija Unije provelo izvan mjesta rada moraju biti razmjerni i da bi se one, kad god je to moguće, trebale ograničavati na vlastite prostorije institucija, s obzirom da dodana vrijednost koja iz proizlazi iz sjednica održanih izvan mjesta rada ne opravdava tako visoke troškove;

Parlamentarni asistenti

69.  izražava svoju podršku mjerama poduzetima kako bi se organiziralo upravljanje prekidom ugovora s 1 700 akreditiranih parlamentarnih asistenata u vezi s prelaskom sa sedmog parlamentarnog saziva na osmi, a posebno provedbi aplikacije „APA-People”; smatra, međutim, da je određenim područjima koja su zadužena za postupak zapošljavanja akreditiranih parlamentarnih asistenata trebalo dodijeliti više administrativnog osoblja ako bi se zajamčio brži i učinkovitiji rad; ističe da se nije osiguralo dovoljno ljudskih i tehničkih resursa kako bi se spriječila kašnjenja pri potpisivanju ugovora asistenata, prekidi ugovora te kašnjenja pri nadoknadi troškova, isplati naknada i plaća; ipak priznaje da je došlo do znatnog unapređenja postupka u usporedbi s 2009. te istodobno primjećuje da Parlament mora biti ustrajan u svojim naporima da poboljša brzinu i učinkovitost svojih postupaka zapošljavanja; zabrinut je zbog toga što se nije pronašlo rješenje za akreditirane parlamentarne asistente čija su prava smanjena zbog skraćivanja trajanja njihovih ugovora za najmanje mjesec dana radi ranijeg održavanja izbora za Parlament; naglašava da je potrebna prilagodba zakonodavstva u vezi s potrebnim razdobljima za stjecanje mirovinskog prava promjenama koje utječu na trajanje parlamentarnog saziva;

70.  žali zbog toga što socijalno izvješće Parlamenta, kao i u prijašnjim godinama, gotovo ne sadrži informacije u vezi s akreditiranim parlamentarnim asistentima premda oni čine 29,4 % osoblja Parlamenta; poziva da se taj nedostatak ispravi s obzirom na temeljnu važnost tog dokumenta za poboljšanje upravljanja osobljem;

71.  žali zbog presude Službeničkog suda od 12. prosinca 2013. u predmetu F-129/12 i duboko žali zbog činjenice da je Parlament optužen zbog nemogućnosti pružanja pomoći akreditiranim parlamentarnim asistentima u slučajevima uznemiravanja i nepropisnih otpuštanja; prima na znanje odluku Predsjedništva od 14. travnja 2014. o uspostavljanju savjetodavnog odbora za sprečavanje zlostavljanja na radnom mjestu, čime se želi spriječiti da se akreditirani parlamentarni asistenti nađu u takvim situacijama; ipak je zabrinut zbog neuravnoteženosti u sastavu odbora kojem pripadaju tri kvestora te po jedan predstavnik uprave i akreditiranih parlamentarnih asistenata; prima na znanje da se odbor do studenog 2014. bavio najmanje trima slučajevima te da su „kvestori odlučili da nema razloga za daljnje postupke”; stoga poziva Predsjedništvo da preispita svoju odluku u vezi sa sastavom odbora kako bi se zajamčila veća ravnoteža u zastupljenosti te najmanje dva predstavnika akreditiranih parlamentarnih asistenata;

72.  sa zabrinutošću prima na znanje visoki postotak prekinutih jezičnih tečajeva među akreditiranim parlamentarnim asistentima koji iznosi 32,5 % u usporedbi s 8 % za ostalo osoblje; poziva na izmjene u nastavnom programu jezičnih tečajeva kako bi se zajamčilo njihovo bolje prilagođavanje specifičnim radnim uvjetima akreditiranih parlamentarnih asistenata;

73.  poziva na istragu o mogućim razlozima velikog nerazmjera između akreditiranih parlamentarnih asistenata i ostalog osoblja kada je riječ o korištenju bolovanja;

74.  naglašava da su dnevnice akreditiranih parlamentarnih asistenata koji službeno putuju u Strasbourg za 30-45 % niže od dnevnica koje prima ostalo osoblje; nadalje ističe da je povrat tih troškova akreditiranim parlamentarnim asistentima određen prema trima kategorijama, što u stvari može značiti da se troškovi za put u Strasbourg uopće ne podmiruju; poziva Predsjedništvo da poduzme potrebne mjere kako bi se zaustavila ta nejednakost te naknade akreditiranim parlamentarnim asistentima uskladile s naknadama ostalog osoblja;

75.  izražava zabrinutost zbog toga što je broj lokalnih asistenata zaposlenih po zastupniku uvelike varirao, od nula do 43 u 2013.; traži da se provede istraživanje o tome jesu li se u slučajevima velikog broja lokalnih asistenata poštovali postupci zapošljavanja te da se ocjene razlozi tako velikih brojeva; traži ocjenjivanje postupaka zapošljavanja lokalnih asistenata i prijedloge za njihovo pojednostavljenje u cilju sprečavanja prevelikih brojeva lokalnih asistenata po zastupniku; poziva na povećanu transparentnost u vezi sa zapošljavanjem lokalnih asistenata i pružatelja usluga; poziva na to da se na internetu objavi popis s imenima svih pružatelja usluga koje zapošljavaju zastupnici;

76.  upozorava na činjenicu da se člankom 43. točkom (d) Provedbenih mjera Statuta zastupnika koje su donesene u srpnju 2008., isključuje mogućnost da zastupnici kao asistente zaposle svoje supružnike, izvanbračne partnere ili svoje roditelje, djecu, braću i sestre;

77.  zabrinut je zbog kašnjenja u usvajanju internih pravila o zviždačima; poziva na to da se ta pravila primijene bez daljnjih odgađanja;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku

Politika Parlamenta u vezi s nekretninama

78.  uzima u obzir da tri prostora u kojima Parlament obavlja djelatnost zauzimaju 1,1 milijun m2 i da je Parlament vlasnik 81 % te površine; smatra da je od iznimne važnosti uvesti odgovarajuće mjere kako bi se osigurala održivost zgrada Parlamenta u pogledu povećanih troškova njihova održavanja;

79.  poziva na suradnju između Parlamenta i Komisije u pogledu zajedničkog upravljanja Europskim kućama kako bi se, s jedne strane, uspostavio okvir za višegodišnje preglede planiranja nekretnina s ciljem kupnje ili najma nekretnine i, s druge strane, kako bi se pojednostavnili administrativni i financijski postupci svakodnevnog upravljanja;

80.  uzima u obzir da je Europska kuća u Sofiji od srpnja 2013. potpuno u uporabi; primjećuje da su neispravnosti i neusklađenost građevinskih struktura zaračunate prodavaču prije popisivanja čina kupnje;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije i Glavna uprava za pismeno prevođenje

81.  primjećuje sa zadovoljstvom da su se provedbom odluke Predsjedništva o učinkovitom upravljanju resursima u višejezičnosti u 2013. ostvarile uštede u iznosu od 15 milijuna EUR i 10 milijuna EUR u sklopu usmenog prevođenja i konferencija odnosno pismenog prevođenja, a da se pritom nije nepovoljno utjecalo na načelo višejezičnosti ili kvalitetu rada Parlamenta; ponavlja da je međuinstitucionalna suradnja nužna za razmjenu najboljih praksi kojima se promiče učinkovitost i omogućuju uštede;

Glavna uprava za financije

Dobrovoljni mirovinski fond

82.  primjećuje da je dobrovoljni mirovinski fond povećao procjenu svog aktuarskog deficita koji je izračunan na temelju imovine fonda te je na kraju 2013. iznosio 197,5 milijuna EUR; naglašava da su te predviđene buduće obveze raspoređene na više desetljeća;

83.  primjećuje da je u konačnici nemoguće prosuditi učinkovito i primjereno funkcioniranje fonda te apelira na provedbu vanjskog ocjenjivanja;

84.  bez obzira na to, primjećuje da to izaziva zabrinutost zbog možebitnog iscrpljenja fonda i zbog toga što Parlament jamči isplatu mirovinskih prava čak i u slučaju kad taj fond nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze;

85.  uzima na znanje da je Sud Europske unije 2013. presudio da je valjana odluka kojom se povisuje dob umirovljenja za članove Fonda sa 60 na 63 godine starosti kako bi se izbjeglo iscrpljenje kapitala i uskladilo s novim Statutom zastupnika u Europskom parlamentu;

Usluge za zastupnike

86.  poziva na to da se osim podataka o akreditiranim parlamentarnim asistentima i lokalnim asistentima na internetskoj stranici zastupnika u Europskom parlamentu javno navedu i imena pružatelja usluga te usluge koje se pružaju zastupnicima;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku

87.  uzima na znanje postupak internalizacije osoblja Glavne uprave za inovacije i tehnološku podršku te obećano smanjenje troškova i povećane razine stručnosti među osobljem iz područja informacijskih tehnologija; podsjeća da je povećana razina stručnosti po pitanju trajnih inovacija također bio razlog za eksternalizaciju ovog sektora prije nekoliko godina; poziva Glavnog tajnika da surađuje s Europskim uredom za odabir osoblja kako bi pronašli način da se ubrza postupak zapošljavanja i kako bi privukli najbolje stručnjaka na području informacijskih tehnologija i sigurnosti;

