Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2104(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0308/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0308/2015

Rasprave :

PV 23/11/2015 - 17
CRE 23/11/2015 - 17

Glasovanja :

PV 24/11/2015 - 5.8
CRE 24/11/2015 - 5.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0403

Usvojeni tekstovi
PDF 366kWORD 121k
Utorak, 24. studenog 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Uloga EU-a unutar UN-a
P8_TA(2015)0403A8-0308/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a (2015/2104(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o EU-u i UN-u, posebno svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1) i svoju Rezoluciju od 11. svibnja 2011. o EU-u kao globalnom čimbeniku i njegovoj ulozi u multilateralnim organizacijama(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. lipnja 2015. o prioritetima EU-a za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda(3), kojom se EU-u jamči pravo interveniranja u Općoj skupštini UN-a, pravo podnošenja usmenih prijedloga i amandmana o kojima se glasuje na zahtjev država članica i pravo odgovora,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti od 14. veljače 2014., prvu u kojoj se komentira uloga koju EU ima u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir deklaraciju sa Svjetske konferencije u Durbanu 2001. protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za vanjsku politiku pod nazivom „Reforma Ujedinjenih naroda: trenutačno stanje i daljnji koraci” objavljenu u ožujku 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za ustavna pitanja (A8–0308/2015),

Ciljevi i globalne prednosti EU-a

A.  budući da je budućnost Europske unije povezana s globalnim mirom, sigurnošću, razvojem i ljudskim pravima; budući da izazovi pred kojima se EU nalazi zahtijevaju globalna rješenja, a globalna pitanja zahtijevaju europsko djelovanje;

B.  budući da su načela i ciljevi vanjske politike EU-a sadržani u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji te su usko povezani s načelima i ciljevima UN-a; budući da se člankom 21. UEU-a izričito poziva na poštovanje načelâ Povelje UN-a i međunarodnog prava;

C.  budući da EU ima jedinstvenu mogućnost raspolagati sredstvima iz cijelog niza diplomatskih, sigurnosnih, obrambenih, gospodarskih, razvojnih i humanitarnih instrumenata u potpunoj sukladnosti s odredbama Povelje UN-a; budući da upotreba tih instrumenata na temelju sveobuhvatnog pristupa EU-u pruža jedinstvenu fleksibilnost kada treba učinkovito premostiti izazove u ostvarenju sigurnosnih ciljeva;

D.  budući da EU pod okriljem UN-a preko zajedničke vanjske i sigurnosne politike te zajedničke sigurnosne i obrambene politike aktivno sudjeluje u promicanju mira, sigurnosti i napretka;

E.  budući da EU štiti svoje vrijednosti, temeljne interese, sigurnost, neovisnost i integritet te djeluje u cilju očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti u skladu s načelima Povelje UN-a i Helsinškog završnog akta iz 1975. i s ciljevima Pariške povelje za novu Europu usvojene 1990.; budući da je EU dio kolektivnog sustava sigurnosti UN-a te dio jednog od regionalnih dogovora predviđenih Poglavljem VIII. Povelje UN-a;

F.  budući da EU potiče održivi gospodarski, socijalni i ekološki napredak zemalja u razvoju prvenstveno u cilju iskorjenjenja siromaštva, promicanja dugoročnog mira i stabilnosti te borbe protiv socijalne nejednakosti, te pruža humanitarnu pomoć stanovništvu, državama i regijama suočenima sa svim oblicima kriza, bilo prirodnima, bilo onima prouzročenima ljudskim djelovanjem;

G.  budući da je EU među vodećim akterima u raznim međusobno povezanim područjima politike: trgovini, razvoju, humanitarnoj pomoći, okolišu i ljudskim pravima;

H.  budući da EU radi na postizanju ekološke održivosti promicanjem međunarodnih mjera i akcija za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša te za održivo gospodarenje prirodnim resursima;

