Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o nacrtu odluke Vijeća o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske unije ratificiraju Protokol iz 2014. uz Konvenciju o prisilnom radu iz 1930. Međunarodne organizacije rada u vezi s člancima 1. – 4. Protokola koji se odnosi na pitanja u vezi s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima (06731/2015 – C8-0078/2015 – 2014/0258(NLE))

P8_TA(2015)0325 A8-0226/2015

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (06731/2015),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 82. stavkom 2. te člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0078/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0226/2015),

1.  daje suglasnost za nacrt odluke Vijeća;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o podvrgavanju 4-metilamfetamina kontrolnim mjerama (10010/2015 – C8-0182/2015 – 2013/0021(NLE))

P8_TA(2015)0326 A8-0265/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (10010/2015),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji u verziji Ugovora iz Amsterdama i članak 9. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0182/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/387/PUP od 10. svibnja 2005. o razmjeni informacija, procjeni rizika i kontroli novih psihoaktivnih tvari(1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0265/2015),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 127, 20.5.2005., str. 32.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o podvrgavanju 5-(2-aminopropil)indola kontrolnim mjerama (10012/2015 – C8-0186/2015 – 2013/0207(NLE))

P8_TA(2015)0327 A8-0263/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (10012/2015),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji u verziji Ugovora iz Amsterdama i članak 9. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0186/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/387/PUP od 10. svibnja 2005. o razmjeni informacija, procjeni rizika i kontroli novih psihoaktivnih tvari(1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0263/2015),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 127, 20.5.2005., str. 32.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o podvrgavanju tvari 4-jodo-2,5-dimetoksi-N-(2-metoksibenzil)fenetilamin (25I-NBOMe), 3,4-dikloro-N-[[1-(dimetilamino)cikloheksil]metil]benzamid (AH-7921), 3,4-metilendioksipirovaleron (MDPV) i 2-(3-metoksifenil)-2-(etilamino)cikloheksanon (metoksetamin) kontrolnim mjerama (10011/2015 – C8-0185/2015 – 2014/0183(NLE))

P8_TA(2015)0328 A8-0264/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (10011/2015),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji u verziji Ugovora iz Amsterdama i članak 9. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0185/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/387/PUP od 10. svibnja 2005. o razmjeni informacija, procjeni rizika i kontroli novih psihoaktivnih tvari(1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0264/2015),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 127, 20.5.2005., str. 32.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o podvrgavanju tvari 4-metil-5-(4-metilfenil)-4,5-dihidrooksazol-2-amin (4,4'-DMAR) i 1-cikloheksil-4-(1,2-difeniletil)piperazin (MT-45) kontrolnim mjerama (10009/2015 – C8-0183/2015 – 2014/0340(NLE))

P8_TA(2015)0329 A8-0262/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (10009/2015),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji u verziji Ugovora iz Amsterdama i članak 9. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0183/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/387/PUP od 10. svibnja 2005. o razmjeni informacija, procjeni rizika i kontroli novih psihoaktivnih tvari(1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0262/2015),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 127, 20.5.2005., str. 32.

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije u skladu s točkom 11. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (katastrofe do kojih je 2015. došlo u Bugarskoj i Grčkoj) (COM(2015)0370 – C8-0198/2015 – 2015/2151(BUD))

P8_TA(2015)0330 A8-0253/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0370 – C8‑0198/2015),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0253/2015),

1.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

2.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2015/1872.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode (2015/2053(INI))

P8_TA(2015)0331 A8-0259/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) Svjetske trgovinske organizacije;

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije pod nazivom „Iskorištavanje tradicionalnog europskog znanja i iskustva na najbolji način: moguće proširenje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode” (COM(2014)0469),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 (1)o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene prozvode,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 (2)o vinu i vinskim proizvodima, (Uredba o jedinstvenom ZOT-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 110/2008(3)o jakim alkoholnim pićima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 251/2014(4)o aromatiziranim proizvodima od vina,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla,

–  uzimajući u obzir Ženevski akt Lisabonskog sporazuma za zaštitu oznaka podrijetla od 31. listopada 1958., revidiranog u Stockholmu 14. srpnja 1967. i 28. rujna 1979., o intelektualnom vlasništvu i jamčenju zaštite proizvoda koji se prodaju na međunarodnom tržištu te su poznati po značajkama određenog zemljopisnog područja s kojeg potječu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0259/2015),

A.  budući da poljoprivredni proizvodi specifičnog zemljopisnog podrijetla koji imaju određene značajke ili su uzgojeni prema tradicionalnim metodama mogu dobiti jedinstvenu zaštitu oznake zemljopisne podrijetla koja je priznata u cijelom EU-u;

B.  budući da je za Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) oznaka zemljopisnog podrijetla smjernica za identifikaciju proizvoda kao izvornog proizvoda s teritorija članice [WTO-a], regije ili mjesta na tom teritoriju, u slučaju kada se određena kakvoća, ugled ili druga karakteristika proizvoda može pripisati tom zemljopisnom podrijetlu;

C.  budući da tradicionalni europski visokokvalitetni proizvodi utemeljeni na tradicionalnom znanju i tehnikama čine dio kulturne baštine EU-a i ključan su element koji treba očuvati u sklopu gospodarskog i socijalnog života brojnih regija Europe i kojim se omogućuju aktivnosti koje su posebno u ruralnim područjima izravno povezane s lokalnim načinom života, te doprinose povećanju cjelokupne privlačnosti određenih područja, čuvaju lokalne identitete te promiču njihove posebnosti uz pozitivne učinke na turizam, kulturu i trgovinu;

D.  budući da bi se takvim proizvodima moglo doprinijeti razvoju novih strategija za podupiranje poduzetništva na lokalnoj i regionalnoj razini te poticati održavanje infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta za kvalificirane radnike koja su povezana s određenim područjima, posebno u ruralnim područjima, nerazvijenim područjima i najudaljenijim regijama, u kojima zapošljavanje često ovisi o autohtonim lokalno proizvedenim proizvodima, dajući novi poticaj profesionalnom i obrtničkom usavršavanju koje je usko povezano s razvojem geografskih područja i proizvodnih zona, te istovremeno čuvajući i promičući jedinstvenu i raznoliku baštinu svake regije;

E.  podsjeća da su nepoljoprivredni proizvodi sastavni dio našeg identiteta i važan element kulturne baštine država članica; ističe da je jedan od glavnih izazova s kojima je ovaj sektor suočen postupno izumiranje tradicionalnih vještina i obrta te da bi zaštita oznake zemljopisnog podrijetla (OZP) za nepoljoprivredne proizvode mogla funkcionirati kao poticaj za očuvanje te kulturne baštine i tradicionalnog znanja, ali i jamčiti pravedan prihod proizvođačima te izvornost i najširu moguću dostupnost tih proizvoda;

F.  budući da je ugled zemljopisne oznake podrijetla nematerijalno zajedničko dobro koje bi se, ako se ne zaštiti, moglo upotrebljavati slobodno i bez ograničenja, čime bi se smanjila njegova vrijednost te bi čak moglo doći do gubitka samog proizvoda;

G.  budući da oznake zemljopisnog podrijetla mogu imati velik gospodarski potencijal te bi se njihovom odgovarajućom zaštitom mogla ostvariti znatna korist, posebno za mala i srednja poduzeća te regije EU-a;

H.  budući da europske regije obiluju nepoljoprivrednim proizvodima koji se temelje na vrhunskom tradicionalnim vještinama i izradi rukotvorina koje su im pomogle pri postizanju ugleda te su sastavni dio regionalne i lokalne kulture;

I.  budući da bi javne vlasti trebale štititi, poticati (ako to traži privatni sektor) i promicati europske tradicionalne kvalitetne proizvode te njihove oznake zemljopisnog podrijetla;

J.  budući da se kvaliteta, ugled i ostale karakteristike proizvoda mogu odrediti na temelju njegova podrijetla; budući da određene prakse koje uključuju protupravno prisvajanje naziva mogu ozbiljno naštetiti ugledu proizvoda koji je određen svojim podrijetlom;

K.  budući da traženi tradicionalni europski visokokvalitetni proizvodi mogu biti predmetom protupravnog prisvajanja upravo zbog svoje kvalitete, na štetu i potrošača i poduzeća;

L.  budući da bi se adekvatnom zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU-a, kojom se nadzire i prati njihova upotreba te se suzbijaju prijevare, mogla omogućiti borba protiv krivotvorenja te izbjeći nepoštena konkurencija i spriječiti varanje potrošača;

M.  budući da potrošači pokazuju sve veći interes ne samo za sigurnost proizvoda nego i za njihovo podrijetlo, autentičnost i metode proizvodnje;

N.  budući da bi se potrošačima trebalo omogućiti da pri kupovini proizvoda donose utemeljene odluke tako da mogu utvrditi podrijetlo i kvalitetu proizvoda;

O.  budući da se u okviru postojećih nacionalnih zakonodavstava kojima se štite nepoljoprivredni proizvodi u državama članicama pružaju različite razine zaštite, što nije u skladu s ciljevima unutarnjeg tržišta te izaziva poteškoće za njihovu učinkovitu zaštitu u Europi i državama članicama ako nisu obuhvaćeni nacionalnim zakonodavstvom, čime se ističe potreba za jedinstvenim sustavom zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u cijelom EU-u;

P.  budući da bi ujednačeno europsko zakonodavstvo u tom području samo koristilo Europskoj uniji u međunarodnim trgovinskim pregovorima;

Q.  budući da nepostojanje jedinstvenog sustava EU-a za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda dovodi do neprimjerene i vrlo fragmentirane situacije u Europi jer određene države članice ne pružaju nikakvu posebnu zaštitu, dok u nekim drugima zbog razlika u definicijama, postupcima i razini zaštite u okviru nacionalnih i lokalnih propisa za pojedine sektore ili više njih dolazi do poremećaja koji onemogućuju skladan razvoj jedinstvenog tržišta, ujednačenu zaštitu i učinkovito tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima, pristup potrošača točnim, istinitim i usporedivim informacijama zahvaljujući kojima bi mogli donijeti utemeljenije odluke te predstavljaju prepreku za zaštitu potrošača;