88.  podsjeća da su povjerljivi osobni pretinci elektroničke pošte pojedinih zastupnika, asistenata i dužnosnika bili otkriveni nakon što je Parlament bio izložen napadu „preko posrednika” u kojem je haker došao u posjed informacija razmijenjenih između osobnih pametnih telefona i javne bežične mreže Parlamenta;

89.  primjećuje da je provedena neovisna revizija sigurnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) na svim parlamentarnim ICT i telekomunikacijskim sustavima s ciljem dovršenja jasnog plana za ostvarivanje strože ICT sigurnosne politike u 2015.; naglašava da se revizija sigurnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije trebala provesti u prosincu 2014.; ponavlja da bi to u svijetlu nedavne povećane prijetnje sigurnosti trebalo biti prioritet te traži da se Odbor za proračunski nadzor obavijesti o rezultatima čim se dovrši izvješće;

90.  uzima u obzir da je Predsjedništvo 9. prosinca 2013. usvojilo neposredne i srednjoročne mjere radi poboljšanja sigurnosnih pravila Parlamenta za uporabu mobilne opreme;

91.  ustraje na tome da Parlament i dalje surađuje s Glavnom upravom Komisije DIGIT kako bi utvrdio odgovarajuće zamjene za stare alate i infrastrukture informacijsko-komunikacijske tehnologije koje idu u smjeru otvorenih, interoperabilnih i o dobavljačima neovisnih rješenja, a u cilju stvaranja učinkovitog IT okruženja za Parlament;

92.  pozdravlja to što je prije nekoliko godina uvedena vrlo korisna i uspješna aplikacija za podnošenje amandmana pod nazivom „at4am”; smatra da je potrebno poboljšati i ažurirati tu aplikaciju, posebno u vezi s vrlo korisnim funkcijama kao što su automatska korekcija i arhiviranje;

93.  traži da u cilju transparentnosti i jednakosti u vezi dostupnošću dokumenata svi zastupnici u Europskom parlamentu, a ne samo punopravni članovi odbora i njihovi zamjenici, imaju pristup aplikaciji „ePetition” kojom se omogućuje uvid u sve predstavke koje su građani podnijeli Odboru za predstavke;

Ekološki prihvatljiviji Parlament

94.  svjestan je novog koncepta Parlamenta o „novom svijetu rada”, akreditacije i postupka EMAS (Zajednica za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje) te programa bez korištenja papira, uključujući aplikacije „e-Committee” i „e-Meeting”; poziva na obogaćenje tog programa dostupnim aplikacijama za pametne telefone i tablete;

95.  upozorava na činjenicu da telekonferencije i rad na daljinu mogu pridonijeti učinkovitijoj uporabi vremena i ekološki prihvatljivijem Parlamentu, smanjenjem administrativnih i putnih troškova;

96.  uzima na znanje da su emisije stakleničkih plinova uslijed putovanja osoblja Europskog parlamenta između Bruxellesa, Luksemburga i Strasbourga u 2012. pale za 34 % u usporedbi s 2006.; poziva Predsjedništvo da osigura punu transparentnost i da također uzme u obzir emisije koje su zastupnici uzrokovali putovanjem iz svojih domovina u Bruxelles i Strasbourg; pozdravlja mjere kojima se izjednačuju one emisije koje je nemoguće smanjiti ili spriječiti; preporučuje provedbu dodatnih politika izjednačavanja u sklopu projekata te u skladu sa „zlatnim standardom” mehanizma čistog razvoja (Clean Development Mechanism) koji priznaju Ujedinjeni narodi;

97.  poziva glavnog tajnika da osmisli plan smanjenja broja putnih torbi dopuštenih tijekom parlamentarnih putovanja; predlaže da se koriste manje putne torbe ili provede sustav dijeljenja, čime će se smanjiti financijski trošak i trošak u smislu ugljičnog otiska;

98.  poziva nadležna tijela da izrade održiv i usklađen koncept kako bi se proračunska linija 239. mogla upotrijebiti do maksimalno mogućeg iznosa kompenzacije CO2 u cilju nadoknade neizbježnih emisija CO2 institucije s pomoću projekata u skladu sa „zlatnim standardom” mehanizma čistog razvoja (Clean Development Mechanism) koji priznaju Ujedinjeni narodi;

99.  poziva da se sustav klima uređaja usmjeri na efikasno trošenje energije kako bi se osiguralo da je njegov utjecaj na okoliš što manji;

Godišnja izvješća o sklopljenim ugovorima

100.  primjećuje da se od ukupno 264 sklopljenih ugovora u 2013. njih 120 temeljilo na otvorenim ili ograničenim postupcima, u vrijednosti od 465 milijuna EUR, a njih 144 temeljilo se na postupcima pregovaranja, ukupne vrijednosti 152 milijuna EUR; iako je u 2013. ukupan broj ugovora sklopljenih postupcima pregovaranja manji za 37 % (144 u usporedbi s 241 u 2012.), primjećuje da nije bilo značajnih promjena u smislu vrijednosti pregovaranih postupaka;

101.  u tom kontekstu naglašava da je potrebno provesti koncept „zelene” javne nabave za sve ugovore i natječaje; poziva na sve veće i ambiciozne te obvezujuće ciljeve zelenih ugovora, posebno u područjima prehrane i dostave pripremljene hrane, vozila i prometa, sanitarne opreme i opskrbe vodom, upravljanja otpadom, informacijsko-telekomunikacijske opreme, opreme za izradu slika, osvjetljavanja, čišćenja i namještaja;

102.  primjećuje da su većinu ugovora sklopljenih u 2013. činili ugovori za usluge (61 %), ukupne vrijednosti 374 milijuna EUR, te da su tri Glavne uprave sklopile 14 ugovora u vrijednosti većoj od 10 milijuna EUR; naglašava potrebu da se osigura da ti ugovori visoke vrijednosti posebno podliježu odgovarajućim sustavima kontrole koji stalno nadziru izvršenje naloga;

103.  uzima u obzir sljedeći presjek po vrsti sklopljenih ugovora 2013. i 2012.:

104.  uzima u obzir sljedeći presjek sklopljenih ugovora 2013. i 2012. po vrsti postupka:

Izvanredni pregovarački postupci

105.  primjećuje da su izvanredni pregovarački postupci činili 39 % pregovaračkih postupaka pokrenutih u 2013.; zabrinut je što je Parlament u 2013. koristio izvanredne pregovaračke postupke za sklapanje 56 ugovora i zahtjeva da se naznači ne samo ukupan broj ugovora nego i njihova ukupna vrijednost;

106.  smatra da odgovorni dužnosnici trebaju osigurati sveobuhvatna i transparentna obrazloženja za uporabu izvanrednog pregovaračkog postupaka; traži da Središnja financijska jedinica sakupi informacije u godišnje izvješće o sklopljenim ugovorima koje se predaje tijelu koje ocjenjuje izvješće o izvršenju proračuna;

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 4 0 0)

107.  primjećuje da su 2013. odobrena sredstva, unesena u proračunsku stavku 4 0 0 koja se pripisuje klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima, korištena kako slijedi:

Europske političke stranke i europske političke zaklade

108.  primjećuje da su 2013. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 2 korištena kako slijedi(12):

109.  primjećuje da su 2013. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 4 0 3 korištena kako slijedi(13):

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 201, 30.6.2014., str. 1. (4) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (5) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (6) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (7) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (8) PE 349.540/Bur/ann/fin. (9) SL C 249 E, 30.8.2013., str. 18. (10) SL C 257 E, 6.9.2013., str. 104. (11) ALTER-EU: Mind the Gap (http://www.alter-eu.org/sites/default/files/documents/Mind%20the%20Gap%20briefing.pdf) (12) Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12. (13) Izvor: PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.295/BUR) i PV BUR. 20.10.2014. (PE 538.297/BUR) točka 12.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2014/2079(DEC))

P8_TA(2015)0122 A8-0116/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8‑0148/2014)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća(6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0116/2015),

1.  odgađa svoju Odluku o razrješnici glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2014/2079(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 26. veljače 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0116/2015),

A.  budući da bi sve institucije Unije trebale biti transparentne i potpuno odgovorne građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao institucijama Unije;

B.  budući da u nedostatku odgovora na pitanja Parlamenta i zbog nedostatnih informacija Parlament nije u stanju donijeti odluku o davanju razrješnice na temelju poznavanja činjeničnog stanja;

1.  primjećuje da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. nije bilo materijalnih pogrešaka;

2.  prima na znanje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2013. zaključio da nisu utvrđeni nikakvi znatni nedostaci u vezi s pitanjima za koja je provedena revizija za Europsko vijeće i Vijeće;

3.  primjećuje da su Europsko vijeće i Vijeće 2013. imali opći proračun od 535 511 300 EUR (533 920 000 EUR 2012. godine) sa stopom izvršenja od 86,7 %; žali zbog smanjenja stope korištenja 2013. u usporedbi s njezinom razinom od 91,8 % 2012. godine;