I.  budući da EU ima vodeću ulogu i u ekološkim politikama, posebice u borbi protiv klimatskih promjena, ne samo time što predvodi i postavlja ambiciozne ciljeve nego i time što u globalnim pregovorima ustrajno zagovara donošenje obvezujućih sporazuma te konkretno i mjerljivo djelovanje;

J.  budući da EU osnažuje temelje socijalne održivosti i dobrog upravljanja konsolidiranjem, podupiranjem i promicanjem demokracije, vladavine prava, ljudskih prava te načela međunarodnog prava;

K.  budući da EU u skladu sa svojim Ugovorima promiče međunarodni sustav koji se temelji na boljoj multilateralnoj suradnji i dobrom globalnom upravljanju te je predan učinkovitoj multilateralnosti, uz središnju ulogu UN-a; budući da ta predanost potječe iz uvjerenja da je međunarodnoj zajednici potreban učinkovit multilateralni sustav utemeljen na univerzalnim pravima i vrijednostima kako bi uspješno odgovorila na svjetske krize, izazove i prijetnje;

L.  budući da je glavni naglasak vanjske politike EU-a na bilateralnim odnosima, suradnji i partnerstvu s državama, skupinama država i drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama diljem svijeta; budući da se tijekom posljednjih desetljeća posebna pozornost posvećuje geopolitičkim ciljevima i problemima u istočnom i južnom susjedstvu EU-a; budući da EU također održava posebne odnose s afričkim zemljama i u svojem djelovanju posebnu pozornost posvećuje izazovima s kojima su one suočene;

M.  budući da u kontekstu rastuće globalne međuovisnosti EU mora ojačati svoju ulogu u bilateralnim i multilateralnim odnosima;

N.  budući da je EU uključen u međunarodne pregovore i posredovanje te ima važnu ulogu u njima, posebno u pregovorima skupine E3/EU 3+3 s Iranom te u bliskoistočnom mirovnom procesu;

O.  budući da EU kao najveći trgovinski blok na svijetu ima veliku ulogu u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima te da je razvio aktivne mjere trgovinske politike u cilju promicanja gospodarskog rasta, smanjenja siromaštva te zaštite okoliša i prirodnih resursa;

P.  budući da EU i države članice daju najveći financijski doprinos općem proračunu UN-a i njegovu pružanju humanitarne i službene razvojne pomoći te mirovnim operacijama; budući da su razvojne politike EU-a od velike važnosti jer aktivno promiču smanjenje siromaštva te gospodarsku, socijalnu i ekološku održivost, čime doprinose miru i sigurnosti; budući da je EU potpisnik više od 50 multilateralnih sporazuma i konvencija UN-a kao jedini sudionik koji nije država;

Q.  budući da EU iznimno predano štiti i promiče ljudska prava, temeljne slobode, kulturne vrijednosti i raznolikost, demokraciju i vladavinu prava; budući da su odredbe povezane s tim načelima uvrštene u sva njegova bilateralna partnerstva i imaju središnju ulogu u njegovoj multilateralnoj politici; budući da je EU oduvijek vrlo snažno podupirao međunarodnu pravdu;

R.  budući da EU ima važnu ulogu u podupiranju operacija UN-a na područjima od zajedničkog interesa, posebno u zaštiti civila te žena i djece zahvaćenih oružanim sukobima;

S.  budući da je ravnopravnost između žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja se nalazi u Ugovorima EU-a te u Povelji o temeljnim pravima; budući da je EU preuzeo odgovornost uvrštenja rodne ravnopravnosti u svim svojim aktivnostima i političkim područjima, uključujući vanjsku politiku i politiku razvojne suradnje;

T.  budući da čovječanstvo dijeli zajedničke vrijednosti i interese; budući da bi se teret i prednosti trebali ravnomjerno raspodijeliti pri rješavanju zajedničkih problema i promicanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti;

Sustav Ujedinjenih naroda

U.  budući da je sustav UN-a glavni svjetski forum za poboljšanje globalnog upravljanja te predstavlja najbolji forum za promicanje vrijednosti i interesa EU-a;

