Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Latviji (13060/2015 – C8-0338/2015 – 2015/0813(CNS))

P8_TA(2016)0010 A8-0370/2015

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Vijeća (13060/2015),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0338/2015),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2013. o jačanju prekogranične suradnje na provođenju zakona u EU-u: primjena Odluke iz Prüma i europskog modela razmjene informacija(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti(3),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0370/2015),

1.  prihvaća nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 210, 6.8.2008., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0419. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava biti nazočan na suđenju u kaznenom postupku (COM(2013)0821 – C7-0427/2013 – 2013/0407(COD))

P8_TA(2016)0011 A8-0133/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0821),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 82. stavak 2. točku b Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0427/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Donjeg doma britanskog parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 25. ožujka 2014(1).,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 4. studenog 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0133/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. siječnja 2016. radi donošenja Direktive (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2016/343.)

(1) SL C 226, 16.7.2014., str. 63.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o osobnoj zaštitnoj opremi (COM(2014)0186 – C7-0110/2014 – 2014/0108(COD))

P8_TA(2016)0012 A8-0148/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0186),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0110/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 9. srpnja 2014.,(1)

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0148/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. siječnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/425.)

(1) SL C 451, 16.12.2014., str. 76.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o aparatima na plinovita goriva (COM(2014)0258 – C8-0006/2014 – 2014/0136(COD))

P8_TA(2016)0013 A8-0147/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0258),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0006/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. srpnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0147/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. siječnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/… Europskog parlamenta i Vijeća o aparatima na plinovita goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2009/142/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/426.)

(1) SL C 458, 19.12.2014., str. 25.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama (COM(2014)0187 – C7-0111/2014 – 2014/0107(COD))

P8_TA(2016)0014 A8-0063/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0187),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0111/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 9. srpnja 2014.,(1)

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 7. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0063/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. siječnja 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/424.)

(1) SL C 451, 16.12.2014., str. 81.

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o Delegiranoj uredbi Komisije od 25. rujna 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim zahtjevima u pogledu sastojaka i informacija za prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu (C(2015)06507 – 2015/2863(DEA))

P8_TA(2016)0015 B8-0067/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2015)06507),

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/52/EEZ, direktiva Komisije 96/8/EZ, 1999/21/EZ, 2006/125/EZ i 2006/141/EZ, Direktive 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 41/2009 i (EZ) br. 953/2009(1), a posebno njezin članak 11. stavak 1.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Međunarodni kodeks za stavljanje na tržište nadomjestaka za majčino mlijeko koji je Svjetska zdravstvena skupština donijela 1981.(2) i 16 relevantnih rezolucija Svjetske zdravstvene skupštine koje su uslijedile na tu temu, a posebno Rezoluciju WHA63.23 od 21. svibnja 2010. koja potiče države članice da „stanu na kraj neprikladnom promicanju hrane za dojenčad i malu djecu te da zajamče da prehrambene i zdravstvene tvrdnje nisu dozvoljene na hrani za dojenčad i malu djecu, osim gdje je to izričito predviđeno relevantnim standardima Codexa Alimentariusa ili nacionalnim zakonodavstvom”,

–  uzimajući u obzir stajalište Savjetodavnog znanstvenog odbora vlade Ujedinjene Kraljevine za prehranu (SACN) od 24. rujna 2007.(3),

–  uzimajući u obzir članak 5. Uredbe (EU) br. 609/2013 i načelo predostrožnosti koje se u njoj nalazi,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da Komisija nije podnijela Parlamentu i Vijeću izvješće o hrani za malu djecu koje se zahtijeva Uredbom (EU) br. 609/2013 (članak 12.) i koje je nužni uvjet za nacionalne strategije za smanjenje pretilosti djece;

B.  budući da se dijelom 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi dozvoljava da 30 % energetske vrijednosti u dječjoj hrani dolazi iz šećera (7,5 g šećera/100 kcal jednako je 30 kcal iz šećera u 100 kcal energije);

