Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 24. studenog 2015. - StrasbourgZavršno izdanje
Stavljanje izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine ***I
 Stavljanje izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ***I
 Stavljanje izvan snage određenih akata u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ***I
 Stjecanje članstva u proširenoj komisiji Konvencije za očuvanje južne plavoperajne tune ***
 Posredovanje u osiguranju ***I
 Smanjenje nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece
 Kohezijska politika i marginalizirane zajednice
 Uloga EU-a unutar UN-a

Stavljanje izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine ***I
PDF 322kWORD 64k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata u području slobode, sigurnosti i pravde (COM(2014)0713 – C8-0277/2014 – 2014/0337(COD))
P8_TA(2015)0396A8-0250/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0713),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (a), (b) i (d), članak 78. stavak 2. točke (e) i (g), članak 79. stavak 2. točke (c) i (d) i članak 87. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0277/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 50. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0250/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. studenoga 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/93.)


Stavljanje izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ***I
PDF 322kWORD 64k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (COM(2014)0714 – C8-0279/2014 – 2014/0338(COD))
P8_TA(2015)0397A8-0251/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0714),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 82. stavak 1. točku (d) i članak 87. stavak 2. točke (a) i (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0279/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 50. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0251/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. studenoga 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/… Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata iz schengenske pravne stečevine u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu,Uredbi (EU) 2016/94.)


Stavljanje izvan snage određenih akata u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ***I
PDF 323kWORD 63k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (COM(2014)0715 – C8-0280/2014 – 2014/0339(COD))
P8_TA(2015)0398A8-0252/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0715),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 82. stavak 1., članak 83. stavak 1., članak 87. stavak 2., članak 88. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0280/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. i članak 50. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0252/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. studenoga 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/… Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju izvan snage određenih akata u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu,Uredbi(EU) 2016/95.)


Stjecanje članstva u proširenoj komisiji Konvencije za očuvanje južne plavoperajne tune ***
PDF 240kWORD 62k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o nacrtu odluke Vijeća o zaključivanju, u ime Europske unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Komisije za očuvanje južne plavoperajne tune (CCSBT) u vezi s članstvom Unije u proširenoj komisiji Konvencije za očuvanje južne plavoperajne tune (07134/2015 – C8-0323/2015 – 2015/0036(NLE))
P8_TA(2015)0399A8-0318/2015

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog odluke Vijeća (07134/2015),

–  uzimajući u obzir razmjenu pisama radi stjecanja članstva u proširenoj komisiji Konvencije za očuvanje južne plavoperajne tune,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0323/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A8-0318/2015),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Komisiji za očuvanje južne plavoperajne tune.


Posredovanje u osiguranju ***I
PDF 325kWORD 85k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o posredovanju u osiguranju (preinaka) (COM(2012)0360 – C7-0180/2012 – 2012/0175(COD))
P8_TA(2015)0400A8-0315/2015

(Redovni zakonodavni postupak - preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0360),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 53. stavak 1. i članak 62. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0180/2012),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 13. prosinca 2012.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o primjeni sustavnije metode preinaka pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 9. studenoga 2012. upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 22. srpnja 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. te članak 61. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te stajališta Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja (A7-0085/2014),

–  uzimajući u obzir izmjene usvojene na sjednici od 26. veljače 2014.(3),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 18. rujna 2014. o nedovršenim poslovima iz sedmog parlamentarnog saziva,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0315/2015),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  zahtijeva od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 24. studenoga 2015. radi donošenja Direktive (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o distribuciji osiguranja (preinačeni tekst)

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu,Direktivi (EU)2016/97)

(1) SL C 44, 15.2.2013., str. 95.
(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0155.


Smanjenje nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece
PDF 314kWORD 149k
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece (2014/2237(INI))
P8_TA(2015)0401A8-0310/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta usvojenu u New Yorku 20. studenog 1989.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom usvojenu u New Yorku 13. prosinca 2006.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 24. Povelje o temeljnim pravima Europske unije;

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju,

–  uzimajući u obzir Direktivu o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ) i Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje ciklusa prikraćenosti” 2013/112/EU,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike u Europi 2012.”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. veljače 2011. naslovljenu „Program EU-a za prava djeteta” (COM(2011)0060),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju (COM(2010)0758),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. srpnja 2006. naslovljenu „Prema strategiji EU-a o pravima djeteta” (COM(2006)0367) ,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta naslovljeno „Treći europski pregled – kvaliteta života u Europi: posljedice krize,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta naslovljeno „Treći europski pregled – kvaliteta života u Europi: društvene nejednakosti”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o 25. obljetnici Konvencije UN-a o pravima djeteta(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o utjecaju krize na pristup osjetljivih skupina zdravstvenoj skrbi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2013. o Komunikaciji Komisije „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenog 2011. o europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o slici siromaštva žena u Europskoj uniji(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o smanjenju zdravstvenih nejednakosti u EU-u(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2010. o ulozi minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju uključivog društva u Europi(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. listopada 2008. o promicanju socijalne uključenosti i suzbijanju siromaštva, uključujući siromaštvo djece, u EU-u(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2008.: „Prema strategiji EU-a o pravima djeteta”(9),

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Save the Children (Spasimo djecu) iz 2014. naslovljeno „Siromaštvo djece i socijalna isključenost u Europi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda za istraživanja UNICEF-a iz 2014. „Djeca recesije: utjecaj gospodarske krize na dobrobit djece u bogatim zemljama”,

–  uzimajući u obzir izvješće „Prema dobrobiti djece u Europi – prikaz siromaštva djece u EU-u” Europske mreže za borbu protiv siromaštva i mreže Eurochild iz 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće o procjeni iz 2014. naslovljeno „Nacionalni programi reformi i nacionalna socijalna izvješća u 2014. iz perspektive siromaštva i dobrobiti djece” mreže Eurochild,

–  uzimajući u obzir izvješće s 11. konferencije mreže Eurochild održane od 26. do 28. studenog 2014. u Bukureštu,

–  uzimajući u obzir izvješće istraživačkog centra UNICEF-a Innocenti iz 2012. „Procjena siromaštva djece: nova tablica siromaštva djece u bogatim zemljama svijeta”,

–  uzimajući u obzir završno znanstveno izvješće istraživačkog projekta DRIVERS: „Društvene nejednakosti u zdravlju i razvoju tijekom ranog djetinjstva: sustavni pregled na razini Europe”, London, rujan 2014.,

–  uzimajući u obzir Statistiku EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) iz 2013.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. rujna 2009. naslovljeno „Rad i siromaštvo: prema potrebnom cjelovitom pristupu”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. srpnja 2010. o siromaštvu i dobrobiti djece,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013. o europskom minimalnom dohotku i pokazateljima siromaštva,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće naslovljeno „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti – studija o nacionalnim politikama”, koje potpisuje Europska mreža neovisnih stručnjaka za socijalnu uključenost(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0310/2015),

A.  budući da je borbi protiv siromaštva djece potrebno dati veću političku vidljivost na najvišoj političkoj razini EU-a kako bi EU ostvario cilj strategije Europa 2020. o smanjenju broja ljudi pogođenih siromaštvom za najmanje 20 milijuna do 2020.;

B.  budući da, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta (UNCRC), svoj djeci treba biti zajamčeno pravo na obrazovanje, zdravstvene usluge, smještaj, zaštitu, sudjelovanje u odlukama koje na njih utječu, razonodu i slobodno vrijeme, uravnoteženu prehranu i skrb u obiteljskom okruženju;

C.  budući da se većina država članica nije u velikoj mjeri koristila strukturnim fondovima EU-a za borbu protiv zabrinjavajuće visokih stopa siromaštva među djecom u Europi, koje su i dalje u porastu, te za promicanje njihove socijalne uključenosti i opće dobrobiti;

D.  budući da društvene nejednakosti znatno pridonose većem siromaštvu djece te budući da u 19 država članica siromaštvo najviše prijeti djeci;

E.  budući da su prema Eurostatu glavni čimbenici koji utječu na siromaštvo djece politike redistribucije bogatstva, učinkovitost državnih intervencija preko potpora dohotku, pružanje usluga potpore, politika rada(11) i položaj roditelja na tržištu rada, koji je povezan s njihovim obrazovanjem, i sastav kućanstva u kojem djeca žive; budući da je povećanje stope zaposlenosti učinkovit instrument u borbi protiv siromaštva;

F.  budući da je petina ukupnog stanovništva EU-a mlađa od 18 godina; budući da, unatoč preuzetim obvezama, više od četvrtini djece u EU-u prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost;

G.  budući da je Parlament više puta pozvao na provedbu paketa mjera za socijalno ulaganje te da podržava preporuku Komisije naslovljenu: „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”, kojom se predlaže sveobuhvatan politički okvir za borbu protiv siromaštva djece i promicanje dobrobiti djece, temeljen na tri stupa, tj. na pristupu primjerenim sredstvima u okviru Europskog socijalnog fonda, pristupu kvalitetnim i uključivim uslugama te uključivanju djece u društvo i postupke donošenja odluka, te kojom se djecu priznaje kao nositelje prava; no žali zbog toga što EU nije poduzeo dosljedne mjere kako bi se to provelo u okviru Europskog semestra;

H.  budući da su, iako djeca roditelja s vrlo niskim radnim opterećenjem imaju 56,7 % veće izglede da budu pogođena siromaštvom ili socijalnim isključenosti, obitelji s visokim radnim opterećenjem danas suočene s rizikom siromaštva djece (u Rumunjskoj, Litvi, Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, Latviji, Slovačkoj, Poljskoj i Luksemburgu);

I.  budući da siromaštvo djece proizlazi iz siromaštva obitelji i da stoga velikim obiteljima i obiteljima s niskim primanjima prijeti veća opasnost od siromaštva, dok redistribucija prihoda uvelike utječe na smanjenje začaranog kruga socijalne nejednakosti, te budući da zbog sve lošijih nacionalnih politika plaća i sustava socijalne zaštite raste opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti, što pridonosi rastu siromaštva djece, kao što je vidljivo u državama članicama s najnižim stopama siromaštva djece, koje su ujedno one s najnižim razinama općeg siromaštva i nejednakosti;

J.  budući da je u Europi (EU27 + Norveška, Island i Švicarska) broj djece kojoj prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost porastao za gotovo jedan milijun između 2008. i 2012., pri čemu je samo između 2011. i 2012. taj broj porastao za pola milijuna(12); budući da je prema podacima Eurostata 26,5 milijuna djece u državama EU28 2013. bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti; budući da se u državama EU27 rizik od siromaštva i socijalne isključenosti od 2008. do 2012. povećao s 26,5 % na 28 %; budući da je 2013. u državama EU28 28 % ukupnog stanovništva mlađeg od 18 godina bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti te da je, u velikoj većini država, opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti veća za djecu nego za odrasle;

K.  budući da ženama više prijeti siromaštvo nego muškarcima i budući da je rješavanje problema siromaštva žena, osim samo po sebi, važno i zbog toga što ima ključnu ulogu u smanjenju siromaštva djece;

L.  budući da nejednakost među državama u EU-u raste; budući da uznemiruje činjenica da je broj djece koja se loše hrane u porastu, zbog čega se opet javljaju bolesti koje su u EU-u bile iskorijenjene (npr. rahitis); budući da je znakovit podatak UNICEF-a(13) da se u zemljama kao što su Estonija, Grčka i Italija od 2008. dramatično udvostručio postotak djece koja si ne mogu priuštiti meso, piletinu ili ribu dva dana zaredom;

M.  budući da je u svojim zaključnim primjedbama na zadnja periodična izvješća nekih država Odbor UN-a za prava djeteta izrazio zabrinutost zbog porasta stope siromaštva i/ili stope rizika od siromaštva kod djece zbog gospodarske krize, što utječe na njihovu mogućnost ostvarivanja mnogih prava utvrđenih u Konvenciji UN-a o pravima djeteta, a osobito prava na zdravlje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, te je apelirao na vlasti da zaštite proračunske linije za djecu, i budući da je financijska i gospodarska kriza dovela do pogoršanja životnih i radnih uvjeta i do nastanka nove skupine koju se naziva „nova skupina ugroženih”;

N.  budući da se pozitivnom poduzetničkom klimom potiče rast stope zaposlenosti u državama članicama i povećavaju prilike za zapošljavanje za roditelje, koji tada postaju dobrodošli uzori, osobito u zajednicama snažno pogođenim siromaštvom i isključenosti koji se prenose iz generacije u generaciju;

O.   budući da prema Statistici EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC)(14) kod obitelji sa samohranim roditeljem, a osobito obitelji samohranih majki, postoji veća opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti (49,8 % naspram 25,2 %), iako sa znatnim razlikama među državama, što je povezano s feminizacijom siromaštva, velikom zastupljenosti žena na nesigurnim radnim mjestima i među radnicima koji nesvojevoljno rade na nepuno radno vrijeme, neproporcionalnim vremenom koje žene provode u neplaćenom radu, prekidima u karijeri zbog skrbi za djecu ili ostale članove obitelji te razlikama u plaćama muškaraca i žena;

P.  budući da se siromaštvo djece može smanjiti poboljšanjem prilika na tržištu rada, osobito za žene, uz pomoć boljeg razvoja skrbi za djecu;

Q.  budući da se djecu i njihove roditelje, udomitelje i skrbnike mora zaštititi od svih oblika diskriminacije, kao što je diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, nacionalnosti, etničkog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili drugog statusa, te budući da su djeca u ugroženim skupinama stanovništva izloženija marginalizaciji, siromaštvu i socijalnoj isključenosti, što potvrđuju najnovija izvješća Europske federacije nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima, u kojima je istaknuto da je broj žena, mladih i obitelji s djecom (osobito obitelji migranata) koji se nalaze u prihvatilištima za beskućnike porastao; budući da su velike obitelji s jednim izvorom prihoda u većoj opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti zbog sve lošijih nacionalnih politika plaća i sustava socijalne zaštite, što je posljedica financijske i gospodarske krize;