4.  zabrinut je zbog toga što se i dalje puno manje troši od planiranog i što se ta stopa odnosi gotovo na sve kategorije; ponovno poziva da se izrade ključni pokazatelji uspješnosti kako bi se poboljšalo planiranje proračuna u nadolazećim godinama;

5.  prima na znanje da je 71 376 244 EUR u obvezama ukinuto 2013. zbog manje potrošnje od planirane i smanjenja uporabe instrumenata;

6.  začuđen je zbog saznanja da je 5 milijuna EUR namijenjenih za kupnju zgrade „Europa” preneseno u 2014. godinu radi izvršenja plaćanja; smatra da se ovakvim saldom, uz ostala prenesena odobrena sredstva, narušavaju načela jedne godine i dobrog financijskog upravljanja iz Financijske uredbe;

7.  ponovno ističe da bi proračuni Europskog vijeća i Vijeća trebali biti razdvojeni kako bi se pridonijelo transparentnosti financijskog upravljanja u institucijama i poboljšanju odgovornosti obiju institucija;

8.  ponovno poziva Europsko vijeće i Vijeće da dostave Parlamentu svoje godišnje izvješće o radu s iscrpnim pregledom svih ljudskih resursa koji su dostupni objema institucijama, raščlanjenim po kategorijama, platnom razredu, spolu, nacionalnosti i stručnom usavršavanju;

9.  pozdravlja činjenicu da je u Glavnom tajništvu Vijeća osnovan Revizorski odbor i da je donesen novi dokument o unutarnjoj reviziji; traži od Vijeća da obavještava Parlament o koristima i rezultatima tih promjena;

10.  žali što su se 2013. godine manje postupalo u skladu s primjedbama koje je u postupku praćenja dala služba za unutarnju reviziju; slaže se s Vijećem oko „važnosti pravovremene provedbe preporuka o reviziji”(7); očekuje da se taj postupak odmah provede;

11.  zabrinut je zbog odgođene primjene preporuka o reviziji u službi za prevođenje;

12.  sa zabrinutošću primjećuje goleme razlike u troškovima prevođenja u raznim institucijama Unije; Stoga traži da Međuinstitucijska radna skupina za prevođenje utvrdi uzroke tih razlika i predloži rješenja kojom će se okončati te nejednakosti i koja će dovesti do usklađenih troškova prevođenja, ali kojima se u potpunosti poštuje kvaliteta i jezična raznolikost; imajući to na umu, napominje da bi ta Radna skupina trebala ponovno pokrenuti međuinstitucijsku suradnju kako bi se razmijenile najbolje prakse i najbolji ishodi te odredila ona područja u kojima bi se suradnja ili sporazumi među institucijama mogli ojačati; napominje da bi Radna skupina također trebala težiti utvrđivanju jedinstvene metodologije za prikaz troškova prevođenja koju mogu koristiti sve institucije kako bi se pojednostavile analiza i usporedba troškova; napominje da bi Radna skupina trebala predstaviti te rezultate prije kraja 2015.; poziva sve institucije da se aktivno uključe u rad Međuinstitucijske radne skupine; u tom pogledu podsjeća na temeljnu važnost poštovanja višejezičnosti u institucijama Unije kako bi se svim građanima Unije zajamčilo jednako postupanje i jednake prilike;

13.  smatra da se općenito u vrijeme krize i proračunskih troškova moraju smanjiti troškovi za dane koje osoblje Unije provodi izvan radnih mjesta i da bi se ti dani, kad god je to moguće, trebali odvijati u prostorijama institucija s obzirom na to da dodana vrijednost koja proizlazi iz dana provedenih izvan radnih mjesta ne opravdava tako visoke troškove;

14.  zabrinut je zbog manjka žena na odgovornim položajima u institucijama Unije; poziva Vijeće da pokrene plana za pružanje jednakih mogućnosti, posebno u vezi s rukovodećim položajima, kako bi se ta neravnoteža što prije ispravila;

15.  žali što je odgođeno sastavljanje priručnika o upravljanju građevinskim projektima;

16.  primjećuje zaostajanje u izvršenju nekih preporuka o reviziji građevinskog projekta „Europa”; ponovno poziva Vijeće da dostavi opsežno pisano obrazloženje o ukupnom iznosu odobrenih sredstava upotrijebljenih za kupnju te zgrade;

17.  zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama institucija priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi te politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

18.  prima na znanje da nije bilo porasta (0,3 %) (1,6 milijuna EUR) proračuna Vijeća za 2013. godinu; smatra to pozitivnim trendom i očekuje da se on sljedećih godina nastavi;

19.  poziva Vijeće na suradnju s drugim institucijama u izradi jedinstvene metodologije prikazivanja troškova prevođenja radi pojednostavljivanja analize i usporedbe troškova;

20.  zabrinut je zbog kašnjenja u usvajanju internih pravila o zviždačima; poziva Vijeće da ta pravila primijeni bez daljnjih odgađanja;

21.  poziva Vijeće da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uključi rezultate i posljedice završenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u kojima su predmet istrage bili ta institucija ili bilo koji pojedinac zaposlen u njoj;

Razlozi odgode odluke o davanju razrješnice

22.  ponavlja da Vijeće treba biti transparentno i u potpunosti odgovorno građanima Unije za sredstva koja su mu povjerena kao instituciji Unije; ističe da to podrazumijeva sudjelovanje Vijeća, u potpunosti i u dobroj vjeri, u godišnjem postupku davanja razrješnice kao što to rade ostale institucije; u tom pogledu smatra da djelotvoran nadzor izvršenja proračuna Unije zahtijeva suradnju Parlamenta i Vijeća u vidu okvira rada; žali zbog poteškoća na koje se dosad nailazilo u postupku davanja razrješnice; međutim, prima na znanje interes koji je ovo predsjedništvo Unije pokazalo da pomiri stajališta te pismo Glavnog tajnika Vijeća dostavljeno kao odgovor na pitanja Odbora za proračunski nadzor u kojemu on izražava spremnost da aktivno podupre konkretne mjere kako bi se ostvario „modus vivendi” na koji je Parlament pozvao u svojoj Rezoluciji od 23. listopada 2014(8); naglašava potrebu da se poboljša mogućnost dijaloga između te dvije institucije kako bi se što prije pronašlo rješenje koje će podrazumijevati poštovanje nadležnosti iz Ugovora i odgovornost prema građanima;

23.  ponavlja da je djelotvoran proračunski nadzor moguće provoditi jedino suradnjom Parlamenta i Vijeća te da njezini glavni elementi moraju uključivati formalne sastanke predstavnika Vijeća i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta, koji bi odgovarali na pitanja članova Odbora na temelju pisanog upitnika i koji bi na zahtjev dostavljali dokumente kao popratni materijal za proračunske kontrole;

24.  ponavlja da bez suradnje Vijeća u gore navedenom obliku Parlament nije u stanju donijeti odluku o davanju razrješnice na temelju poznavanja činjeničnog stanja;

25.  slaže se sa stajalištima Komisije izloženima u njezinu pismu od 23. siječnja 2014. upućenom Parlamentu da je poželjno da Parlament i dalje daje, odgađa ili odbija dati razrješnicu drugim institucijama, uključujući Vijeće, kakva je i bila dosadašnja praksa;

26.  u potpunosti podržava i podupire stajališta Komisije izložena u tom pismu da sve institucije u cijelosti sudjeluju u procesu praćenja na temelju zapažanja Parlamenta u izvršavanju postupka davanja razrješnice i da bi sve institucije trebale surađivati kako bi se osigurala neometana provedba postupka davanja razrješnice uz potpuno poštovanje mjerodavnih odredbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije i mjerodavnog sekundarnog zakonodavstva;

27.  obavještava Vijeće da je Komisija u svojem pismu navela da neće nadzirati izvršenje proračuna drugih institucija i da bi davanjem odgovora na pitanja koja su upućena drugoj instituciji narušila autonomiju te institucije u izvršenju njezina dijela proračuna; podsjeća da Parlament daje razrješnicu drugim institucijama nakon razmatranja dokumenata i odgovora na pitanja koji mu se dostavljaju; žali zbog toga što se Parlament u više navrata susreo s problemima u primanju odgovora Vijeća;

28.  smatra demokratskim da se Parlament koristi svojom ovlašću za davanje razrješnice na osnovi članaka 316., 317. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s trenutačnim tumačenjem i praksom, odnosno za davanje razrješnice za svaku proračunsku stavku pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije; stoga potvrđuje da je odluka o tome hoće li dati razrješnicu ili ne dužnost koju Parlament ima prema građanima Unije;

29.  smatra da bi pravni okvir Unije u vezi s razrješnicom trebalo izmijeniti kako bi se pojasnio postupak davanja razrješnice;

30.  žali zbog činjenice da se ne pridržavaju sve institucije Unije istih standarda u pogledu transparentnosti i vjeruje da bi Vijeće trebalo ostvariti poboljšanja u tom smislu.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (7) Sažetak Godišnjeg izvješća o radu za 2013. unutarnjeg revizora u Glavnom tajništvu Vijeća, stranica 2. (8) SL L 334, 21.11.2014., str. 95.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2014/2086(DEC))

P8_TA(2015)0123 A8-0109/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8‑0155/2014)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 55., 99. i od 164. do 167.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za vanjske poslove (A8-0109/2015),

1.  daje razrješnicu Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za izvršenje proračuna Europske službe za vanjsko djelovanje za financijsku godinu 2013.