V.  budući da je održavanje mira i sigurnosti bio glavni cilj u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata; budući da promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja te ljudskih prava zauzima središnje mjesto u Povelji; budući da su od početka 70-ih godina prošlog stoljeća pitanja povezana s okolišem na dnevnom redu UN-a; budući da se u Brundtlandovu izvješću „Naša zajednička budućnost” iz 1987. koncept održivog razvoja definira kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjeg naraštaja bez ugrožavanja budućih naraštaja; budući da su na Konferenciji u Riju (UNCED) održanoj 1992. razvojne i ekološke politike združene te čine spoj učinkovitog smanjenja siromaštva i promicanja održivog razvoja diljem svijeta;

W.  budući da sustav UN-a pokriva sva područja suradnje, uz središnju ulogu Vijeća sigurnosti, ponajprije odgovornog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, u čemu mu pomažu pomoćna i savjetodavna tijela;

X.  budući da se sustav UN-a sastoji od 19 specijaliziranih agencija, među koje se ubrajaju FAO, IFAD, ILO, MMF, UNESCO, UNIDO, WHO i Grupa Svjetske banke, 11 fondova i programa koji uključuju UNCTAD, UNDP, UNEP, UNFPA-u, UNHCR, UNICEF, UN Women i WFP(5), kao i od devet funkcionalnih povjerenstava, pet regionalnih povjerenstava i brojnih drugih sličnih tijela; budući da su organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) također povezane sa sustavom UN-a;

Y.  budući da većina navedenih agencija, fondova, programa, povjerenstava i odbora djeluje pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća te Opće skupštine, kojoj neki od njih podnose izvješća;

Z.  budući da EU i države članice imaju ključnu ulogu u promicanju načela i ciljeva UN-a te u rješavanju zajedničkih problema čovječanstva; budući da su, s druge strane, Europi potrebni globalni partneri u rješavanju vlastitih problema u područjima kao što su sigurnost, zaštita okoliša, ljudska prava, migracije, zaštita prava na azil te financijske nestabilnosti;

AA.  budući da je EU posebno odgovoran za održanje mira, razvoj i ljudska prava u svojem susjedstvu;

AB.  budući da je ključno da mjere koje se poduzimaju u okviru UN-a budu u skladu s međunarodnim pravom; budući da su zločini počinjeni u okviru UN-ova mandata izrazito štetni za vjerodostojnost te organizacije i ne bi smjeli proći nekažnjeno;

AC.  budući da su države podijeljene u geografska područja, što često dovodi do blokovskoga glasovanja; budući da članice Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC) često same sustavno krše ljudska prava i time ugrožavaju učinkovitost i vjerodostojnost UNHRC-a;

AD.  budući da ISIS/Daeš upotrebljava zaradu od pljačkanja kulturnih i religijskih lokaliteta i predmeta u Iraku i Siriji te krijumčarenja tih predmeta za financiranje svojih terorističkih aktivnosti; budući da UNESCO i njegova Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara imaju središnju ulogu u osiguravanju hitne zaštite sirijskoga i iračkoga kulturnog nasljeđa;

AE.  budući da EU i UN blisko surađuju na najosjetljivijim kriznim područjima, posebno na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi; budući da moraju ulagati dodatne napore u cilju postizanja mirnih političkih rješenja za takve krize;

AF.  budući da su rasprava i odluka o obnovi mandata Foruma za upravljanje internetom predviđene za zasjedanje Opće skupštine UN-a 2015.; budući da je Parlament pozvao Opću skupštinu UN-a da obnovi mandat Foruma za upravljanje internetom te mu poveća resurse i poboljša model upravljanja internetom s više dionika;