R.  budući da posljedice siromaštva i socijalne isključenosti djece mogu trajati cijeli život i dovesti do nemogućnosti zapošljavanja i siromaštva koji se nastavljaju iz generacije u generaciju; budući da su se razlike u obrazovanju djece iz različitih socioekonomskih skupina povećale (u 11 zemalja manje od 15 % djece u dobi od 0 do 3 godine ima pristup predškolskom odgoju i skrbi);

S.  budući da obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu imaju presudan utjecaj na kognitivni razvoj djece s obzirom na to da se osnovne kognitivne sposobnosti razvijaju tijekom prvih pet godina, te budući da se pristupom visokokvalitetnom obrazovanju postavljaju temelji za kasniji uspjeh u životu u području obrazovanja, blagostanja, zapošljivosti i socijalne integracije te se znatno utječe na samopoštovanje, osobito u slučaju djece u nepovoljnom položaju; budući da su se razlike u obrazovanju djece iz različitih socioekonomskih skupina povećale; budući da su zaposleni roditelji koji nemaju pristup vrtiću često prisiljeni ostaviti dijete pod nadzorom drugog djeteta ili se okrenuti neovlaštenim i neslužbenim mrežama kojima plaćaju za pružanje skrbi, pri čemu su sigurnost i dobrobit njihove djece ugroženi; budući da predškolski odgoj može imati važnu ulogu u ublažavanju utjecaja lošeg socioekonomskog položaja djece kojima prijeti siromaštvo i je jedan od čimbenika koji roditeljima omogućuje povratak na tržište rada(15); budući da se uključivim obrazovanjem obrađuje i rješava pitanje različitih potreba svih učenika preko većeg sudjelovanja u učenju, kulturama i vrijednostima zajednice, te ono stoga predstavlja moćan alat u borbi protiv siromaštva djece i socijalne isključenosti;

T.  budući da lokalne i regionalne vlasti predvode rad na borbi protiv siromaštva i iskorištavanja djece te stoga imaju ključnu odgovornost u sprečavanju marginalizacije i socijalne isključenosti, te bi im nacionalne vlasti trebale omogućiti dostatna sredstva za postizanje tih ciljeva kada je to potrebno;

U.  budući da su u većini zemalja obitelji te koje snose troškove obrazovanja, osobito školskih materijala i prijevoza; budući da su ti troškovi jedan od brojnih čimbenika koji pridonose napuštanju školovanja; budući da se djeca iz marginaliziranih skupina i dalje suočavaju s financijskim, administrativnim i drugim praktičnim preprekama kada je riječ o obrazovanju;

V.  budući da socioekonomsko okruženje u kojem djeca žive utječe na kvalitetu vremena provedenog u školi i na školskim praznicima, te budući da nedovoljno poticajno okruženje tijekom slobodnog vremena ima nepoželjan učinak na povećanje razlika među djecom, osobito u pogledu obrazovanja;

W.  budući da je 2012. prosječna stopa napuštanja školovanja iznosila 13 % za EU i više od 20 % za neke zemlje (Portugal, Španjolska i Malta)(16);

X.   budući da, čak i u zemljama u kojima je pravo na zdravlje utvrđeno zakonom, ima djece koja nemaju pristup primjerenoj zdravstvenoj skrbi i djece koja imaju iznimno ograničen pristup svim uslugama osim hitne medicinske skrbi, kao na primjer liječniku opće prakse ili zubaru, poglavito zbog nedostatka dostupnih javnih usluga; budući da su djeca iz siromašnih obitelji izloženija kroničnim bolestima i zdravstvenim problemima, što dovodi do daljnje nejednakosti;

Y.  budući da financijski problemi u obitelji pridonose problemima s mentalnim zdravljem kod roditelja i raspadanju obitelji, što ima neupitne posljedice na psihološku i socijalnu dobrobit djece;

Z.  budući da okruženje u kojem dijete živi, uključujući razdoblje prije rođenja, ima presudan utjecaj na razvoj kognitivnog sustava, komunikaciju i jezik, te na socijalne i emocionalne vještine, što će imati utjecaj na zdravlje, blagostanje, uključenost u zajednice i sposobnost učenja(17);

AA.  budući da sva djeca imaju pravo na zaštitu od zlostavljanja, nasilja i zanemarivanja, i budući da je istraživanjima utvrđeno da financijski pritisci u obitelji, rezovi u javnim uslugama i povećanje siromaštva mogu dovesti do porasta nasilja nad djecom;

AB.  budući da je siromaštvo djece višedimenzionalna pojava koja iziskuje višedimenzionalni odgovor; budući da je zaposlenje važan čimbenik, ali ne jamči uvijek izlaz iz siromaštva za obitelji takve djece;

AC.  budući da siromaštvo djece nosi visoke ekonomske troškove za društvo, osobito u pogledu većeg trošenja na socijalnu pomoć;

AD.  budući da obitelji kojima prijeti siromaštvo češće žive u nesigurnim područjima s lošim sanitarnim uvjetima te da 17 % djece u 28 država članica EU-a i dalje živi u takvim uvjetima, dok 15 zemalja u tom pogledu premašuje prosjek; budući da su zbog sve većeg broja deložacija zbog nemogućnosti plaćanja stanarina djeca prisiljena živjeti u izrazito nestabilnim uvjetima, što pak ima negativan utjecaj na razvoj djeteta i njegove izglede u životu;

AE.  budući da je energetsko siromaštvo, prema Statistikama Eurostata iz 2012. o dohotku i životnim uvjetima, problem koji utječe na sve države članice; budući da je jedna od posljedica rasta cijene energije ta da mnoga djeca žive u domovima bez grijanja te da zbog toga raste broj slučajeva bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava;

AF.  budući da obiteljima s djecom koja imaju zdravstvene probleme, kao i obiteljima u kojima roditelji imaju zdravstvene probleme, češće prijeti siromaštvo, raspadanje obitelji i poteškoće pri integraciji u tržište rada;

AG.  budući da program razvojnih ciljeva za razdoblje nakon 2015. i njegova univerzalnost pružaju priliku za povećanje ulaganja u djecu i njihova prava;

AH.  budući da su djeca migranata neproporcionalno zastupljena u skupini kojoj prijeti siromaštvo i da su izložena većoj diskriminaciji zbog jezičnih barijera te budući da je situacija još i gora za djecu ilegalnih imigranata; budući da zbog jačanja migracijskih tokova raste broj slučajeva u kojima djeca imigranata ostaju u svojoj zemlji rođenja gdje se za njih skrbe ostali članovi obitelji ili netko treći, te budući da to negativno utječe na razvoj djece, osobito na emocionalnoj razini;

AI.  budući da snažna politička usmjerenost na problem siromaštva djece u EU-u tijekom posljednjih godina i političke izjave čelnika država EU-a kojima daju podršku tom pitanju nisu doveli do znatnog smanjenja razina siromaštva djece;

AJ.  budući da bi programe za pomoć u hrani namijenjene ugroženim obiteljima trebalo snažnije financijski podržati s obzirom na to da sve veći broj djece hranu može dobiti samo u školi; budući da su ti programi važni, ali ne mogu biti dugotrajno rješenje;

AK.  budući da ekološki problemi kao što su onečišćenje, promet, zagađenost zemlje i voda koja nije sigurna za piće često u neproporcionalnom omjeru utječu na djecu koje žive u siromaštvu;

1.  preporučuje državama članicama da preuzmu konkretne obveze za razvoj politika za borbu protiv siromaštva djece u kojima se naglasak stavlja na ispravljanje čimbenika koji utječu na siromaštvo djece i kojima se povećava učinkovitost, količina, iznosi i doseg socijalne potpore usmjerene upravo na djecu, ali i na nezaposlene roditelje, te na pojavu siromaštva zaposlenih (kao što su naknade za nezaposlene i primjereni minimalni dohodak) te da promiču zakone o radu kojima se jamče socijalna prava, uključujući zakonom određene primjerene minimalne plaće u skladu s nacionalnim praksama i kolektivnim ugovorima, čime će se obiteljima pružiti veća sigurnost i pomoći u borbi protiv nesigurnih radnih mjesta, uz promicanje zaposlenja koje uključuje primjerena socijalna prava;

2.  poziva na praćenje i ocjenu učinkovitosti takve potpore u cilju prilagođavanja politika za borbu protiv siromaštva, isključenosti i napuštanja školovanja postojećim zahtjevima u području socijalne jednakosti; apelira na države članice da razviju i primjene različite postupke za prikupljanje dokaza primjerene za svaku fazu intervencije;

3.   preporučuje da Komisija zajedno s državama članicama izradi plan za primjenu pristupa koji se temelji na tri stupa iz preporuke Komisije: „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti” u pogledu pristupa sredstvima, uslugama i uključenosti djece; smatra da bi moglo biti korisno razviti precizne i konkretne pokazatelje za razinu siromaštva djece i za područja koja su više pogođena tom pojavom kako bi se pristupom temeljenim na tri stupa postigli bolji rezultati; poziva države članice da učinkovito i sveobuhvatno integriraju relevantne aspekte paketa mjera za socijalno ulaganje i spomenute preporuke Komisije u svoje godišnje nacionalne programe reformi i nacionalna socijalna izvješća te poziva Komisiju da u okviru strategije Europa 2020. odredi podcilj smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti djece, da zajamči vidljivost i izraženost pitanja smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti djece u svim fazama Europskog semestra, ističe da smanjenje siromaštva djece ulaganjem u djecu treba biti predloženo kao temeljni prioritet Godišnjeg pregleda rasta za 2016. i kao ključni čimbenik napretka u ostvarenju cilja borbe protiv siromaštva, poziva Komisiju da zajamči da države članice na godišnjoj razini vodeći se planom prate provedbu preporuke Komisije i izvješćuju o njoj te da se koriste Europskim socijalnim fondom za provedbu preporuke Komisije i procjenu utjecaja reformi predloženih u okviru nacionalnih programa reformi na siromaštvo;

4.  poziva države članice da se u sklopu svojih napora usmjerenih na borbu protiv siromaštva djece pozabave i pitanjem položaja žena koje se skrbe za djecu i članove obitelji s posebnim potrebama i s invaliditetom;

5.  preporučuje državama članicama da pri korištenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i razvoju socijalnih politika više pozornosti posvete pružanju zaštite od siromaštva obiteljima s djecom koja imaju zdravstvene probleme (osobito obiteljima sa samohranim roditeljem);

6.  ponovno ističe važnost preventivnih javnih politika kojima se ulaže u razumne politike za dobrobit djece čiji je cilj podupirati razvoj osnaženih pojedinaca sposobnih za integraciju u društvo i na tržište rada umjesto da se pozornost usmjerava na posljedice njihove socijalne isključenosti i siromaštva;

7.  smatra da bi politike kojima se daje potpora djeci i mladima trebale biti izrazito usmjerene na prevenciju, što uključuje dugoročne strategije za borbu protiv društvene nejednakosti, ne zanemarujući pritom nužnost pružanja potpore djeci koja su siromašna, koja su napustila školu ili su socijalno isključena;

8.  preporučuje državama članicama da uvedu ili unaprijede univerzalnu socijalnu pomoć za djecu, kao što je pružanje subvencioniranih ili besplatnih obroka za djecu, osobito za ugroženu i siromašnu djecu, kako bi im se omogućio zdrav razvoj; poziva države članice da donesu aktivne mjere za zapošljavanje u sklopu sveobuhvatnih strategija i politika kako bi se podržao pristup roditelja kvalitetnim radnim mjestima i primjerenom dohotku te pristup visokokvalitetnim javnim uslugama (osobito u području skrbi za djecu, obrazovanja, zdravlja, smještaja i aktivnosti u slobodno vrijeme) kojima se olakšava postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, te da povećaju sudjelovanje djece i njihovih obitelji u oblikovanju, provedbi i praćenju tih politika; ističe da bi univerzalna rješenja trebalo provesti u kombinaciji s ciljanim mjerama kako bi se omogućila potpora najugroženijim i marginaliziranim skupinama djece i adolescenata; žali zbog sve snažnije tendencije vlada država članica da se s politika univerzalne pomoći odmaknu prema pomoći koja je uvjetovana visinom prihoda, s obzirom na to da je dokazano da se politikama univerzalne pomoći pruža bolja zaštita djece od siromaštva(18);

9.   potiče države članice i Komisiju da se dogovore o standardima EU-a ili da uvedu dogovorenu metodologiju za određivanje troška odgajanja djeteta i za utvrđivanje dostatnih sredstava u cilju prevencije siromaštva djece i borbe protiv siromaštva djece;

10.  poziva Komisiju da se suzdrži od davanja preporuka za restrukturiranje i rezove u javnim službama u državama članicama te od promicanja fleksibilnih radnih odnosa i privatizacije javnih usluga, što je neosporno pridonijelo slabljenju socijalnih prava djece;

11.  traži od Komisije da naglasi potrebu za ulaganjem u besplatno javno obrazovanje uz određivanje posebnih obrazovnih metoda namijenjenih najugroženijim društvenim skupinama, kao što su imigranti ili osobe s nekim oblikom invaliditeta; smatra da obrazovanje može biti ključan prioritet kojim će se zajamčiti da će djeca usvojiti vještine uz pomoć kojih će im se otvoriti pristup dobro plaćenim radnim mjestima za koje su potrebne kvalifikacije, što će im omogućiti da pronađu put kojim će se sami izbaviti iz siromaštva;

12.  podsjeća da je za borbu protiv siromaštva potrebno zauzeti pristup usmjeren na životni ciklus, što uključuje prekidanje međugeneracijskog začaranog kruga rizika od siromaštva, i koji odražava različite potrebe u ranom djetinjstvu, školskom razdoblju i adolescenciji, pri čemu se primjenjuje cjelovit pristup usmjeren na dijete tako što se identificiraju svi oblici uskraćenosti kojima je svako dijete istovremeno izloženo te se tako prepoznaju oni najpotrebitiji, pri čemu se mjeri ne samo novčano siromaštvo, već i višedimenzionalna uskraćenost;

13.  preporučuje da svoj djeci bude omogućen pristup kvalitetnim uslugama u toj ključnoj fazi njihova razvoja; smatra da ključne usluge koje najčešće omogućuju lokalne i regionalne vlasti uključuju zdravstvo, obrazovanje, podršku roditeljima i obiteljima, smještaj i zaštitu;