Uvod

1.  pozdravlja inicijativu Komisije da organizira javno savjetovanje s dionicima o mogućem proširenju zaštite oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode te ishod savjetovanja zaključenog u listopadu 2014. kojim se jasno podržava sustav zaštite EU-a utemeljen na oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode;

2.  smatra da bi se instrument za zaštitu trebao uspostaviti na europskoj razini kao dio šire strategije za promicanje visokokvalitetnih proizvoda EU-a na temelju odlučnijeg nastojanja institucija EU-a da se industrijska i zanatska proizvodnja smatraju pokretačkom snagom za rast i dovršenje jedinstvenog tržišta, čime se priznaje vrijednost industrijske i lokalne obrtničke proizvodnje, potiče lokalni gospodarski razvoj i zapošljavanje u relevantnim područjima, potiče turizam i jača povjerenje potrošača;

3.  poziva Komisiju da nakon ishoda već provedenog savjetovanja s dionicima i dodatnih analiza bez odgode podnese zakonodavni prijedlog u cilju uspostave jedinstvenog europskog sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda te da zajamči da će se u potpunosti u obzir uzeti učinci novog sustava na proizvođače, njihove konkurente, potrošače i države članice;

4.  naglašava činjenicu da će uvođenje takvog instrumenta trebati popratiti informativnim i komunikacijskim kampanjama kako bi se proizvođače i potrošače upoznalo s novim tipom oznaka zemljopisnog podrijetla;

5.  čvrsto je uvjeren da bi proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode moglo dovesti do višestrukih pozitivnih učinaka na građane, potrošače, proizvođače te cjelokupno gospodarsko i socijalno tkivo Europe;

6.  smatra da bi se tim sustavom posebno moglo na učinkovitiji način štititi potrošače, ojačati njihovo povjerenje u označene proizvode i pomoći im da donose utemeljenije odluke o kupnji proizvoda povećanjem transparentnosti i uklanjanjem zbrke nastale zbog lažnih ili obmanjujućih naziva ili opisa, posebno ako se potrošači na učinkovit način obavijeste o postojanju tog sustava; smatra da bi se njime također moglo doprinijeti poboljšanju sljedivosti i pružanju više informacija o kvaliteti, podrijetlu te metodama i uvjetima proizvodnje, između ostalog i zbog sve većeg interesa potrošača za ta pitanja;

Prednosti ujednačene zaštite na razini EU-a

7.  podsjeća da bi bilo itekako preporučljivo da EU donese zakonodavstvo o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode kako bi se u potpunosti iskoristili ekonomski učinci zaštite prepoznatljivosti i kvalitete tih proizvoda, potrošačima pružile pouzdane informacije o mjestu i metodi proizvodnje te sačuvali znanje i radna mjesta povezani s tim proizvodima;

8.  smatra da se takvim zakonodavstvom mogu potaknuti inovacije u tradicionalnim proizvodnim postupcima i otvaranje novih start-up poduzeća za tradicionalne proizvode te se također može doprinijeti održivosti radnih mjesta otvorenih u slabo razvijenim područjima, posebno na način da malim poduzećima i mikropoduzećima, u kojima nastaje gotovo 80 % autohtonih lokalno proizvedenih proizvoda koji bi mogli biti zaštićeni u okviru sustava oznaka zemljopisnog podrijetla, pruži prilika da povećaju prodaju uz pomoć učinkovitijih marketinških aktivnosti i da poticaj za užu suradnju, s obzirom na kolektivnu prirodu sustava;

9.  naglašava da bi se time moglo učinkovito doprinijeti borbi protiv krivotvorenja, zloupotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla i drugih nepoštenih praksi koje dovode krajnjeg potrošača u zabludu i koje su osobito štetne za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja zakonito proizvode veliku većinu proizvoda koji bi na taj način mogli biti zaštićeni i koji trenutačno nemaju pravna ili financijska sredstva za obranu svojih interesa, što negativno utječe i na njihov izvoz;

10.  smatra da se takvom zaštitom promiču europski obrtnički proizvodi koji su plod tradicionalnih znanja i vještina te olakšava njihov pristup jedinstvenom tržištu i tržištima izvan EU-a, dajući na taj način doprinos očuvanju vrijednih znanja koja su karakteristična za cijele društvene i lokalne zajednice i koja također predstavljaju važan dio povijesne, kulturne, gospodarske i društvene baštine Europe;

11.  smatra da bi se jedinstvenom zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode potaknuo tehnološki i gospodarski razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini povećanjem broja zaposlenih u proizvodnji tradicionalnih proizvoda;

12.  naglašava da bi se jedinstvenom zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla doprinijelo ne samo promicanju tradicionalnih proizvoda već i priznanju kvalitete sirovina upotrijebljenih u tim proizvodima te ističe potrebu za izvrsnošću u svim fazama proizvodnog procesa;

13.  naglašava da su oznake zemljopisnog podrijetla potrošačima jamstvo kvalitete proizvoda, a proizvođačima predstavljaju priznanje njihova znanja i zaštitu;

14.  naglašava da je priznavanje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode i tradicionalno visokokvalitetno znanje istodobno i defenzivni i ofenzivni interes u okviru zajedničke trgovinske politike i da ono može biti djelotvoran instrument potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima u borbi protiv imitacija i krivotvorenih proizvoda te u jamčenju društveno, ekonomski i ekološki održivijeg pristupa ekonomskom razvoju u Europskoj uniji i izvan nje te poštenog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, čime se omogućuje učinkovitije utvrđivanje autentičnosti i kvalitete proizvoda; smatra da bi se priznavanjem jedinstvene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode također doprinijelo stvaranju većeg socijalnog kapitala u regijama proizvodnje;

15.  smatra da bi se jedinstvenim sustavom na razini EU-a mogla povećati privlačnost zanimanja u području baštine;

16.  naglašava da očuvanje tradicionalnog znanja i proizvodnje može pomoći u zaustavljanju depopulacije i propadanja ruralnih područja te iseljavanja mladih ljudi iz tih područja;

17.  naglašava važnost kulturnih, obrazovnih, društvenih i održivih komponenti nepoljoprivrednih proizvoda koje će postati dio tog procesa i ističe potrebu za očuvanjem, prenošenjem i razvijanjem tradicionalnih znanja i vještina povezanih s njima, kao i za poticanjem uže suradnje s kreativnim industrijama, osobito u cilju isticanja kvalitete korištenih materijala i konačnih proizvoda; poziva na to da upotreba naziva i logotipa bude dostupna svim proizvođačima iz određenog područja koji proizvod izrađuju na propisan način;

18.  ističe da će zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode pomoći očuvanju kulturne i umjetničke baštine koju čine europske lokalne i regionalne tradicije;

19.  uzima u obzir ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća koja ulažu u visokokvalitetna tradicionalna znanja, otvaraju radna mjesta na lokalnoj razini i osiguravaju naukovanje u cilju izobrazbe kvalificiranih stručnjaka koji će imati važnu ulogu u prenošenju tradicionalnih metoda proizvodnje; uviđa važnost ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje u tom području te potiče države članice da optimalno iskoriste dostupne programe i sredstva EU-a za podršku strukovnom osposobljavanju stručnjaka uključenih u proizvodnju i promicanje ekoloških lokalnih i regionalnih obrtničkih i industrijskih proizvoda;

20.  potiče države članice da razmjenjuju dobre prakse u osmišljavanju i podržavanju inicijativa usmjerenih na poticanje tradicionalnog obrtničkog sektora, što bi moglo rezultirati većom razinom osviještenosti o lokalnoj kulturnoj baštini i potaknuti razvoj ruralnih područja;

21.  naglašava činjenicu da bi se dobro poznatom oznakom zemljopisnog podrijetla moglo doprinijeti boljoj promidžbi europskih kulturnih ruta;

22.  poziva Komisiju i države članice da promiču transregionalnu i transnacionalnu suradnju i razmjenu najboljih praksi između klastera nepoljoprivrednih proizvoda i povezanih sektora;

23.  ističe važnost oznaka zemljopisnog podrijetla u širem spektru prava intelektualnoga vlasništva kao načina zaštite vrijednosti na lokalnoj razini, između ostalog i infrastrukture i radnih mjesta, unapređenja regionalnog razvoja i poboljšanja sljedivosti, transparentnosti i informiranja potrošača;

24.  napominje da industrijski i ručno izrađeni proizvodi povezani s mjestom svojega podrijetla ili koji su tradicionalni na tom području predstavljaju ključan element gospodarskog i socijalnog života brojnih regija Europe u kojima znače stvaranje nepreseljivih djelatnosti izravno povezanih s lokalnim načinom života, osobito u ruralnim područjima; naglašava da bi se usvajanjem europskog sustava zaštite industrijskih i ručno izrađenih proizvoda koji su povezani s mjestom svojega podrijetla ili su tradicionalni na tom području omogućilo zadržavanje izvornosti tih proizvoda te spriječila standardizacija proizvodnje;

Odnosi s trećim zemljama

25.  smatra da bi otvorene liste svih proizvoda, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih, zaštićenih oznakama zemljopisnog podrijetla trebale biti uvrštene u buduće trgovinske sporazume EU-a s trećim zemljama;

26.  smatra da bi to također imalo pozitivne učinke u trgovinskim odnosima koje EU održava ili o kojima pregovara s trećim zemljama, čime se EU-u omogućuje postizanje jednake zaštite tih europskih proizvoda i u okviru međunarodnih trgovinskih pregovora;