EU u sustavu UN-a

1.  podsjeća da EU i njegove države članice dijele vrijednosti i načela Povelje UN-a, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. UEU-a, te svojim vanjskim djelovanjem imaju ključnu ulogu u promicanju tih načela kao i ciljeva UN-a; smatra da su EU-u potrebni globalni partneri kako bi uspješno postigao ciljeve svoje vanjske politike, posebno u pogledu mira i sigurnosti, terorizma, organiziranog kriminala, regionalnih sukoba, državnih neuspjeha i širenja oružja za masovno uništenje;

2.  smatra da je sigurnosno stanje EU-a sve nestabilnije i nemirnije zbog velikog broja kako dugogodišnjih tako i novih sigurnosnih izazova; smatra da su sukob u istočnoj Ukrajini, Siriji i Iraku, uspon terorističke organizacije ISIS, libijska kriza i teroristička prijetnja u Africi (ponajprije u Sahelu, Libiji i Rogu Afrike) ozbiljne globalne prijetnje na svjetskoj razini koje iziskuju i globalna rješenja; smatra da EU nije u stanju sam se nositi s tim prijetnjama i da mu je potrebna podrška međunarodnih partnera;

3.  pozdravlja činjenicu da EU i njegove države članice na razne načine i u raznim oblicima aktivno sudjeluju u radu sustava UN-a i pridonose mu, a to bi trebalo biti vidljivije;

4.  također pozdravlja značajan doprinos EU-a razvoju i humanitarnoj pomoći diljem svijeta; podsjeća da, ukupno gledajući, EU i njegove države članice najviše na svijetu financijski pridonose razvoju i humanitarnoj pomoći;

5.  podsjeća da je EU postao istinski međunarodni akter te prema tome ima poseban promatrački status u UN-u, s pravom sudjelovanja u raspravama s predstavnicima velikih skupina i s pojedinačnim državama na zasjedanjima Opće skupštine UN-a, ima pravo podnošenja prijedloga i amandmana, pravo odgovora, predlaganja točaka dnevnog reda te distribuiranja dokumenata;

6.  osim toga, podsjeća da EU u UN-u predstavlja više osoba i tijela: predsjednik Europskog vijeća, Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europska komisija i izaslanstva EU-a, kao i njegovih 28 država članica, od kojih su dvije (Francuska i Ujedinjena Kraljevina) stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom ulaganja veta; ustraje u činjenici da su države članice EU-a dužne u skladu s Ugovorom uskladiti svoje djelovanje u svim međunarodnim forumima;

Kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a unutar UN-a

7.  uvjerenja je da EU, kako bi na bolji način ostvario ciljeve svoje vanjske politike u obliku u kojem su navedeni u Ugovoru, treba raditi na jačanju globalnog upravljanja unutar sustava UN-a i povećati svoj utjecaj u tom sustavu kao i onaj država članica; podsjeća na obvezu EU-a da aktivno podupire sveobuhvatnu reformu sustava UN-a radi jačanja njegova legitimiteta, regionalne zastupljenosti, transparentnosti, odgovornosti i djelotvornosti u odgovaranju na složene i višeslojne izazove današnjice; posebno ističe važnost revitalizacije rada Opće skupštine;

8.  naglašava da EU u Općoj skupštini treba imati važniju ulogu uz dovoljno vidljivosti i političkog utjecaja kojom mu se omogućuje bolje izvršavanje međunarodnih obveza, u skladu s gore navedenom Rezolucijom Opće skupštine od 3. svibnja 2011.;

9.  ponovno izražava podršku ulozi parlamenata i regionalnih skupština u sustavu UN-a;

10.  poziva članice Vijeća sigurnosti da u bliskoj suradnji s Općom skupštinom ponovno razmotre i preispitaju netransparentan postupak izbora glavnog tajnika UN-a te i kandidatima i kandidatkinjama zajamče ravnopravnu mogućnost odabira za taj položaj; poziva sva tijela UN-a, osobito Vijeće sigurnosti, da dovoljnu pozornost posvete rodnoj ravnopravnosti u UN-u, a države članice EU-a poziva da taj trend predvode poticanjem i podržavanjem kandidatkinja; izražava želju da u sljedećem mandatu na mjesto glavnog tajnika UN-a bude izabrana žena; poziva EU da podupre organizaciju UN Women u njezinu radu protiv diskriminacije na temelju rodnog identiteta i rodnog izražavanja;