C.  budući da su odredbe iz Priloga I. dijela 3. suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)(4), koja preporučuje da se unos slobodnih šećera ograniči na manje od 10 % ukupnog unosa energije, uz dodatno smanjenje na manje od 5 % ukupnog unosa energije za dodatne zdravstvene koristi, i savjetima znanstvenih odbora u državama članicama koji su predložili znatno smanjenje ukupnog unosa šećera; budući da uvođenje takve hrane, posebno u tako ranoj fazi, može doprinijeti rastućoj razini pretilosti djece i može utjecati na razvoj sklonosti prema okusima koje se kod djece još razvijaju; budući da bi posebno u slučaju dojenčadi i male djece, razina dodanog šećera trebala biti minimalna;

D.  budući da je loša prehrana daleko najveći temeljni uzrok bolesti i smrti na svjetskoj razini, veći čak od duhana, alkohola i fizičke neaktivnosti razmatranih zajedno(5);

E.  budući da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se od šestog mjeseca majčino mlijeko dopuni raznovrsnom odgovarajućom, sigurnom i veoma hranjivom dohranom, u koju ne bi trebalo dodavati sol i šećere(6);

F.  budući da su sve države članice podržale Međunarodni kodeks o stavljanju na tržište nadomjestaka za majčino mlijeko koji je Svjetska zdravstvena skupština donijela 1981. („Međunarodni kodeks”) i 16 relevantnih rezolucija Svjetske zdravstvene skupštine koje su uslijedile na tu temu;

G.  budući da je Uredba (EU) br. 609/2013 donesena prije nego je Europska agencija za sigurnost hrane objavila Znanstveno mišljenje o sastavu početne i prijelazne hrane za dojenčad od 5. kolovoza 2014.(7);

H.  budući da je Unija u svojim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a i međunarodnim organizacijama u području javnog zdravlja obvezna promicati visokokvalitetna načela, standarde i zakonodavstvo u području javnog zdravlja te je obvezna uspostaviti djelotvoran okvir za zaštitu zdravlja;

I.  budući da su dojenčad i mala djeca posebno osjetljiva na kemikalije koje djeluju kao endokrini disruptori i druge zagađivače;

J.  budući da je 20. ožujka 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka, specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije za rak, glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka(8);

1.  ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

Pretilost

2.  smatra da mjere sadržane u Delegiranoj uredbi nisu dovoljne za zaštitu dojenčadi i male djece od pretilosti te da bi maksimalnu razinu šećera trebalo znatno smanjiti u skladu s preporukama SZO-a;

Tehnologije u nastajanju

3.  smatra da bi u skladu s načelom predostrožnosti tehnologije u nastajanju, poput GMO-ova i nanotehnologija, čije dugoročne opasnosti još nisu poznate, trebale biti zabranjene u hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani;

Označivanje

4.  smatra da bi s obzirom na globalne preporuke za javno zdravlje, uključujući Rezoluciju Svjetske zdravstvene skupštine 63.23, Globalnu strategiju Svjetske zdravstvene skupštine za hranjenje dojenčadi i male djece te globalni utjecaj izvoza iz Unije u treće zemlje, prilikom označivanja i stavljanja na tržište prerađene dječje hrane trebalo jasno naglasiti da ti proizvodi nisu prikladni za dojenčad mlađu od šest mjeseci te se njima ne bi trebalo dovoditi u pitanje preporuku o isključivom dojenju tijekom prvih šest mjeseci; stoga smatra da bi označivanje i stavljanje na tržište trebalo revidirati u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene skupštine za hranu za dojenčad i malu djecu;

Transparentnost

5.  smatra da u cilju transparentnosti i povećanja povjerenja javnosti u institucije Unije i postupak donošenja odluka u EU-u treba objaviti popis „bilateralnih sastanaka” (uključujući datume njihova održavanja i sudionike) koje je Komisija održala sa zainteresiranim stranama u postupku sastavljanja Delegirane uredbe;

o
o   o

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te da je obavijesti da Delegirana uredba ne može stupiti na snagu;