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Rezolucija Europskog parlamentaod 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje (2014/2086(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 26. veljače 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o zviždačima,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0109/2015),

1.  pozdravlja činjenicu da je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) tijekom svoje treće financijske godine nastavila s izvršavanjem proračuna bez većih pogrešaka te da je to zabilježio Revizorski sud; primjećuje napredak koji je postignut u ispravljanju pogrešaka uočenih tijekom proteklih godina i podržava preporuke za daljnja poboljšanja iz godišnjeg izvješća Revizorskog suda; pozdravlja tematsko izvješće br. 11/2014 o uspostavljanju Europske službe za vanjsko djelovanje koje je objavio Revizorski sud i mnoge korisne prijedloge za poboljšanje koje to izvješće sadrži i koji bi trebali što je prije moguće biti provedeni;

2.  ističe da je u godišnjim izvješćima za 2011., 2012. i 2013. Revizorski sud uvrstio primjedbe o ESVD-u u pogledu isplate plaća osoblja, nedostataka u upravljanju obiteljskim naknadama koje u ime ESVD-a vrši Ured za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO), javne nabave sigurnosnih usluga u okviru delegacija te ugovora za informatičke usluge;

3.  zabrinut je zbog pogrešaka zabilježenih prethodnih godina u naknadama za osoblje koje su već ranije predstavljale razlog za zabrinutost; traži da se provode strože kontrole po tom pitanju, posebno redovitim podsjećanjem zaposlenika da prijave naknade koje su primili iz drugih izvora;

4.  zabrinut je jer 2013. sustav PMO-a još uvijek nije u potpunosti funkcionirao, što je dovelo do netočnih isplata socijalnih naknada zaposlenicima i traži od ESVD-a da u sustav uključi dužnosnike svih država članica;

5.  podsjeća da sjedište ESVD-a mora redovito voditi računa o svim postupcima javne nabave u svim njihovim fazama, posebno u okviru delegacija; smatra da se osoblju delegacija uključenom u postupke javne nabave mora pružati stalna potpora u vidu jasnih smjernica kako bi se smanjila inherentna izloženost riziku, posebno za osjetljive natječaje i ugovore; pozdravlja osnivanje posebne radne skupine u sjedištu ESVD-a za ugovore za sigurnosne usluge u okviru delegacija;

6.  napominje da se za okvirne ugovore koje dodjeljuje ESVD mora osigurati sljedivost operacija i to vođenjem primjerene dokumentacije za svaki ugovor bez obzira na njegovu posebnu narav; traži od sjedišta ESVD-a da dodatno razvije vještine osoblja i podigne osviještenost delegacija o tom pitanju, ali i o učinkovitoj primjeni povezanih standarda unutarnje kontrole; napominje da je kvaliteta informacija jedan od najvažnijih nedostataka utvrđenih u okviru kontrola ex ante koje su provedene 2013. te poziva da se ta situacija hitno ispravi kako bi se omogućio pristup točnim i sveobuhvatnim informacijama o upravljanju i administraciji;

7.  poziva ESVD da ojača svoju novu strategiju za borbu protiv prijevara koja obuhvaća treće zemlje te pozdravlja činjenicu da je administrativni memorandum o razumijevanju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara konačno potpisan 23. siječnja 2015.;

8.  traži od ESVD-a da izvješćuje o napretku ostvarenom u vezi s novom strategijom u borbi protiv prijevara za izaslanstva Unije čija je finalizacija planirana tijekom 2013.;

9.  zabrinut je zbog kašnjenja u usvajanju internih pravila o zviždačima; poziva ESVD da ta pravila primijeni bez daljnjih odgađanja;

10.  poziva ESVD da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uključi rezultate i posljedice završenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u kojima su predmet istrage bili ta institucija ili bilo koji pojedinac zaposlen u njoj;

11.  primjećuje da je konačni proračun za godinu 2013. za sjedište ESVD-a iznosio 508,8 milijuna EUR, što je povećanje od 4,09 %, dok je sam proračun podijeljen na: 195,81 milijuna EUR za sjedište ESVD-a i 312,95 milijuna EUR za delegacije Unije; napominje da je ESVD uz vlastiti proračun primio doprinose Komisije u iznosu od 272,4 milijuna EUR;

12.  prima na znanje da je u okviru sjedišta ESVD-a 69 % proračuna namijenjeno za plaće i druga prava statutarnog i vanjskog osoblja (134,59 % milijuna EUR), a 10 % (19,92 milijuna EUR) za zgrade i povezane troškove; napominje da se u okviru delegacija Unije 106,6 milijuna EUR (34 %) odnosi na plaće statutarnog osoblja, 62,2 % milijuna EUR (19,9 %) za vanjsko osoblje i 99,6 milijuna EUR (31,8 milijuna EUR) za zgrade i povezane troškove;

13.  smatra da zbog ograničenih sredstava ESVD još uvijek nije diplomatska služba EU-a u punom smislu te riječi; smatra da su Komisija i države članice ti koji bi trebali zahtijevati konsolidaciju ESVD-a;

14.  ističe da je načelo proračunske neutralnosti i više nego dobrodošlo, no na to se ne treba gledati neovisno o uštedama koje su države članice ostvarile osnivanjem ESVD-a;

15.  smatra da ESVD još uvijek ima previsok broj zaposlenih u najvišoj upravi te da se to mora ispraviti; smatra da su mjere koje su već poduzete za rješavanje tog pitanja korak u dobrom smjeru te traži od Komisije da se dodatno angažira oko poboljšanja suradnje među službama; od institucije u njezinom sljedećem godišnjem izvješću o radu zahtijeva da izvijesti o smanjenju radnih mjesta u platnim razredima AD 15 i AD 16; nadalje prima na znanje da ne postoji okvir kompetencija za rukovodeće osoblje kao temelj za procjenu unaprijed odabranih kandidata; ističe da prilikom donošenja odluka o zapošljavanju glavni kriterij i dalje mora biti stručnost u području vanjskih poslova;

16.  ustraje na potrebi da se smanje troškovi u najvišoj upravi ESVD-a te da se pojednostavi postupak odlučivanja;

17.  pozdravlja bolju geografsku zastupljenost u pogledu broja zaposlenika ESVD-a koji dolaze iz država članica koje su pristupile Uniji nakon 2004., a sada čine 18 % administrativnog osoblja i 17,7 % voditelja delegacija, u odnosu na relativan broj stanovnika tih država koji iznosi 21 %; naglašava potrebu za ujednačenom zastupljenošću po geografskim područjima u okviru postupaka zapošljavanja i imenovanja osoblja; smatra da je ujednačena geografska zastupljenost u sklopu ESVD-a važna sastavnica za poboljšanje njegova rada i poziva Komisiju da nastavi djelovati u tom smjeru;

18.  prima na znanje napore u cilju poboljšanja rodne ravnoteže i uklanjanja mogućih prepreka napretku karijere; potiče ESVD da nastavi raditi na smanjenju rodne neravnoteže posebno unutar kategorije zaposlenika na visokim razinama;

19.  zabrinut je, međutim, zbog manjka žena na odgovornim položajima u ESVD-u (204 muškarca u odnosu na 55 žena u delegacijama, dok je taj omjer na visokim rukovodećim položajima 42 muškarca u odnosu na 4 žene, odnosno samo 8,7 % žena); poziva na provođenje plana za pružanje jednakih mogućnosti posebno na rukovodećim radnim mjestima u cilju ispravljanja te neravnoteže što je prije moguće;

20.  prima na znanje da je 2013. ostvaren statutarni cilj da diplomati iz država članica čine barem jednu trećinu osoblja na razini administratora u sklopu ESVD-a; ukazuje na, međutim, relativno visoki broj upućenih nacionalnih stručnjaka iz država članica (397 u lipnju 2014.) te traži dodatno objašnjenje o njihovom položaju/njihovim pravima te udjelu proračuna ESVD-a koji se na njih odnosi;

21.  ponavlja prošlogodišnji zahtjev da se sastavi iscrpan popis svih ljudskih resursa na raspolaganju ESVD-u, raspoređenih prema razredu, spolu i nacionalnosti; napominje da bi se taj popis trebao automatski uključivati u godišnje izvješće o radu institucije;

22.  žali, međutim, što još uvijek nije postignuta bolja geografska zastupljenost i traži od ESVD-a da ojača svoju geografsku zastupljenost, posebno što se tiče imenovanja na rukovodeće položaje i radna mjesta voditelja delegacija; ponavlja potrebu za strožom geografskom zastupljenosti država članica na svim administrativnim razinama i potiče ESVD da provede mjere kojima se doprinosi boljoj i uravnoteženijoj zastupljenosti svih država članica;

23.  smatra da su odgovornosti posebnih predstavnika Unije vrlo nejasne te da za njih nije uvedeno primjereno praćenje te analiza učinkovitosti; predlaže da se radi premošćivanja tog jaza oni priključe ESVD-u;

24.  podsjeća na važnost prenošenja proračuna posebnih predstavnika Unije iz operativnih rashoda Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (CSDP) u proračun ESVD-a kako bi se snažnije podržalo njihovo priključivanje ESVD-u;

25.  prima na znanje pozitivne pomake u području ljudskih resursa, ali se slaže s opažanjima Revizorskog suda prema kojima delegacijama ozbiljno manjka tematsko stručno znanje; izražava zabrinutost da delegacijama EU-a nedostaje osoblja u političkim odjelima kao i za operativno planiranje i provedbu misija zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP-a); također napominje da delegacije Unije nailaze na praktične poteškoće u dobivanju obavještajnih informacija i njihovoj obradi; poziva Komisiju da zajedno s ESVD-om donese usklađeni pristup kako bi se optimizirao profil osoblja u delegacijama;

26.  primjećuje da ESVD i dalje ne izdvaja dovoljna sredstva za vanjske aspekte unutarnjih politika te da mu nedostaje osoblje koje je u stanju ozbiljno doprinijeti izradi programa za financijske instrumente i zbog toga se umanjuje dosljednost vanjskog djelovanja Unije;

27.  smatra da se u ovo vrijeme krize i općenitog rezanja proračunskih troškova moraju smanjiti troškovi za dane koje osoblje Unije provodi izvan radnih mjesta i da bi se ti dani, kad god je to moguće, trebali odvijati u prostorijama institucija s obzirom na to da dodana vrijednost koja proizlazi iz dana provedenih izvan radnih mjesta ne opravdava tako visoke troškove;

28.  poziva ESVD da stekne bolji uvid u troškove nastale u okviru postupaka zapošljavanja; poziva ESVD da primijeni inovativna rješenja kao što je korištenje videokonferencijama tijekom razgovora za posao te da izradi što više sličnih prijedloga kada je riječ o osposobljavanju osoblja;

29.  ponavlja potrebu da ESVD uvede zahtjev prema kojem novoimenovani zaposlenici ESVD-a moraju potpisati časnu izjavu u kojoj se navodi da u prošlosti nisu radili za obavještajne službe;

30.  potiče Komisiju i države članice da poduzmu mjere kojima se promiče bolja koordinacija i suradnja između njihovih službi za vanjske odnose i ESVD-a, a da se pritom horizontalna tematska pitanja ne stave u drugi plan;

31.  naglašava da se primjetne uštede mogu ostvariti boljom suradnjom među državama članicama kada je riječ o njihovim vanjskim i sigurnosnim politikama te proaktivnim utvrđivanjem zajedničkih napora koje ESVD može postupno preuzeti kako bi EU imao jaču i djelotvorniju ulogu na svjetskoj sceni;

32.  naglašava da treba dodatno razviti načine rada kojima bi se jamčila suradnja s Glavnom upravom za međunarodnu suradnju i razvoj (DEVCO) te pružanje potpore tematskim odjelima (kao što je Uprava za sprječavanje sukoba i sigurnosnu politiku);

33.  ističe da bi tematski odjeli trebali sudjelovati u svim fazama izrade programa kako bi se izbjeglo da sprječavanje sukoba, izgradnja mira, rodna i ljudska prava budu sporedna pitanja koja se iznose u posljednji trenutak;

34.  smatra da vanjske politike pojedinačnih država članica još uvijek u velikoj mjeri utječu na trenutačnu vanjsku politiku Unije; ističe da politika marginalizacije zemalja s posebnim stručnim znanjem o pojedinačnim sukobima u tijeku, posebno o sukobu između Ukrajine i Rusije, ima presudnu ulogu u ishodima vanjske politike Unije; poziva ESVD da tu situaciju sustavno nadzire i da u obzir uzme mogući učinak koji vanjska politika pojedine države članice ima na vanjsku politiku Unije;

35.  naglašava da je potrebno priznati i podržati civilno i vojno osoblje na terenu koji naporno rade u najnestabilnijim i opasnim dijelovima svijeta gdje Unija mora raditi i biti prisutna; Smatra stoga da je neophodno da zaposlenici koji žive i rade pod velikim pritiskom u pogledu sigurnosti i mobilnosti, povezanosti odnosno odvojenosti od obitelji te kulturnih i društvenih faktora, dobiju najveći stupanj zaštite i sigurnosti i dovoljnu fleksibilnost; Zalaže se da se u proračunu poveća iznos za troškove sigurnosti u dotičnim izaslanstvima; Smatra da bi bilo vrlo korisno imati usporednu statistiku za zaposlenike ESVD-a i zaposlenike vanjske službe država članica koji rade u tim uvjetima;

36.  ustraje na potrebi za pojednostavnjenjem proračunskog programa potpore delegacijama; ističe tešku situaciju s kojom se susreću delegacije s najmanjim brojem zaposlenih kao rezultat složenih i nefleksibilnih pravila kojima se uređuje delegiranje odobrenja plaćanja između osoblja ESVD-a i osoblja Komisije; poziva ESVD i Komisiju da razmotre način na koji bi se postupak odobravanja sredstava mogao učiniti jednostavnijim istovremeno se pridržavajući pravila o financijskoj kontroli;

37.  ističe da važeći financijski propisi, kako se trenutačno primjenjuju na delegacije EU-a, i dalje predstavljaju veliko administrativno opterećenje za voditelje delegacije, čime se odvlači pozornost od glavne zadaće voditelja delegacija, a to je politički rad; poziva ESVD i Komisiju da pronađu rješenje za to pitanje, koje bi moglo uključivati promjenu financijski propisa, uz uvjet da se to ne odražava negativno na kvalitetu i disciplinu financijskog upravljanja delegacija; također napominje da se sredstva za proračunske linije iz proračuna za ESVD i Komisiju redovito koriste za administrativne rashode, čime se nepotrebno kompliciraju financijski tokovi;

38.  ističe činjenicu da se prema osoblju Unije u delegacijama i osoblju Unije na misijama ZVSP-a na istim lokacijama postupa različito kada je riječ o slobodnim danima, letovima, nadoknadama i drugim povlasticama; poziva na detaljnu usporedbu plaća i povlastica osoblja delegacija Unije i osoblja Unija na misijama ZVSP-a u u Mogadishu (Somalija) i Banguiju (Srednjoafrička Republika) od, npr., 1. siječnja 2014. te ustraje da za različito postupanje navedu razlozi;

39.  ističe da je potrebno postići veću fleksibilnost u financiranju misija ZSOP-a kako bi se zajamčila unutarnja i vanjska sigurnost Unije zbog opasnosti koje nose sukobi u susjednim zemljama te povećanog rizika terorističkih aktivnosti;

40.  ističe ključnu važnost osnivanja zajedničkog centra za usluge, čime bi se ostvarile velike uštede, jer bi taj centar misijama ZSOP-a te posebnim predstavnicima EU-a i njihovim uredima pružao središnju podršku u logistici, javnoj nabavi i upravljanju; žali zbog velikih kašnjenja u osnivanju centra te potiče sve uključene dionike da hitno pokušaju postići sporazum o ambicioznom zajedničkom centru za usluge koji može učinkovito podupirati misije, posebno na njihovu početku, uvesti standardizirane metode rada te skratiti trajanje postupka javne nabave i učiniti ga isplativijim;

41.  poziva ESVD da u duhu istinske vanjske politike i službe za vanjsko djelovanje Unije u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi prednosti ekonomija razmjera stvaranjem novih sinergija u sjedištu i delegacijama ESVD-a te u suradnji s državama članicama i nacionalnim diplomatskim službama. sa zadovoljstvom prima na znanje da se dijeljenje prostora delegacija Unije i diplomatskih predstavništava država članica povećava, iako u ograničenoj mjeri; zahtijeva od ESVD-a da nastavi tražiti načine da se dijeljenje prostora dodatno poveća;

42.  zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama ESVD-a priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi takve politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

43.  snažno potiče ESVD da nadzornom tijelu za davanje razrješnica dostavi popis ugovora u vezi s nekretninama sklopljenih 2013., što obuhvaća pojedinosti o ugovorima, državu u kojoj je ugovor sklopljen i trajanje ugovora, kao što je učinjeno u Godišnjem izvješću o radu ESVD-a za 2011., te traži od ESVD-a da iste pojedinosti o ugovorima u vezi s nekretninama dostavi u svome godišnjem izvješću o radu za 2014. godinu;

44.  primjećuje da potrebno uložiti dodatne napore u vezi s konzularnim uslugama; ističe da bi se pružanjem konzularnih usluga u sklopu delegacija EU-a mogla uštedjeti sredstva; poziva ESVD da izradi detaljnu analizu svojih financijskih posljedica te države članice da postignu sporazum o tom pitanju u cilju razrade usklađenih pravila i zakonodavstva;