11.  ističe trenutačne prioritete EU-a određene za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a, kojima se ponovno naglašava dugotrajni zahtjev Unije da UN pojednostavi svoje strukture, proračun i radne metode, a ne uzmiče se ni pred teškim temama kao što je reforma Vijeća sigurnosti;

12.  ističe da Opća skupština kao tijelo koje predstavlja vlade svih država članica mora imati načine i sredstva za usmjeravanje sustava UN-a i koordiniranje svih njegovih aktivnosti;

13.  uvjeren je da je potrebno reformirati Vijeće sigurnosti kako bi se bolje odrazila nova svjetska stvarnost i učinkovitije rješavali sadašnji i budući sigurnosni izazovi; potiče države koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a da ga ne ulažu ako je riječ o genocidu i zločinima protiv čovječnosti;

14.  podsjeća, s obzirom na doprinos EU-a miru i sigurnosti u svijetu te na cilj osnaživanja vanjske politike EU-a naveden u Ugovoru iz Lisabona, na dugoročni cilj stvaranja mjesta za EU u proširenom Vijeću sigurnosti UN-a, te ponovno poziva na održavanje europske rasprave o toj reformi; ponovno poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da radi na zajedničkim stajalištima EU-a o pitanjima u nadležnosti Vijeća sigurnosti te da poboljša postojeće mehanizme suradnje usmjerene na to da države članice EU-a koje su i članice Vijeća sigurnosti na tom forumu podupru zajednička stajališta EU-a; podsjeća da prema članku 34. UEU-a članice EU-a u Vijeću sigurnosti UN-a imaju obvezu informirati ostale države članice EU-a i Visoku predstavnicu i zastupati stajališta i interese EU-a; podsjeća također da, ako EU ima utvrđeno mišljenje o točki dnevnog reda Vijeća sigurnosti UN-a, te će države zatražiti da se pozove Visoka predstavnica kako bi iznijela stajalište EU-a;

15.  podsjeća da se Poglavljem VIII. Povelje UN-a predviđa veća uloga regionalnih i podregionalnih organizacija unutar UN-a te poziva EU i Vijeće sigurnosti da rade na većem uključenju svojih i ostalih regionalnih organizacija u globalnom upravljanju;

16.  smatra da bi EU kroz daljnju suradnju s UN-om trebao bolje iskoristiti partnerstva sa specijaliziranim agencijama, fondovima, programima, povjerenstvima i odborima UN-a; poziva na snažniju koordinaciju EU-a u upravama tih tijela u cilju da EU nastupa jedinstveno;

17.  ističe da uspješnije postizanje ciljeva vanjske politike EU-a, uključujući promicanje temeljnih vrijednosti, osim reformi koje je potrebno provesti unutar UN-a, podrazumijeva učinkovitiju koordinaciju raznih dimenzija cjelokupne vanjske politike, i bilateralne i multilateralne; ponovno poziva na veću vidljivost djelovanja i pomoći EU-a u svim multilateralnim forumima kao i na terenu;

18.  poziva EU da učinkovitije koordinira svoj rad u području humanitarne pomoći, primjerice preko Glavne uprave ECHO, s odgovarajućim agencijama UN-a, u cilju stvaranja optimalne učinkovitosti s ograničenim resursima te izbjegavanja nepotrebnih preklapanja;

19.  poziva relevantne institucije EU-a i UN-a da u potpunosti poštuju i provode Financijski i administrativni okvirni sporazum (FAFA); poziva Komisiju da izvještava Parlament o provedbi FAFA-e i smjernica u vezi s njom, da identificira područja na kojima su potrebna poboljšanja te da ponudi relevantne prijedloge;