14.  apelira na države članice da usvoje, provedu i nadziru planove za suzbijanje višedimenzionalnog siromaštva djece, pri čemu naglasak treba staviti na inherentna prava djece i odrediti ciljeve za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti djece, uz izričitu usredotočenost na onu djecu kojoj najviše prijeti siromaštvo i koja trebaju biti prioritet; podsjeća da je važno da države članice osiguraju barem onu razinu stvarnih izdataka za socijalnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje i socijalno stanovanje namijenjenih najugroženijoj djeci kakva je postojala prije krize;

15.  apelira na države članice da provedu planove uz pomoć kojih će se ukloniti osjećaj socijalne isključenosti kod djece s poteškoćama u učenju te da izrade učinkovitije obrazovne module kojima se podržavaju njihove metode učenja;

16.  poziva države članice da prepoznaju da su siromaštvo i socijalna isključenost djece ključne prepreke koje trebaju savladati kako bi postigle svoje ciljeve u sklopu strategije Europa 2020. u pogledu stopa zaposlenosti, ulaganja u istraživanje, razvoja, energije i održivog razvoja;

17.  apelira na države članice da veću pozornost posvete stvaranju i dostupnosti primjerenog izvanškolskog okruženja u kojem djeca izvan školskih sati i u vrijeme školskih praznika mogu na konstruktivan i poticajan način provoditi vrijeme te da posvete veću pozornost dostupnosti osnovne zdravstvene skrbi za djecu u ugroženim područjima te udaljenim i nepristupačnim regijama;

18.  poziva države članice da spriječe getoizaciju djece pogođene siromaštvom i socijalnom isključenosti tako što će uvesti minimalne standarde smještaja za djecu, vodeći računa o najboljem interesu djeteta, te domaćinstvima osigurati primjeren dom koji odgovara njihova potrebama i omogućava im blagostanje, privatnost i kvalitetu života, pridonoseći tako postizanju socijalne pravde i kohezije te borbi protiv socijalne isključenosti i siromaštva;

19.  poziva Komisiju i Parlament da reviziju višegodišnjeg financijskog okvira koja se provodi u sredini razdoblja iskoriste kao priliku da se bolje iskoriste Europski socijalni fond, Fond europske pomoći za najpotrebitije i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije te da provjere jesu li djeca prioritet pri planiranju i provedbi regionalnih i kohezijskih politika, osobito u pogledu obveze postupnog ukidanja velikih domova (koja je izvršiva od 2014.) kako bi se ojačao status usvojitelja i udomitelja te kako bi siročad i ugrožena djeca mogla odrastati u obitelji ili u nekoj vrsti obiteljskog okruženja; također apelira na Komisiju da odredi pokazatelje uz pomoć kojih će se analizirati siromaštvo djece;

20.  apelira na Komisiju i države članice da razmotre pitanje trebaju li se strategije u vezi s hranom, kao što su povećanje raznolikosti prehrane i obogaćivanje hrane, kao i edukacija o prehrani i mjere u području javnog zdravlja i sigurnosti hrane te, naposljetku, dodatci prehrani, usmjeriti na određene skupine stanovnika u cilju prevencije negativnih učinaka loše ishrane ili neuhranjenosti na zdravlje djece;

21.  preporučuje da u proračunima država članica budu sadržane vidljive, transparentne, participativne i odgovorne odredbe u pogledu sredstava i troškova povezanih s borbom protiv siromaštva djece te preporučuje državama članicama da ispune svoju dužnost u pogledu zaštite djece, uključujući povećanjem javne potrošnje kako bi se takvi ciljevi mogli ispuniti; poziva države članice da se u najvećoj mogućoj mjeri koriste europskim strukturnim i investicijskim fondovima, osobito Europskim socijalnim fondom, kako bi provele sva tri stupa iz preporuke „Ulaganje u djecu”;

22.  preporučuje Komisiji da izradi smjernice kojima će se podržati sudjelovanje djece u procesu oblikovanja politika uspostavljanjem mehanizama kojima se potiče i jamči sudjelovanje djece u donošenju odluka koje utječu na njihov život te kojima se djeci daje prilika i poticaj da izraze informirana stajališta, pri čemu ta stajališta trebaju nositi odgovarajuću težinu i odražavati se u glavnim odlukama koje se tiču djece;

23.  preporučuje Komisiji i državama članicama da odrede ciljeve za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti djece;

24.  apelira na države članice da, prema potrebi, sklope sporazume o suradnji s tijelima i institucijama koje promiču obrazovanje, kulturne ili sportske aktivnosti i integraciju djece, te koje se bore protiv siromaštva djece; preporučuje, međutim, da države članice zajamče nadzor, kvalitetu, održivost i relevantnost te potpore i njezinih stvarnih rezultata;

25.  poziva države članice da uvedu zakonodavne mjere usmjerene posebno na zaštitu i povećanje prava majki i očeva, uključujući primjenom učinkovitih instrumenata u cilju postizanja ravnoteže između posla i obitelji te da jamče povratak na posao ženama nakon trudnoće i rodiljnog dopusta te potporu obiteljima samohranih roditelja; nadalje naglašava da jačanje zakonodavstva o očinskom dopustu pruža važan poticaj za suzbijanje rodne diskriminacije i diskriminacije u plaći na radnom mjestu; apelira na države članice da se pobrinu za to da poslodavci nejednako postupanje sa zaposlenicima ili uznemiravanje ne mogu opravdati pozivanjem na trudnoću, podizanje djeteta ili obiteljska pitanja;

26.  preporučuje državama članicama da izrade proaktivne, univerzalne i integrirane socijalne politike za prevenciju siromaštva i sprečavanje odvođenja djece iz njihova obiteljskog okruženja; poziva države članice da se pobrinu za to da smještanje djece i mladih u ustanove bude posljednja opcija, samo u iznimnim okolnostima, te da se koriste strukturnim fondovima EU-a i Europskim fondom za strateška ulaganja za pomoć pri prijelazu s institucionalnih usluga na usluge koje pružaju obitelji i zajednice;

27.  preporučuje državama članicama da se s institucionalne skrbi usmjere na stabilne udomiteljske sustave koji djecu i mlade bolje pripremaju na samostalan život i na kontinuitet u učenju ili na rad;

28.  preporučuje državama članicama da razviju i primijene integrirane sustave zaštite djece kojima će se djeci pružiti zaštita od nasilja, zlostavljanja, iskorištavanja i zanemarivanja tako da se zajamči suradnja svih nositelja dužnosti i dijelova sustava u svim sektorima i podjela odgovornosti među agencijama kako bi se izgradilo zaštićeno i osnažujuće okruženje za svu djecu;

29.  apelira na države članice da provode politiku kojom se omogućuje otvaranje i održavanje pristojnih radnih mjesta te razvijanje sustava za osposobljavanje, unapređenje kvalifikacija i opcija kao što je rad na daljinu ili fleksibilno radno vrijeme kojima se roditeljima olakšava ulazak ili povratak na tržište rada nakon prekida u karijeri;

30.  poziva institucije EU-a, agencije EU-a, tijela država članica i ostale dionike da razviju jasne uloge, odgovornosti, redovit dijalog i procedure u situacijama kada je potrebno zaštititi djecu u međugraničnim slučajevima;

31.  preporučuje državama članicama da svoj djeci zajamče pristup besplatnom, uključivom i kvalitetnom javnom obrazovanju za svaku dob, uključujući obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu, te formalno i neformalno obrazovanje, kojima se promiče njihov emocionalni, socijalni, kognitivni i tjelesni razvoj, da odrede odgovarajući omjer broja odgajatelja i djece te promiču socijalnu raznolikost u obrazovanju kako bi se omogućila sigurnost i dobrobit djece te zajamčilo da sva djeca imaju pristup uključivom visokokvalitetnom obrazovanju čime bi se postigao maksimalan utjecaj obrazovnog sustava na jednake prilike i prekidanje začaranog kruga siromaštva;

32.  apelira na države članice da povećaju kvalitetu dostupnih obrazovnih usluga tako da primjenjuju individualan pristup i promiču suradnju među učiteljima, socijalnim radnicima i roditeljima kako bi se spriječilo djecu i mlade da napuste školovanje;

33.  poziva države članice da pozornost posebno posvete razvoju pristupačnog i lako dostupnog obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu, na koje treba gledati kao na socijalno ulaganje usmjereno na rješavanje problema nejednakosti i izazova s kojima se osobito suočavaju djeca iz ugroženih obitelji te da osvijeste roditelje o dobrobitima koji proizlaze iz aktivnog sudjelovanja u programima obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu;

34.  poziva države članice da promiču uključivo školovanje koje bi trebalo uključivati ne samo veći broj učitelja za djecu s posebnim obrazovnim potrebama, već i njihovo integriranje u redovne razrede;

35.  apelira na države članice da djeci iz svih društvenih skupina omoguće univerzalan i jednak pristup jaslicama i predškolskim ustanovama;

36.  poziva države članice da promiču puno sudjelovanje sve djece u školskim aktivnostima tako da siromašnoj djeci ili djeci kojoj prijeti siromaštvo omoguće besplatne osnovne školske potrepštine, hranjive školske obroke i odgovarajući školski prijevoz, da povećaju učinkovitost postojećih javnih ulaganja u taj sektor i da se učinkovitije bore protiv prenošenja siromaštva s generacije na generaciju;

37.  poziva države članice da zajamče univerzalnu, javno dostupnu, besplatnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb u pogledu prevencije, programa imunizacije i primarne skrbi te pristupa dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji, te da omoguće djeci govornu terapiju i psihoterapiju, da zajamče pravo žena na spolno i reproduktivno zdravlje pružanjem zdravstvene skrbi za dojenčad, njegu rodilja i kućne posjete prije i poslije porođaja, osobito u slučaju prijevremenog porođaja, te pristup obiteljskom liječniku, medicinskoj sestri, stomatologu, službama za obiteljsko savjetovanje i stručnjacima za mentalno zdravlje za svu djecu i njihove obitelji; poziva države članice i Komisiju da te aspekte integrira u strategije javnog zdravlja na nacionalnim razinama i na razini EU-a;

38.  preporučuje državama članicama da pruže potrebnu podršku kako bi se svoj djeci zajamčilo pravo na kulturu, sport i razonodu, pristup otvorenim prostorima i zdravo okruženje, s naglaskom na jamčenju jednakog pristupa i jednake kvalitete za siromašnu djecu, djecu u zabačenim područjima, djecu s invaliditetom, djecu koja pripadaju nacionalnim, etničkim, vjerskim, jezičnim ili migrantskim manjinama, djecu koja se sele unutar EU-a bez obzira na njihovu nacionalnost i ostavljenu djecu; podsjeća na pravo na igru, koje je ustanovljeno u Konvenciji UN-a o pravima djeteta;

39.  naglašava da je potrebno poboljšati zaštitu djece pogođene siromaštvom i socijalnom isključenosti od obiteljskog nasilja;

40.  poziva države članice, a osobite one u kojima je socijalna nejednakost izraženija, da ojačaju socijalna prava i pristup uslugama i socijalnoj zaštiti, koje država mora jamčiti, povećanjem broja zaposlenika i stručnjaka u službama socijalne skrbi koji rade s djecom i njihovim obiteljima te u njihovom interesu, te povećanjem medicinske, psihološke i socijalne skrbi, usmjeravajući je na one najpotrebitije, osobito djecu, u skladu s pristupom rane intervencije;

41.  preporučuje državama članicama da uspostave mehanizme kojima se promiče i jamči sudjelovanje djece u donošenju odluka koje utječu na njihov život te kojima se djeci daje prilika i poticaj da izraze informirana stajališta, pri čemu treba zajamčiti da ta stajališta nose odgovarajuću težinu i da se odražavaju u glavnim odlukama koje se tiču djece;

42.  prepoznaje ulogu civilnog društva, uključujući organizacija koja promiču prava djece i organizacija za borbu protiv siromaštva, u jamčenju usklađenosti politika EU-a te poziva na snažniji civilni dijalog o prevenciji i rješavanju problema siromaštva djece u državama članicama;

43.  apelira na Komisiju da kao prioritete izričito odredi stopu ranog napuštanja školovanja i borbu protiv siromaštva djece;

44.  poziva države članice i Komisiju da aktivno sudjeluju u borbi protiv krijumčarenja djece u svrhu bilo kakvog oblika iskorištavanja, uključujući za rad, prisilni brak, nezakonito usvajanje, nezakonite aktivnosti ili seksualno iskorištavanje;

45.  poziva Komisiju i države članice da podupru funkcioniranje europskih i transnacionalnih mreža za borbu protiv siromaštva i isključenosti djece i mladih; upozorava na to da je posebno potrebno poduprijeti povezivanje najzabačenijih i najugroženijih regija s tim mrežama i institucijama;

46.  smatra da je pravo na besplatne i univerzalne obrazovne sustave i sustave zdravstvene i socijalne skrbi osnovni uvjet za borbu protiv siromaštva, osobito kod djece; imajući taj cilj na umu, poziva Komisiju i države članice da, s obzirom na slabljenje javnih službi, uvedu jamstvo za djecu, tako da svako dijete pogođeno siromaštvom može imati pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, pristojnom smještaju i odgovarajućoj prehrani u sklopu europskog integriranog plana za borbu protiv siromaštva djece, uključujući Jamstvo za djecu i programe kojima se roditeljima pruža podrška i prilika da izađu iz situacije socijalne isključenosti i integriraju se na tržište rada;

47.  poziva države članice da preko svojih općina podupiru lokalne centre koji pružaju podršku djeci i njihovim obiteljima, osobito u zajednicama i/ili područjima koja su najviše pogođena problemom siromaštva djece, u sklopu kojih se pruža ne samo pravna pomoć i/ili savjeti, savjeti za roditelje i podrška u vezi sa školom, već i, između ostalog, obrazovanje i smjernice za zdrav način života i sigurno korištenje internetom;