45.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled načina na koji ESVD provodi preporuke Parlamenta sadržane u ovoj rezoluciji.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio IV. – Sud Europske unije (2014/2080(DEC))

P8_TA(2015)0124 A8-0111/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0149/2014)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti poslovnih knjiga te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članke 317., 318. i 319. Ugovora u funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0111/2015),

1.  daje razrješnicu tajniku Suda Europske unije za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2013;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Uredu Europskog ombudsmana, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio IV. – Sud Europske unije (2014/2080(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio IV. – Sud Europske unije,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 26. veljače 2015. o zaključenju istrage na vlastitu inicijativu OI/1/2014/PMC o prijavljivanju nepravilnosti,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0111/2015),

1.  sa zadovoljstvom primjećuje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2013. zaključio da nisu utvrđene nikakve znatne slabosti u vezi s pitanjima za koja je provedena revizija povezanima s ljudskim resursima i nabavom za Sud Europske unije („Sud”);

2.  pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud na temelju svojeg revizorskog rada zaključio da u plaćanjima za administrativne i druge rashode institucija i tijela u cjelini za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. nije bilo materijalnih grešaka;

3.  primjećuje da su odobrena sredstva Suda u 2013. iznosila 354 880 000 EUR (348 300 000 EUR u 2012.) i da je stopa izvršenja proračuna bila 96,3 %; žali zbog smanjenja stope korištenja u 2013. u odnosu na stopu od 98,6 % u 2012.;

4.  napominje da se niža stopa izvršenja proračuna može pripisati tome da su početna odobrena sredstva za 2013. uključivala predloženo usklađivanje mirovina i plaća u ukupnom iznosu od gotovo 6 000 000 EUR, ali da Vijeće to usklađivanje na kraju nije odobrilo; ističe da, nakon dogovora o novom Pravilniku o osoblju sklopljenog 2014., razlozi neočekivane presude o usklađenju plaća nisu više primjenjivi;

5.  naglašava, međutim, da je proračun Suda u potpunosti administrativne naravi i da se veliki iznos upotrebljava za rashode povezane s osobama koje rade za instituciju; uzima na znanje opravdanje za smanjenje stope korištenja navedeno u godišnjem izvješću o radu Suda za financijsku godinu 2013.;

6.  primjećuje da je Sud u 2013. zaključio 701 predmet (595 zaključenih predmeta u 2012.), da je pred njim pokrenuto 699 novih predmeta (632 u 2012.), uključujući 450 žalbi i zahtjeva za odluku o prethodnom pitanju; podržava pozitivne statističke rezultate i smatra da unatoč dobrim ishodima i dalje ima prostora za napredak;

7.  prima na znanje da je u 2013. Opći sud zaprimio 790 novih predmeta, obradio 702 predmeta i imao 1325 predmeta u tijeku, što predstavlja ukupno povećanje broja postupaka u odnosu na 2012. godinu; primjećuje i da se trajanje postupaka neznatno smanjilo; ističe da stvaranje devetog vijeća nije pridonijelo povećanju učinkovitosti Općeg suda u 2013., no neovisno o tome ponovno izražava svoje stajalište da je Općem sudu potrebno pojačanje u području ljudskih resursa;

8.  Primjećuje da je 2013. Službenički sud EU-a dovršio 184 predmeta, nasuprot 121 u 2012. (to je povećanje od 52%) i tako smanjio broj neriješenih predmeta za 24 (to je smanjenje zaostalih predmeta od 11%); smatra da je ukidanje Službeničkog suda neodgovarajuće rješenje za rješavanje dugotrajne blokade u Vijeću;

9.  smatra da i dalje postoji prostor za napredak u okviru postojećih sredstava koje Sud ima na raspolaganju; naglašava da se unutarnjim reformama provedenima 2013., to jest stvaranjem novog vijeća Općeg suda i uvođenjem funkcije još jednog nezavisnog odvjetnika, kao i revizijom poslovnika kojim je uređeno djelovanje Suda Europske unije, posebno u području jezika i uporabe tehnologije, kao i drugim dopunskim pravilima, doprinijelo pozitivnim promjenama sustava kojima je omogućen napredak u vezi s optimizacijom resursa; potiče Sud da nastavi s primjenom toga pristupa;

10.  predlaže reorganizaciju strukture institucije na način da se na jasniji način odijele zakonodavne i upravne funkcije kako bi se ona u većoj mjeri uskladila s člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i kako suci više ne bi morali odlučivati o žalbama protiv akata koji izravno uključuju njihova tijela;

11.  podsjeća na to da je u odgovoru na Rezoluciju o razrješnici za 2012. Sud ukazao na to da se produktivnost neće znatno poboljšati većim brojem sudskih rasprava i presuda; ističe da je, s druge strane, Sud zatražio povećanje broja sudaca; poziva Sud da zatraži vanjsku stručnu reviziju kako bi raspolagao vanjskim instrumentima za utvrđivanje mogućih rješenja za probleme na koje je upozorio Revizorski sud;

12.  ističe da je iznimno važno da Sud poštuje višejezičnost s obzirom na to da mora jamčiti ne samo jednak pristup sudskoj praksi Suda nego i jednake mogućnosti za sve strane koje se spore pred Sudom;

13.  izražava žaljenje zbog nedostatnih informacija koje je zaprimio tijekom proračunskog postupka u vezi s popisom vanjskih aktivnosti sudaca; traži od Suda da na svojoj internetskoj stranici objavi registar koji će sadržavati detaljne informacije o vanjskim aktivnostima svakog suca koji utječu na proračun Unije;

14.  poziva Sud da u slučaju dvaju umirovljenih prevoditelja koji su dobili ugovore za prevođenje podnese izvješće na temelju kojega će se utvrditi je li s gledišta sukoba interesa i plaćanja sve u skladu s odredbama Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije;

15.  traži od Suda da razmotri mogućnost objedinjenja registara Suda u jedan registar kako bi se zajamčila bolja koordinacija postupaka među sudovima;

16.  uzima na znanje napretke postignute u vezi s aplikacijom e-Curia; priznaje da aplikacija još uvijek nije ostvarila svoj puni potencijal; preporučuje da Sud uspostavi plan za poticanje svih država članica na njezinu uporabu;

17.  prihvaća da pokretanje projekta digitalnih izvješća sudske prakse u 2013. zamijeni papirnata izvješća sudske prakse; mišljenja je da se taj projekt mogao ranije provesti;

18.  smatra da Sud, uzimajući u obzir podatke dostavljene u godišnjem izvješću o radu, može dodatno smanjiti broj papirnatih primjeraka, a da pritom ne umanji važnost svoje odgovornosti;

19.  potiče Sud, s obzirom na to da je on 2013. održao svoje prvo emitiranje uživo na internetu u 2013., da u većoj mjeri upotrebljava tehnologiju i proširi njezinu primjenu na područja povezana s radom Suda;

20.  priznaje da je kvaliteta usmenog prevođenja na Sudu od ključne važnosti te da nije moguće kontrolirati broj saslušanja; smatra, međutim, da je moguće učinkovitije planiranje rasporeda saslušanja; predlaže da Sud u svojim međuinstitucionalnim odnosima traži najbolje prakse koje su po tom pitanju provele ostale institucije;

21.  zapaža politiku davanja prednosti uporabi unutarnjih resursa Suda, osobito u okviru prevoditeljskih usluga; razumije teškoće u pronalaženju nekih jezičnih kombinacija sa stručnošću u području prava; izražava duboku zabrinutost zbog vrlo visokih iznosa neiskorištenih odobrenih sredstava, točnije 2 200 000 EUR, dodijeljenih za prijevode vanjskih suradnika; stoga smatra da će se dodjeljivanjem prijevoda vanjskim suradnicima, ako to bude potrebno, ostvariti dodatne uštede;

22.  traži od Suda da razmotri provedbu sustava prijevoda „na zahtjev” za posebne predmete te da češće upotrebljava prevoditeljske alate koji se temelje na tehnologiji;

23.  traži od Suda da za svaki primjer posebno provjeri postoji li potreba za prijevodom u slučajevima kada sadržaj ima tek ograničen utjecaj na građane;

24.  sa zabrinutošću primjećuje goleme razlike u pogledu troškova prijevoda u različitim institucijama Unije; slijedom toga traži da međuinstitucionalna radna skupina za prevođenje utvrdi zbog čega dolazi do tih razlika i da predloži rješenja kojima bi se moglo stati na kraj postojećoj neravnoteži kao i da uskladi troškove prijevoda koji će se temeljiti na punom poštovanju kvalitete i jezične raznolikosti; uzimajući navedeno u obzir, primjećuje da bi ta radna skupina trebala pokrenuti ponovnu suradnju među institucijama u cilju razmjene najboljih primjera praksi i rezultata te utvrđivanja onih područja na kojima bi se suradnja ili sporazumi među institucijama mogli ojačati; napominje da bi se radna skupina također trebala usredotočiti na uspostavu jedinstvene metodologije predstavljanja troškova prijevoda kojom bi se mogle služiti sve institucije kako bi se pojednostavila analiza i usporedba tih troškova; napominje da bi radna skupina trebala predstaviti postignute rezultate prije kraja 2015.; poziva sve institucije da aktivno sudjeluju u radu međuinstitucionalne radne skupine za prevođenje; u tom smislu podsjeća na iznimnu važnost poštovanja višejezičnosti u institucijama Unije jer se njome svim građanima Unije jamči jednako postupanje i jednake mogućnosti;