20.  naglašava važnost suradnje EU-a i UNDP-a na efikasnijem pružanju pomoći; ističe obvezu prema Globalnom partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju te potiče sve države i dionike u privatnom sektoru da se obvežu na sudjelovanje u tom partnerstvu;

21.  smatra da je Europski sud za ljudska prava vrlo uspješno pridonio napretku koji je Europa ostvarila u pogledu poštovanja ljudskih prava te da može poslužiti kao primjer drugim regijama;

22.  poziva na poboljšanje preventivnih instrumenata, instrumenata za rano upozorenje i posredničkih kapaciteta UN-a, zajedno s dosljednim i ostvarivim mandatima za operacije izgradnje i održanja mira u koje su uvršteni komponenta ljudskih prava i jasne izlazne strategije; potiče države članice EU-a da konkretnije podupru operacije izgradnje i održanja mira te poziva EU da poboljša svoje posredničke napore u okončanju sukoba; imajući na umu okrutne zločine i kršenja ljudskih prava koje su nedavno počinile određene ekstremističke i terorističke skupine kao i seksualno nasilje u sukobima, uključujući silovanje kao ratno oružje; apelira na Vijeće sigurnosti da u skladu s doktrinom Odgovornosti za zaštitu definira skup ambicioznih programa i sredstava radi učinkovite prevencije takvih zločina, održanja vladavine prava, pridržavanja međunarodnog humanitarnog prava te poticanja država članica UN-a da se bore protiv trgovine ljudima i suzbiju širenje i financiranje terorističkih skupina sprečavanjem i onemogućavanjem novačenja, organiziranja, prijevoza i opremanja terorističkih boraca te financiranja njihovih putovanja i aktivnosti;

23.  poziva EU da podrži povećanje dosljednosti i komplementarnosti te jačanje sinergije između revizija mirovnih operacija, strukture UN-a za izgradnju mira i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti; ističe koliko je važno da žene ravnopravno i u svim aspektima sudjeluju kao aktivni sudionici u sprečavanju sukoba i njihovu rješavanju, u mirovnim pregovorima, izgradnji mira, očuvanju mira, reagiranju na humanitarne krize i obnovi nakon sukoba; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Komisija revidirala svoju politiku humanitarne pomoći u kojoj se sada navodi da se međunarodnim humanitarnim pravom i/ili pravom o ljudskim pravima može opravdati jamčenje sigurnog pobačaja ženama koje su žrtve ratnog silovanja;

24.  potiče EU da promiče široku definiciju koncepta ljudske sigurnosti i da ga dovede u užu vezu s ljudskim pravima, rodnom jednakošću i ljudskim razvojem;

25.  uvjeren je da EU mora pokazati snažnu i predanu potporu Međunarodnom kaznenom sudu, posebice tako što će osnažiti i proširiti svoju vezu s UN-om, osobito s Vijećem sigurnosti, te tako zajamčiti da države članice EU-a što prije ratificiraju izmjene Rimskog statuta usvojene u Kampali kojima se definira zločin agresije; podsjeća da najveću odgovornost za privođenje pravdi počinitelja kaznenih djela imaju same države te podržava nadležnost Međunarodnog kaznenog suda u slučajevima u kojima nacionalna tijela ne mogu ili nisu voljna propisno kazneno goniti najteže zločine koji izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice;

26.  podupire jačanje operativne suradnje u upravljanju kriznim situacijama između EU-a i UN-a, između ostalog suradnjom EU-a i UN-a na razmjeni analiza (kako bi se dobila zajednička analiza) i planiranju mirovnih i sigurnosnih operacija (kako bi se olakšali operativni aspekti);

27.  smatra da treba učiniti više kako bi se osiguralo da države članice UN-a održe svoja obećanja o pružanju humanitarne pomoći, i to objavom redovitih pregleda ispunjenosti obveza;