7.  poziva Komisiju da podnese novi delegirani akt kojim će se u obzir uzeti rezultati izvješća Europske agencije za sigurnost hrane o zahtjevima u pogledu sastojaka prerađene hrane na bazi žitarica i dječje hrane te znanstveni dokazi o učincima dodanog šećera i ranog uvođenja prerađene hrane s obzirom na preporuke za optimalnu prehranu dojenčadi i male djece;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 181, 29.6.2013., str. 35. (2) http://www.who.int/nutrition/publications/code_english.pdf (3) http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20140507013106/http://www.sacn.gov.uk/pdfs/position_statement_2007_09_24.pdf (4) http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs394/en/ (5) Promjena zdravstvenog stanja u Engleskoj, s analizom engleskih regija i siromašnih područja, 1990. – 2013.: sustavna analiza za Studiju o globalnom teretu bolesti 2013., Lancet 2015.; 386: 2257–74 objavljeno na internetu 15. rujna 2015. http://thelancet.com/pdfs/journals/lancet/PIIS0140- 6736(15)00195-6.pdf (6) http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs394/en/ (7) http://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/scientific_output/files/main_documents/3760.pdf (8) http://www.iarc.fr/en/media-centre/iarcnews/pdf/MonographVolume112.pdf

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. siječnja 2016. o potpori mirovnom procesu u Kolumbiji (2015/3033(RSP))

P8_TA(2016)0016 RC-B8-0041/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u cilju podrške miru i ljudskim pravima u Kolumbiji,

–  uzimajući u obzir posebnu povezanost EU-a i Kolumbije, a posebno multilateralni trgovinski sporazum između Kolumbije i Perua te EU-a i njegovih država članica, potpisan 26. srpnja 2012. u Bruxellesu, te Sporazum o ukidanju viza između Europske unije i Kolumbije, potpisan 2. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir točku 44. priopćenja Izaslanstva EP-a u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini (EuroLat) na 2. sastanku na vrhu između CELAC-a i EU-a u Bruxellesu o okončanju unutarnjeg sukoba između kolumbijske vlade i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) te Deklaraciju iz Bruxellesa usvojenu na završetku 2. sastanka na vrhu između CELAC-a i EU-a 11. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Europske unije Federice Mogherini od 24. rujna 2015. o sporazumu o tranzicijskoj pravdi u Kolumbiji te njezinu izjavu od 1. listopada 2015. kojom je Eamon Gilmore imenovan posebnim izaslanikom Unije za mirovni proces u Kolumbiji,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da EU i Kolumbija od 2013. održavaju okvir uske političke, gospodarske i trgovinske suradnje uspostavljen na temelju Memoranduma o razumijevanju iz studenog 2009. i trgovinskog sporazuma između Kolumbije i Perua te EU-a i njegovih država članica, čije krajnje težnje nisu samo učvrstiti međusobne gospodarske i trgovinske odnose nego i doprinijeti miru, demokraciji, poštovanju ljudskih prava, održivom razvoju i dobrobiti građana;

B.  budući da se taj blizak odnos proteže i na međunarodnu suradnju u pitanjima koje se tiču obiju strana, npr. borba za mir i borba protiv terorizma i trgovine drogom;

C.  budući da unutarnji oružani sukob u Kolumbiji traje više od 50 godina, da je stanovništvu uzrokovao neizmjernu patnju, te da je djelovanje terorista i paravojnih skupina odgovorno za, među ostalim, ubojstva, prisilne nestanke, otmice, seksualno nasilje, zlostavljanje maloljetnika, unutarnju i vanjsku migraciju stanovništva te rasprostranjenost protupješačkih mina;

D.  budući da su 19. studenog 2012. u Havani (Kuba) započeli pregovori između kolumbijske vlade i FARC-a, nakon što je 26. kolovoza 2012. potpisan Opći sporazum o prekidu sukoba i izgradnji stabilnog i trajnog mira, u skladu sa željom kolumbijskog stanovništva da živi u miru, i u kojem se ističe da je država dužna promicati ljudska prava na cijelom svom teritoriju te da su ravnopravni gospodarski i društveni razvoj jamstvo mira te istovremeno i nužan preduvjet za uključiv i održiv rast zemlje;

E.  budući da su u različitim fazama pregovarači u Havani postigli sporazume o „novom kolumbijskom selu” i sveobuhvatnoj ruralnoj reformi, političkoj suradnji i demokratskom otvaranju radi izgradnje mira te rješenju problema nezakonitih droga;

F.  budući da su 23. rujna 2015. kolumbijska vlada i FARC objavili zaključenje sporazuma o osnivanju Specijalizirane jurisdikcije za mir u skladu s međunarodnim pravom uz pomoć koje će se zadovoljiti prava žrtava i koja će pridonijeti izgradnji stabilnog i trajnog mira te da su u okviru tog sporazuma strane odlučile uvesti cjelovit sustav istine, pravde, odštete i neponavljanja, koji će obuhvaćati utemeljenje Povjerenstva za utvrđivanje istine, suživot i neponavljanje, te sporazume o obeštećenju žrtava;

G.  budući da su 15. prosinca 2015. kolumbijska vlada i FARC objavili zaključenje sporazuma o žrtvama sukoba i utemeljenju institucija predviđenih sporazumom od 23. rujna 2015.;

H.  budući da kolumbijska vlada, njezino zakonodavno tijelo i stanovništvo imaju pravo odrediti djelokrug dotične Specijalizirane jurisdikcije za mir, čija će temeljna uloga biti okončanje prakse nekažnjavanja, utvrđivanje istine te suđenje počiniteljima zločina za vrijeme trajanja sukoba i njihovo kažnjavanje, osobito kad je riječ o najtežim i najtipičnijim zločinima, jamčeći pritom neponavljanje zločina i doprinoseći obeštećenju žrtava;

I.  budući da su okončanje tog unutarnjeg sukoba, koji je u više od 50 godina donio milijune žrtava, te postizanje stabilnog i trajnog mira u Kolumbiji važni ponajprije za nju, ali i za Europsku uniju i međunarodnu zajednicu, što je vidljivo iz brojnih izjava u znak potpore mirovnom procesu koje su objavile različite zemlje, regionalne i međunarodne institucije, uključujući i samu Europsku uniju;

1.  s posebnim zadovoljstvom pozdravlja dosad postignute sporazume između kolumbijske vlade i FARC-a u cilju ostvarenja mira u Kolumbiji, pri čemu ističe sporazume o cjelovitoj ruralnoj reformi, političkom sudjelovanju i demokratskom otvaranju radi izgradnje mira, rješenju problema nezakonitih droga i osnivanju Specijalizirane jurisdikcije za mir, koji obuhvaća i osnivanje Povjerenstva za utvrđivanje istine, suživot i neponavljanje, Posebne jedinice za potragu za osobama koje su proglašene nestalima, u kontekstu sukoba i kao posljedica sukoba, te Istražne jedinice za borbu protiv kriminalnih organizacija;

2.  prepoznaje politički trud, realizam i upornost koje su kolumbijska vlada i FARC pokazali kako bi približili svoje oprečne stavove i postupno stvorili prostor za kompromis s pomoću kojeg je omogućeno postizanje napretka na putu stabilnog i trajnog mira i promicanja sporazuma nezabilježenog u povijesti, u čijem su središtu žrtve i čije su okosnice istina, pravda bez nekažnjavanja, istinsko obeštećenje za pretrpljenu štetu i neponavljanje; također prepoznaje važnu ulogu udruga žrtava, nevladinih organizacija i civilnog društva u postizanju navedenih sporazuma;

3.  poziva Nacionalnu oslobodilačku vojsku da se bez daljnje odgode čvrsto i odlučno posveti osiguranju mira u Kolumbiji te potiče na pokretanje paralelnog pregovaračkog procesa s kolumbijskom vladom koji bi se odvijao pod sličnim uvjetima;

4.  izražava želju za time da pregovori završe što prije kako bi se sukob napokon okončao, čime bi nastupila istinska prekretnica u novijoj povijesti Kolumbije, te stoga poziva sve strane, kolumbijske političke aktere i kolumbijsko društvo u cjelini da na pozitivan način doprinesu okončanju nasilja;

5.  ponovno izjavljuje da nasilje nije legitimna metoda političke borbe te poziva one koji su bili takvog uvjerenja da prigrle demokraciju i sve njezine posljedice i zahtjeve, od kojih su na prvome mjestu konačno polaganje oružja te obrana njezinih ideja i težnji na temelju demokratskih propisa i vladavine prava;

6.  prepoznaje važnu ulogu koju su u dosadašnjem tijeku mirovnog procesa imale Kuba i Norveška kao zemlje jamci te Čile i Venezuela kao pratitelji mirovnog procesa, te zahvaljuje i papi Franji na suradnji u tom području;

7.  pozdravlja odluku Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice Komisije Federice Mogherini od 1. listopada 2015. o imenovanju Eamona Gilmorea, bivšeg potpredsjednika vlade i bivšeg ministra vanjskih poslova i trgovine Republike Irske, posebnim izaslanikom Europske unije za mirovni proces u Kolumbiji te također pozdravlja što će Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava imati mogućnost pratiti stanje u pogledu ljudskih prava u Kolumbiji nakon sklapanja mirovnih sporazuma;

8.  ponavlja da je spreman pružiti svu moguću pomoć provedbi konačnog mirovnog sporazuma te stoga ponovno poziva države članice Europske unije da osnuju uzajamni fond za razdoblje nakon završetka sukoba kojemu mogu doprinijeti zajednice i organizacije civilnog društva, te da vode računa o prioritetima žrtava u pogledu istine, pravde, obeštećenja i jamstva za neponavljanje;

9.  naglašava koliko je važno da izgradnja mira bude popraćena odlučnom borbom protiv nejednakosti i siromaštva te da sadržava pravedna rješenja za osobe i zajednice prisiljene napustiti svoje domove, pristup dostojanstvenim radnim mjestima, poštovanje radničkih i socijalnih prava u cijeloj Kolumbiji te smatra da posebno treba pružiti pomoć skupinama koje su najviše pretrpjele u sukobu, među kojima su Kolumbijci afričkog podrijetla i autohtono stanovništvo;

10.  smatra da su osnivanje Pododbora za rodnu jednakost, koji jamči rodnu dimenziju pregovora, i sudjelovanje žrtava seksualnog nasilja i organizacija za zaštitu prava žena u mirovnom dijalogu dosad nezabilježeni te bi trebali poslužiti kao primjer za vođenje mirovnih procesa u cijelom svijetu;

11.  sa zadovoljstvom primjećuje da je, isključivanjem mogućnosti amnestije i pomilovanja u slučaju zločina protiv čovječnosti, genocida, teških ratnih zločina i kršenja ljudskih prava, mirovni sporazum u skladu s međunarodnim kaznenim i humanitarnim pravom te s važećim međunarodnim instrumentima i standardima u području ljudskih prava;

12.  smatra ključnim da se kaznama koje se izreknu počiniteljima zločina doprinese cilju obeštećenja žrtava i društvenom i političkom pomirenju;

13.  prima na znanje napor koji su kolumbijske institucije uložile u cilju napretka u pružanju sveobuhvatnog i trajnog jamstva za poštovanje ljudskih prava te ih poziva da ulože još više truda kako bi iskorijenile supkulturu nasilja u zemlji u kojoj je 50 godina sukoba u nekim državnim institucijama uzrokovalo izvanzakonske odgovore te postupke suprotne vladavini prava i ljudskim pravima; u tom smislu podsjeća kolumbijske vlasti da su odgovorne za zaštitu boraca za ljudska prava i sindikalista te od tih građanskih organizacija traži suradnju u ponovnoj uspostavi mirnog suživota u Kolumbiji;

14.  pozdravlja to što su kolumbijske oružane snage objavile da će revidirati i prilagoditi kolumbijsku vojnu doktrinu te se pripremiti na to da učinkovito i brzo odgovaraju na nove izazove u razdoblju nakon sukoba te da istovremeno jamče poštovanje mirovnog sporazuma; također smatra da je nedavna objava FARC-a da će prekinuti vojnu obuku kako bi se ubuduće posvetio političkoj i kulturnoj obuci u okviru procesa okončanja oružanog sukoba još jedan obećavajući korak u pravom smjeru;

15.  preporučuje Izaslanstvu za odnose sa zemljama Andske zajednice i Izaslanstvu u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini da nadziru mirovni sporazum i sudjeluju u mogućim popratnim djelovanjima;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, aktualnom predsjedništvu EU-a, Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini te vladi i parlamentu Republike Kolumbije.