25.  smatra da se u razdoblju kriza i rezova u proračunu općenito moraju smanjiti troškovi vanjskih zasjedanja osoblja institucija Unije i da bi se zasjedanja trebala održavati, ako je to moguće, samo u prostorima institucija jer dodana vrijednost koja proizlazi iz tih njih ne opravdava tako visoke troškove;

26.  očekuje da će Sud nastaviti tragati za novim internim sinergijama, posebice u područjima pismenog i usmenog prevođenja;

27.  ponavlja zahtjev da se dnevni red zasjedanja Suda uključi kao prilog u godišnje izvješće o radu za odgovarajuću godinu;

28.  preporučuje uspostavu nekih objektivnih kriterija za utvrđivanje prekomjernog kašnjenja u razdoblju donošenja presuda;

29.  žali zbog toga što države članice koje su pristupile Uniji nakon 2004. nisu zastupljene na najvišoj upravljačkoj razini institucije; ponavlja potrebu za boljom zemljopisnom uravnoteženosti na svim razinama unutar administracije;

30.  izražava zabrinutost zbog manjka žena na odgovornim položajima na Sudu (70 % – 30 %); poziva na uvođenje plana jednakih mogućnosti, posebno kada je riječ o rukovodećim položajima, kako bi se što je prije moguće riješio problem te neravnoteže;

31.  uzima na znanje da su pravila koja Sud primjenjuje, a kojima se uređuje privatna uporaba službenih automobila, slična onima koja se primjenjuju u ostalim institucijama; mišljenja je da se ta pravila trebaju ažurirati kako bi se smanjili troškovi, prije svega u slučaju privatne uporabe;

32.  poziva Sud da smanji broj službenih automobila koji stoje na raspolaganju članovima i osoblju i da o ostvarenim uštedama izvijesti Parlament; mišljenja je da će stoga biti potrebno revidirati dodjeljivanje dužnosti vozačima; ističe da trošak opsežnih privatnih usluga koje pružaju vozači snose porezni obveznici Unije;

33.  smatra da bi Sud trebao unaprijediti svoj ekološki angažman daljnjim razvijanjem postojećih mjera za smanjenje emisija i uključivanje ekoloških kriterija u javnu nabavu;

34.  prima na znanje predanost Suda daljnjem poboljšanju sustava za pravovremeno praćenje i nadzor postupaka zapošljavanja i javne nabave; podupire Sud u stalnim naporima koje poduzima pri praćenju i upravljanju u vezi s naknadama i pri poboljšanju vlastite učinkovitosti;

35.  smatra da je broj ugovora sklopljenih na temelju pregovaračkog postupka prilično visok; traži da ga se detaljno obavijesti o razlozima za te odluke;

36.  poziva Sud da u svoja godišnja izvješća o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uvrsti rezultate i posljedice zaključenih predmeta OLAF-a u kojima je predmet istrage bila institucija ili bilo koji pojedinac koji je u njoj zaposlen;

37.  uzima na znanje politiku Suda o upravljanju nekretninama priloženu godišnjem izvješću o radu;

38.  sa zadovoljstvom pozdravlja činjenicu da je Sud pripremio sveobuhvatno i iscrpno godišnje izvješće o radu i da je u njega uključio dubinske informacije o svojem upravljanju ljudskim resursima, kako je Parlament zatražio.

39.  izražava zabrinutost zbog kašnjenja u usvajanju internih pravila o prijavljivanju nepravilnosti; poziva Sud da bez daljnje odgode provede ta pravila.

(1) SL L 66, 08.03.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) SL L 248, 16.09.2002., str. 1. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio V. – Revizorski sud (2014/2081(DEC))

P8_TA(2015)0125 A8-0113/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8‑0155/2014)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća(6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0113/2015),

1.  daje razrješnicu glavnom tajniku Revizorskog suda za izvršenje proračuna Revizorskog suda za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio V. – Revizorski sud (2014/2081(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio V. – Revizorski sud,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0113/2015),

1.  konstatira da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor (PricewaterhouseCoopers SARL) kako bi se načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje u svojim revizijama primjenjivala i na tu instituciju; prima na znanje mišljenje revizora da „financijski izvještaji istinito i pošteno prikazuju financijsko stanje Europskog revizorskog suda”;

2.  naglašava da je 2013. konačna razina odobrenih sredstava Revizorskog suda ukupno iznosila 142 761 000 EUR (142 477 000 EUR 2012.) te da je ukupna stopa izvršenja proračuna bila 92 %; žali zbog smanjenja stope korištenja 2013. u usporedbi s njezinom razinom od 96 % iz 2012. godine;

3.  ističe, međutim, da je proračun Revizorskog suda isključivo administrativne prirode i da se veliki iznosi izdvajaju za rashode povezane s osobama koje rade u instituciji; prima na znanje opravdanje za smanjenje stope korištenja navedeno u izvješću Revizorskog suda o proračunskom i financijskom upravljanju za 2013. godinu;

4.  prima na znanje novu strategiju Revizorskog suda za razdoblje 2013. − 2017. kako bi u najvećoj mjeri osnažio svoju ulogu vanjskog revizora Unije; odobrava plan za 2013. kojim se želi povećati broj revizijskih izvješća o uspješnosti i poboljšati njihova kvaliteta povećanjem učinkovitosti i sredstava koja su namijenjena za tu svrhu; nadalje prima na znanje porast broja takvih izvješća od 60 % od 2008. godine te inzistira na tome da kvantiteta ne bi trebala biti na štetu kvalitete;

5.  podsjeća Revizorski sud na to da su se u točki 54. Zajedničkog pristupa za decentralizirane agencije iz 2012. Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da svi aspekti eksternaliziranih vanjskih revizija „ostaju u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave te iz svog proračuna financira te postupke i sve druge troškove povezane s eksternaliziranim vanjskim revizijama”; očekuje od Revizorskog suda da će postupati u skladu s tim Zajedničkim pristupom i ugovorom i isplatiti vanjske revizore agencija;

6.  traži od Revizorskog suda da provede reviziju učinaka združivanja registara Suda Europske unije u jedan registar kako bi se zajamčila bolja koordinacija postupovnih radnji između sudova;

7.  pozdravlja program unutarnje reforme Revizorskog suda u koji je uključena njegova strategija za razdoblje 2013. – 2017. i koji je temeljen na izvješću sustručnjaka iz 2014., izvješću Parlamenta o budućnosti Revizorskog suda te na vlastitim unutarnjim analizama Revizorskog suda; poziva Revizorski sud da redovito izvješćuje Parlament o razvoju i provedbi reforme;

8.  smatra da je u programu rada Revizorskog suda potrebna određena stopa fleksibilnosti kako bi se zajamčilo njegovu brzu prilagodbu na neočekivane važne događaje koji bi mogli zahtijevati posebnu reviziju ili pozornost te kako bi se zajamčilo da može zanemariti točke u programu koje više nisu relevantne; također smatra važnim da Revizorski sud postigne određenu razinu diversifikacije i ravnoteže te da se ne usredotočuje previše i prečesto na pojedina područja djelatnosti; u skladu s priopćenjem Odbora za proračunski nadzor Parlamenta skreće pozornost Revizorskog suda na političke prioritete zakonodavca i pitanja koja pobuđuju veliko zanimanje građana Unije;

9.  pruža potporu Revizorskom sudu u njegovu nastojanju da izdvoji više resursa za revizije uspješnosti; podsjeća da bi se Revizorski sud trebao pobrinuti da revizori kojima su povjerene određene revizije za to posjeduju odgovarajuće tehničko i metodološko znanje;

10.  podsjeća Revizorski sud na potrebu za poboljšanjem planiranja rokova, posebno kada je riječ o njegovim tematskim izvješćima, a da se pritom ne ugrozi kvaliteta tih izvješća; žali zbog toga što su u pogledu pravodobnosti rezultati revizija još uvijek daleko od dugoročnog cilja; preporučuje Revizorskom sudu da zacrta cilj smanjenja trajanja svake faze plana revizije uspješnosti;

11.  prima na znanje da metodologija Revizorskog suda mora biti dosljedna i primjenjivati se u svim područjima upravljanja; uviđa da bi daljnje usklađivanje moglo dovesti do nedosljednosti u definicijama Revizorskog suda za ilegalne transakcije u izravnom i podijeljenom upravljanju;

12.  primjećuje da je za izradu tematskog izvješća, kao i 2012., još uvijek potrebno u prosjeku 20 mjeseci; žali zbog toga što Revizorski sud nije ostvario strateški cilj izrade tematskih izvješća u prosječnom razdoblju od 18 mjeseci; poziva Revizorski sud da svakom tematskom izvješću priloži detalje u vezi s njegovim kontekstom i detalje o raznim fazama sastavljanja izvješća;

13.  smatra da bi preporuke iz tematskih izvješća trebale biti jasnije te da bi se njima trebalo dosljedno upućivati na primjerena i neprimjerena postupanja dotičnih država;

14.  napominje da posljednje promjene u Poslovniku Parlamenta, usmjerene k povećanju uključenosti odbora Parlamenta u raznim područjima u pogledu tematskih izvješća, nisu bile u skladu s očekivanjima; nastoji pronaći načine pomoću kojih poboljšati parlamentarne postupke koji se primjenjuju na tematska izvješća Revizorskog suda;

15.  podržava stalni porast revizorskih radnih mjesta tijekom 2013.; prima na znanje uspješno zapošljavanje novog osoblja na revizorska radna mjesta i smanjenje broja nepopunjenih radnih mjesta na kraju 2013. u odnosu na 2012.;

16.  prima na znanje da Revizorski sud navodi da prilikom imenovanja osoblja na rukovodeća radna mjesta ne uzima u obzir zemljopisne kriterije; u tom pogledu poziva Revizorski sud da poduzme potrebne mjere kako bi u budućnosti stao na kraj trenutnoj velikoj unutarnjoj neravnoteži, posebno u pogledu rukovodećih radnih mjesta;

17.  žali što plan za pružanje jednakih mogućnosti koji je Revizorski sud pokrenuo 2012. kako bi se zajamčila uravnotežena zastupljenost spolova nije imao očekivane rezultate, posebno u pogledu rukovodećih radnih mjesta; napominje da žene zauzimaju samo 21 od 70 rukovodećih radnih mjesta i radnih mjesta voditelja odjela te da su većina tih radnih mjesta u prevoditeljskoj i administrativnoj upravi; ističe i pozdravlja porast broja ženskih revizora, što će nedvojbeno imati učinak na broj žena u rukovodećim radnim mjestima u području revizije; prima na znanje predanost Revizorskog suda da brzo djeluje kako bi pregledao plan za jednakost s ciljem utvrđivanja djelotvornih rješenja kako bi se čim prije ostvarili ciljevi koji su određeni u tom području;

18.  poziva Revizorski sud da u godišnje izvješće o radu uvrsti pregled osoblja na rukovodećim radnim mjestima prema nacionalnosti, spolu i položaju;

19.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je dovršenje zgrade K3 bilo pravodobno i u okviru proračuna;

20.  zahtijeva da se politika upravljanja nekretninama Revizorskog suda priloži godišnjem izvješću o radu, posebno s obzirom na to da je važno da troškovi takve politike budu primjereno svedeni u razumne okvire i da ne budu prekomjerni;

21.   prima na znanje znatne razlike u cijenama troškova prijevoda po jeziku (s razlikama i do 100 EUR po stranici, ovisno o jeziku) na Revizorskom sudu; smatra da se tako veliko nepodudaranje troškova, čak i ako se u obzir uzmu neizravni troškovi, treba analizirati i riješiti;

22.  sa zabrinutošću prima na znanje goleme nejednakosti u troškovima prevođenja među raznim institucijama Unije; stoga poziva Međuinstitucionalnu radnu skupinu za prevođenje da utvrdi razloge tih nejednakosti i predloži rješenja pomoću kojih će se riješiti problem neravnoteže i uskladiti troškovi prevođenja pritom jamčeći puno poštovanje kvalitete i jezične raznolikosti; imajući to na umu, napominje da bi radna skupina trebala ponovno pokrenuti suradnju među institucijama kako bi se razmijenile najbolje prakse i ishodi te odredila područja u kojima se mogu ojačati suradnja ili sporazumi među institucijama; napominje da bi radna skupina također trebala težiti utvrđivanju jedinstvene metodologije za predstavljanje troškova prevođenja koju mogu koristiti sve institucije kako bi se pojednostavilo analizu i usporedbu troškova; napominje da bi radna skupina svoje zaključke trebala predstaviti prije kraja 2015. godine; poziva institucije Unije da imaju aktivnu ulogu u radu Međuinstitucionalne radne skupine; u tom pogledu podsjeća na temeljnu važnost poštovanja višejezičnosti u instuticijama Unije kako bi se zajamčilo jednako postupanje i jednake prilike građanima Unije;

23.  smatra da se općenito u vrijeme krize i proračunskih rezova moraju smanjiti troškovi za dane koje osoblje provodi izvan mjesta rada (away days) i da bi se oni, kad god je to moguće, trebali odvijati u vlastitim prostorijama institucija, s obzirom na to da dodana vrijednost koja iz njih proizlazi ne opravdava tako visoke troškove;

24.  uviđa da je Revizorski sud napredovao u pogledu definiranja i pojašnjenja djelokruga rada i nadležnosti Vijeća Revizorskog suda za koordinaciju, vrednovanje, jamstvo i razvoj; poziva Revizorski sud da nastavi s tim naporima i traži da ga se obavještava o mjerama koje su poduzete za poboljšanje uspješnosti Vijeća za koordinaciju, vrednovanje, jamstvo i razvoj;

25.  prima na znanje da je 2013. Revizorski sud prijavio ukupno 14 slučajeva sumnje na prijevaru na temelju svojih revizija i deset slučajeva sumnje na prijevaru na temelju komunikacija Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF); prima na znanje da je OLAF odlučio pokrenuti istragu u sedam od 14 slučajeva te da su u ostalim slučajevima informacije proslijeđene drugim nadležnim tijelima radi poduzimanja odgovarajućih koraka;

26.  poziva Revizorski sud da u svojim godišnjim izvješćima o radu, u skladu s postojećim pravilima o povjerljivosti i zaštiti podataka, uključi rezultate i posljedice završenih postupaka kojima se bavio Europski ured za borbu protiv prijevara u kojima su predmet istrage bili institucija ili bilo koji pojedinac zaposlen u instituciji;

27.  odobrava naknadni pregled koji je za 2013. poduzeo unutarnji revizor i napredak ostvaren u okviru utvrđivanja i razvrstavanja po važnosti financijskih i operativnih rizika te izrade prikladnih mehanizama za ublažavanje rizika;

28.  prima na znanje da je za politiku sigurnosti informacija potrebno izraditi koordiniranu i usklađenu strategiju korporativne sigurnosti; ističe da bi se unutarnje kontrole i učinkovitost upravljanja mogli poboljšati u najvažnijim područjima upravljanja Revizorskog suda;

29.  prima na znanje da je Revizorski sud uveo novu aplikaciju za sustav podrške reviziji (Audit Support System −  ASSYST) kao interni revizijski alat; traži da ga se obavještava o ciljevima uspješnosti postavljenima za tu aplikaciju;

30.  prima na znanje da je Revizorski sud zajamčio da će poduzeti sve moguće mjere kako bi osigurao da se sredstva za službena putovanja upotrebljavaju uz strogo poštovanje načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

31.  prima na znanje, nadalje, da su uvedene nove aplikacije radi poboljšanja administrativne organizacije jezičnih tečajeva; očekuje da će se tim alatima dodatno poboljšati vođenje jezičnih tečajeva;

32.  razumije zanimanje koje je Revizorski sud pokazao za izradu analize svoje prisutnosti u medijima; međutim, smatra da treba poraditi na jasnoći svojih poruka; stoga predlaže da se svi tekstovi Revizorskog suda podnose u okviru centraliziranog procesa radi provjere njihove kvalitete;

33.  cijeni suradnju između Revizorskog suda i Odbora za proračunski nadzor Parlamenta te pozdravlja redovite povratne informacije kao odgovor na zahtjeve Parlamenta; poziva Revizorski sud da u svoje godišnje izvješće o radu uključi poseban odjeljak o mjerama koje je poduzeo kao odgovor na preporuke Parlamenta iz razrješnice za prošlu financijsku godinu Revizorskog suda, kao što radi većina drugih institucija; međutim, traži da Revizorski sud i tijela nadležna za davanje razrješnice ponovno poboljšaju svoju suradnju kako bi svoj posao učinili djelotvornijim i učinkovitijim;

34.  smatra da su izvješća Revizorskog suda, a posebno tematska izvješća, važan doprinos prema postizanju bolje potrošnje sredstava Unije; smatra da bi izvješća Revizorskog suda mogla imati još veću dodanu vrijednost kada bi bila dopunjena određenim brojem korektivnih mjera koje treba poduzeti Unija i očekivanim vremenskim rokom za njihovu provedbu, kako bi se postigli ciljevi koji su određeni programima, fondovima ili politikama Unije; smatra da bi stoga to povećano usredotočenje na rezultate, posebno na dugoročne ishode, u skladu s načelima učinkovitosti i djelotvornosti, pomoglo da se poboljša potrebni postupak daljnjih radnji koji treba provesti Revizorski sud i kojim se prate učinci predloženih preporuka;

35.  poziva Revizorski sud da ispita mogućnost predstavljanja godišnjeg izvještaja prije utvrđenog roka.

(1) SL L 66, 8.3.2013. (2) SL C 403, 13.11.2014., str. 1. (3) SL C 398, 12.11.2014., str. 1. (4) SL C 403, 13.11.2014., str. 128. (5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. (6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.