28.  pozdravlja predanost EU-a većoj odgovornosti i transparentnosti u trgovini oružjem te podržava promicanje univerzalnosti i cjelovite provedbe Ugovora o trgovini oružjem kao i provedbe zaključaka Prve konferencije država stranaka; zahtijeva od EU-a da nastavi promicati Ugovor o neširenju nuklearnog oružja kao kamen temeljac globalnog sustava neširenja nuklearnog oružja, ujedno i temelj nuklearnog razoružanja u skladu s člankom VI. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja; dodatno zahtijeva od EU-a da poduzme aktivne korake prema globalnom razoružanju;

29.  naglašava važnost toga da EU nastavi aktivno promicati ravnopravnost i nediskriminaciju; pozdravlja sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o pravima skupine LGBTI, prvi takav, koji se održao 24. kolovoza 2015. i na kojem su osuđeni napadi i ubojstva koja je ISIS izvršio na pripadnike skupine LGBTI na Bliskom istoku; potiče Vijeće sigurnosti UN-a da dodatno uzme u obzir kršenja prava pripadnika skupine LGBTI;

30.  podsjeća na stajalište EU-a o nultoj stopi tolerancije za smrtnu kaznu; naglašava važnost toga da EU nastavi aktivno promicati moratorij na smrtnu kaznu;

31.  uvjerenja je da treba znatno ojačati gospodarsku, socijalnu, ekološku i razvojnu dimenziju sustava UN-a, i to tako da tijela UN-a zauzmu izrazitiji politički pristup i poboljšaju međusobnu suradnju, te jamčenjem učinkovite i transparentne upotrebe raspoloživih sredstava; vjeruje da se to ponajprije mora postići strukturnom i funkcionalnom reformom Gospodarskog i socijalnog vijeća, glavnog tijela koje je prema Povelji UN-a nadležno za tu zadaću; poziva institucije EU-a i države članice da razmotre mogućnost jačanja svoje uloge u Gospodarskom i socijalnom vijeću tako da ga razviju u Vijeće za održivi razvoj;

32.  pozdravlja osnivanje Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini, čija je uloga biti politički lider te pružati smjernice i preporuke o razvojnoj politici u vezi s trima stupovima održivog razvoja (socijalnim, gospodarskim i ekološkim); uvjerenja je da Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini mora postati glavno tijelo za razvojnu politiku i tako jamčiti koordinirano i učinkovito ocjenjivanje potreba te usvajanje potrebnih smjernica, odluka i obvezujućih mjera u vezi s okvirom održivog razvoja nakon 2015.; ustraje u potrebi za učinkovitom provedbom ciljeva održivog razvoja usvojenih na sastanku na vrhu UN-a u rujnu 2015.;

33.  uvjerenja je da, s obzirom na opetovane humanitarne krize povezane s izbjeglicama i migrantima koje uzrokuju mnogo patnje te s obzirom na to da bi održivi razvoj zemalja iz kojih dolaze na koncu mogao biti rješenje humanitarne krize, rad svih agencija povezanih s tim pitanjem treba koordinirati;

34.  smatra da izazovi povezani s izbjeglicama u okviru humanitarne krize predstavljaju pitanja koja je potrebno riješiti na sveobuhvatan način, u duhu solidarnosti unutar EU-a i u bliskoj suradnji s UN-om i njegovim agencijama;

35.  poziva EU i UN da se zajedno više potrude u cilju postizanja ambicioznog i pravno obvezujućeg sporazuma na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Parizu 2015. te nakon toga brze provedbe zaključaka s konferencije COP21;

36.  mišljenja je da se rad Grupe Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije također može koordinirati kao dio sustava UN-a, a da se pritom zadrže njihove postojeće strukture odlučivanja kako bi se njihove odluke donosile i djelovanja provodila na odgovoran, učinkovit, dosljedan i svrsishodan način;

37.  podržava cilj stvaranja režima zaštite ulaganja na multilateralnoj razini koji uključuje novi sustav u kojem se poštuje nadležnost nacionalnih sudova te poziva Komisiju da taj cilj uključi u pregovore o sastavljanju sporazuma o ulaganju; smatra da bi u slučaju osnivanja stalnog međunarodnog suda za rješavanje ulagačkih sporova on mogao biti dio sustava UN-a te da bi se trebao temeljiti na pravima i obvezama onih koji podliježu tom sudu, s naglaskom na načelima OECD-a za multinacionalna poduzeća i vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; smatra da sustav UN-a daje korisne predloške za takav sustav, posebno za pitanja financiranja;

38.  smatra da treba zaključiti krug pregovora iz Dohe o razvojnom programu i vjeruje da UN može iskoristiti svoj jedinstveni položaj kako bi zajamčio da ti pregovori budu uspješni za zemlje u razvoju; u tom smislu vjeruje da bi UN trebao surađivati sa Svjetskom trgovinskom organizacijom te zemljama u razvoju pružati savjete i smjernice radi promicanja strategije za trgovinu i ulaganja, uz ključnu ulogu EU-a;

39.  svjestan je potrebe za ojačavanjem i provedbom UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima; poziva EU da pridonese uspješnom ishodu rada međuvladine radne skupine za transnacionalne korporacije i ljudska prava;

40.  vjeruje da UN treba raditi na svim pitanjima povezanima s dobrobiti ljudi; smatra da se među njima nalaze kulturna održivost te zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izraza integracijom obrazovanja, turizma, kulturne diplomacije, zaštite baštine, kreativnog sektora i znanstvenog istraživanja u kreiranju politika;

41.  preporučuje da se zajamči suradnja između EU-a i UN-a u području obrazovanja u hitnim programima u slučaju humanitarnih kriza, oružanih sukoba i elementarnih nepogoda, i to daljnjim podupiranjem programa kao što su program UNICEF-a za obrazovanje u hitnim situacijama i tranziciju u razdoblju nakon krize, program UNHCR-a za kvalitetno obrazovanje u izbjegličkim kampovima te obrazovni rad Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA);

42.  pozdravlja reorganizaciju Komisije imenovane 2014. u klastere, čime je potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici dodijeljena odgovornost za koordinaciju vanjske politike EU-a, u bliskoj suradnji s ostalim institucijama EU-a; naglašava da globalne politike moraju imati središnju ulogu u radu tog specifičnog klastera;

43.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da u svoje godišnje izvješće o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici uvrsti razrađen dio o promociji globalnih ciljeva vanjske politike EU-a;

44.  mišljenja je da Parlament mora biti u mogućnosti rješavati globalne izazove na jednako sveobuhvatan i cjelovit način kao i Komisija te u skladu s time organizirati svoj rad; poziva sve parlamentarne odbore u čijoj su nadležnosti politike s vanjskim ili globalnim aspektom da svoja mišljenja o relevantnom dijelu izvješća potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice proslijede Odboru za vanjske poslove, koji je nadležan za to izvješće;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259.
(2)SL C 377 E, 7.12.2012., str. 66.
(3)A/RES/65/276 od 3. svibnja 2011. o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda.
(4)S/PRST/2014/4 od 14. veljače 2014. ‒ izjava predsjednika Vijeća sigurnosti o suradnji između Ujedinjenih naroda i regionalnih i podregionalnih organizacija u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti.
(5)FAO: Organizacija za hranu i poljoprivredu; IFAD: Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede; ILO: Međunarodna organizacija rada; MMF: Međunarodni monetarni fond; UNESCO: Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu; UNIDO: Organizacija UN-a za industrijski razvoj; WHO: Svjetska zdravstvena organizacija; UNCTAD: Konferencija UN-a o trgovini i razvoju; UNDP: Program UN-a za razvoj; UNEP: Program UN-a za zaštitu okoliša; UNFPA: Fond UN-a za stanovništvo; UNHCR: Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice; UNICEF: Fond UN-a za djecu; WFP: Svjetski program za hranu.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti