Rezolucija Europskog parlamenta od 13. travnja 2016. o nacrtu provedbene uredbe Komisije o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 (D044281/01 – 2016/2624(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir nacrt provedbene uredbe Komisije o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 (D044281/01),
– uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 20. stavak 1.,
– uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),
– uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane(3),
– uzimajući u obzir zaključke Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o stručnoj analizi procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom(4),
– uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,
– uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,
A. budući da se od svih herbicida trenutno u svijetu najviše proizvodi sistemični herbicid glifosat; budući da je u posljednjih 40 godina njegova uporaba u svijetu drastično porasla, povećavši se za 260 puta (s 3200 tona 1974. godine na 825 000 tona 2014.)(5);
B. budući da je glifosat neselektivan herbicid koji uništava sve bilje; budući da djeluje na način da utječe na takozvani šikimatni put, put koji je također prisutan u algama, bakterijama i gljivama; budući da se pokazalo da izlaganje bakterija Escherichia coli i Salmonella enterica serovar Typhimurium subletalnim dozama komercijalnih formulacija glifosata izaziva izmijenjenu reakciju na antibiotike;
C. budući da 76 % uporabe glifosata otpada na poljoprivredu; budući da je također raširena njegova uporaba u šumarstvu te primjena u gradovima i vrtlarstvu;
D. budući da su glifosat i/ili njegovi ostaci pronađeni u vodi, tlu, hrani i piću te nejestivim proizvodima, kao i u ljudskom tijelu (npr. u urinu i majčinu mlijeku);
E. budući da je stanovništvo izloženo prvenstveno ako živi u blizini prskanih područja, preko uporabe u kućanstvu i preko hrane; budući da je izloženost glifosatu u porastu zbog povećanja ukupne količine glifosata koji se koristi; budući da se učinak glifosata i njegovih najčešćih koformulanata na ljudsko zdravlje mora redovito kontrolirati;
F. budući da se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 aktivne tvari mogu odobriti samo ako nisu ili se ne moraju klasificirati kao karcinogeni kategorije 1A ili 1B prema odredbama Uredbe (EZ) br. 1272/2008, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari zanemarivo ili ako postoji ozbiljna opasnost za zdravlje biljaka koja se ne može suzbiti drugim raspoloživim sredstvima;
G. budući da je u ožujku 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) glifosat klasificirala kao tvar koja „vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi” (skupina 2A) na temelju „ograničenih dokaza” raka kod ljudi (slučajevi izloženosti u stvarnim uvjetima koji su se doista dogodili), „dostatnih dokaza” raka kod eksperimentalnih životinja (u okviru istraživanja „čistog” glifosata) te „snažnih dokaza” u vidu mehanističkih informacija povezanih s karcinogeničnosti (za genotoksičnost i oksidacijski stres) i za „čisti” glifosat i za formulacije glifosata;
H. budući da su kriteriji koje je IARC koristio za skupinu 2A usporedivi s kriterijima koji su korišteni za kategoriju 1B u Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
I. budući da je unatoč tome u studenom 2015. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dovršila stručni pregled glifosata i zaključila da „nije vjerojatno da glifosat predstavlja opasnost za ljude zbog karcinogenih učinaka i da dokazi ne podupiru klasifikaciju u pogledu njegova karcinogenog potencijala u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008”;
J. budući da se u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) …/... od XXX o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 (dalje u tekstu „nacrt provedbene uredbe”) na temelju znanstvene procjene koju su proveli BfR i EFSA predlaže da se glifosat odobri do 30. lipnja 2031., tj. na najduže moguće razdoblje, za svaku vrstu uporabe, uz ograničenje za jedan od koformulanata i sastavljanje popisa koformulanata koje države članice ne prihvaćaju kao sastavni dio sredstava za zaštitu bilja, bez ikakvih pravno obvezujućih uvjeta uporabe i podložno samo potvrdnim informacijama o svojstvima endokrina disruptora;
K. budući da je navedena svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 „osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta usklađivanjem pravila o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja poboljšavajući time poljoprivrednu proizvodnju”;
L. budući da se u tekstu Uredbe (EZ) br. 1107/2009 navodi da se njezine odredbe „zasnivaju na načelu predostrožnosti s ciljem osiguranja da aktivne tvari ili sredstva koji se stavljaju na tržište nemaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi ili životinja ili na okoliš”; budući da se u tekstu također navodi da se „posebno države članice ne smiju sprječavati u primjeni načela predostrožnosti ako postoji znanstvena nesigurnost vezano uz rizike za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš od sredstava za zaštitu bilja koja se odobravaju na njihovom području”;
M. budući da se na temelju članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 svaka odluka o odobrenju/neodobrenju/uvjetnom odobrenju aktivne tvari donosi na temelju Komisijinog izvještaja o procjeni i „drugih faktora koje treba uzeti u obzir u odnosu na sadržaj koji se razmatra te načela predostrožnosti, kada su uvjeti utvrđeni u članku 7. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 relevantni”;
N. budući da je člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 predviđeno da se „u posebnim [...] okolnostima, gdje na temelju dostupnih informacija postoji mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali ustraje znanstvena nesigurnost, mogu poduzeti privremene mjere upravljanja rizikom nužne za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja koju je Zajednica odabrala, do pribavljanja daljnjih znanstvenih informacija potrebnih za opsežniju procjenu rizika”;
O. budući da su uvjeti za primjenu načela predostrožnosti iz Uredbe (EZ) br. 178/2002 očito ispunjeni s obzirom na aktualnu raspravu o karcinogenim svojstvima glifosata;
P. budući da u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 produljenje odobrenja aktivnih tvari vrijedi za razdoblje od najviše 15 godina; budući da bi u interesu sigurnosti rok odobrenja trebao biti razmjeran mogućim rizicima koji su povezani s uporabom takvih tvari te bi prilikom donošenja svake odluke o produljenju u obzir trebalo uzeti iskustvo stečeno stvarnom uporabom sredstava za zaštitu bilja koja sadrže dotične tvari i svaki razvoj događaja u znanosti i tehnologiji;
Q. budući da se u odluci Europskog ombudsmana u predmetu 12/2013/MDC od 18. veljače 2016. o praksama Europske komisije u vezi s odobrenjem i stavljanjem na tržište sredstava za zaštitu bilja (pesticida) poziva Komisiju da preispita svoj pristup definiciji i provedbi mjera smanjivanja rizika (uvjeti i ograničenja), kako bi se uključilo dodatne zahtjeve kojima će se zajamčiti da Komisija ne izbjegava svoju dužnost osiguranja djelotvorne zaštite ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i okoliša omogućavajući državama članicama gotovo potpunu diskreciju u pogledu definicije mjera smanjivanja rizika za potencijalno opasne tvari, s obzirom na to da su standardne formulacije veoma otvorene te je upitno može li se pravno gledano smatrati da iziskuju bilo kakve mjere smanjivanja rizika;
R. budući da, međutim, u nacrtu provedbene uredbe nema pravno obvezujućih mjera smanjivanja rizika, usprkos visokom dugoročnom riziku koji postoji pri gotovo svim vrstama uporabe glifosata za neciljane kopnene kralježnjake, uključujući sisavce i ptice; budući da se uporabom neselektivnog herbicida glifosata ne ubija samo neželjeni korov, već i sve bilje te alge, bakterije i gljive, zbog čega je njegov učinak na bioraznolikost i ekosustav neprihvatljiv; budući da glifosat stoga nije sukladan članku 4. stavku 3. točki (e) podtočki iii. Uredbe (EZ) br. 1107/2009;
S. budući da su brojne države članice već poduzele mjere predostrožnosti u cilju zaštite javnog zdravlja i okoliša; budući da bi u slučaju odobrenja aktivne tvari trebalo na razini Unije postaviti jasne i pravno obvezujuće uvjete njezine uporabe u cilju postizanja jednake razine zaštite u svim državama članicama;
T. budući da je na zahtjev Komisije EFSA u svojoj procjeni uzela u obzir izvješće koje je objavila Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja je glifosat kategorizirala kao tvar koja vjerojatno uzrokuje rak kod ljudi; budući da je procjena EFSA-e temeljena na brojnim dokazima, među ostalima na nekoliko studija koje IARC nije razmotrio, te je to prema EFSA-i jedan od razloga zbog kojih je došla do različitih zaključaka;
U. budući da je načelnik Odjela za pesticide Europske agencije za sigurnost hrane, koji je bio odgovoran za procjenu, neke studije koje Međunarodna agencija za istraživanje raka nije razmotrila nazvao „ključnima” ili „od središnje važnosti”; budući da EFSA zasad odbija objaviti te studije jer podnositelji tvrde da bi objavljivanje štetilo njihovim komercijalnim interesima; budući da zbog neobjavljivanja studija nije moguće provesti neovisnu znanstvenu provjeru; budući da Europska agencija za sigurnost hrane nije pružila provjerljiv dokaz da bi objavljivanje tih podataka naštetilo industriji, u skladu s pravnom obvezom iz članka 63. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.;
V. budući da u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(6) institucije uskraćuju pristup dokumentu ako bi njegovo objavljivanje ugrozilo zaštitu komercijalnih interesa osim ako za njegovo objavljivanje postoji prevladavajući javni interes; budući da postoji očigledan prevladavajući interes za objavu tih studija s obzirom na aktualnu raspravu između IARC-a i EFSA-e o temi od velikog javnog interesa kao što je rak i na globalnu važnost odluke o ponovnom odobrenju/uvjetnom ponovnom odobrenju ili neodobrenju glifosata;
W. budući da ne postoji samo ozbiljna zabrinutost o karcinogenosti glifosata već i dvojbe u pogledu mogućih načina djelovanja u vezi s njegovim svojstvima endokrina disruptora; budući da je otkriveno da su formulacije na osnovi glifosata endokrini disruptori u ljudskim staničnim linijama i da se bez odgovarajućih znanstvenih horizontalnih kriterija ne može isključiti djelovanje na endokrini sustav; budući da će Komisija do kolovoza 2016. iznijeti standarde za definiranje endokrinih disruptora;
X. budući da je EFSA izrazila „zabrinutost” zbog toga što se „djelovanje na endokrini sustav ne može isključiti” jer se procjena nije mogla završiti u nedostatku podataka; međutim, budući da se u skladu s Prilogom II., točkom 2.2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 aktivna tvar može odobriti samo kad je podnesena cjelokupna dokumentacija; budući da je to još važnije s obzirom na to da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da se aktivna tvar odobrava samo ako se ne smatra da posjeduje endokrino štetna svojstva koja bi mogla imati štetne učinke na ljude, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari zanemarivo ili ako postoji ozbiljna opasnost za zdravlje bilja koja se ne može obuzdati bilo kojim drugim od sredstava na raspolaganju;
Y. budući da je neprikladno da Komisija s tim znatnim nedostacima postupa slanjem potvrđujućih podataka nakon donošenja odluke o ponovnom odobrenju jer bi se postupak podnošenja potvrđujućih podataka trebao primjenjivati samo u pojedinim iznimnim slučajevima kako je navedeno u točki 2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 te se ne bi smio odnositi na zahtjeve za podnošenje podataka koji su već postojali prilikom podnošenja zahtjeva;
Z. budući da su tijekom protekla dva desetljeća prikupljeni dodatni dokazi o štetnim djelovanjima, posebno činjenica da je određeni broj putova kralježnjaka moguć cilj djelovanja glifosata, uključujući hepatorenalna oštećenja i utjecaj na ravnotežu nutrijenata kelirajućim djelovanjem glifosata(7);
AA. budući da je u srpnju 2015. država članica izvjestiteljica izrazila namjeru da Europskoj agenciji za kemikalije, koja je mjerodavno znanstveno tijelo u pogledu usklađenog razvrstavanja kemijskih tvari, podnese dokumentaciju u vezi s usklađenim razvrstavanjem glifosata u okviru Uredbe (EZ) br. 1272/2008; budući da se podnošenje očekivalo krajem ožujka 2016. godine; budući da se očekuje da će postupak donošenja odluke trajati 18 mjeseci;
AB. budući da je jedna od značajnijih uporaba glifosata ona u cilju „isušivanja”, tj. ubijanja same biljke prije žetve kako bi se ubrzalo sazrijevanje i olakšala žetva (na engleskom također poznato kao „green burndown”); budući da ta praksa nema samo značajno štetno djelovanje na bioraznolikost, već obično rezultira i puno većim razinama ostataka u proizvodima nakon žetve te stoga dovodi do povećane izloženosti ljudi prilikom prehrane(8); budući da se tom praksom također kontaminira slama iz tretirane kulture koja zbog toga nije prikladna kao stočna hrana; budući da je i za zaštitu ljudskog zdravlja i za okoliš neprihvatljivo upotrebljavati neselektivni herbicid u te svrhe;
AC. budući da je većina genetski modificiranih kultura otporna na glifosat(9); budući da je 56 % globalno uporabljenog glifosata 2012. godine primijenjeno na genetski modificirane kulture koje su otporne na glifosat(10);
AD. budući da je 2015. i 2016. Europski parlament uložio prigovor na četiri različita nacrta provedbenih akata Komisije o stavljanju na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirane kulture, sastoje se od njih ili su proizvedene od njih(11),(12),(13),(14); budući da su sve te kulture genetski modificirane kako bi bile otporne na glifosat; budući da su tri od tih kultura genetski modificirane da budu otporne i na jedan drugi herbicid, te stoga kombiniraju višestruke otpornosti;
AE. budući da je poznato da je raširena uporaba glifosata na kulturama koje su otporne na glifosat tijekom zadnjih 20 godina dovela do otpornog korova jer, kako je otkriveno, opetovana uporaba glifosata bez dovoljne izmjene sredstava za uklanjanje korova ili praksi za uklanjanje korova znatno pospješuje razvoj otpornog korova; budući da kao odgovor na to agrobiotehnološka poduzeća kulturama dodaju daljnje karakteristike tolerancije na herbicide, kao što pokazuju tri od četiri genetski modificirane kulture kojima se Europski parlament suprotstavio, a to bi moglo dovesti do korova s višestrukom otpornošću(15); budući da takva toksična spirala nije održiva;
AF. budući da su studije pokazale da se integriranom zaštitom bilja temeljenom na diversifikaciji kultura, obradi tla, datumima sjetve i mehaničkom uklanjanju korova može smanjiti uporaba herbicida, a pritom se održavaju prinosi usjeva i taj je pristup održiviji i prihvatljiviji za okoliš, što ima znatne koristi za bioraznolikost(16);
AG. budući da je EFSA 2015. utvrdila da je za određene pesticide, uključujući glifosat, broj poznatih utvrđivanja maksimalnih razina ostataka bio znatno niži od broja koji je potreban da se izvedu statistički relevantni zaključci; budući da bi, prema EFSI, zemlje izvjestiteljice trebale proširiti opseg analitičkih metoda koje se primjenjuju za utvrđivanje maksimalnih razina ostataka kako bi se osiguralo da mali broj utvrđenih slučajeva ili nedostatak podataka iz nekih zemalja(17) ne utječe neobjektivno na stopu otkrivanja i stopu prekoračenja maksimalnih razina ostataka;
AH. budući da je u ožujku 2016. u Stalnom odboru za fitofarmaceutske proizvode odgođeno glasovanje o nacrtu provedbene uredbe o produljenju odobrenja aktivne tvari glifosata;
AI. budući da je američki ured za nadzor rada vlade nedavno poslao preporuku Federalnoj upravi SAD-a za hranu i lijekove da procijeni rizik i objavi informacije o ostacima glifosata u pogledu javnog zdravlja;
1. smatra da se nacrtom provedbene uredbe Komisije ne pruža visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša, ne primjenjuje se načelo predostrožnosti i prekoračuju se provedbene ovlasti iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009;
2. traži od Komisije da podnese novi nacrt provedbene uredbe u kojem bi se više vodilo računa o održivom načinu uporabe herbicida koji sadrže glifosat; poziva Komisiju da predloži da prije svega države članice ograniče ili zabrane prodaju glifosata za neprofesionalne korisnike te traži da Komisija u suradnji sa stručnjacima iz država članica izradi procjenu uporabe sredstava za zaštitu bilja za neprofesionalne korisnike, da izradi prijedloge, pripremi osposobljavanja i odobrenja za uporabu za profesionalce, da osigura bolju informiranost o uporabi glifosata te da strogo ograniči uporabu sredstava koja sadrže aktivnu tvar glifosat prije žetve;
3. poziva Komisiju da produlji odobrenje glifosata za sedam godina; podsjeća da u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Komisija može povući odobrenje aktivne tvari tijekom razdoblja trajanja odobrenja ako se novim znanstvenim dokazima može potvrditi da više ne ispunjava kriterije za odobrenje; poziva Komisiju i države članice da ubrzaju rad na popisu koformulanata koji nisu prihvaćeni za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja; pozdravlja isključivanje polioksietilen-alkilamina iz uporabe u sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže glifosat;
4. poziva Komisiju da pogotovo ne odobri nikakvu neprofesionalnu uporabu glifosata;
5. poziva Komisiju da pogotovo ne odobri nikakvu uporabu glifosata u javnim parkovima, javnim vrtovima i na javnim igralištima te u njihovoj blizini;
6. poziva Komisiju da pogotovo ne odobri nikakvu poljoprivrednu uporabu glifosata tamo gdje su integrirani sustavi zaštite bilja dostatni za nužno suzbijanje korova;
7. poziva Komisiju da preispita svoje odobrenje s obzirom na skoro podnošenje dokumentacije Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) o usklađenom razvrstavanju glifosata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;
8. poziva Komisiju da brzo zajamči neovisnu reviziju ukupne toksičnosti i klasifikacije glifosata na temelju svih dostupnih znanstvenih dokaza, pa i onih povezanih s karcinogenošću glifosata te mogućim svojstvima endokrinog disruptora u skladu s očekivanim znanstvenim horizontalnim kriterijima za endokrine disruptore;
9. poziva Komisiju i Europsku agenciju za sigurnost hrane da s obzirom na prevladavajući interes za objavu odmah objave sve znanstvene dokaze koji su bili osnova za pozitivnu klasifikaciju glifosata i za predlaganje njegova ponovnog odobrenja;poziva Komisiju da poduzme sve potrebne napore da se olakša potpuna objava znanstvenih dokaza korištenih u kontekstu procesa EU-a za evaluaciju;
10. poziva Komisiju da svojem Uredu za hranu i veterinarstvo da mandat za ispitivanje i nadziranje ostataka glifosata u hrani i piću proizvedenima u Uniji, ali i u uvezenim proizvodima;
11. poziva Komisiju i države članice da financiraju istraživanja i inovacije na području alternativnih održivih i isplativih rješenja za sredstva za zaštitu od štetočina kako bi se omogućila visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja i zaštite okoliša;
12. smatra da je odgovarajuće daljnje djelovanje Komisije u vezi s ovom rezolucijom važno za povjerenje u institucije Europske unije i među njima;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
Rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25 (MON-ØØ6Ø3-6 × ACS-ZMØØ3-2), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456).
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788 (MON-877Ø5-6 × MON-89788-1), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040).
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038).
Rezolucija Europskog parlamenta od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 (MON-877Ø8-9 × MON-89788-1), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039).