48.  preporučuje Komisiji i državama članicama da razviju statističke metode s višedimenzionalnim pokazateljima, iskazanim po dobi, spolu i određenim ugroženim skupinama, kojima se mjeri siromaštvo, socijalna isključenost, nejednakosti, diskriminacija i dobrobit djeteta (dohodak roditelja, pristup visokokvalitetnim javnim uslugama, uključenost u društvene i kulturne aktivnosti, pristup odgovarajućim formalnim i neformalnim obrazovnim uslugama, izloženost fizičkim opasnostima, sigurnost, stabilno obiteljsko okruženje te stupanj zadovoljstva životom) kako bi se razvile politike temeljene na podacima i uzela u obzir ograničenja mjerenja relativnog siromaštva te rad UNDP-a, UNICEF-a i OECD-a i Podskupine za pokazatelje Odbora za socijalnu zaštitu, izlazeći iz okvira pokazatelja AROPE (rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti); poziva Komisiju i države članice da izrade odgovore na temelju sveobuhvatnog pristupa te da u potpunosti iskoriste podatke prikupljene u sklopu inicijativa kao što je Analiza preklapanja višestruke uskraćenosti (Multi-Overlapping Deprivation Analysis; MODA) koju je razvio UNICEF; ističe da bi trebalo razviti daljnje pokazatelje kako bi se poboljšalo ocjenjivanje kvalitete usluga, povezanih ishoda i pristupa uslugama, npr. u odnosu na socioekonomski status i podrijetlo roditelja (migranti ili manjina), spol, invaliditet i geografske aspekte;

49.  poziva Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da sastave mišljenja o ulaganju u djecu;

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0070.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0328.
(3)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0266.
(4) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(5) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 77.
(6) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 25.
(7) SL C 70 E, 8.3.2012., str. 8.
(8) SL C 9 E, 15.1.2010., str. 11.
(9) SL C 41 E, 19.2.2009., str. 24.
(10) Mreža neovisnih stručnjaka za socijalnu uključenost, sažeto izvješće „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti – studija o nacionalnim politikama”, Bruxelles, 2014.
(11) Save the Children, „Siromaštvo djece i socijalna isključenost u Europi”, Bruxelles, 2014., str. 5.
(12) Save the Children, „Siromaštvo djece i socijalna isključenost u Europi”, Bruxelles, 2014., str. 5.
(13) Ured za istraživanja UNICEF-a (2014.), „Djeca recesije: utjecaj gospodarske krize na blagostanje djece u bogatim zemljama”, 12. izvješće Ureda UNICEF-a za istraživanja Innocenti, Firenca, str. 2.
(14) „Siromaštvo djece i socijalna isključenost u Europi”, Bruxelles, 2014., str. 14.
(15) Izvješće Komisije naslovljeno „Studija o fondovima za provedbu politike u području siromaštva djece” 2008., str. 9.
(16) Statistika EU-a o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) iz 2013.
(17) Istraživački projekt Drivers, 2014., „Univerzalni i kvalitetni programi za razdoblje ranog djetinjstva kojima se promiču bolji i ravnopravniji izgledi u djetinjstvu i kasnijem životu”.
(18) Temeljeno na istraživanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta


Kohezijska politika i marginalizirane zajednice
PDF 286kWORD 144k
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o kohezijskoj politici i marginaliziranim zajednicama (2014/2247(INI))
P8_TA(2015)0402A8-0314/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 151., 153., 162. te članke od 174. do 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju EU-a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR) i povezanu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, Europsku socijalnu povelju i povezane preporuke Europskog odbora za socijalna prava te Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o autohtonim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama,

–  uzimajući u obzir direktive EU-a o nediskriminaciji, članak 14. Europske konvencije o ljudskim pravima i Protokol br. 12. te konvencije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 5. siječnja 2011. o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 437/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1080/2006 o Europskom fondu za regionalni razvoj vezano za prihvatljivost intervencija na stambenim jedinicama u korist marginaliziranih zajednica(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014. – 2020.(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije(6),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o Europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2013. o napretku u provedbi nacionalnih strategija za integraciju Roma(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o strategiji EU-a za uključivanje Roma(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. o doprinosu kohezijske politike ostvarivanju ciljeva Lisabonske strategije i strategije EU-a do 2020.(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2009. o socijalnoj situaciji Roma i njihovom poboljšanom pristupu tržištu rada u EU-u(13),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 23. srpnja 2014. naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji”,

–  uzimajući u obzir sažete tematske smjernice Komisije od 27. veljače 2014. o Romima i marginaliziranim zajednicama (9. tematski cilj – socijalna uključenost i siromaštvo),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. travnja 2014. naslovljenu „Izvješće o provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma” (COM(2014)0209),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. svibnja 2012. naslovljenu „Nacionalne strategije integracije Roma: prvi korak prema provedbi okvira EU-a” (COM(2012)0226),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. prosinca 2010. naslovljenu „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja” (COM(2010)0715),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama(14),

–  uzimajući u obzir Komisijine „Smjernice o uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova za rješavanje problema obrazovne i prostorne segregacije (nacrt)” od 1. srpnja 2015.;

–  uzimajući u obzir pitanje za pisani odgovor Komisiji od 24. veljače 2015. o financijskim sredstvima namijenjenim marginaliziranim zajednicama (E-002782/2015),

–  uzimajući u obzir Mišljenje Odbora regija o „Strategijama integracije Roma”(15),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0314/2015),

A.  budući da je kohezijska politika usmjerena na poboljšanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, smanjenje društvenih nejednakosti, uključujući smanjivanje i iskorjenjivanje siromaštva i isključenosti, što zahtijeva sprječavanje segregacije i promicanje ravnopravnog pristupa i mogućnosti za sve građane, uključujući najmarginaliziranije skupine, ali i skupine i pojedince svih dobi koji su suočeni sa siromaštvom i društvenom isključenošću te nemaju pristup obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i sustavu zdravstvene skrbi;

B.  budući da je cilj kohezijske politike, kako je definirana u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986., smanjenje razlika među raznim regijama te zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju; budući da se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije dodaje još jedan aspekt pojmu kohezije koji se odnosi na „gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju”;

C.  budući da cilj socijalne kohezije podrazumijeva sudjelovanje Europe u politikama za uključivanje marginaliziranih zajednica te se u sklopu njega od država članica zahtijeva da se koriste svojim ovlastima u tom pogledu, primjenjujući mjere potpore i djelujući u okviru transnacionalnih i nacionalnih programa suradnje;

D.  budući da su mogućnosti financiranja za marginalizirane zajednice 2010. uvrštene u Europski fond za regionalni razvoj (ERDF); budući da zakonodavni okvir za kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020. uključuje strateški pristup;

E.  budući da se u Uredbi (EU) br. 1304/2013navodi da od Europskog socijalnog fonda korist imaju ljudi, uključujući skupine u nepovoljnom položaju kao što su dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine, marginalizirane zajednice i ljudi svih dobnih skupina kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost;

F.  budući da će u programskom razdoblju 2014. – 2020. najmanje 23,1 % proračuna kohezijske politike biti dodijeljeno ulaganjima u okviru Europskog socijalnog fonda; budući da Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond imaju specifičnu i ključnu ulogu te da je najmanje 20 % sredstava Europskog socijalnog fonda u svakoj državi članici dodijeljeno za poseban cilj promicanja socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva i svih oblika diskriminacije, i prema tome predstavljaju ključno sredstvo u promicanju veće uključenosti marginaliziranih zajednica;

G.  budući da se u Uredbi (EU) br. 1303/2013 utvrđuju preduvjeti povezani s nediskriminiranjem, spolom i invaliditetom koje treba ispuniti(16);

H.  budući da je šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji pokazalo da je gospodarska kriza povećala siromaštvo i socijalnu isključenost;

I.  budući da su gospodarska kriza i nastali proračunski rezovi te mjere štednje doveli do brojnih problema, koji su često rezultirali proračunskim poteškoćama za općine, što je dovelo do nepostojanja rješenja u pogledu pitanja marginaliziranih skupina te pokušaja poboljšanja njihove uključenosti i sprječavanja segregacije, s obzirom na to da takve politike uglavnom, a ponekad isključivo, ovise o financiranju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

J.  budući da su posljedice gospodarske krize i rezovi u javnim službama doveli do pogoršanja položaja žena unutar marginaliziranih zajednica;

K.  budući da se žene iz marginaliziranih zajednica u većoj mjeri suočavaju s višestrukom diskriminacijom te da je njihova stopa zaposlenosti mnogo niža od stope zaposlenosti muškaraca iz istih zajednica te od one drugih žena;

L.  budući da su brojni javni i privatni akteri, uključujući predstavnike civilnog društva, uključeni na različitim razinama i sektorima te često imaju važnu ulogu u provedbi politika uključivanja, zbog čega je potreban usklađen i dobro koordiniran pristup;

M.  budući da trenutno na razini Europske unije ne postoji definicija marginalizirane zajednice; budući da je za razumijevanje izvješća potrebno prvo razumjeti marginalizaciju na temelju analize specifičnih značajki i karakteristika marginaliziranih skupina, u kojoj se uzimaju u obzir specifična situacija i potrebe, kao što su životni i radni uvjeti, ograničen pristup obrazovanju, sustavima zdravstvene skrbi i zapošljavanju, rani prekid školovanja, te strukturna i sustavna isključenost, te čiji je cilj osiguranje njihove učinkovite socioekonomske uključenosti;

N.  budući da Komisija nije dala definiciju marginaliziranih zajednica, ostavljajući državama članicama odgovornost da odluče o definiciji na temelju vlastitih nacionalnih pokazatelja; napominje, međutim, da se marginalizacija može utvrditi osvrtom na niz relevantnih pokazatelja poput socijalne isključenosti, visoke stope dugotrajne nezaposlenosti, niske stope obrazovanja, (izrazito) loših uvjeta stanovanja, visoke stope diskriminacije, prekomjernog izlaganja zdravstvenim rizicima i/ili nedostatka pristupa zdravstvenoj skrbi, tj. stanovništvo izloženo tim čimbenicima smatra se najranjivijim i najpotrebitijim;

O.  budući da je marginalizacija društveni fenomen u sklopu kojeg su pojedinci ili zajednice socijalno isključeni, sustavno ih se izdvaja iz društvenih i političkih procesa koji su ključni za njihovu društvenu integraciju ili im se priječi pristup tim procesima; budući da se izraz „marginalizirane zajednice” odnosi na razne skupine i pojedince, kao što su manjine, Romi, osobe s invaliditetom, osobe kojima prijeti opasnost od života ispod granice siromaštva ili već žive ispod te granice, migranti, izbjeglice i socijalno isključene skupine u društvu; budući da se rasizmom, patrijarhatom, homofobijom, ekonomskim nedostacima i ostalim diskriminirajućim čimbenicima doprinosi stvaranju slojeva nejednakosti i dinamike oslabljivanja položaja žena unutar marginaliziranih zajednica;

P.  budući da karakteristike zajedničke marginaliziranim zajednicama obuhvaćaju prostorne zajednice, poput marginaliziranih zajednica u ruralnim područjima ili siromašnim četvrtima, interesne zajednice, poput izbjeglica i tražitelja azila te etničkih i jezičnih manjina te osobe s invaliditetom, starije osobe, beskućnike i autohtono stanovništvo; budući da su različitim vrstama marginaliziranih zajednica zajedničke poteškoće i svi trpe razne oblike stigmatizacije i diskriminacije;

Q.  budući da je u Europi mnogo marginaliziranih skupina; budući da su među njima i Romi, najveća etnička manjina u Europi i jedna od najmarginaliziranijih zajednica, a taj se naziv različito shvaća u Europi;

R.  budući da bi se kohezijska politika trebala baviti marginaliziranim zajednicama i njihovom različitošću, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe; budući da su za uključivanje marginaliziranih zajednica u mehanizme financiranja potrebni napori na svim razinama, uključujući dugoročni integriran i usklađen pristup, trajna rješenja, osnaživanje, nadogradnju na postojeće iskustvo i povećanje kapaciteta, među ostalim za žene i djevojčice u marginaliziranim zajednicama, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar zajednice u cilju okončanja segregacije i postizanja normalizacije;

S.  budući da je u okviru strategija europske kohezijske politike za osnaživanje žena u marginaliziranim zajednicama u obzir potrebno uzeti položaj starijih žena, žena s invaliditetom, njegovateljica i žena sa psihičkim poteškoćama;

T.  budući da su projekti utemeljeni na umjetnosti i kulturi, kojima se promiču međukulturna razmjena, osnaživanje sudionika, razvoj kreativnih i društvenih vještina i aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice među najučinkovitijim sredstvima za rješavanje pitanja socijalne uključenosti i integracije;

U.  budući da je obrazovanje, i formalno i neformalno, ključno za prevladavanje marginalizacije i višestruke diskriminacije u smislu započinjanja dijaloga, otvorenosti i razumijevanja među zajednicama te u smislu osnaživanja marginaliziranih zajednica; budući da se ne smije zaboraviti rodna perspektiva u obrazovanju i njezina uloga u poboljšanju položaja žena i djevojaka u marginaliziranim zajednicama;

Opća načela

1.  podsjeća da postoji hitna potreba za rješavanjem pitanja marginaliziranih zajednica; naglašava važnu ulogu kohezijske politike u pružanju podrške njihovoj gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj uključenosti;

2.  podsjeća da su marginalizirane zajednice postale središte mjera kohezijske politike zbog rastuće zabrinutosti zbog socijalne isključenosti i angažiranosti na njezinu suzbijanju, između ostalog zbog situacije u kojoj se nalaze Romi i dugotrajne potrebe da se njihovi životni uvjeti poboljšaju;

3.   poziva Komisiju da pruži smjernice za definiciju marginaliziranih zajednica navodeći skup značajki i karakteristika marginaliziranih skupina, uzimajući u obzir specifičnu situaciju, izazove i potrebe svake potencijalne ciljne skupine radi promicanja njihove socioekonomske uključenosti te uključivanja predstavnika tih zajednica; ističe da bi takve smjernice još više povećale učinkovitost kohezijske politike jačajući gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu povezanost u cijeloj Europskoj uniji;

4.  pozdravlja činjenicu da su zakonodavnim okvirom za kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020. uvedeni novi elementi kojima se ojačava prvotni pristup proširenjem opsega mogućnosti financiranja te uvođenjem mehanizama kojima će se jamčiti da je potpora marginaliziranim zajednicama u skladu s europskim vrijednostima i ciljevima te da se njome u obzir uzima potreba uključivanja tih skupina u cjelokupni postupak;

5.  poziva Komisiju da dostavi detaljne informacije o iskorištavanju mogućnosti financiranja namijenjenih marginaliziranim zajednicama; zahtijeva da se provede analiza koja bi omogućila donošenje primjerenih zaključaka i određivanje prepreka daljnjem iskorištavanju sredstava ili postizanju najboljih mogućih rezultata;

6.  poziva Komisiju da prati stvarnu primjenu europskog kodeksa ponašanja u pogledu načela partnerstva i sudjelovanja civilnog društva; podsjeća da se horizontalna načela u Uredbi o zajedničkim odredbama, koja obuhvaćaju temeljna prava poput promicanja jednakih mogućnosti, sprječavanja diskriminacije i promicanja održivog razvoja, moraju primjenjivati tijekom pripreme i provedbe programa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova; podsjeća da se svim aktivnostima država članica, koje se financiraju sredstvima kohezijske politike EU-a, trebaju poštovati načela temeljnih prava te one nipošto ne smiju doprinijeti segregaciji;

7.  ističe da su jednake mogućnosti i nediskriminacija sadržane u propisima europskih strukturnih i investicijskih fondova o financiranju kako bi se iskorijenili sustavni uzroci nejednakosti, bilo da su oni ekonomski, socijalni ili utemeljeni na spolu, kao i dostupnost kulture i obrazovanja; naglašava da bi razumijevanje sustavne ksenofobije i rasizma i podizanje razine svijesti o njima trebali biti ključna pitanja pri analizi uzroka isključenosti;

8.  podsjeća da ravnopravnost žena i muškaraca predstavlja načelo koje se u kohezijskoj politici primjenjuje horizontalno; žali zbog višestruke diskriminacije s kojom se suočavaju posebno žene, migranti i osobe s invaliditetom u marginaliziranim zajednicama;

9.  ističe da se u provedbi kohezijske politike moraju riješiti ključni problemi siromaštva i isključenosti mladih i djece, odraslih i osoba s invaliditetom, uključujući prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar zajednice; apelira na dotične države članice da u tu svrhu poduzmu odgovarajuće korake i mjere za razvoj i provedbu strategija, primjenjujući integrirani pristup;

10.  ističe da se u razvoju politika namijenjenih specifičnoj ciljanoj publici, slijedeći načelo „eksplicitne, ali ne isključive usmjerenosti”, mora paziti da se ne isključe druge skupine u sličnim socioekonomskim okolnostima te da se ne izazovu obrambene reakcije; naglašava da je to načelo prvi korak u prepoznavanju potrebe da se obrati pozornost na neke od najosjetljivijih i najmarginaliziranijih zajednica i pojedinaca;

11.  naglašava da su za jamčenje uključenosti marginaliziranih zajednica potrebne odgovorne, transparentne i demokratske strukture za borbu protiv korupcije i neovlaštenog korištenja financijskim sredstvima;

12.  smatra da je pristup javnim uslugama jedan od ključnih ciljeva u rješavanju pitanja uključenosti marginaliziranih skupina; poziva države članice da poboljšaju pružanje prilagođenog informativnog materijala o zdravlju te razvoj strategija za prevenciju bolesti i inicijativa zajednice na području zdravlja u marginaliziranim zajednicama; poziva na stvaranje specijaliziranih struktura, poput centra za razmjenu informacija o pristupu zdravstvenoj skrbi, tržištu rada i obrazovanju; zahtijeva da se poduzmu mjere kako bi se prešlo s pristupa utemeljenog na potražnji na pristup utemeljen na srdačnoj usluzi;

13.  poziva na bolju koordinaciju i jaču povezanost nacionalnih strategija za marginalizirane zajednice s kohezijskom politikom, uključujući nacionalne strategije za uključivanje Roma, nacionalne strategije za smanjenje siromaštva, strategije za uključivanje drugih marginaliziranih ili siromašnijih zajednica te strategije za jednakost spolova;

14.  poziva države članice i Komisiju da djecu smatraju prioritetom prilikom provedbe Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma i ponavlja da je važno promicati jednak pristup stanovanju, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i dostojnim uvjetima života za romsku djecu;

15.  poziva države članice i lokalne vlasti da potiču upotrebu sredstava Europskog socijalnog fonda za potporu neformalnom učenju i projektima cjeloživotnog učenja, kao i za potporu projektima temeljenima na kulturi, kako bi se postigli ciljevi ulaganja u nove vještine za inovacije i borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti;

16.  imajući na umu rastuće regionalne razlike, demografske izazove i stanje s kojim je suočen sve veći broj mladih koji su napustili ili trenutno planiraju napustiti svoju zemlju, podsjeća da je u proračunskom ciklusu za 2014. – 2020. dostupno manje sredstava namijenjenih kohezijskoj politici; vjeruje da kohezijska politika i dalje ima potencijal da doprinese poslu koji je već u zamahu u državama članicama i da će usredotočivanjem na poboljšanje mogućnosti za zapošljavanje, sudjelovanje u društvu i ulaganje u vještine, posebno u najpotrebitijim regijama, kohezijska politika rezultirati, između ostalog, većom socijalnom uključenosti i smanjenjem siromaštva, omogućavanjem odgovarajuće razine fleksibilnosti kojom se državama članicama omogućava provedba individualizirane pomoći u skladu s lokalnim potrebama te jamči da se sredstva koriste u područjima u kojima je nezaposlenost najveća i u kojima su ona najpotrebnija;

17.  poziva Komisiju da zajamči da države članice poštuju ta načela tijekom provedbe operativnih programa; poziva Komisiju da u izvješća uključi svoje analize, uključujući i izvješća o nacionalnim strategijama za integraciju Roma;

18.  naglašava da su proračunski rezovi za javne usluge u nekim državama članicama tijekom krize doveli do povećane nezaposlenosti, manjka socijalne sigurnosti, teške situacije u pogledu stanovanja te zdravstvenih problema; poziva države članice na učinkovitije korištenje Europskim socijalnim fondom u cilju poboljšanja kvalitete i jednakog pristupa marginaliziranih zajednica javnim uslugama i borbe protiv svih oblika diskriminacije.

19.  poziva na to da se pri oblikovanju mjera koje se financiraju sredstvima iz kohezijskih fondova u obzir uzme perspektiva ljudskih prava te naglašava da se kulturna, gospodarska i socijalna prava trebaju ugraditi u politike namijenjene priznavanju žena iz marginaliziranih zajednica kao punopravnih aktivnih građanki i da bi se pri oblikovanju svih mjera i politika izričito trebalo spomenuti pitanje otvorenog i prikrivenog rasizma;

Priprema programa

20.  naglašava da načelo partnerstva mora voditi do sudjelovanja na svim razinama te da su ga države članice obvezne zaista i primjenjivati; naglašava važnost primjene kodeksa ponašanja za partnerstvo u cilju jamčenja ravnopravnog sudjelovanja i zastupljenosti partnera, s time da bi se posebna pozornost trebala posvetiti uključivanju marginaliziranih zajednicama kako bi se u obzir uzele njihove specifične okolnosti i potencijalni izazovi s kojima se suočavaju pri doprinošenju održivosti partnerstva; izražava zabrinutost zbog lošeg pridržavanja obveze uključivanja partnera u skladu s odgovarajućim načelima uspostavljenima u Uredbi o zajedničkim odredbama i Europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo; potiče Komisiju i države članice da zajamče sudjelovanje partnera, uključujući one kojih se to najviše tiče, te da uvedu sustav poticaja i razmjene najboljih praksi, uključujući specifičnu potporu rukovodećim tijelima i korisnicima koji postižu osobito dobre rezultate u tom području;

21.  žali zbog činjenice da je Komisija prihvatila sporazume o partnerstvu koji ne uključuju marginalizirane zajednice u dovoljnoj mjeri; traži od Komisije da poduzme mjere kako bi se olakšalo uključivanje marginaliziranih zajednica u pripremu, provedbu i procjenjivanje projekata kao alata za osnaživanje zajednica čiji su interesi posrijedi; predlaže da se u sklopu Europskog semestra iznesu preporuke kao primjereno sredstvo za promicanje mjera koje bi države članice trebale poduzeti;

22.  poziva države članice da što prije počnu djelovati u skladu s preporukama o socijalnom uključivanju marginaliziranih zajednica osmišljenima za svaku zemlju zasebno, a Komisiju da to pobliže prati;

23.  pozdravlja činjenicu da neke države članice, uključujući one koje dobivaju preporuke, odabiru socioekonomsku integraciju marginaliziranih zajednica kao investicijski prioritet svojih operativnih programa; upozorava, međutim, da se isto mora učiniti u područjima poput obrazovanja i zapošljavanja;

24.  poziva države članice da u potpunosti koriste fondove; naglašava da se potrebno posebno usmjeriti na mjere financiranja koje obuhvaćaju više od ciljanih aktivnosti u sklopu tematskog cilja socijalne uključenosti te borbe protiv siromaštva i bilo kojeg oblika diskriminacije, dajući prednost integriranom i sustavnom pristupu;

25.  smatra da upravljanje na više razina i koordinacija imaju važnu ulogu; ističe da je sudjelovanje lokalnih zajednica i lokalnih dionika nužno ako se želi doprijeti do ciljane skupine, a to zahtijeva najveću moguću prostornu blizinu;

Provedba programa

26.  ističe važnost integriranog pristupa; smatra da bi se fondovi trebali iskorištavati na integriraniji način, uključujući u sklopu programa koji se financiraju iz više fondova, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja i unakrsnog financiranja u skladu s člankom 98. stavkom 2. Uredbe o zajedničkim odredbama te da bi se trebala postići sinergija s drugim instrumentima financiranja na razini EU-a i nacionalnoj razini; poziva dotične uprave i tijela da streme aktivnoj suradnji na svima razinama, uključujući prekograničnoj;

27.  primjećuje da se unakrsno financiranje trenutačno upotrebljava ograničeno, što može donekle biti prouzročeno složenošću propisa iz članka 98. stavka 2. Uredbe o zajedničkim odredbama; smatra da bi povećana fleksibilnost propisa za unakrsno financiranje, osobito u pogledu marginaliziranih zajednica, mogla povećati učinkovitost projekata i pružiti znatnu dodanu vrijednost njihovu utjecaju; stoga poziva Komisiju da provede analizu primjene i razine upotrebe unakrsnog financiranja;

28.  napominje da marginalizirane zajednice često žive u dijelovima grada u nepovoljnom položaju; naglašava važnost istinske provedbe programa urbane obnove za zanemarena susjedstva kojima se kombiniraju integrirani pristup i pristup utemeljen na konkretnim područjima i partnerstva, rješavaju gospodarski, socijalni i teritorijalni izazovi i unapređuje urbani okoliš, a također su usmjereni na povećanje povezanosti radi pružanja boljeg pristupa zajednicama; smatra da bi se budućim programom EU-a za gradove trebali na odgovarajući način razmotriti ključni izazovi i potrebe marginaliziranih zajednica u urbanim područjima kako bi se učinkovito spriječilo stvaranje geta i uspješno suzbijala segregacija, siromaštvo i socijalna isključenost;

29.  skreće pozornost na specifične potrebe s kojima se suočavaju marginalizirane zajednice koje žive u ruralnim, planinskim i izoliranim područjima, uključujući izazove u pogledu povezanosti, mobilnosti i pristupa uslugama, ali i u pogledu kulturnih i društvenih mogućnosti; ističe važnost boljeg povezivanja regija; također primjećuje da su ljudi u prekograničnim područjima često izloženi marginalizaciji zbog svojeg zemljopisnog položaja i da bi se to više trebalo uzeti u obzir pri oblikovanju kohezijske politike, osobito u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja”;

30.  naglašava da je potrebno povećati kapacitete dionika, uključujući javne službe, uprave i tijela civilnog društva kako bi se osnažile zajednice, osobito tako da im se omogući veći udio u donošenju politika; poziva na korištenje ciljanim uslugama tehničke pomoći i financijskim sredstvima u tu svrhu;

31.  poziva Komisiju da ponudi tehničku potporu potrebnu kako bi se poboljšao administrativni kapacitet tijela uključenih u upravljanje strukturnim fondovima te poziva države članice da daju savjete i pruže administrativnu pomoć, na primjer organizacijom osposobljavanja i pružanjem pomoći u pogledu zahtjeva za potporu i objašnjenja, kako bi se marginaliziranim zajednicama poput Roma olakšalo da dođu do informacija o europskim i nacionalnim programima financiranja kojima se podupire poduzetništvo i zapošljavanje i da predaju relevantne prijave;

32.  ističe da socijalni partneri moraju imati pristup tehničkoj pomoći kako bi ojačali svoje kapacitete, ali i kako bi se zajamčila njihova koordinacija i zastupljenost u ad hoc odborima koji definiraju i provode operativne programe;

33.  ističe da bi Komisija, u partnerstvu s predstavnicima marginaliziranih zajednica te nakon davanja smjernica o definiciji marginaliziranih zajednica, trebala uspostaviti ad hoc stručnu skupinu za savjetovanje i promicati odgovarajuće osposobljavanje za administrativno osoblje kako bi se pružilo specifično znanje o poteškoćama s kojima se suočavaju marginalizirane zajednice te suzbile diskriminatorne prakse u cilju poticanja uključivanja konstruktivnim i djelotvornim dijalogom te provedbe i praćenja projekata povezanih s marginaliziranim zajednicama koji se financiraju sredstvima EU-a na integrirani i djelotvoran način, čime bi se maksimalno povećao njihov utjecaj;

34.  smatra da je od temeljne važnosti uključiti tijela za jednakost, organizacije žena i žene iz marginaliziranih zajednica u postupak donošenja odluka o raspodjeli, upotrebi, primjeni i praćenju upotrebe financijskih sredstava na svim razinama, od lokalnih i regionalnih tijela pa sve do država članica i europskih institucija te također smatra da bi praćenje i ocjenjivanje provedenih programa trebali biti ključni postupci pri poboljšanju sudjelovanja žena iz marginaliziranih zajednica;

35.  primjećuje pristup u sklopu kojeg se podrazumijeva da sve strateške i operativne političke formalnosti, uključujući dostatne administrativne i institucijske kapacitete, moraju biti ugovorene prije samih ulaganja; potiče Komisiju da temeljito nadzire ispunjavanje tih uvjeta i da zajamči da će države članice poduzeti dodatne mjere, posebno u području promicanja uključenosti te borbe protiv siromaštva i diskriminacije;

Nadzor i preporuke

36.  ističe da projekti koji se financiraju iz fondova EU-a moraju biti dugoročnog karaktera kako bi bili učinkoviti i da fondovi moraju poduprijeti ulaganje u stvarne potrebe korisnika s mehanizmima kojima će se jamčiti da se dopre do ciljanih skupina te da se razmotre isključenje i marginalizacija; poziva na provedbu kvalitativne procjene i uspostavu mehanizama za praćenje; poziva Komisiju da uspostavi proaktivan i participativan mehanizam praćenja mjera država članica u pogledu postupka planiranja i procjene financiranja koji se upotrebljavaju za marginalizirane zajednice;

37.  ističe da su stambena isključenost, beskućništvo, isključenost iz obrazovanja i nezaposlenost često ključni elementi marginalizacije; stoga naglašava važnost integriranog stanovanja i djelovanja u obrazovanju i zapošljavanju u korist marginaliziranih skupina;

38.  imajući na umu da su nedavnu gospodarsku i financijsku krizu posebno osjetile marginalizirane skupine koje su izloženije riziku od gubitka zaposlenja pri turbulencijama na tržištu rada, podsjeća da su obrazovanje i zaposlenje najbolji način za izlazak iz siromaštva i da bi stoga integriranje marginaliziranih skupina u društvo i na tržište rada trebao biti prioritet; sa zabrinutošću napominje da su članovi marginaliziranih skupina često isključeni iz društva i da su izloženi diskriminaciji pa su, shodno tome, suočeni s preprekama pristupanju visokokvalitetnom obrazovanju, zaposlenju, zdravstvenoj skrbi, prijevozu, informacijama i uslugama općenito, što je složen problem koji se treba riješiti na pravi način komplementarnom upotrebom i učinkovitom kombinacijom europskih strukturnih i investicijskih fondova i nacionalnih resursa; sukladno tome ističe da je potrebno uložiti posebne napore u pogledu postojećih programa EU-a kao što su Inicijativa za zapošljavanje mladih, Erasmus+ i Kreativna Europa u cilju dopiranja do članova marginaliziranih zajednica, uz redovno nadgledanje uspješnosti te suradnje kako bi se prekinuo ciklus siromaštva i marginalizacije te potaknule stručne vještine i kvalifikacije tih ljudi;

39.  poziva na korištenje sredstvima u cilju poboljšanja životnih uvjeta žena u marginaliziranim zajednicama i pojednostavljenja njihovog pristupa visokokvalitetnom i stabilnom obrazovanju, smještaju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju, ustanovama za čuvanje djece, socijalnim uslugama, službama za pomoć žrtvama i pravosuđu;

40.  naglašava da je predstavnike marginaliziranih zajednica potrebno aktivno uključiti u nadzor te im omogućiti punopravno sudjelovanje u njemu; ističe da se moglo steći znatno iskustvo na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini; naglašava da je potrebno širiti najbolje prakse i iz njih izvući korist; poziva Komisiju i države članice da provedu analizu svih postojećih najboljih praksi, uključujući inovativne prakse koje se odnose na uključivanje marginaliziranih skupina i pojedinaca u društvo i da potaknu aktivnosti umrežavanja, uključujući među socijalnim radnicima, osobama koje rade s mladima i zajednicom, kao i akademskim građanima i znanstvenim istraživačima; ističe da je potrebno izraditi mrežnu platformu na razini EU-a koja će olakšati razmjenu najboljih praksi i zajedničko rješavanje problema, a koja bi također mogla poslužiti kao instrument e-učenja za razvoj sposobnosti;

41.  poziva Komisiju da u svojem godišnjem dijalogu s organizacijama koje predstavljaju partnere obuhvati kohezijsku politiku i marginalizirane zajednice, pritom jamčeći sudjelovanje predstavnika marginaliziranih zajednica i omogućavajući raspravu utemeljenu na kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi;

42.  ističe da na svjesnost o strukturalnoj i sustavnoj uključenosti ne poziva samo društvo kao cjelina, već je ona od temeljne važnosti za rad donositelja odluka i dionika na svim administrativnim razinama kao i za druga uključena javna tijela; poziva sve javne dionike i ustanove za osposobljavanje da provedu detaljnu analizu uzroka diskriminacije i marginalizacije te da podižu razinu svijesti o činjenici da se ksenofobija i rasizam te sve vrste marginalizacije koje dovode do sustavnog isključivanja, uključujući antiromsko raspoloženje, moraju iskorijeniti; poziva Komisiju da strogo provodi i nadgleda poštovanje zakonodavstva EU-a o diskriminaciji; poziva javne službe za zapošljavanje na pružanje visokokvalitetnih i prilagođenih usluga klijentima;

43.  ističe potrebu za dvojnim pristupom pomaganju marginaliziranim skupinama i njihovoj integraciji, što bi trebalo provoditi izravno u suradnji s pogođenim pojedincima osiguravanjem obrazovanja, uključujući obrazovne ustanove, osposobljavanje, stručno usmjeravanje i mogućnosti zapošljavanja, te u suradnji s lokalnom zajednicom i vlastima kako bi se poboljšala i/ili promijenila javna percepcija osvješćivanjem o učincima predrasuda, poboljšanjem javnih usluga i prilagodbom socijalnih sustava;

44.  naglašava da je obrazovanje temeljno pravo utvrđeno Ugovorom o Europskoj uniji; naglašava da je jamčenje jednakog pristupa visokokvalitetnom obrazovanju za sve članove društva ključno kako bi se prekinuo ciklus socijalne isključenosti; smatra da su formalno, izvanškolsko i neformalno obrazovanje, koja odlikuje učenje o raznolikosti, prvi korak prema pravoj političkoj, ekonomskoj i socijalnoj integraciji marginaliziranih zajednica; ističe potrebu da se provedbu programi, projekti i aktivnosti potpore namijenjeni marginaliziranim skupinama radi osiguranja predškolskog obrazovanja, da se podupre potreba za formalnim obrazovanjem, ali i ponude mogućnosti za druge oblike obrazovanja, ako i cjeloživotnog učenja, posebno u području strukovnog osposobljavanja i informacijskih i komunikacijskih tehnologija te da se poboljša pristup medijima također u cilju osnaživanja žena i djevojaka u marginaliziranim zajednicama,

45.  poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da potiču upotrebu Europskog fonda za regionalni razvoj za potporu malim i srednjim poduzetnicima i socijalnim poduzećima koja uključuju marginalizirane zajednice i korisna su im; ističe potrebu da se podupiru aktivnosti namijenjene marginaliziranim zajednicama kako bi se omogućila pomoć i stvorili uvjeti za mikropoduzetništvo, čime bi se očuvali različiti načini poslovanja;

46.  ističe da će brojni sektori u bliskoj budućnosti proći kroz proces znatne preobrazbe, djelomično zbog šire uporabe internetskih alata i rješenja; ističe da će se zbog toga niskokvalificirani i srednjekvalificirani radnici naći pod pritiskom, što će posebice imati utjecaja na članove marginaliziranih zajednica s obzirom na to da trenutno uglavnom oni pronalaze posao u tim sektorima; naglašava da je pristup cjenovno prihvatljivom osposobljavanju i uslugama za sve u području novih tehnologija i sektora važan, prije svega u pogledu mogućnosti u digitalnom sektoru i zelenom gospodarstvu, i to posebno za skupine u najnepovoljnijem položaju; ističe važnost mikro i malih poduzeća u održavanju zaposlenosti u ruralnim područjima te stoga poziva da se veća pozornost posveti jamčenju pristupa financiranju za ta poduzeća;

47.  ističe važnost osnaživanja žena u marginaliziranim zajednicama poticanjem poduzetnica i aktivnog sudjelovanja žena u tim zajednicama;

48.  naglašava da socijalno poduzetništvo, zadruge te uzajamna društva i alternativna poduzeća mogu imati važnu ulogu u osnaživanju žena u marginaliziranim zajednicama; preporučuje da se sredstvima iz kohezijskih fondova, posebno iz Europskog socijalnog fonda, pruži potpora ulaganjima u to područje sa snažnom rodnom perspektivom;

49.  poziva Komisiju da analizira ograničenja aktualnih kriterija za dodjelu sredstava u pogledu određivanja potpore u sklopu fondova kohezijske politike koji se temelje na BDP-u, uz bolju upotrebu dostupnih pokazatelja, kao što su podaci Eurostata EU-SILC o dohotku i životnim uvjetima, kojima se mogu utvrditi izolirana područja siromaštva i socijalne ugroženosti na teritoriju Unije kako bi se potpora EU-a bolje usmjerila marginaliziranim zajednicama;

50.  ističe da se u političkoj debati unutar EU-a marginalizirane zajednice često tendenciozno iskorištavaju u političke svrhe i da je zbog toga potrebna temeljita analiza strukturne isključenosti i u sporazumima o partnerstvu i u raznim operativnim programima; poziva Komisiju da pruži povezane, dosljedne i jasne smjernice za razvoj, provedbu i vođenje projekata povezanih s marginaliziranim zajednicama koji se financiraju sredstvima EU-a, uključujući temeljitu analizu, primjere najbolje prakse i političke preporuke, kako bi se zajamčilo uključivanje marginaliziranih zajednica u fondove EU-a s obzirom na predstojeće programsko razdoblje;

51.  poziva na uključivanje rodne perspektive i međupodručne analize u sve inicijative, programe, mjere i financijske aranžmane na području integracije i socijalne uključenosti koji se financiraju sredstvima EU-a kako bi se bolje odgovorilo na specifične potrebe žena u marginaliziranim zajednicama i kako bi se bolje saslušalo stavove i perspektive žena u različitim strukturnim položajima i ulogama; vjeruje da su procjene učinka s obzirom na rodnu perspektivu pri donošenju proračuna korisni elementi u smislu ocjenjivanja utjecaja prioriteta financiranja na žene, raspodjele financijskih sredstava i specifikacija programa financiranja; naglašava da je potrebno sustavno prikupljati i redovno analizirati podatke razvrstane po spolu;

52.  poziva države članice da ponude nagradu za posvećenost integraciji i uključivanju marginaliziranih skupina u provođenje fondova EU-a koja može poslužiti kao primjer ostalima; predlaže da se ta nagrada za izniman rad dodjeljuje općinama ili regijama u državama članicama;

53.  poziva države članice da omoguće i potaknu umrežavanje među općinama i gradovima koji se suočavaju s integracijom marginaliziranih skupina; predlaže da bi Sporazum gradonačelnika o klimatskim promjenama mogao poslužiti kao primjer takvog umrežavanja;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 132, 29.5.2010., str. 1.
(4)SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(5) SL L 354, 28.12.2013., str. 62.
(6) SL L 72, 12.3.2014., str. 1.
(7) SL L 74, 14.3.2014., str. 1.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0594.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0246.
(11) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 112.
(12) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 120.
(13) SL C 87 E, 1.4.2010., str. 60.
(14) SL C 378, 24.12.2013., str. 1.
(15) SL C 114, 15.4.2014., str. 73.
(16)II.dio Priloga XI. Uredbi (EU) br. 1303/2013.


Uloga EU-a unutar UN-a
PDF 366kWORD 121k
Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a (2015/2104(INI))
P8_TA(2015)0403A8-0308/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o EU-u i UN-u, posebno svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1) i svoju Rezoluciju od 11. svibnja 2011. o EU-u kao globalnom čimbeniku i njegovoj ulozi u multilateralnim organizacijama(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. lipnja 2015. o prioritetima EU-a za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda(3), kojom se EU-u jamči pravo interveniranja u Općoj skupštini UN-a, pravo podnošenja usmenih prijedloga i amandmana o kojima se glasuje na zahtjev država članica i pravo odgovora,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Vijeća sigurnosti od 14. veljače 2014., prvu u kojoj se komentira uloga koju EU ima u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir deklaraciju sa Svjetske konferencije u Durbanu 2001. protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za vanjsku politiku pod nazivom „Reforma Ujedinjenih naroda: trenutačno stanje i daljnji koraci” objavljenu u ožujku 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za ustavna pitanja (A8–0308/2015),

Ciljevi i globalne prednosti EU-a

A.  budući da je budućnost Europske unije povezana s globalnim mirom, sigurnošću, razvojem i ljudskim pravima; budući da izazovi pred kojima se EU nalazi zahtijevaju globalna rješenja, a globalna pitanja zahtijevaju europsko djelovanje;

B.  budući da su načela i ciljevi vanjske politike EU-a sadržani u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji te su usko povezani s načelima i ciljevima UN-a; budući da se člankom 21. UEU-a izričito poziva na poštovanje načelâ Povelje UN-a i međunarodnog prava;

C.  budući da EU ima jedinstvenu mogućnost raspolagati sredstvima iz cijelog niza diplomatskih, sigurnosnih, obrambenih, gospodarskih, razvojnih i humanitarnih instrumenata u potpunoj sukladnosti s odredbama Povelje UN-a; budući da upotreba tih instrumenata na temelju sveobuhvatnog pristupa EU-u pruža jedinstvenu fleksibilnost kada treba učinkovito premostiti izazove u ostvarenju sigurnosnih ciljeva;

D.  budući da EU pod okriljem UN-a preko zajedničke vanjske i sigurnosne politike te zajedničke sigurnosne i obrambene politike aktivno sudjeluje u promicanju mira, sigurnosti i napretka;

E.  budući da EU štiti svoje vrijednosti, temeljne interese, sigurnost, neovisnost i integritet te djeluje u cilju očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti u skladu s načelima Povelje UN-a i Helsinškog završnog akta iz 1975. i s ciljevima Pariške povelje za novu Europu usvojene 1990.; budući da je EU dio kolektivnog sustava sigurnosti UN-a te dio jednog od regionalnih dogovora predviđenih Poglavljem VIII. Povelje UN-a;

F.  budući da EU potiče održivi gospodarski, socijalni i ekološki napredak zemalja u razvoju prvenstveno u cilju iskorjenjenja siromaštva, promicanja dugoročnog mira i stabilnosti te borbe protiv socijalne nejednakosti, te pruža humanitarnu pomoć stanovništvu, državama i regijama suočenima sa svim oblicima kriza, bilo prirodnima, bilo onima prouzročenima ljudskim djelovanjem;

G.  budući da je EU među vodećim akterima u raznim međusobno povezanim područjima politike: trgovini, razvoju, humanitarnoj pomoći, okolišu i ljudskim pravima;

H.  budući da EU radi na postizanju ekološke održivosti promicanjem međunarodnih mjera i akcija za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša te za održivo gospodarenje prirodnim resursima;

I.  budući da EU ima vodeću ulogu i u ekološkim politikama, posebice u borbi protiv klimatskih promjena, ne samo time što predvodi i postavlja ambiciozne ciljeve nego i time što u globalnim pregovorima ustrajno zagovara donošenje obvezujućih sporazuma te konkretno i mjerljivo djelovanje;

J.  budući da EU osnažuje temelje socijalne održivosti i dobrog upravljanja konsolidiranjem, podupiranjem i promicanjem demokracije, vladavine prava, ljudskih prava te načela međunarodnog prava;

K.  budući da EU u skladu sa svojim Ugovorima promiče međunarodni sustav koji se temelji na boljoj multilateralnoj suradnji i dobrom globalnom upravljanju te je predan učinkovitoj multilateralnosti, uz središnju ulogu UN-a; budući da ta predanost potječe iz uvjerenja da je međunarodnoj zajednici potreban učinkovit multilateralni sustav utemeljen na univerzalnim pravima i vrijednostima kako bi uspješno odgovorila na svjetske krize, izazove i prijetnje;

L.  budući da je glavni naglasak vanjske politike EU-a na bilateralnim odnosima, suradnji i partnerstvu s državama, skupinama država i drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama diljem svijeta; budući da se tijekom posljednjih desetljeća posebna pozornost posvećuje geopolitičkim ciljevima i problemima u istočnom i južnom susjedstvu EU-a; budući da EU također održava posebne odnose s afričkim zemljama i u svojem djelovanju posebnu pozornost posvećuje izazovima s kojima su one suočene;

M.  budući da u kontekstu rastuće globalne međuovisnosti EU mora ojačati svoju ulogu u bilateralnim i multilateralnim odnosima;

N.  budući da je EU uključen u međunarodne pregovore i posredovanje te ima važnu ulogu u njima, posebno u pregovorima skupine E3/EU 3+3 s Iranom te u bliskoistočnom mirovnom procesu;

O.  budući da EU kao najveći trgovinski blok na svijetu ima veliku ulogu u bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima te da je razvio aktivne mjere trgovinske politike u cilju promicanja gospodarskog rasta, smanjenja siromaštva te zaštite okoliša i prirodnih resursa;

P.  budući da EU i države članice daju najveći financijski doprinos općem proračunu UN-a i njegovu pružanju humanitarne i službene razvojne pomoći te mirovnim operacijama; budući da su razvojne politike EU-a od velike važnosti jer aktivno promiču smanjenje siromaštva te gospodarsku, socijalnu i ekološku održivost, čime doprinose miru i sigurnosti; budući da je EU potpisnik više od 50 multilateralnih sporazuma i konvencija UN-a kao jedini sudionik koji nije država;

Q.  budući da EU iznimno predano štiti i promiče ljudska prava, temeljne slobode, kulturne vrijednosti i raznolikost, demokraciju i vladavinu prava; budući da su odredbe povezane s tim načelima uvrštene u sva njegova bilateralna partnerstva i imaju središnju ulogu u njegovoj multilateralnoj politici; budući da je EU oduvijek vrlo snažno podupirao međunarodnu pravdu;

R.  budući da EU ima važnu ulogu u podupiranju operacija UN-a na područjima od zajedničkog interesa, posebno u zaštiti civila te žena i djece zahvaćenih oružanim sukobima;

S.  budući da je ravnopravnost između žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja se nalazi u Ugovorima EU-a te u Povelji o temeljnim pravima; budući da je EU preuzeo odgovornost uvrštenja rodne ravnopravnosti u svim svojim aktivnostima i političkim područjima, uključujući vanjsku politiku i politiku razvojne suradnje;

T.  budući da čovječanstvo dijeli zajedničke vrijednosti i interese; budući da bi se teret i prednosti trebali ravnomjerno raspodijeliti pri rješavanju zajedničkih problema i promicanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti;

Sustav Ujedinjenih naroda

U.  budući da je sustav UN-a glavni svjetski forum za poboljšanje globalnog upravljanja te predstavlja najbolji forum za promicanje vrijednosti i interesa EU-a;

V.  budući da je održavanje mira i sigurnosti bio glavni cilj u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata; budući da promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja te ljudskih prava zauzima središnje mjesto u Povelji; budući da su od početka 70-ih godina prošlog stoljeća pitanja povezana s okolišem na dnevnom redu UN-a; budući da se u Brundtlandovu izvješću „Naša zajednička budućnost” iz 1987. koncept održivog razvoja definira kao razvoj koji zadovoljava potrebe današnjeg naraštaja bez ugrožavanja budućih naraštaja; budući da su na Konferenciji u Riju (UNCED) održanoj 1992. razvojne i ekološke politike združene te čine spoj učinkovitog smanjenja siromaštva i promicanja održivog razvoja diljem svijeta;

W.  budući da sustav UN-a pokriva sva područja suradnje, uz središnju ulogu Vijeća sigurnosti, ponajprije odgovornog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, u čemu mu pomažu pomoćna i savjetodavna tijela;

X.  budući da se sustav UN-a sastoji od 19 specijaliziranih agencija, među koje se ubrajaju FAO, IFAD, ILO, MMF, UNESCO, UNIDO, WHO i Grupa Svjetske banke, 11 fondova i programa koji uključuju UNCTAD, UNDP, UNEP, UNFPA-u, UNHCR, UNICEF, UN Women i WFP(5), kao i od devet funkcionalnih povjerenstava, pet regionalnih povjerenstava i brojnih drugih sličnih tijela; budući da su organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) također povezane sa sustavom UN-a;

Y.  budući da većina navedenih agencija, fondova, programa, povjerenstava i odbora djeluje pod okriljem Gospodarskog i socijalnog vijeća te Opće skupštine, kojoj neki od njih podnose izvješća;

Z.  budući da EU i države članice imaju ključnu ulogu u promicanju načela i ciljeva UN-a te u rješavanju zajedničkih problema čovječanstva; budući da su, s druge strane, Europi potrebni globalni partneri u rješavanju vlastitih problema u područjima kao što su sigurnost, zaštita okoliša, ljudska prava, migracije, zaštita prava na azil te financijske nestabilnosti;

AA.  budući da je EU posebno odgovoran za održanje mira, razvoj i ljudska prava u svojem susjedstvu;

AB.  budući da je ključno da mjere koje se poduzimaju u okviru UN-a budu u skladu s međunarodnim pravom; budući da su zločini počinjeni u okviru UN-ova mandata izrazito štetni za vjerodostojnost te organizacije i ne bi smjeli proći nekažnjeno;

AC.  budući da su države podijeljene u geografska područja, što često dovodi do blokovskoga glasovanja; budući da članice Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC) često same sustavno krše ljudska prava i time ugrožavaju učinkovitost i vjerodostojnost UNHRC-a;

AD.  budući da ISIS/Daeš upotrebljava zaradu od pljačkanja kulturnih i religijskih lokaliteta i predmeta u Iraku i Siriji te krijumčarenja tih predmeta za financiranje svojih terorističkih aktivnosti; budući da UNESCO i njegova Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara imaju središnju ulogu u osiguravanju hitne zaštite sirijskoga i iračkoga kulturnog nasljeđa;

AE.  budući da EU i UN blisko surađuju na najosjetljivijim kriznim područjima, posebno na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi; budući da moraju ulagati dodatne napore u cilju postizanja mirnih političkih rješenja za takve krize;

AF.  budući da su rasprava i odluka o obnovi mandata Foruma za upravljanje internetom predviđene za zasjedanje Opće skupštine UN-a 2015.; budući da je Parlament pozvao Opću skupštinu UN-a da obnovi mandat Foruma za upravljanje internetom te mu poveća resurse i poboljša model upravljanja internetom s više dionika;

EU u sustavu UN-a

1.  podsjeća da EU i njegove države članice dijele vrijednosti i načela Povelje UN-a, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. UEU-a, te svojim vanjskim djelovanjem imaju ključnu ulogu u promicanju tih načela kao i ciljeva UN-a; smatra da su EU-u potrebni globalni partneri kako bi uspješno postigao ciljeve svoje vanjske politike, posebno u pogledu mira i sigurnosti, terorizma, organiziranog kriminala, regionalnih sukoba, državnih neuspjeha i širenja oružja za masovno uništenje;

2.  smatra da je sigurnosno stanje EU-a sve nestabilnije i nemirnije zbog velikog broja kako dugogodišnjih tako i novih sigurnosnih izazova; smatra da su sukob u istočnoj Ukrajini, Siriji i Iraku, uspon terorističke organizacije ISIS, libijska kriza i teroristička prijetnja u Africi (ponajprije u Sahelu, Libiji i Rogu Afrike) ozbiljne globalne prijetnje na svjetskoj razini koje iziskuju i globalna rješenja; smatra da EU nije u stanju sam se nositi s tim prijetnjama i da mu je potrebna podrška međunarodnih partnera;

3.  pozdravlja činjenicu da EU i njegove države članice na razne načine i u raznim oblicima aktivno sudjeluju u radu sustava UN-a i pridonose mu, a to bi trebalo biti vidljivije;

4.  također pozdravlja značajan doprinos EU-a razvoju i humanitarnoj pomoći diljem svijeta; podsjeća da, ukupno gledajući, EU i njegove države članice najviše na svijetu financijski pridonose razvoju i humanitarnoj pomoći;

5.  podsjeća da je EU postao istinski međunarodni akter te prema tome ima poseban promatrački status u UN-u, s pravom sudjelovanja u raspravama s predstavnicima velikih skupina i s pojedinačnim državama na zasjedanjima Opće skupštine UN-a, ima pravo podnošenja prijedloga i amandmana, pravo odgovora, predlaganja točaka dnevnog reda te distribuiranja dokumenata;

6.  osim toga, podsjeća da EU u UN-u predstavlja više osoba i tijela: predsjednik Europskog vijeća, Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europska komisija i izaslanstva EU-a, kao i njegovih 28 država članica, od kojih su dvije (Francuska i Ujedinjena Kraljevina) stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a s pravom ulaganja veta; ustraje u činjenici da su države članice EU-a dužne u skladu s Ugovorom uskladiti svoje djelovanje u svim međunarodnim forumima;

Kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a unutar UN-a

7.  uvjerenja je da EU, kako bi na bolji način ostvario ciljeve svoje vanjske politike u obliku u kojem su navedeni u Ugovoru, treba raditi na jačanju globalnog upravljanja unutar sustava UN-a i povećati svoj utjecaj u tom sustavu kao i onaj država članica; podsjeća na obvezu EU-a da aktivno podupire sveobuhvatnu reformu sustava UN-a radi jačanja njegova legitimiteta, regionalne zastupljenosti, transparentnosti, odgovornosti i djelotvornosti u odgovaranju na složene i višeslojne izazove današnjice; posebno ističe važnost revitalizacije rada Opće skupštine;

8.  naglašava da EU u Općoj skupštini treba imati važniju ulogu uz dovoljno vidljivosti i političkog utjecaja kojom mu se omogućuje bolje izvršavanje međunarodnih obveza, u skladu s gore navedenom Rezolucijom Opće skupštine od 3. svibnja 2011.;

9.  ponovno izražava podršku ulozi parlamenata i regionalnih skupština u sustavu UN-a;

10.  poziva članice Vijeća sigurnosti da u bliskoj suradnji s Općom skupštinom ponovno razmotre i preispitaju netransparentan postupak izbora glavnog tajnika UN-a te i kandidatima i kandidatkinjama zajamče ravnopravnu mogućnost odabira za taj položaj; poziva sva tijela UN-a, osobito Vijeće sigurnosti, da dovoljnu pozornost posvete rodnoj ravnopravnosti u UN-u, a države članice EU-a poziva da taj trend predvode poticanjem i podržavanjem kandidatkinja; izražava želju da u sljedećem mandatu na mjesto glavnog tajnika UN-a bude izabrana žena; poziva EU da podupre organizaciju UN Women u njezinu radu protiv diskriminacije na temelju rodnog identiteta i rodnog izražavanja;

11.  ističe trenutačne prioritete EU-a određene za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a, kojima se ponovno naglašava dugotrajni zahtjev Unije da UN pojednostavi svoje strukture, proračun i radne metode, a ne uzmiče se ni pred teškim temama kao što je reforma Vijeća sigurnosti;

12.  ističe da Opća skupština kao tijelo koje predstavlja vlade svih država članica mora imati načine i sredstva za usmjeravanje sustava UN-a i koordiniranje svih njegovih aktivnosti;

13.  uvjeren je da je potrebno reformirati Vijeće sigurnosti kako bi se bolje odrazila nova svjetska stvarnost i učinkovitije rješavali sadašnji i budući sigurnosni izazovi; potiče države koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a da ga ne ulažu ako je riječ o genocidu i zločinima protiv čovječnosti;