27.  smatra da bi proširenje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije na nepoljoprivredne proizvode mogao biti način za poticanje europskog izvoza i povećanje njezina tržišnog udjela te istodobno način na koji ti proizvodi zahvaljujući trgovini i trgovinskim pregovorima mogu biti međunarodno priznati te razviti pritom imidž i reputaciju visoke kvalitete;

28.  smatra da bi zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini EU-a ojačala položaj Unije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kad je riječ o pozivanju na povećanje standardne razine zaštite i da bi mogla pozitivno utjecati na obnovu rasprave o stvaranju multilateralnog registra oznaka zemljopisnog podrijetla u okviru Razvojnog plana iz Dohe, uz potpunu sukladnost sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva;

29.  smatra da zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode mora biti popraćena učinkovitijom strategijom zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama radi unapređenja mjera za borbu protiv krivotvorenih proizvoda ili imitacija;

30.  smatra da bi jedinstvena zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla u EU-u mogla biti prednost u pregovorima o sporazumima u trgovini s trećim zemljama i, nasuprot tome, ističe da su neki od naših glavnih partnera, kao što su Indija i Kina, već uveli takve sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla;

31.  poziva Komisiju da u predstojeću komunikaciju o trgovinskoj i investicijskoj strategiji EU-a uvrsti dosljednu i dobro pripremljenu strategiju o svim oznakama zemljopisnog podrijetla kojom bi se zajamčilo njihovo poštovanje i priznavanje;

32.  smatra da bi se proširenjem sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na nepoljoprivredne proizvode moglo doprinijeti još snažnijem i dosljednijem položaju EU-a u tom području, i u bilateralnim trgovinskim pregovorima i na multilateralnim forumima, s krajnjim ciljem da se za sve visokokvalitetne europske proizvode izvan EU-a pruži visoka razina zaštite; posebno smatra da bi i poljoprivredne i nepoljoprivredne proizvode zaštićene oznakama zemljopisnog podrijetla trebalo u potpunosti uzeti u obzir u pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima EU-a; vjeruje da bi se sveobuhvatnim europskim sustavom oznaka zemljopisnog podrijetla potakla trgovinska ekspanzija te bi se olakšala provedba zajedničkih promidžbenih kampanja izvan EU-a;

Opća načela

33.  ističe važnost oznaka zemljopisnog podrijetla kao bitnog instrumenta za poboljšanje sljedivosti, transparentnosti i informiranja potrošača te za pridavanje veće važnosti regijama i područjima EU-a u okviru pristupa gospodarskom razvoju koji bi sa socijalnog i ekološkog aspekta bio održiviji, te za razvoj ključne uloge koju oznaka zemljopisnog podrijetla ima u trgovinskoj politici EU-a;

34.  uvjeren je da se taj sustav mora temeljiti na najboljim praksama te na transparentnim i nediskriminatornim načelima i da može biti djelotvoran instrument u borbi protiv imitacija i krivotvorenih proizvoda te u jamčenju pristupa gospodarskom razvoju u EU-u i izvan njega koji bi sa socijalnog, gospodarskog i ekološkog aspekta bio održiviji te u jačanju zaštite potrošača;

35.  poziva Komisiju da primijeni saznanja stečena u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u svrhu uspostave sustava koji se temelji na najboljim praksama i na nediskriminatornim načelima i koji je transparentan, učinkovit, prilagodljiv i lišen administrativnih opterećenja i ograničavajućih troškova za proizvođače koji dobrovoljno odluče registrirati proizvod u okviru sustava oznaka zemljopisnog podrijetla; smatra, nadalje, da bi se tim sustavom trebale zajamčiti stroge kontrole i najviši mogući stupanj transparentnosti te da bi on trebao obuhvaćati odgovarajuće mehanizme rješavanja slučajeva prijevare; u tom pogledu poziva Komisiju da za svaki sustav zaštite primijeni nesektorski pristup;

36.  smatra da bi novi sustav, kao što je to bio slučaj s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, trebao predstavljati jamstvo autentičnosti i podrijetla uz čvrstu poveznicu s geografskim područjem, koje bi potrošačima koji traže visokokvalitetne proizvode bilo odmah uočljivo i koje bi bilo popraćeno pouzdanim i jasnim informacijama; vjeruje da će učinkovitost tog jedinstvenog europskog sustava zaštite oznake zemljopisnog podrijetla ovisiti o tome hoće li sve potrebne informacije doprijeti do proizvođača i potrošača; ističe da taj sustav mora biti transparentan i zajamčiti dostupnu zaštitu jer je to od ključne važnosti za povjerenje potrošača i proizvođača;

37.  smatra da bi, prema novom zakonodavnom okviru EU-a za javnu nabavu, sustav ovjeravanja kvalitete i podrijetla proizvoda mogao biti koristan javnim naručiteljima u smislu tehničkih specifikacija, certificiranja i kriterija za odabir, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini.

38.  poziva na to da se takvi proizvodi stave u središte pozornosti projekata iz područja regionalnog razvoja, istraživanja i inovacija te financiranja iz programa Obzor 2020. i Kohezijskog fonda;

39.  smatra da bi se sustavom zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a za nepoljoprivredne proizvode koji je dosljedan, jednostavan i transparentan te ne predstavlja birokratsko i financijsko opterećenje, čime se u prvom redu omogućuje da bude dostupan malim i srednjim poduzećima, EU-u omogućilo da ostvari jednaku zaštitu tih europskih proizvoda izvan EU-a u okviru međunarodnih trgovinskih pregovora te bi se stvorila znatna prednost i u bilateralnim pregovorima o ugovorima o slobodnoj trgovini s trgovinskim partnerima Unije i u multilateralnim pregovorima u okviru Svjetske trgovinske organizacije;

40.  mišljenja je da bi uspostavljanje jedinstvene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode na razini EU-a, što podrazumijeva zajedničke definicije, postupke i troškove registracije kao i opseg zaštite i načine provedbe te uspostavu vjerodostojnog tijela nadležnog za donošenje odluke o oznakama zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode priznate na razini EU-a, a bez snižavanja normi zaštite koje već postoje u petnaest država članica, bio najbolji način za bolju učinkovitost i u EU-u i u pregovorima s trećim zemljama;

Područje primjene

41.  ponovno potvrđuje da je veza s teritorijem neophodna za utvrđivanje znanja i umijeća te određivanje kvalitete, autentičnosti i značajki proizvoda;

42.  podržava široku definiciju kojom bi se omogućilo prepoznavanje veze između proizvoda i zemljopisnog područja obuhvaćenog oznakom zemljopisnog podrijetla; smatra da bi sustav zaštite na razini EU-a trebao imati prošireno područje primjene, čime bi se omogućilo uvrštavanje naziva koji su, iako nezemljopisini, nedvosmisleno povezani s određenim mjestom;

43.  smatra da bi u sustav zaštite trebalo uvrstiti netekstualne oznake i simbole koji su nedvojbeno povezani s određenom regijom;

44.  ističe da bi etiketa/znak raspoznavanja/oznaka/logotip oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode trebao biti jednostavan i lako prepoznatljiv, da bi trebalo odražavati regionalni/lokalni identitet proizvoda te biti napisan barem na jeziku koji se govori u području proizvodnje i zemlji u koju se proizvod izvozi;

45.  ističe da određene oznake ne bi trebale biti obuhvaćene oznakom zemljopisnog podrijetla, kao na primjer generički nazivi ili homonimi; dodaje da bi u tom pogledu kao primjer mogla poslužiti izuzeća iz članka 6. stavaka 1., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 o zemljopisnim oznakama za poljoprivredne proizvode;

Postupak registracije

46.  smatra da bi trebao postojati obavezni postupak registracije jer bi se time pružila veća sigurnost, posebno u pogledu ostvarivanja prava u slučaju spora; poziva Komisiju da predloži učinkovitiji, jednostavniji, korisniji i pristupačniji mehanizam za registraciju proizvoda i da u okviru sustava osigura cjenovno povoljne, jasne i transparentne postupke registracije, izmjene i ukidanja, čime se pružaju pravna jamstva dionicima; poziva Komisiju da provede iscrpnu procjenu kako bi se smanjilo financijsko i administrativno radno opterećenje za dionike.

47.  ističe da je uz takav sustav potrebno uspostaviti jedinstveni standardizirani i javni europski registar nepoljoprivrednih proizvoda koji bi imali koristi od zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u cilju poticanja obrtničkih proizvoda te informiranja i zaštite potrošača i proizvođača, uz izbjegavanje bilo kakvih nepotrebnih administrativnih opterećenja;

48.  nadalje, naglašava da bi se taj sustav trebao temeljiti na horizontalnom pristupu kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio njegov gospodarski i socijalni učinak te da bi trebao znatno ojačati postojeće veze između proizvoda i njihova područja podrijetla te povećati transparentnost kako bi se poboljšala vjerodostojnost i autentičnost proizvoda, zajamčilo njegovo podrijetlo i poboljšala njegova sljedivost; ističe potrebu za redovitim provjerama koje bi se provodile nakon odobrenja statusa oznaka zemljopisnog podrijetla kako bi se zajamčilo da su kriteriji na temelju kojih je taj status dodijeljen i dalje zadovoljeni;

49.  smatra da bi se registracija trebala odvijati u dvije faze: prvo, nacionalna ili regionalna tijela vlasti trebala bi provesti provjere na licu mjesta kako bi se uvjerila da su sačuvane specifične značajke proizvoda i drugo, trebao bi postojati jedinstven europski sustav registracije kako bi se zajamčila sukladnost sa zajedničkim kriterijima u svim dijelovima EU-a;

50.  predlaže da Komisija u tom kontekstu razmotri mogućnost da se registracija oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih proizvoda također prenese na Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM), predlaže da vođenje sustava na razini Unije bude povjereno Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu

51.  ističe da bi se tim sustavom trebali ograničiti troškovi i administrativni teret za poduzeća te istovremeno pružiti dostatna jamstva potrošačima i pomoći im da donose utemeljenije odluke pri kupovini proizvoda;

52.  smatra da bi se tim mjerama inicijativa kreiranja oznake zemljopisnog podrijetla trebala prepustiti dotičnim poduzećima, posebno u pogledu izrade registra zahtjeva, koje bi oznake zemljopisnog podrijetla trebale ispunjavati;

53.  smatra da je potreban fleksibilan pristup kriterijima iz registra zahtjeva kako bi se zajamčilo poticanje razvoja proizvodnih postupaka i budućih inovacija pod uvjetom da to ne utječe na kvalitetu i autentičnost konačnog proizvoda;

54.  smatra da bi u registar trebalo uključiti barem sljedeće kriterije: korištene sirovine, opis postupka proizvodnje, dokaz povezanosti s teritorijem, podatke o socijalnoj odgovornosti poduzeća;

55.  predlaže da proizvođači, njihove udruge i poslovne organizacije budu glavni akteri ovlašteni podnijeti zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

56.  smatra da bi se od proizvođača moglo zatražiti plaćanje naknade za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da je riječ o primjerenoj naknadi razmjernoj podmirenim troškovima, koja se istovjetno primjenjuje u cijeloj Uniji;

Mjere kontrole

57.  vjeruje da bi također trebala postojati odredba za potrebne resurse na temelju kojih bi zaštita takvim instrumentom bila djelotvorna u praksi, bez obzira na način distribucije proizvoda u slučajevima zloupotrebe; naglašava da je potrebno zajamčiti jednako dobru zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla na digitalnom tržištu;

58.  ističe važnost kontrola kvalitete u svjetlu znatnih razlika koje postoje između poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda (na primjer broj proizvođača);

59.  povrh toga, zalaže se za uspostavu programa za provjeru, prekršaje i kažnjavanje u okviru kojeg bi se vršio nadzor nad oznakama zemljopisnog podrijetla na proizvodima koji se prodaju u Europi;

60.  smatra da bi se u cilju jamčenja što bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda trebala primjenjivati zabrana nepravilne upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla, ne samo u slučajevima u kojima postoji opasnost od dovođenja potrošača u zabludu ili gdje postoji nepošteno tržišno natjecanje, nego i u slučajevima u kojima je pravo podrijetlo proizvoda jasno naznačeno; stoga predlaže da se primjena dodatne zaštite predviđene u članku 23. Sporazuma TRIPS, koja se originalno primjenjivala samo na vina i žestoka pića, proširi i na oznake zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

61.  predlaže da se uvede postupak otvoren svim zainteresiranim strankama kojim bi se mogla osporiti registracija oznaka zemljopisnog podrijetla;

62.  smatra da bi se time olakšala uspostava učinkovitih postupaka nadzora, čime bi se potrošačima i proizvođačima pružila prilika da se zaštite od krivotvorenja, imitacija i drugih nezakonitih praksi;

Koegzistencija s prethodnim pravima

63.  smatra da bi se trebala dopustiti koegzistencija svih budućih oznaka zemljopisnog podrijetla s pravima koja se već primjenjuju na proizvod te da bi se u obzir trebale uzeti najbolje prakse na nacionalnoj i lokalnoj razini u EU-u;

64.  ističe da se veza između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla mora jasno odrediti kako bi se izbjegli sukobi;

65.  predlaže da se pravila o odnosu između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla primjenjuju na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda;

66.  predlaže da se onim državama članicama u kojima zaštita već postoji omogući prijelazno razdoblje te da se istodobno omogući primjena prijelaznih rješenja kako bi ta dva sustava mogla koegzistirati prije prelaska na mehanizam EU-a;

o
o   o

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 671. (3) SL L 39, 13.2.2008., str. 16. (4) SL L 84, 20.3.2014., str. 14.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo s obzirom na posebne mjere za Grčku (COM(2015)0365 – C8-0192/2015 – 2015/0160(COD))

P8_TA(2015)0332 A8-0260/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0365),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0192/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom ,

–  nakon savjetovanja s Odborom regija

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune o financijskoj usklađenosti prijedloga,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 16. rujna 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ribarstvo,

–  uzimajući u obzir članak 59., članak 50. stavak 1. i članak 41. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0260/2015),

A.  budući da je prijedlog o izmjeni uredbe iznimna mjera čiji je cilj pružanje neposredne pomoći Grčkoj na način da joj se prije kraja 2015. omogući pristup sredstvima Unije za kohezijsku politiku koja su još dostupna iz programskog razdoblja od 2007. do 2013., kao i korištenje njima, te je stoga njegovo usvajanje hitno;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 6. listopada 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 s obzirom na posebne mjere za Grčku

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/1839.)

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2015/002 DE/Adam Opel, koji je podnijela Njemačka) (COM(2015)0342 – C8-0249/2015 – 2015/2208(BUD))

P8_TA(2015)0333 A8-0273/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0342 – C8‑0249/2015),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0273/2015),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa aktivnosti i korisnika koji ispunjavaju uvjete uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da je Njemačka podnijela zahtjev EGF/2015/002 DE/Adam Opel za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 2881 radnika u poduzeću Adam Opel AG, koje djeluje u okviru odjeljka 29. klasifikacije NACE Rev. 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica)(4), i jednom njegovu dobavljaču;

E.  budući da zahtjev ispunjava uvjete utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Njemačka stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 6 958 623 EUR;

2.  napominje da su njemačke vlasti podnijele zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a 26. veljače 2015., čiju je ocjenu Komisija dovršila 14. srpnja 2015. i o njoj obavijestila Parlament 1. rujna 2015.; izražava zadovoljstvo zbog razdoblja ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.  napominje da je prodaja automobila u zapadnoj Europi dramatično pala i dostigla rekordnu najnižu razinu u dvadeset godina(5) te ističe da je broj prodanih automobila u Europi najniži od 1997. godine; zaključuje da su ta kretanja izravno povezana sa svjetskom financijskom i gospodarskom krizom o kojoj je riječ u Uredbi (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(6); nadalje ističe da su proizvođači malih i srednjih vozila srednjeg cjenovnog razreda posebno teško pogođeni tim kretanjima i da poduzeće Adam Opel AG, koje je jedan od vodećih aktera u srednjem cjenovnom razredu malih i srednjih vozila, stoga osobito teško pogođeno krizom, dok na prodaju vozila ekonomske klase te skupih i luksuznih vozila kriza nije toliko utjecala;

4.  napominje da je između 2007. i 2013. zabilježen pad od 25 % u broju novoregistriranih automobila u državama članicama EU-a i EFTA-e (s više od 16 milijuna novoregistriranih automobila na 12 milijuna, prema Udruženju europskih proizvođača automobila); u tom pogledu ističe da je prodaja automobila marke Opel/Vauxhall u Europi dramatično pala, i to za 39 % između 2007. i 2013.;

5.  nadalje napominje da je poduzeće Adam Opel AG bilo u nepovoljnom položaju jer je poduzeće General Motors, u čijem je ono vlasništvu, Opelu dopustilo prodaju samo u Europi, čime je Opel isključen s tržišta u usponu na drugim kontinentima; mišljenja je da je politika štednje nametnuta u europskim državama doprinijela dramatičnom padu u prodaji Opela/Vauxhalla;

6.  napominje da će ta otpuštanja imati znatan nepovoljan učinak na lokalno gospodarstvo u Bochumu; podsjeća da je Bochum grad u rurskom području, koje je iznimno urbanizirano industrijsko područje u njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverno Porajnje – Zapadna Falačka i koje se od 60-ih godina 20. stoljeća, kao i druge regije u kojima se tradicionalno iskopava ugljen i proizvodi čelik, suočava sa silnim strukturnim izazovima; ističe da je stopa nezaposlenosti u rurskom području već sada daleko iznad njemačkog prosjeka;

7.  podsjeća da je Bochumu već pružena potpora iz EGF-a nakon što je Nokia zaustavila proizvodnju mobilnih telefona, pri čemu je izgubljeno gotovo 1300 radnih mjesta; ističe da skupina Outukumpu krajem 2015. kani zaustaviti proizvodnju nehrđajućeg čelika u Bochumu, što će dovesti do daljnje deindustrijalizacije toga grada i pogoršanja stanja u lokalnoj i regionalnoj radnoj snazi;

8.  napominje da je sektor na koji se odnosi odjeljak 29. klasifikacije NACE Revision 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica) dosad bio predmet 21 zahtjeva za doprinos iz EGF-a, od kojih se 11 temeljilo na posljedicama globalizacije povezane s trgovinom, a 10 na posljedicama globalne financijske i gospodarske krize; u tom kontekstu podsjeća na zahtjev za doprinos iz EGF-a EGF/2010/031/General Motors Belgium, koji je bio posljedica zatvaranja proizvodnog objekta Opela u Antwerpenu, u Belgiji;

9.  pozdravlja činjenicu da su njemačke vlasti radi što bržeg pružanja pomoći radnicima odlučile pokrenuti provedbu usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika 1. siječnja 2015., mnogo prije konačne odluke o odobravanju sredstava EGF-a, pa čak i podnošenja zahtjeva, za predloženi usklađeni paket;

10.  napominje da je otpuštenim radnicima dostupan niz mjera čiji je cilj njihova ponovna intergacija na tržište rada; smatra da je broj od 25 korisnika koliko ih je predviđeno za sudjelovanje u savjetovanju za pokretanje posla mali;

11.  pozdravlja činjenicu da će ovim zahtjevom upravljati i kontrolirati ga ista tijela koja upravljaju Europskim socijalnim fondom u okviru Saveznog ministarstva rada i socijalnih pitanja i koja su upravljala i prošlim doprinosima iz EGF-a;

12.  napominje da Njemačka planira provesti sljedeće mjere za otpuštene radnike koji su obuhvaćeni tim zahtjevom: mjere strukovnog osposobljavanja (Qualifizierungen), profesionalno usmjeravanje (Berufsorientierung), skupine osoba u sličnom položaju/radionice, savjetodavna služba za pokretanje posla (Existenzgründerberatung), traženje posla (Stellenakquise)/sajmovi poslova (Jobmessen), usluge naknadnog mentorstva i savjetovanja (Nachbetreuung und Beratung) i naknade za osposobljavanje (Transferkurzarbeitergeld);

13.  napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika sastavljen u suradnji sa socijalnim partnerima osnivanjem prijelaznih poduzeća;

14.  napominje da vlasti planiraju iskoristiti maksimalno dozvoljenih 35 % svih troškova za koordinirani paket usluga prilagođenih potrebama radnika na naknade i poticaje u obliku naknada za osposobljavanje (Transferkurzarbeitergeld) koji čine 60 % ili 67 % prethodnog neto dohotka radnika, ovisno o stanju kućanstva korisnika;

15.  ističe da sredstva dostupna za naknadu za osposobljavanje (u ovom slučaju Transferkurzarbeitergeld) ne smiju zamijeniti zakonske obveze države članice ili bivšeg poslodavca; poziva i Komisiju i države članice da pruže jasne i usklađene informacije kako bi se točno odredilo do koje mjere te naknade (Transferkurzarbeitergeld) predstavljaju zakonsku obvezu nakon što se osnuje prijelazno poduzeće (Transfergesellschaft); zahtijeva dosljednost i u praksi financiranja i u informiranju Parlamenta; stoga očekuje od Komisije temeljitu i usklađenu analizu te pojedinosti o elementima koji izlaze iz okvira zakonskih obveza države članice; ponavlja svoje stajalište da se sredstva EGF-a trebaju koristiti za naknade za osposobljavanje (Transferkurzarbeitergeld) kako bi se prijelaznom poduzeću omogućilo da za radnike učini više od uobičajenog, uz osiguranje mjera koje su dalekosežnije i više prilagođene njihovim potrebama nego što bi to bilo moguće bez sredstava EGF-a; ističe da će Parlament nastaviti pratiti da se EGF ne upotrebljava kao zamjena za obveze države članice ili trgovačkog društva;

16.  poziva Komisiju da dosljedno pristupi zahtjevima koji obuhvaćaju mjeru naknada za osposobljavanje (Transferkurzarbeitergeld) tako što će u svakom zahtjevu dosljedno definirati mjeru te temeljito provjeriti i potkrijepiti dokazima da određena mjera zaista ispunjava uvjete za dobivanje sredstava EGF-a kako je utvrđeno člankom 7. Uredbe o EGF-u, da ni na koji način ne zamjenjuje pasivne mjere socijalne zaštite te da je rizik dvostrukog financiranja isključen;

17.  napominje da su se socijalni partneri složili oko osnivanja triju prijelaznih poduzeća radi provođenja mjera za otpuštene radnike, što je u skladu s praksom u Njemačkoj; pozdravlja činjenicu da će radnici otpušteni iz poduzeća koje je dobavljač (Johnson Controls Objekt Bochum GmbHCo. KG) također moći sudjelovati u mjerama koje provode prijelazna poduzeća;

18.  podsjeća na važnost prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere kada je riječ o povećanju mogućnosti zapošljavanja svih radnika; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju;

19.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom osmišljavanja usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama radnika trebale predvidjeti buduće perspektive na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao odgovarati zaokretu prema održivom gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

20.  napominje da podaci o usklađenom paketu usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika koji će se financirati iz EGF-a sadrže informacije o komplementarnosti paketa s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su njemačke vlasti potvrdile da se za aktivnosti koje ispunjavaju uvjete ne prima pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da predstavi usporednu procjenu tih podataka u svojim godišnjim izvješćima kako bi se osiguralo potpuno poštovanje postojećih odredbi te kako bi se zajamčilo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

21.  cijeni što je Komisija nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava uvela poboljšani postupak; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije;

22.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

23.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Njemačke - EGF/2015/002 DE/Adam Opel)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2015/1871.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.). (5) Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA), The Automobile Industry Pocket Guide 2014-2015, str. 57. (6) Uredba (EZ) br. 546/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1927/2006 o osnivanju Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji (SL L 167, 29.6.2009., str. 26.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2015/003 BE/Ford Genk, koji je podnijela Belgija) (COM(2015)0336 – C8-0250/2015 – 2015/2209(BUD))

P8_TA(2015)0334 A8-0272/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0336 – C8‑0250/2015),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0272/2015),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o povećanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri obradi zahtjeva za doprinos iz EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za ocjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika uvrštenjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da je Belgija podnijela zahtjev EGF/2015/003 BE/Ford Genk za financijski doprinos iz EGF-a nakon što je 5111 radnika proglašeno viškom, od čega 3701 radnika u poduzeću Ford Genk , koje djeluje u okviru odjeljka 29. klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 („Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica”)(4) te 1180 radnika u njegovih 11 dobavljača i daljnjih proizvođača, a procjenjuje se da će 4500 radnika koji su proglašeni viškom sudjelovati u mjerama;

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Belgija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 6 268 564 EUR od ukupnog troška od 10 447 607 EUR;

2.  napominje da su belgijske vlasti 24. ožujka 2015. podnijele zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a, čiju je ocjenu Komisija završila 14. srpnja 2015. i o njoj obavijestila Parlament 1. rujna 2015.; izražava zadovoljstvo zbog brzog postupka ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.  napominje da se od 2007. do 2012. proizvodnja osobnih automobila u skupini zemalja EU-27 smanjila za 14,6 % te da je u istom razdoblju Kina više nego udvostručila svoj tržišni udio u proizvodnji osobnih automobila; zaključuje da su ti događaji izravno povezani s velikim strukturnim promjenama u tokovima svjetske trgovine koje je prouzročila globalizacija;

4.  podsjeća na to da je zbog prvog vala otpuštanja u poduzeću Ford Genk 2013. uslijedio prvi zahtjev za doprinos iz EGF-a koji se također temeljio na posljedicama globalizacije i koji se trenutno provodi(5) te na to da se ovaj drugi zahtjev odnosi na otpuštanja u postrojenju Ford Genk provedena tijekom 2014. sve do konačnog zatvaranja postrojenja u prosincu 2014.;

5.  napominje da belgijska automobilska industrija bilježi pad proizvodnje od 15,58 %, dok je globalna proizvodnja porasla za 18,9 %;

6.  podsjeća na to da je poduzeće Ford Genk bilo najveći poslodavac u pokrajini Limburg; napominje da otpuštanja uzrokuju znatnu štetu gospodarstvu pokrajine Limburg s ukupnim gubitkom od preko 8000 radnih mjesta (uključujući neizravna otpuštanja), od kojih se najveći dio odnosi na građane Unije starosti između 30 i 54 godine, povećanjem stope nezaposlenosti od 1,8 – 2 postotna boda (povećanje stope nezaposlenosti u regiji do 29,4 %, sa 6,8 % na 8,8 %), smanjenjem BDP-a od 2,6 % – 2,9 % te mogućim padom produktivnosti rada od 10,9 % zbog velike važnosti automobilske industrije za produktivnost rada u regiji;

7.  napominje da je sektor na koji se odnosi odjeljak 29. klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 („Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica”) dosad bio predmet 22 zahtjeva za doprinos iz EGF-a, od kojih se 12 temeljilo na posljedicama globalizacije povezane s trgovinom, a 10 na posljedicama globalne financijske i gospodarske krize; stoga preporučuje da Komisija provede studiju o azijskom i južnoameričkom tržištu kako bi proizvođači iz EU-a saznali više o novim zahtjevima za uvozne dozvole i o tomu kako biti prisutniji i konkurentniji na tim tržištima;

8.  pozdravlja činjenicu da su belgijske vlasti radi pružanja brze pomoći radnicima odlučile započeti provedbu usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika 1. siječnja 2015., mnogo prije odluke o odobrenju zahtjeva, pa čak i podnošenja zahtjeva za odobrenje sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

9.  napominje da Belgija planira uvesti tri vrste mjera za radnike koji su proglašeni viškom i obuhvaćeni tim zahtjevom: (i) individualnu pomoć pri traženju zaposlenja, vođenje predmeta i usluge pružanja općih informacija, (ii) osposobljavanje i prekvalifikacija te (iii) naknade i poticaje;

10.  pozdravlja činjenicu da otpušteni radnici imaju na raspolaganju širok spektar predloženih mjera koji uključuje niz mjera za individualnu pomoć pri traženju zaposlenja, vođenje predmeta i usluge pružanja općih informacija, osposobljavanje i prekvalifikaciju koje također osigurava bivši poslodavac;

11.  napominje da je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru s ciljanim korisnicima, njihovim predstavnicima, socijalnim partnerima, lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim tijelima za zapošljavanje te ustanovama za osposobljavanje, kao i sa samim poduzećem;

12.  podsjeća na važnost prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik stekao tijekom profesionalne karijere kada je riječ o povećanju izgleda za zapošljavanje svih radnika; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okružju;

13.  naglašava da bi se mjerama strukovnog osposobljavanja trebali poboljšati izgledi za zapošljavanje radnika te bi one trebale biti prilagođene stvarnim zahtjevima tržišta rada; istovremeno napominje da bi se prilikom provođenja mjera za osposobljavanje i prekvalifikaciju trebale prepoznati i nadograditi posebne vještine i sposobnosti koje su pogođeni radnici stekli radeći u automobilskoj industriji i za njezine dobavljače;

14.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivog gospodarstva koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa;

15.  napominje da podaci o usklađenom paketu usluga prilagođenih potrebama koji će se financirati iz EGF-a sadrže informacije o komplementarnosti paketa s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su belgijske vlasti potvrdile da se prihvatljiva djelovanja ne financiraju sredstvima drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da predstavi usporednu ocjenu tih podataka u svojim godišnjim izvješćima kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje postojećih uredbi te kako bi se osiguralo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

16.  pozdravlja činjenicu da vlasti najveći dio dostupnih sredstava planiraju iskoristiti za usluge prilagođene potrebama pogođenih radnika te da će se na naknade i poticaje iskoristiti samo 4,94 % ukupnih troškova za koordinirani paket usluga prilagođenih potrebama radnika, što je mnogo manje od dopuštene razine od 35 %;

17.  cijeni to što je Komisija nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava uvela poboljšani postupak; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije;

18.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Belgije - EGF/2015/003 BE/Ford Genk)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2015/1869.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.). (5) EGF/2013/012 BE/Ford Genk (COM(2014)0532).

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u skladu s točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (zahtjev EGF/2015/004 IT/Alitalia, koji je podnijela Italija) (COM(2015)0397 – C8-0252/2015 – 2015/2212(BUD))

P8_TA(2015)0335 A8-0274/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0397 – C8‑0252/2015),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0274/2015),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u svjetskim trgovinskim tokovima ili posljedicama svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije usvojenom tijekom sastanka mirenja 17. srpnja 2008. te uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. u pogledu donošenja odluka o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF);

C.  budući da je donošenje Uredbe o EGF-u odraz sporazuma između Parlamenta i Vijeća o ponovnom uvođenju kriterija za mobilizaciju fonda u slučaju krize, o određivanju financijskog doprinosa Unije na 60 % ukupnog procijenjenog troška predloženih mjera, o povećanju učinkovitosti pri postupanju sa zahtjevima za mobilizaciju EGF-a u Komisiji, Parlamentu i Vijeću skraćivanjem vremena za procjenu i odobrenje, o proširenju popisa prihvatljivih djelovanja i korisnika obuhvaćanjem samozaposlenih osoba i mladih te o financiranju poticaja za osnivanje vlastitih poduzeća;

D.  budući da je Italija podnijela zahtjev EGF/2015/004 IT/Alitalia za financijski doprinos iz EGF-a nakon što je 1249 radnika proglašeno viškom u poduzeću Gruppo Alitalia koje posluje u okviru odjeljka 51. klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 („Zračni prijevoz”)(4) u Laziju koji je regija razine NUTS 2(5) i budući da se procjenjuje da će u mjerama sudjelovati 184 radnika koji su proglašeni viškom;

E.  budući da zahtjev ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene Uredbom o EGF-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 414 848 EUR;

2.  napominje da su talijanske vlasti 24. ožujka 2015. podnijele zahtjev za financijski doprinos iz EGF-a, čiju je ocjenu Komisija završila 7. kolovoza 2015. i o njoj obavijestila Parlament 1. rujna 2015.; izražava zadovoljstvo zbog brzog postupka ocjenjivanja kraćeg od pet mjeseci;

3.  napominje da je na međunarodnom tržištu zračnog prometa došlo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja, posebno do pada tržišnog udjela Unije i ogromnog povećanja broja putnika koje su prevezli zračni prijevoznici iz Perzijskog zaljeva i Turske na štetu europskih poduzeća kao što je Alitalia;

4.  podsjeća na to da, bez obzira na činjenicu da je gospodarska i financijska kriza manje utjecala na zaposlenost u Laziju nego zaposlenost na nacionalnoj razini, svako dodatno povećanje nezaposlenosti izlaže pritisku sustav naknada CIG(6);

5.  napominje da je do danas u okviru odjeljka 51. klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 („Zračni prijevoz”) podnesen još jedan zahtjev za doprinos iz EGF-a(7) koji se također temeljio na posljedicama globalizacije povezane s trgovinom;

6.  pozdravlja usmjerenost na aktivno traženje zaposlenja i mjere obučavanja koje predlažu talijanske vlasti, kao i plan ponovnog zapošljavanja otpuštenih radnika starijih od 50 godina;

7.  pozdravlja činjenicu da su talijanske vlasti radi brze pomoći radnicima odlučile pokrenuti pružanje usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika 1. travnja 2015., znatno prije donošenja konačne odluke o odobrenju sredstava iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

8.  napominje da mjere iz članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u, a to su aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i oglašavanja te nadzorne aktivnosti i izvješćivanje, čine relativno visok udio u ukupnim troškovima (3,99 %);

9.  žali što je od 1249 korisnika koji ispunjavaju uvjete samo njih 184 (14,7 %) obuhvaćeno predloženim mjerama, što predstavlja veoma slab udio svih otpuštenih radnika;

10.  cijeni to što se očekuje da će svih 184 obuhvaćenih korisnika iskoristiti usluge prilagođene potrebama pogođenih radnika;

11.  napominje da Italija planira uvesti pet vrsta mjera za radnike koji su proglašeni viškom i obuhvaćeni tim zahtjevom: (i) upis i ocjena vještina, (ii) aktivna pomoć pri traženju posla, (iii) osposobljavanje, (iv) povrat troškova mobilnosti i (v) poticaje za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina;

12.  napominje da su naknade i poticaji ograničeni na troškove mobilnosti i poticaje za zapošljavanje i da neće premašiti dopušteni maksimalni iznos od 35 % ukupnih troškova za usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama radnika, kao što je navedeno u Uredbi o EGF-u;

13.  pozdravlja poticaje za zapošljavanje za radnike starije od 50 godina; smatra da će diferencija plaćanja naknada potaknuti zapošljavanje dotičnih radnika s boljim uvjetima;

14.  napominje da se usklađeni paket usluga prilagođenih individualnim potrebama radnika izradio u dogovoru sa socijalnim partnerima, ovlaštenim agencijama koje pružaju aktivnu pomoć pri traženju posla i samim radnicima;

15.  pozdravlja činjenicu da se ovlaštene agencije koje pružaju aktivnu pomoć radnicima pri traženju zaposlenja plaćaju na temelju postignutih rezultata;

16.  podsjeća na to da bi se u skladu s člankom 7. Uredbe o EGF-u prilikom izrade usklađenog paketa usluga prilagođenih posebnim potrebama pogođenih radnika koje podupire EGF trebale predvidjeti tražene vještine i budući izgledi na tržištu rada te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivoga gospodarstva u okviru kojega se na učinkovit način gospodari resursima;

17.  podsjeća na važnost prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja sposobnosti i vještina koje je radnik usvojio tijekom radnog vijeka kada je riječ o povećanju mogućnosti zapošljavanja svih radnika; očekuje da se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagodi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okružju;

18.  napominje da podaci o usklađenom paketu usluga prilagođenih potrebama pogođenih radnika koji će se financirati iz EGF-a sadrže informacije o komplementarnosti paketa s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova; naglašava da su talijanske vlasti potvrdile da se prihvatljiva djelovanja ne financiraju sredstvima drugih financijskih instrumenata Unije; ponavlja poziv Komisiji da predstavi usporednu ocjenu tih podataka u svojim godišnjim izvješćima kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje postojećih uredbi te kako bi se osiguralo da Unija neće dvostruko financirati usluge;

19.  cijeni što je Komisija nakon zahtjeva Parlamenta za ubrzano oslobađanje sredstava uvela poboljšani postupak; napominje da bi vremenski pritisak nametnut novim rasporedom mogao utjecati na učinkovit pregled dokumentacije;

20.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

21.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev iz Italije - EGF/2015/004 IT/Alitalia)

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2015/1870.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.). (5) Uredba Komisije (EU) br. 1046/2012 od 8. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS), u pogledu prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu (SL L 310, 9.11.2012., str. 34.). (6) Cassa Integrazione Guadagno (CIG) pogodnost je stvorena kako bi se osigurala određena razina prihoda otpuštenim radnicima. CIG se aktivira su slučaju smanjenja ili prestanka proizvodne djelatnosti zbog restrukturiranja, reorganizacije društva, krize poduzeća i stečajnih postupaka koji imaju ozbiljne posljedice na tržišta rada na lokalnoj razini. CIG je instrument kojim se sprječava otpuštanje radnika tako da se poduzećima omogući da izbjegnu trošak radne snage koja im privremeno nije potrebna dok čekaju nastavak redovne proizvodne djelatnosti. Međutim, CIG je često prekursor dodatku mobilitá. (7) EGF/2013/014 FR Air France (COM(2014)0701).

Rezolucija Europskog parlamenta od 6. listopada 2015. o ulozi lokalnih vlasti zemalja u razvoju u razvojnoj suradnji<i (2015/2004(INI))

P8_TA(2015)0336 A8-0232/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila Otvorena radna skupina UN-a za ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.(1),

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. donio Međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Ujedinjenih naroda o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju u Ciudad de Méxicu u travnju 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće „Dijalog o provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na lokalnoj raziniˮ koje su 31. listopada 2014. sastavili Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Globalna radna skupina(2) i Habitat UN-a,

–  uzimajući u obzir izvješće za 2014. Skupine Ujedinjenih naroda za razvoj naslovljeno „Ostvarenje razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.: prilike na nacionalnoj i lokalnoj razini”,

–  uzimajući u obzir izvješće UNDP-a o ljudskom razvoju za 2014. naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

–  uzimajući u obzir sveobuhvatno izvješće glavnog tajnika UN-a o planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o rodnoj jednakosti za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

–  uzimajući u obzir ishod konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Skupine uglednih osoba na visokoj razini o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom planu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

–  uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

–  uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u Republici Koreji u prosincu 2011.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Program djelovanja iz Accre,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju(3) te Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2013. naslovljenu „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja” (COM(2013)0280),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o lokalnim vlastima i civilnom društvu: Europski angažman za potporu održivom razvoju(5) te uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. srpnja 2013. o lokalnim vlastima i razvoju,

–  uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–  uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2015. naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (COM(2015)0044),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014., naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014., naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM(2014)0263),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013., naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europe i civilnog društva u području vanjskih odnosa” (COM(2012)0492),

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2008. naslovljenu „Lokalna tijela vlasti: čimbenici za razvoj” (SEC(2008)2570),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali s Vijećem, Europskim parlamentom i Komisijom, o razvojnoj politici EU-a naslovljenoj „Europski konsenzus”(6),

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o razvojnoj suradnji za potporu lokalnom upravljanju donesenu tijekom Europskih dana razvoja, 16. studenoga 2008.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 24. veljače 2015. naslovljeno „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2013. naslovljeno „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim državama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih rezultata razvoja”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. lipnja 2010. naslovljeno „Proljetni paket: akcijski plan EU-a za ostvarenje milenijskih razvojnih ciljevaˮ,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 22. travnja 2009. naslovljeno „Lokalne vlasti: čimbenici za razvoj”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.)(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015.(9),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A8-0232/2015),

A.  budući da će lokalne vlasti, koje su ključni državni i institucijski akteri za upravljanje na lokalnoj razini, uz sve više demokratskog odlučivanja na lokalnoj razini te održiv teritorijalni razvoj koji se temelji na sudjelovanju lokalne zajednice i njezinom demokratskom izrazu, imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva za razdoblje nakon 2015;

B.  budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u određivanju, organizaciji i ostvarenju razvojnih ciljeva;

C.  budući da su lokalne vlasti snažna veza između zajednice i nacionalnih i globalnih ciljeva u planu za razdoblje nakon 2015.;

D.  budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u zaštiti ugroženog stanovništva u nestabilnim državama u krizi te u državama srednjeg dohotka;

E.  budući da novi globalni okvir za održivi razvoj pruža priliku da se zajamči široko sudjelovanje organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata; budući da je osnaživanje lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva neophodno kako bi se omogućilo ispravno, transparentno i odgovorno upravljanje;

F.  budući da EU intenzivno sudjeluje u pružanju potpore lokalnim vlastima u zemljama u razvoju u cilju smanjenja siromaštva i ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva, ali i osnaživanja demokratskog upravljanja na lokalnoj razini;

G.  budući da su predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti sudjelovali na sjednicama Otvorene radne skupine Opće skupštine UN-a o ciljevima održivog razvoja, a Globalna radna skupina je zajedno s UNDP-om i Habitatom UN-a predsjedala savjetovanjima UN-a o lokalnoj provedbi razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.;

H.  budući da se u sveobuhvatnom izvješću glavnog tajnika UN-a o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015. ponavlja potreba da novi razvojni plan bude prilagodljiv, univerzalan, usmjeren prema građanima i da se temelji na načelima ljudskih prava i vladavine prava; budući da glavni tajnik poziva na to da inovativna partnerstva, uključujući lokalne vlasti, budu glavni akteri u provedbi tog plana na razini najbližoj građanima;

I.  budući da će većina najvažnijih ciljeva i izazova globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. ovisiti o djelovanju na lokalnoj razini i čvrstim partnerstvima;

J.  budući da se predviđa da će svjetsko stanovništvo do 2050. narasti sa 7 na 9,3 milijarde ljudi, a najveći se dio rasta očekuje u zemljama u razvoju, posebno u urbanim područjima; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

K.  budući da će se za 2,5 milijardi novih gradskih stanovnika trebati omogućiti pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, radnim mjestima, hrani, sanitarnom sustavu, prijevozu, stanovanju i električnoj energiji; budući da to predstavlja ključni izazov za lokalne i regionalne vlasti te općine zadužene za pružanje tih usluga;

L.  budući da se u Deklaraciji iz Rija naglašava da autohtono stanovništvo i njihove zajednice imaju ključnu ulogu u upravljanju okolišem i razvoju; budući da bi vlade trebale priznati i na odgovarajući način podržati njihov identitet, kulturu i interese te im omogućiti konkretno sudjelovanje u postizanju održivog razvoja;

M.  budući da je smanjenje siromaštva neujednačeno, a nejednakosti među zemljama i unutar njih, koje su sve veće i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, predstavljaju velik razvojni izazov;

N.  budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje ograničavaju nastojanja usmjerena prema razvoju; budući da su ugrožene skupine kao što su žene, djeca i starije osobe teže pogođene vojnim sukobima i krizama te da su lokalne vlasti glavni akteri u sprječavanju sukoba i postupanju u slučaju sukoba;

O.  budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji gladuju te da pothranjenost prijeti 162 milijuna male djece; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

P.  budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša ugrožavaju smanjenje siromaštva i predstavljaju golem izazov za lokalne vlasti jer u prvom redu utječu na lokalne zajednice;

Q.  budući da treba otvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni izvor radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva;

R.  budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju; budući da mora biti bolje usmjerena na potrebe najugroženijeg stanovništva; budući da pomoć sama po sebi nije dostatna pa stoga treba upotrijebiti inovativne načine financiranja;

S.  budući da će mobilizacija međunarodnih, javnih i privatnih sredstava biti ključna za promicanje održivog lokalnog razvoja;

T.  budući da bi EU i njegove države članice, kao najznačajniji pružatelji službene razvojne pomoći, ali i glavni kreatori politika te akteri u decentraliziranoj suradnji, stoga trebali ostati pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, osobito u pogledu provedbe ciljeva održivog razvoja;

U.  budući da se člankom 208. UFEU-a utvrđuje da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a, kao i da se njime utvrđuje usklađenost politika u interesu razvoja;

I.Lokalne vlasti kao pokretači razvoja i uloga Europske unije

1.  podsjeća da je partnerstvom iz Busana predviđeno širenje foruma kako bi se u njega uključili novi akteri u razvoju kao što su lokalni i regionalni akteri;

2.  ističe da nove smjernice navedene u Komunikaciji Komisije o lokalnim vlastima i priznavanju njihove uloge kao državnih dionika predstavljaju velik korak naprijed za novi razvojni plan Europske unije;

3.  naglašava nužnost da se te nove smjernice stvarno primjenjuju u okviru provedbe europske suradnje i na razini 11. Europskog razvojnog fonda i na razini Instrumenta za razvojnu suradnju;

4.  ističe da je strateško planiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini neophodno za promicanje i integraciju triju glavnih dimenzija razvoja: socijalne, gospodarske i ekološke dimenzije;

5.  pozdravlja potporu jačanju kapaciteta lokalnih vlasti u okviru tematske proračunske linije za lokalne vlasti, a posebno podršku jačanju struktura za koordinaciju lokalnih vlasti na državnoj, regionalnoj i europskoj razini te sklapanje partnerstva na razini EU-a;

6.  uviđa važnu ulogu lokalnih vlasti u zemljama u razvoju; potiče sklapanje partnerstava između lokalnih vlasti u državama članicama EU-a i lokalnih vlasti u zemljama u razvoju u područjima kao što su osposobljavanje i stvaranje ljudskih kapaciteta kako bi se ostvarila veća dobrobit, poput one povezane s boljim planiranjem zaštite okoliša;

7.  smatra da te strukture za koordinaciju imaju presudnu ulogu kada je riječ o tehničkoj podršci razvoju lokalnih kapaciteta i načinima za njezino postizanje te kada je riječ o razmjeni znanja i iskustva radi davanja potpore decentralizaciji i pružanju osnovnih usluga; smatra i da predstavljaju prikladan forum za politički dijalog i za pružanje mogućnosti lokalnim vlastima da iznesu svoja stajališta na svim razinama upravljanja;

8.   potiče Europsku uniju da decentraliziranu suradnju promiče kao instrument provedbe razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu traži od Komisije da ispita mogućnost da decentralizacija postane sektor financijske koncentracije njezinih financijskih instrumenata za vanjsku pomoć, u prvom redu Instrumenta za razvojnu suradnju i Europskog razvojnog fonda, te da više radi na tome da se lokalne vlasti kao punopravni akteri uključe u provedbu 11. Europskog razvojnog fonda na razini zemalja partnera i na razini regija ili na razini sektorske ili proračunske pomoći; poziva države članice da lokalne vlasti isto tako budu na odgovarajući način zastupljene u njihovim razvojnim programima, i to koordiniranjem svojih mjera s mjerama Komisije i drugih država članica;

II.Politički dijalog, mobilizacija financijskih sredstava i izvještavanje o tome

9.  ističe nužnost jamčenja pravednijeg prijenosa financijskih sredstava s nacionalne razine na lokalnu razine, tj. gradove i općine;

10.  naglašava nužnost da se u okviru tekućih postupaka decentralizacije države potaknu da dio nacionalnih proračunskih sredstava dodijele regionalnim i lokalnim vlastima; u tom pogledu smatra da se veća podrška morati dati jačanju financijskih i proračunskih kapaciteta lokalnih vlasti, i to u prvom redu njihovim udruživanjem;

11.  smatra da je od ključne važnosti da se dio europske pomoći proračunu dodijeli financiranju lokalnih vlasti;

12.  ustraje na pokretanju istinskog političkog dijaloga s lokalnim vlastima u okviru europske suradnje, u sklopu koje će biti moguće vrednovati postignute rezultate, uočiti prepreke i iznaći mogućnosti poboljšanja djelotvornosti pomoći na lokalnoj razini;

13.  traži da se takav dijalog institucionalizira te da se temelji na postojećim strukturama koordinacije iz raznih okvira suradnje;

III.Uloga lokalnih vlasti u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva: dosadašnja iskustva

14.  ističe da je milenijskim razvojnim ciljevima utvrđena ključna uloga lokalnih vlasti u borbi protiv siromaštva i pružanju javnih usluga kao što su voda, sanitarne usluge, primarna zdravstvena skrb i obrazovanje;

15.  pozdravlja širenje decentraliziranih inicijativa za razvojnu suradnju i uporabu mehanizama za suradnju među gradovima;

16.  ističe nužnost izdvajanja dodatnih sredstava za jačanje kapaciteta lokalnih vlasti kako bi im se omogućilo da ponude kvalitetne javne usluge, jamče jednake mogućnosti i stvore socijalnu koheziju;

17.  žali što u milenijskim razvojnim ciljevima nije u dovoljnoj mjeri uzeta u obzir važnost lokalne sastavnice u razvoju; žali zbog toga što razvojnim programima nije u dovoljnoj mjeri obuhvaćena kulturna dimenzija, što je ključno za razumijevanje lokalnog konteksta; traži da se u okviru lokalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija za smanjenje siromaštva vodi računa o kulturnoj dimenziji;

18.  žali zbog toga što trenutačnim milenijskim razvojnim ciljevima nedostaje jasnoće u pogledu prilagodbe globalnih ciljeva nacionalnoj i lokalnoj dinamici;

IV.Definiranje razvojnog plana za razdoblje nakon 2015.: izazovi i mogućnosti

19.  smatra da bi se u razdoblju nakon 2015. trebala pružiti jasna vizija za provedbu rezultata konferencije Rio +20 u koju je uključena uloga lokalnih vlasti;

20.  ističe važnost utvrđivanja pouzdanih ciljeva i pokazatelja u vezi s ciljevima održivog razvoja koji su prilagođeni kontekstu, potrebama i problemima lokalnog stanovništva; poziva EU da ojača ulogu lokalnih vlasti te da njihovo stručno znanje uzme u obzir kada je riječ o drugim ciljevima održivog razvoja;

21.  poziva EU da lokalnim vlastima i dalje pridaje posebnu pozornost pri razvojnom planiranju, njegovoj provedbi i priljevu financijske pomoći; ističe da bi to zahtijevalo istinski participativni postupak na samom početku faze razvoja te da se u skladu s time decentralizirana javna pomoć mora uvažiti i pojačati; ističe potrebu da se zajamči njihovo veće sudjelovanje u određivanju razvojnih strategija;

22.  traži od Unije da se pobrine da lokalne vlasti budu bolje zastupljene u međunarodnim pregovorima o usvajanju razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. na Međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja i na Međunarodnoj konferenciji o klimi COP21;

23.  poziva EU da nastavi pružati potporu autonomnom cilju o gradovima i naseljima;

V.Potreba za obnovljenim učinkovitim globalnim partnerstvom (s organizacijama civilnog društva, privatnim sektorom itd.)

24.  poziva EU da doprinosi osnaživanju partnerstava koja uključuju više dionika, čime se omogućuje lokalna provedba plana za razdoblje nakon 2015.;

25.  traži jasnu definiciju i podjelu odgovornosti među partnerima;

VI.Partnerstva s privatnim sektorom

26.  podsjeća da će javni sektor biti ključan za pokretanje i provedbu novoga globalnog razvojnog plana te ističe da će mobilizacija javnih sredstava i jačanje poreznog sustava utemeljenog na sposobnosti građana da plaćaju poreze i na pravednoj naknadi za transparentno korištenje prirodnim resursima biti ključna sastavnica njegova uspjeha;

27.  ponovno potvrđuje da je potrebno podupirati stvaranje srednjeg sloja promicanjem privatnog poduzetništva, posebno među mladima i ženama;

28.  ističe važnost osnaživanja lokalnih, mikro, malih i srednjih poduzeća u pogledu otvaranja radnih mjesta i promicanja održivog i uključivog gospodarskog rasta, ponajprije pomoću javno-privatnih politika;

29.  ponavlja potrebu za provedbom učinkovitih mehanizama odgovornosti i za određivanjem obaveznih socijalnih i ekoloških jamstava;

VII.Partnerstvo s civilnim društvom

30.  smatra da se globalnim razvojnim planom za razdoblje nakon 2015. trebaju promijeniti uloga i učinak organizacija civilnog društva; vjeruje da bi države članice trebale blisko surađivati s organizacijama civilnog društva i uspostavom mehanizama za redovni dijalog, što bi trebalo omogućiti dobivanje pozitivnih povratnih informacija iz civilnog društva;

VIII. Podrška domaćoj odgovornosti i stvaranju kapaciteta

31.  ističe da vlade moraju odgovarati i domaćim dionicima i međunarodnoj zajednici;

32.  ističe važnost transparentnosti i promicanja dijaloga s više dionika radi većeg sudjelovanja lokalnih kultura, autohtonog stanovništva, migranata i manjina;

33.  smatra da je potrebno poduzeti velike napore kako bi se povećala sposobnost lokalnih vlasti u pružanju javnih usluga;

34.  naglašava važnost promicanja dobrog upravljanja na lokalnoj razini stavljanjem u prvi plan načela odgovornosti, transparentnosti, sudjelovanja, reagiranja i vladavine prava;

35.  potiče osnivanje platformi za savjetovanje na lokalnoj razini u okviru planiranja proračuna;

36.  ističe hitnu potrebu za reformom službi za prikupljanje službenih podataka;

IX.Autohtono stanovništvo i razvojno planiranje

37.  ističe da autohtono stanovništvo treba intenzivno sudjelovati u pripremi lokalnih i regionalnih razvojnih i ulagačkih planova;

38.  poziva nacionalne vlade i lokalne vlasti da: (a) osnaže lokalno zakonodavstvo radi priznavanja tradicionalnih sporazuma o posjedu zemljišta; (b) surađuju s tradicionalnim vlastima u raspolaganju prirodnim resursima; (c) se posvete rodnim i međugeneracijskim pitanjima koja postoje među autohtonim stanovništvom; (d) zaštite autohtono znanje; (e) povećaju sposobnost autohtonog stanovništva za sudjelovanje u razvojnom planiranju;

X.Prijenos tehnologije

39.  ističe da nacionalne vlade i lokalne vlasti trebaju stvoriti poticajno okruženje za prijenos tehnologija;

40.  smatra da bi u tu suradnju trebalo uključiti i dugoročna ulaganja;

XI.Gradovi i naselja

41.  pozdravlja angažiranost i predanost afričkih gradova u okviru priprema za Konferenciju Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III); traži od Komisije da podrži takve mobilizacijske procese i da u okviru svojih planova partnerstva predvidi davanje podrške upravljanju procesom održivog urbanog razvoja;

42.  pozdravlja odluku Otvorene radne skupine o uvrštavanju zasebnog cilja o urbanom održivom razvoju;

43.  ističe važnost usvajanja teritorijalnog pristupa za rješavanje pitanja kao što su gospodarenje otpadom i urbano siromaštvo, smanjenje nejednakosti, osnaživanje građana, uključiva i participativna demokracija, osmišljavanje inovativne infrastrukture, pružanje usluga, upravljanje zemljištem, utjecaj gradova na globalne klimatske promjene i njihov učinak na ekosustave, smanjenje rizika od elementarnih nepogoda, uporaba energije itd.;

44.  ističe važnost podupiranja zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja, uključujući pružanjem financijske i tehničke pomoći;

XII.Dobro upravljanje i borba protiv korupcije

45.  ističe da je potrebno unaprijediti međunarodnu suradnju u vezi s rješavanjem problema nezakonitih financijskih tokova kako bi se stvorili jednaki uvjeti u pogledu oporezivanja lokalnih i međunarodnih poduzeća;

46.  naglašava da je decentralizacija moći učinkovito sredstvo u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju koja potječe iz multinacionalnih poduzeća te da se njome doprinosi modernizaciji javne uprave i zadovoljenju potreba stanovnika preko gospodarskih i socijalnih reformi;

XIII. Poboljšanje mobilizacije sredstava

47.  ističe da je potrebno istražiti kreativne i pravedne mehanizme financiranja;

48.  naglašava golemu važnost mobilizacije nacionalnih resursa na lokalnoj razini za uspjeh plana za razdoblje nakon 2015. s obzirom na to da predstavlja ključni čimbenik u provedbi kako nacionalnih tako i lokalnih razvojnih strategija i politika; u tom pogledu ističe da je hitno potrebno konsolidirati kapacitete lokalnih vlasti u partnerskim zemljama u području plaćanja komunalnog poreza i planiranja proračuna; pozdravlja postupnu uspostavu tijela za praćenje javnih financija na lokalnoj razini, koja zaslužuju veću potporu Europske unije;

49.  smatra da je učinkovitije djelovati na lokalnoj razini kako bi se poboljšali životni uvjeti u zajednicama, osobito u ruralnim područjima, te da je jedan od važnih izazova za lokalne i nacionalne vlasti poticanje postupnog ponovnog uključenja neformalnog sektora, a da se pritom ne destimuliraju inovacije;

50.  poziva Svjetsku banku i međunarodne financijske institucije da ažuriraju politike zaštite okoliša i socijalne zaštite;

51.  podsjeća da se lokalne vlasti u najvećoj mjeri moraju nositi sa sve većim brojem kriza, ali da im u većini slučajeva nedostaje kapaciteta i sredstava da bi na njih mogle učinkovito reagirati;

52.  poziva Komisiju da promiče mobilizaciju inovativnih načina financiranja u cilju decentralizirane suradnje, a posebno instrumente u kojima se kombiniraju zajmovi i bespovratna sredstva, koji još uvijek nisu prilagođeni konkretnim potrebama lokalnih vlasti;

53.  potiče Europsku uniju da stoga ojača decentralizirane proračune koji su preduvjet za lokalni razvoj;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0059. (2) Globalna radna skupina lokalnih i regionalnih vlada za razvojni plan za razdoblje nakon 2015. usmjeren prema Habitatu III. (3) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (4) Zaključci Vijeća 9558/07, 15.5.2007. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0432. (6) SL C 46, 24.2.2006., str. 1. (7) SL L 77, 15.3.2014., str. 44. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0269. (9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0283.