14.  podsjeća, s obzirom na doprinos EU-a miru i sigurnosti u svijetu te na cilj osnaživanja vanjske politike EU-a naveden u Ugovoru iz Lisabona, na dugoročni cilj stvaranja mjesta za EU u proširenom Vijeću sigurnosti UN-a, te ponovno poziva na održavanje europske rasprave o toj reformi; ponovno poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da radi na zajedničkim stajalištima EU-a o pitanjima u nadležnosti Vijeća sigurnosti te da poboljša postojeće mehanizme suradnje usmjerene na to da države članice EU-a koje su i članice Vijeća sigurnosti na tom forumu podupru zajednička stajališta EU-a; podsjeća da prema članku 34. UEU-a članice EU-a u Vijeću sigurnosti UN-a imaju obvezu informirati ostale države članice EU-a i Visoku predstavnicu i zastupati stajališta i interese EU-a; podsjeća također da, ako EU ima utvrđeno mišljenje o točki dnevnog reda Vijeća sigurnosti UN-a, te će države zatražiti da se pozove Visoka predstavnica kako bi iznijela stajalište EU-a;

15.  podsjeća da se Poglavljem VIII. Povelje UN-a predviđa veća uloga regionalnih i podregionalnih organizacija unutar UN-a te poziva EU i Vijeće sigurnosti da rade na većem uključenju svojih i ostalih regionalnih organizacija u globalnom upravljanju;

16.  smatra da bi EU kroz daljnju suradnju s UN-om trebao bolje iskoristiti partnerstva sa specijaliziranim agencijama, fondovima, programima, povjerenstvima i odborima UN-a; poziva na snažniju koordinaciju EU-a u upravama tih tijela u cilju da EU nastupa jedinstveno;

17.  ističe da uspješnije postizanje ciljeva vanjske politike EU-a, uključujući promicanje temeljnih vrijednosti, osim reformi koje je potrebno provesti unutar UN-a, podrazumijeva učinkovitiju koordinaciju raznih dimenzija cjelokupne vanjske politike, i bilateralne i multilateralne; ponovno poziva na veću vidljivost djelovanja i pomoći EU-a u svim multilateralnim forumima kao i na terenu;

18.  poziva EU da učinkovitije koordinira svoj rad u području humanitarne pomoći, primjerice preko Glavne uprave ECHO, s odgovarajućim agencijama UN-a, u cilju stvaranja optimalne učinkovitosti s ograničenim resursima te izbjegavanja nepotrebnih preklapanja;

19.  poziva relevantne institucije EU-a i UN-a da u potpunosti poštuju i provode Financijski i administrativni okvirni sporazum (FAFA); poziva Komisiju da izvještava Parlament o provedbi FAFA-e i smjernica u vezi s njom, da identificira područja na kojima su potrebna poboljšanja te da ponudi relevantne prijedloge;

20.  naglašava važnost suradnje EU-a i UNDP-a na efikasnijem pružanju pomoći; ističe obvezu prema Globalnom partnerstvu za učinkovitu razvojnu suradnju te potiče sve države i dionike u privatnom sektoru da se obvežu na sudjelovanje u tom partnerstvu;

21.  smatra da je Europski sud za ljudska prava vrlo uspješno pridonio napretku koji je Europa ostvarila u pogledu poštovanja ljudskih prava te da može poslužiti kao primjer drugim regijama;

22.  poziva na poboljšanje preventivnih instrumenata, instrumenata za rano upozorenje i posredničkih kapaciteta UN-a, zajedno s dosljednim i ostvarivim mandatima za operacije izgradnje i održanja mira u koje su uvršteni komponenta ljudskih prava i jasne izlazne strategije; potiče države članice EU-a da konkretnije podupru operacije izgradnje i održanja mira te poziva EU da poboljša svoje posredničke napore u okončanju sukoba; imajući na umu okrutne zločine i kršenja ljudskih prava koje su nedavno počinile određene ekstremističke i terorističke skupine kao i seksualno nasilje u sukobima, uključujući silovanje kao ratno oružje; apelira na Vijeće sigurnosti da u skladu s doktrinom Odgovornosti za zaštitu definira skup ambicioznih programa i sredstava radi učinkovite prevencije takvih zločina, održanja vladavine prava, pridržavanja međunarodnog humanitarnog prava te poticanja država članica UN-a da se bore protiv trgovine ljudima i suzbiju širenje i financiranje terorističkih skupina sprečavanjem i onemogućavanjem novačenja, organiziranja, prijevoza i opremanja terorističkih boraca te financiranja njihovih putovanja i aktivnosti;

23.  poziva EU da podrži povećanje dosljednosti i komplementarnosti te jačanje sinergije između revizija mirovnih operacija, strukture UN-a za izgradnju mira i Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti; ističe koliko je važno da žene ravnopravno i u svim aspektima sudjeluju kao aktivni sudionici u sprečavanju sukoba i njihovu rješavanju, u mirovnim pregovorima, izgradnji mira, očuvanju mira, reagiranju na humanitarne krize i obnovi nakon sukoba; u tom kontekstu pozdravlja činjenicu da je Komisija revidirala svoju politiku humanitarne pomoći u kojoj se sada navodi da se međunarodnim humanitarnim pravom i/ili pravom o ljudskim pravima može opravdati jamčenje sigurnog pobačaja ženama koje su žrtve ratnog silovanja;

24.  potiče EU da promiče široku definiciju koncepta ljudske sigurnosti i da ga dovede u užu vezu s ljudskim pravima, rodnom jednakošću i ljudskim razvojem;

25.  uvjeren je da EU mora pokazati snažnu i predanu potporu Međunarodnom kaznenom sudu, posebice tako što će osnažiti i proširiti svoju vezu s UN-om, osobito s Vijećem sigurnosti, te tako zajamčiti da države članice EU-a što prije ratificiraju izmjene Rimskog statuta usvojene u Kampali kojima se definira zločin agresije; podsjeća da najveću odgovornost za privođenje pravdi počinitelja kaznenih djela imaju same države te podržava nadležnost Međunarodnog kaznenog suda u slučajevima u kojima nacionalna tijela ne mogu ili nisu voljna propisno kazneno goniti najteže zločine koji izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice;

26.  podupire jačanje operativne suradnje u upravljanju kriznim situacijama između EU-a i UN-a, između ostalog suradnjom EU-a i UN-a na razmjeni analiza (kako bi se dobila zajednička analiza) i planiranju mirovnih i sigurnosnih operacija (kako bi se olakšali operativni aspekti);

27.  smatra da treba učiniti više kako bi se osiguralo da države članice UN-a održe svoja obećanja o pružanju humanitarne pomoći, i to objavom redovitih pregleda ispunjenosti obveza;

28.  pozdravlja predanost EU-a većoj odgovornosti i transparentnosti u trgovini oružjem te podržava promicanje univerzalnosti i cjelovite provedbe Ugovora o trgovini oružjem kao i provedbe zaključaka Prve konferencije država stranaka; zahtijeva od EU-a da nastavi promicati Ugovor o neširenju nuklearnog oružja kao kamen temeljac globalnog sustava neširenja nuklearnog oružja, ujedno i temelj nuklearnog razoružanja u skladu s člankom VI. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja; dodatno zahtijeva od EU-a da poduzme aktivne korake prema globalnom razoružanju;

29.  naglašava važnost toga da EU nastavi aktivno promicati ravnopravnost i nediskriminaciju; pozdravlja sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o pravima skupine LGBTI, prvi takav, koji se održao 24. kolovoza 2015. i na kojem su osuđeni napadi i ubojstva koja je ISIS izvršio na pripadnike skupine LGBTI na Bliskom istoku; potiče Vijeće sigurnosti UN-a da dodatno uzme u obzir kršenja prava pripadnika skupine LGBTI;

30.  podsjeća na stajalište EU-a o nultoj stopi tolerancije za smrtnu kaznu; naglašava važnost toga da EU nastavi aktivno promicati moratorij na smrtnu kaznu;

31.  uvjerenja je da treba znatno ojačati gospodarsku, socijalnu, ekološku i razvojnu dimenziju sustava UN-a, i to tako da tijela UN-a zauzmu izrazitiji politički pristup i poboljšaju međusobnu suradnju, te jamčenjem učinkovite i transparentne upotrebe raspoloživih sredstava; vjeruje da se to ponajprije mora postići strukturnom i funkcionalnom reformom Gospodarskog i socijalnog vijeća, glavnog tijela koje je prema Povelji UN-a nadležno za tu zadaću; poziva institucije EU-a i države članice da razmotre mogućnost jačanja svoje uloge u Gospodarskom i socijalnom vijeću tako da ga razviju u Vijeće za održivi razvoj;

32.  pozdravlja osnivanje Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini, čija je uloga biti politički lider te pružati smjernice i preporuke o razvojnoj politici u vezi s trima stupovima održivog razvoja (socijalnim, gospodarskim i ekološkim); uvjerenja je da Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini mora postati glavno tijelo za razvojnu politiku i tako jamčiti koordinirano i učinkovito ocjenjivanje potreba te usvajanje potrebnih smjernica, odluka i obvezujućih mjera u vezi s okvirom održivog razvoja nakon 2015.; ustraje u potrebi za učinkovitom provedbom ciljeva održivog razvoja usvojenih na sastanku na vrhu UN-a u rujnu 2015.;

33.  uvjerenja je da, s obzirom na opetovane humanitarne krize povezane s izbjeglicama i migrantima koje uzrokuju mnogo patnje te s obzirom na to da bi održivi razvoj zemalja iz kojih dolaze na koncu mogao biti rješenje humanitarne krize, rad svih agencija povezanih s tim pitanjem treba koordinirati;

34.  smatra da izazovi povezani s izbjeglicama u okviru humanitarne krize predstavljaju pitanja koja je potrebno riješiti na sveobuhvatan način, u duhu solidarnosti unutar EU-a i u bliskoj suradnji s UN-om i njegovim agencijama;

35.  poziva EU i UN da se zajedno više potrude u cilju postizanja ambicioznog i pravno obvezujućeg sporazuma na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Parizu 2015. te nakon toga brze provedbe zaključaka s konferencije COP21;

36.  mišljenja je da se rad Grupe Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije također može koordinirati kao dio sustava UN-a, a da se pritom zadrže njihove postojeće strukture odlučivanja kako bi se njihove odluke donosile i djelovanja provodila na odgovoran, učinkovit, dosljedan i svrsishodan način;

37.  podržava cilj stvaranja režima zaštite ulaganja na multilateralnoj razini koji uključuje novi sustav u kojem se poštuje nadležnost nacionalnih sudova te poziva Komisiju da taj cilj uključi u pregovore o sastavljanju sporazuma o ulaganju; smatra da bi u slučaju osnivanja stalnog međunarodnog suda za rješavanje ulagačkih sporova on mogao biti dio sustava UN-a te da bi se trebao temeljiti na pravima i obvezama onih koji podliježu tom sudu, s naglaskom na načelima OECD-a za multinacionalna poduzeća i vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; smatra da sustav UN-a daje korisne predloške za takav sustav, posebno za pitanja financiranja;

38.  smatra da treba zaključiti krug pregovora iz Dohe o razvojnom programu i vjeruje da UN može iskoristiti svoj jedinstveni položaj kako bi zajamčio da ti pregovori budu uspješni za zemlje u razvoju; u tom smislu vjeruje da bi UN trebao surađivati sa Svjetskom trgovinskom organizacijom te zemljama u razvoju pružati savjete i smjernice radi promicanja strategije za trgovinu i ulaganja, uz ključnu ulogu EU-a;

39.  svjestan je potrebe za ojačavanjem i provedbom UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima; poziva EU da pridonese uspješnom ishodu rada međuvladine radne skupine za transnacionalne korporacije i ljudska prava;

40.  vjeruje da UN treba raditi na svim pitanjima povezanima s dobrobiti ljudi; smatra da se među njima nalaze kulturna održivost te zaštita i promicanje raznolikosti kulturnih izraza integracijom obrazovanja, turizma, kulturne diplomacije, zaštite baštine, kreativnog sektora i znanstvenog istraživanja u kreiranju politika;

41.  preporučuje da se zajamči suradnja između EU-a i UN-a u području obrazovanja u hitnim programima u slučaju humanitarnih kriza, oružanih sukoba i elementarnih nepogoda, i to daljnjim podupiranjem programa kao što su program UNICEF-a za obrazovanje u hitnim situacijama i tranziciju u razdoblju nakon krize, program UNHCR-a za kvalitetno obrazovanje u izbjegličkim kampovima te obrazovni rad Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA);

42.  pozdravlja reorganizaciju Komisije imenovane 2014. u klastere, čime je potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici dodijeljena odgovornost za koordinaciju vanjske politike EU-a, u bliskoj suradnji s ostalim institucijama EU-a; naglašava da globalne politike moraju imati središnju ulogu u radu tog specifičnog klastera;

43.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da u svoje godišnje izvješće o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici uvrsti razrađen dio o promociji globalnih ciljeva vanjske politike EU-a;

44.  mišljenja je da Parlament mora biti u mogućnosti rješavati globalne izazove na jednako sveobuhvatan i cjelovit način kao i Komisija te u skladu s time organizirati svoj rad; poziva sve parlamentarne odbore u čijoj su nadležnosti politike s vanjskim ili globalnim aspektom da svoja mišljenja o relevantnom dijelu izvješća potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice proslijede Odboru za vanjske poslove, koji je nadležan za to izvješće;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259.
(2)SL C 377 E, 7.12.2012., str. 66.
(3)A/RES/65/276 od 3. svibnja 2011. o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda.
(4)S/PRST/2014/4 od 14. veljače 2014. ‒ izjava predsjednika Vijeća sigurnosti o suradnji između Ujedinjenih naroda i regionalnih i podregionalnih organizacija u održavanju međunarodnog mira i sigurnosti.
(5)FAO: Organizacija za hranu i poljoprivredu; IFAD: Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede; ILO: Međunarodna organizacija rada; MMF: Međunarodni monetarni fond; UNESCO: Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu; UNIDO: Organizacija UN-a za industrijski razvoj; WHO: Svjetska zdravstvena organizacija; UNCTAD: Konferencija UN-a o trgovini i razvoju; UNDP: Program UN-a za razvoj; UNEP: Program UN-a za zaštitu okoliša; UNFPA: Fond UN-a za stanovništvo; UNHCR: Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice; UNICEF: Fond UN-a za djecu; WFP: Svjetski program za hranu.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti