Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti (2015/2038(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 21. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir članke 11., 153., 191., 207. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članke 12., 21., 28., 29., 31. i 32. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),
– uzimajući u obzir zaključke 10. ministarske konferencije WTO-a (MC10)(1),
– uzimajući u obzir Pariški sporazum (30. studenoga – 11. prosinca 2015.)(2),
– uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu(3),
– uzimajući u obzir Plan djelovanja EU-a u području ljudskih prava i demokracije za razdoblje 2015. – 2019. naslovljen „Ljudska prava kao trajni prioritet programa EU-a”,
– uzimajući u obzir Smjernice o analizi utjecaja na ljudska prava u procjenama učinka za inicijative u području trgovine(4),
– uzimajući u obzir studiju „Odredbe o ljudskim pravima i demokraciji u međunarodnim sporazumima” („Human rights and democracy clauses in international agreements”) koju je 2015. objavio resorni odjel Europskog parlamenta,
– uzimajući u obzir rezoluciju koju je donijela Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj do 2030.”(5),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu(6),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica(7),
– uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća(8),
– uzimajući u obzir Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(9),
– uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 14. srpnja 2015. o primjeni vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima – Trenutačno stanje (SWD(2015)0144),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije iz 2011. naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a 2011. – 2014. za društveno odgovorno poslovanje” (COM(2011)0681),
– uzimajući u obzir Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj (2015.)(10),
– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Trgovinska politika EU-a: od rodno neosjetljive do rodno osjetljive politike?” resornog odjela Europskog parlamenta,
– uzimajući u obzir četvrto neovisno stručno izvješće naslovljeno „Promicanje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka” – dopis glavnog tajnika UN-a Općoj skupštini od 5. kolovoza 2015. (A/70/285),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenog 2010. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim sporazumima(11),
– uzimajući u obzir rezoluciju UN-a br. 64/292 u kojoj je Opća skupština Ujedinjenih naroda izričito potvrdila da je pravo na sigurnu i čistu vodu za piće i odvodnju ljudsko pravo od ključne važnosti za potpuno uživanje svih ljudskih prava,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2015. o praćenju europske građanske inicijative Right2Water (Pravo na vodu)(12),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenog 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(13),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenog 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(14),
– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,
– uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća za ljudska prava br. 26/9(15) u kojoj je donesena odluka o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa za transnacionalna društva i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih društava i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima”,
– uzimajući u obzir izmijenjeni opći sustav povlastica EU-a (GSP) utvrđen Uredbom (EU) br. 978/2012,
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljeno Izvješće o općem sustavu povlastica kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014.–2015. (COM(2016)0029),
– uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, izmijenjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, okvir Međunarodnog vijeća za integrirano izvješćivanje, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda i orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000,
– uzimajući u obzir nacrt francuskoga zakona o dužnoj pažnji kojim se promiču Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i izjavu predsjednika Junckera danu na sastanku na vrhu skupine G7 2015. godine,
– uzimajući u obzir projekt „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore” pokrenut u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0217/2016),
A. budući da je Parlament Komisiji 2010. uputio preporuke u pogledu društvenih i ekoloških standarda te odgovornog poslovanja; budući da je dio tih preporuka proveden, a dio nije;
B. budući da Parlament djeluje kao suzakonodavac u pogledu mjera kojima se utvrđuje okvir za provedbu zajedničke trgovinske politike Unije; budući da je za ratifikaciju svih trgovinskih sporazuma Unije potrebna suglasnost Parlamenta; budući da je provedba preporuka Parlamenta stoga nužna kako bi se zajamčio uspjeh bilo koje inicijative koju u području zajedničke trgovinske politike poduzima Komisija;
C. budući da trgovina ima snažnu ulogu u promicanju poslovnih prilika, da se njome ostvaruje blagostanje i povećava zaposlenost te potiče gospodarski razvoj, društveni napredak, životni standard, kvaliteta života i, dugoročno, podižu standardi u području ljudskih prava;
D. budući da EU ističe svoju snažnu predanost promicanju održivog razvoja, što je ponovno potvrđeno u strategiji „Trgovina za sve”, te ljudskih prava i dobrog upravljanja pružanjem poticaja kao što su OSP+ i povlašteni pristup tržištu za zemlje koje su preuzele obvezu provesti temeljne međunarodne konvencije u tim područjima;
E. budući da EU svojom trgovinskom politikom ima mogućnost pozitivno doprinijeti većem poštovanju ljudskih prava i održivom razvoju na globalnoj razini; budući da Komisija mora djelovati imajući na umu taj cilj; budući da sporazumi o trgovini i ulaganjima imaju određeni učinak na ljudska prava i održivi razvoj pa bi ih stoga trebalo sastavljati tako da se njima podupire društveni i ekološki napredak, jamčeći da se europski standardi ne snižavaju i da se poštuju ljudska prava i socijalni i ekološki standardi;
F. budući da trgovina i strana ulaganja kojima se bave međunarodna poduzeća doprinose većem zauzimanju za poštovanje ljudskih, socijalnih i radničkih prava u zemljama u kojima ta poduzeća posluju;
G. budući da se doprinos Parlamenta može mjeriti u smislu djelotvorne provedbe njegovih preporuka; budući da treba redovito pratiti provedbu sporazuma kako bi se zajamčilo da se poštuju ciljevi trgovinskih sporazuma i obveze preuzete u skladu s njima, posebice u pitanjima zaštite ljudskih prava;
H. budući da su, prema članku 208. UFEU-a, EU i države članice i pravno obvezne uskladiti svoje politike s razvojnim ciljevima;
I. budući da se u prijedlogu Komisije o novoj trgovinskoj i investicijskoj strategiji „Trgovina za sve” potvrđuje povezanost trgovine, ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda i ustraje u tome da je potrebno da ta prava i standardi postanu integralni dio gospodarskih i trgovinskih odnosa Unije;
J. budući da globalna transnacionalna maloprodajna poduzeća imaju odgovornost u pogledu poboljšanja uvjeta rada i plaća u zemljama proizvodnje;
K. budući da su prava žena sastavni dio ljudskih prava; budući da se pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena ubraja u okvir poglavlja o održivom razvoju u trgovinskim sporazumima; budući da konkretan učinak sporazuma o trgovini i ulaganjima zbog strukturnih rodnih nejednakosti različito utječe na žene i muškarce te budući da održivi i uključivi sporazumi o razvoju, rastu i trgovini moraju obuhvaćati ljudska prava, između ostalog i iz rodne perspektive;
L. budući da je u Programu održivog razvoja do 2030. prepoznat ključan učinak trgovinskih politika za provedbu ciljeva programa u nekoliko područja politika kao što su pravila o podrijetlu, uredbe o hrani, tržišta roba i rodna ravnopravnost;
M. budući da se potencijal sustava OSP i OSP+ za jamčenje ratifikacije i provedbe konvencija o ljudskim i radnim pravima u zemljama u razvoju može poboljšati davanjem ekonomskih poticaja za djelotvorno usvajanje i stalno praćenje implementacije temeljnih konvencija o ljudskim i radnim pravima;
N. budući da je EU, nakon katastrofe na trgu Rana, u suradnji s vladom Bangladeša i Međunarodnom organizacijom rada, pokrenuo Pakt za unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u Bangladešu kojim se nastoje poboljšati radni, zdravstveni i sigurnosni uvjeti za radnike; budući da su ta nastojanja dovela do podizanja razine osviještenosti javnosti te do inovativnih rješenja u pogledu pitanja povezanih s trgovinom i održivim razvojem, poput Dogovora o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu;
O. budući da privatni sektor, uz bok javnom sektoru, mora doprinijeti održivom razvoju; budući da poduzeća moraju djelovati na socijalno i ekološki odgovoran način; budući da nova generacija sporazuma Unije o trgovini i ulaganju sadrži poglavlja o održivom razvoju u kojima se od strana u sporazumu zahtijeva da se angažiraju u pitanjima zaštite ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda, društveno odgovornog poslovanja te da ih poštuju; budući da su se u uzastopnim trgovinskim sporazumima EU-a u tim poglavljima pokazale razlike u razini ambicioznosti; budući da se Komisija potiče na zauzimanje za najvišu razinu ambicioznosti;
P. budući da su prema strategiji Komisije iz 2015. naslovljenoj „Trgovina za sve” trgovina i održivi razvoj prioriteti EU-a; budući da, kako bi se tom strategijom dao istinski poticaj ostvarivanju plana za trgovinu i održivi razvoj, Komisija mora svoje hvalevrijedne ambicije pretočiti u odlučno i konkretno djelovanje;
Q. budući da projekt pod nazivom Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a pokazuje da je gospodarski oporavak u Europi i svijetu kompatibilan s načelima socijalne pravednosti, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava te da se oni uzajamno jačaju;
R. budući da se u članku 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da se zajednička trgovinska politika EU-a vodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije;
S. budući da se člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) potvrđuje da je vanjsko djelovanje EU-a nadahnuto načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanja ljudskog dostojanstva, jednakosti i solidarnosti te pridržavanjem Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;
T. budući da je povezanost trgovine i ljudskih prava s jedne strane te socijalnih i ekoloških standarda s druge strane sastavni dio gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a; budući da bi politika EU-a u području ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama trebala i dalje biti sastavnim dijelom drugih politika EU-a s vanjskom dimenzijom, pa i trgovinske politike; budući da bi se EU trgovinskom politikom trebao služiti za promicanje uspostave visokih globalnih standarda u područjima ljudskih i socijalnih prava te zaštite potrošača i okoliša;
U. budući da se trgovinskom politikom i ambicioznim trgovinskim sporazumima promiče i jača globalan trgovinski sustav koji se temelji na pravilima; budući da bi prije zaključivanja trgovinskih pregovora trebalo na transparentan i temeljit način voditi računa i o pitanjima ljudskih prava; budući da se Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, ali i drugim relevantnim instrumentima poput promicanja društveno odgovornog poslovanja, nastoji poticati uvršćivanje odredbi o ljudskim pravima u trgovinsku politiku;
V. budući da je 26. lipnja 2014. Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo rezoluciju o osnivanju međuvladine radne skupine zadužene za pokretanje postupka uspostavljanja međunarodnoga pravno obvezujućeg instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava;
W. budući da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno podupirati i da poslovna zajednica, koja je dužna poštovati ljudska prava, također može imati važnu ulogu pružajući pozitivne poticaje u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije, standarda zaštite okoliša i odgovornog poslovanja; budući da EU ima vodeću ulogu u pregovorima o nizu inicijativa za globalnu odgovornost i njihovoj provedbi te da su te inicijative tijesno povezane s promicanjem i poštovanjem međunarodnih standarda u pogledu socijalne pravde, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava; budući da je općepriznat dugoročan pozitivan utjecaj na ljudska prava europskih poduzeća koja posluju u svijetu i koja svojom nediskriminatornom korporativnom kulturom služe kao primjer; budući da se jačanjem trgovinskih odnosa utemeljenih na zaštiti i jamčenju ljudskih prava promiču međusobno razumijevanje i zajedničke vrijednosti poput vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava;
Opća načela
1. poziva Komisiju i države članice da u sve svoje politike, uključujući trgovinsku politiku, uvrste pristup usmjeren na promicanje rodne ravnoteže te da, između ostaloga, zajamče učinkovitu sukladnost s Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW); poziva Komisiju da u svojoj procjeni učinka trgovinske strategije EU-a uzme u obzir aspekte koji se odnose na rodnu ravnopravnost, u pogledu prava žena, te da sustavno ocjenjuje postojeće sporazume o trgovini i ulaganju kako bi se utvrdile njihove posljedice na rodnu ravnopravnost;
2. poziva Komisiju da zajamči bolju usklađenost u pogledu razvoja i djelotvornu procjenu politike i koordinaciju razvojne pomoći i trgovinske politike te da nastoji osigurati da sve zainteresirane strane poštuju međunarodne standarde u smislu ljudskih prava, dostojanstva rada, rodne ravnopravnosti i ekološke održivosti;
3. poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu za održivi razvoj za 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda na svojoj 70. sjednici;
4. poziva EU i države članice da promiču obvezujuće mjere kojima će se zajamčiti da poduzeća plaćaju poreze tamo gdje se odvijaju gospodarske djelatnosti i stvara vrijednost, da potiču obavezno izvješćivanje po zemljama koje provodi privatni sektor, u skladu s preporukama OECD-a te da promiču dobro upravljanje u poreznim pitanjima i učinkovito ubiranje poreza; nadalje poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da to pitanje postane prioritet u političkom dijalogu (na političkoj razini o razvoju i trgovini), ali i da podupru ulogu civilnog društva u jamčenju javnog nadzora nad poreznim upravljanjem i praćenju slučajeva poreznih prijevara; smatra da bi politika oporezivanja poduzeća trebala biti sastavni dio društveno odgovornog poslovanja te da stoga takvo društveno odgovorno ponašanje ne ostavlja mogućnost za strategije koje su usmjerene na izbjegavanje poreza ili na korištenje poreznih oaza;
5. uviđa da je univerzalni pristup općim dobrima kao što su voda, zdravstvena skrb i obrazovanje važan element kojim države članice dokazuju svoju sposobnost jamčenja socijalnih prava i poštovanja ljudskih prava;
6. naglašava da EU ima dugu povijest uzimanja u obzir društvenih i ekoloških pitanja u okviru svoje trgovinske diplomacije te da je stoga u tom pogledu već ispred drugih ključnih dionika u globalnoj trgovini; naglašava da angažman naših trgovinskih partnera u pogledu ljudskih prava pruža čvrst temelj za nastavak dijaloga, procese suradnje i, dugoročno, postupna poboljšanja u tim pitanjima;
7. naglašava važnost trgovine i stranih ulaganja kao važnih instrumenata za postizanje gospodarskog rasta, održivog razvoja, dobrog upravljanja i zaštite ljudskih prava;
8. podsjeća na to da se trgovinom i izravnim stranim ulaganjima povećava blagostanje u siromašnijim zemljama; podsjeća na to da je povećanje blagostanja na nimalo zanemariv način povezano s boljom zaštitom ljudskih, socijalnih i radničkih prava te sa snažnom zaštitom okoliša;
9. podsjeća da je EU u svojim odnosima s trećim zemljama predan usklađenom promicanju i poštovanju ljudskih prava i demokracije u svim politikama EU-a, pa i u trgovinskoj politici, te u svim svojim relevantnim instrumentima za vanjsko financiranje;
10. stoga preporučuje da trgovinska strategija EU-a bude sredstvo za promicanje demokratskih vrijednosti u trećim zemljama; stoga pozdravlja bolju primjenu trgovinskih sporazuma i programa trgovinskih povlastica kao poluga za promicanje ljudskih prava, iskorjenjivanje prisilnog i dječjeg rada, jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i prava na zdravlje, održivog razvoja te visoke razine standarda u području sigurnosti i zaštite okoliša te pružanja ekonomskih prilika svima;
Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na multilateralnoj razini
11. naglašava da je za EU iznimno važno da izgradi suradnju na multilateralnoj razini i stoga ponovno upućuje poziv Komisiji da preuzme vodeću ulogu u reformi upravljanja WTO-a, posebno kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi:
(a)
jačanje djelotvorne suradnje i redovitoga dijaloga između WTO-a i nadležnih agencija UN-a, osobito Visokog povjerenika za ljudska prava, Konferencije UN-a o trgovini i razvoju i Međunarodne organizacije rada, i to dodjeljivanjem Međunarodnoj organizaciji rada statusa promatrača pri WTO-u i uključivanjem Međunarodne organizacije rada u trgovinske sporove povezane s kršenjem međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i radu; smatra da bi Međunarodna organizacija rada trebala i dalje biti uključena u bilateralne, multilateralne i plurilateralne trgovinske sporazumime;
(b)
reformiranje mehanizama revizije trgovinske politike WTO-a kako bi njima na temelju smjernica MOR-a i UN-a o ljudskim pravima te multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša bile obuhvaćene društvena i ekološka dimenzija te dimenzija ljudskih prava i kako bi se promicao održiv razvoj, posebno osnivanjem unutar WTO-a, uz već postojeći Odbor za trgovinu i okoliš, i Odbora za trgovinu i pristojne uvjete rada, kako je zatraženo u njegovim preporukama iz 2010.;
(c)
procjenjivanje mjere u kojoj je Odbor WTO-a za trgovinu i okoliš ispunio svoje nadležnosti iz ministarske odluke WTO-a o trgovini i okolišu donesene u Marakešu 15. travnja 1994. te u vezi sa zaključcima o tome što je još potrebno poduzeti, osobito u kontekstu globalnoga dijaloga o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te WTO-u, kako je Parlament prvotno i tražio;
(d)
konstruktivno sudjelovanje u Radnoj skupini UN-a na procesu sastavljanja ugovora o ljudskim pravima u poslovanju slijedom studije o postupanju s teškim korporativnim kršenjima ljudskih prava primjenom pravnih lijekova koju je proveo Ured visokoga povjerenika za ljudska prava;
12. poziva Komisiju da aktivno promiče daljnje reforme WTO-a da bi se utvrdila multilateralna pravila za održivo i odgovorno upravljanje globalnim lancima opskrbe, među kojima ponajprije:
(a)
djelotvorni i primjenjivi zahtjevi u pogledu postupanja s dužnom pažnjom i transparentnosti u lancu opskrbe, na temelju Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima
(b)
zdravstveni i sigurnosni standardi, pri čemu se posebno priznaje pravo radnika na odbore za sigurnost
(c)
osnovna razina socijalne zaštite
(d)
poštovanje temeljnih radnih standarda MOR-a;
13. ponavlja zahtjev da svaka mjera koju sporazumna strana usvoji u okviru Pariškog sporazuma ili u vezi s bilo kojim načelom ili obvezom sadržanim u člancima 3. i 4. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bude osigurana i pravno osnovanijom zaštitom prava na reguliranje u trgovinskim sporazumima;
14. snažno potiče Komisiju da ubrza rad na razvoju programa kojima se razlikuju proizvodi prema metodama proizvodnje i prerade te kriterija održivosti u okviru trgovinskih sporazuma;
15. poziva države članice da pojačaju svoje napore da ispune obvezu postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva u skladu sa zadaćom na koju se obvezala skupina G20;
16. smatra da bi se trgovinskom politikom moglo dodatno doprinijeti energetskoj tranziciji i da bi trgovinski instrumenti Unije trebali potaknuti dolazak i razvoj obnovljivih izvora energije te razvoj zelenih proizvoda i tehnologija u Europi; svjestan je nastojanja Komisije oko sklapanja plurilateralnog sporazuma o zelenim proizvodima (sporazuma o ekološkim proizvodima) i poziva na to da ti pregovori urode ambicioznim i uravnoteženim sporazumom; traži od Komisije da u okviru pregovora o sporazumu o ekološkim proizvodima razvije kvantitativne ili kvalitativne kriterije za definiranje „zelenih proizvoda” i promiče vjerodostojnu i transparentu metodologiju; povrh toga, poziva Komisiju da propisno uzme u obzir faktore koji utječu na trgovinu zelenim proizvodima kao što su antidampinške politike u sektoru obnovljivih izvora energije, sustavi zaštite intelektualnog vlasništva, nedostatni programi financiranja i nacionalne ekološke politike koje stvaraju potražnju za takvim dobrima;
Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na bilateralnoj razini
17. pozdravlja odluku Komisije o provedbi ex ante i ex post procjene učinka na održivost za sve trgovinske sporazume u skladu sa Smjernicama za analizu procjena učinka na ljudska prava za inicijative u području trgovine; u tom pogledu poziva Komisiju da:
(a)
primijeni te smjernice u izradi procjena učinka na održivost za sve tekuće i buduće pregovore;
(b)
vodi računa o tome da se u tim procjenama odražavaju vodeća načela koja je sastavio posebni izvjestitelj UN-a za pravo na hranu;
(c)
uzme u obzir učinak sporazumâ o trgovini i ulaganju na osobe koje su posebno ugrožene poput pripadnika manjina ili su geografski izolirane, siromašne ili su isključene iz društvenog života; u vezi s time skreće pozornost na to da se Komisija obvezala da će procijeniti učinak sporazuma o slobodnoj trgovini na najudaljenije regije Europske unije;
(d)
zajamči odgovarajuće sudjelovanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u izradu procjena učinka na održivost i uključi Parlament u svaku fazu tog postupka;
(e)
tijekom pregovora u cijelosti uzme u obzir rezultate tih procjena;
(f)
pobrine se da procjene učinka na održivost budu pravodobno objavljene kako bi se pregovaratelji s time upoznali prije formulacije stajališta i kako bi se informirala javnost i izabrani predstavnici mogli adekvatno ocijeniti predloženi sporazum;
18. prima na znanje zaključke Europskog ombudsmana u pogledu odluke Komisije da zaključi sporazum s Vijetnamom prije završetka procjene učinka na ljudska prava i snažno potiče Komisiju da što prije provede tu procjenu na temelju nove metodologije ne bi li Parlament mogao donijeti utemeljenu odluku;
19. ponavlja da podupire postavljanje uvjeta o ljudskim pravima u trgovinskim sporazumima i podsjeća na važnost poštovanja i provedbe klauzula o ljudskim pravima; pozdravlja napore koje Komisija i Vijeće ulažu da bi se takve pravno obvezujuće klauzule o ljudskim pravima uvrstile u sve sporazume o trgovini i ulaganju u skladu sa zajedničkim pristupom i zahtijeva da se objavi zajednički pristup Vijeća; napominje da klauzule o ljudskim pravima nisu unesene u sve sporazume Europske unije i poziva na to da se u tekućim trgovinskim pregovorima s drugim partnerima EU-a, posebno onima o TTIP-u, zajamči uvrštavanje pravno obvezujućih klauzula o ljudskim pravima u sporazume;
20. međutim, smatra da su postojeće klauzule imale malen učinak na ispunjavanje obveza i obećanja u pogledu ljudskih prava; stoga poziva Komisiju i Vijeće da naprave sljedeće prilagodbe:
(a)
uvrštavanje odredaba o zaštiti trgovine da bi se zajamčila sposobnost svake strane u sporazumu da ispuni svoje obveze u pogledu ljudskih prava u područjima za koja je ponajprije nadležna u slučajevima dokazanog kršenja odredaba iz klauzula o ljudskim pravima
(b)
redovito iscrpno praćenje provedbe klauzula o ljudskim pravima u trgovinskim sporazumima i sporazumima o pridruživanju, u prvom redu objavljivanjem redovitih zajedničkih izvješća Komisije i ESVD-a Parlamentu o poštovanju ljudskih prava u partnerskim zemljama i uspostavom međuinstitucijskog odbora;
(c)
razmatranje toga da u sve trgovinske sporazume EU-a bude uključen odbor za ljudska prava ne bi li se zajamčilo da se na sporazum nastavljaju ozbiljne i sustavne mjere u području ljudskih prava; u vezi s tim podsjeća da je za postizanje transparentnosti važno da u pregovore budu uključeni građani;
(d)
postojanje domaćeg sustava pravnih sredstava Europske unije koji bi omogućio podnošenje pritužbi u slučajevima nepridržavanja trgovinskih sporazuma i klauzula o ljudskim pravima;
21. podsjeća na svoj zahtjev u preporuci iz 2010. da svaki trgovinski sporazum EU-a, bio on bilateralan ili multilateralan, sadržava sveobuhvatna, izvršiva i zahtjevna poglavlja o trgovini i održivom razvoju; skreće pozornost na nepodudarnosti među poglavljima o trgovini i održivom razvoju u različitim trgovinskim sporazumima EU-a; stoga poziva Komisiju da se zalaže za najvišu razinu dosljednosti u svim trgovinskim pregovorima i da u njih uvrsti poglavlja o trgovini i održivom razvoju sa sljedećim značajkama:
(a)
svaka se strana obvezuje da će ratificirati i zaista provesti osam temeljnih i četiri prioritetne konvencije MOR-a, kao i međunarodne multilateralne sporazume o okolišu;
(b)
klauzule o ljudskim pravima i poglavlja o trgovini i održivom razvoju pokriveni su općim mehanizmom za rješavanje sporova jednako kao i drugi dijelovi sporazuma, kao što je to zatraženo u preporukama iz 2010. da bi se zajamčilo poštovanje ljudskih prava i socijalnih i ekoloških standarda;
(c)
mogućnost podnošenja pritužbi i traženja pravnog sredstva u okviru postupka za pritužbe za socijalne partnere i civilno društvo;
(d)
djelotvorne mjere odvraćanja, pa i u obliku novčanih odšteta, u slučaju teškog i dokazanog kršenja odredaba poglavlja o održivom razvoju iz sporazuma; takve bi se mjere mogle provoditi u obliku privremenog umanjivanja, dokidanja ili čak suspenzije određenih trgovinskih povlastica koje su predviđene sporazumom u slučajevima ozbiljnog, kontinuiranog kršenja tih standarda, kao krajnje mjere, a uvođenje zajedničkih akcijskih planova s našim partnerima moglo bi doprinijeti rješavanju slučajeva nepoštovanja određenih obveza preuzetih u okviru sporazuma o trgovini i ulaganju;
22. ponavlja svoj zahtjev da se u raznim fazama sastavljanja sporazuma, pregovora i provedbe uspostave forumi ili savjetodavne skupine u području održivog razvoja; podsjeća na to da unutarnje savjetodavne skupine moraju biti neovisne i imati pristup odgovarajućim resursima; prima na znanje kritike koje često iznose neki sudionici unutarnjih savjetodavnih skupina koje je Europska unija uspostavila na temelju važećih trgovinskih sporazuma da njihove rasprave u praksi nemaju nikakav učinak i predlaže da Komisija poduzme sljedeće mjere:
(a)
uspostavi sustav izvješćivanja kojim bi se Parlamentu omogućilo da ocjenjuje rad savjetodavnih skupina
(b)
sustavno i konkretno odgovara na pitanja unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i poduzima korake na temelju inicijativa koje u tom kontekstu predlažu organizacije civilnog društva i socijalni partneri EU-a;
(c)
u poglavljima o trgovini i održivom razvoju trgovinskih sporazuma EU-a propiše osnovne logističke odredbe kojima bi se omogućila djelotvorna provedba, s obzirom na to da se pokazalo da je riječ o posebno teško savladivim preprekama, kao i povezane prateće mjere poput tehničke pomoći i programa suradnje;
23. poziva na veću transparentnost i odgovornost prema lokalnim organizacijama pri sastavljanju međunarodnih trgovinskih propisa i nacionalnih trgovinskih politika, pri čemu treba zajamčiti da se dosljedno poštuju radnička i ljudska prava, uključujući prava žena;
24. poziva Komisiju da više uključi Parlament u postupak praćenja provedbe sporazuma o trgovini i ulaganju u pogledu poštovanja ljudskih prava i socijalnih i ekoloških standarda te poziva Vijeće da se savjetuje s Parlamentom o svakoj odluci o izmjeni ili čak suspenziji primjene sporazuma ako je to potrebno;
Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na unilateralnoj razini
25. pozdravlja stupanje na snagu novog općeg sustava povlastica (OSP) (Uredba (EU) br. 978/2012) 1. siječnja 2014. i objavljivanje prvog izvješća o praćenju općeg sustava povlastica za razdoblje 2014. – 2015.; smatra da trgovinska politika treba biti sredstvo za poticanje partnerskih zemalja EU-a da usvoje više socijalne i ekološke standarde i zato poziva Komisiju da provede sljedeće korektivne mjere:
(a)
razjasni, bilo delegiranim aktom bilo predstojećom izmjenom Uredbe (EU) br. 978/2012., definicije „ozbiljnog propusta da se djelotvorno provede” međunarodna konvencija i „ozbiljnog i sustavnog kršenja načela” sadržanih u međunarodnoj konvenciji;
(b)
zatraži stajališta svih nadležnih nadzornih tijela kako bi bolje ocijenila poštuju li se međunarodne konvencije navedene u uredbi o općem sustavu povlastica; u svojoj se ocjeni posebno usredotoči na stajališta Odbora stručnjaka za primjenu konvencija MOR-a, i u pogledu davanja i u pogledu suspenzija trgovinskih povlastica u skladu s regulativom o općem sustavu povlastica;
(c)
izmjenom Uredbe (EU) br. 978/2012 pojača praćenje obveza koje su preuzele zemlje korisnice; socijalni partneri i organizacije civilnog društva trebali bi dobiti formalnu ulogu u praćenju sustava OSP i OSP+, a posebno u okviru postupka razmatranja i odgovaranja na pitanja upućena Komisiji;
(d)
revizijom obuhvati društveno odgovorno poslovanje u Uredbi o općem sustavu povlastica, kao što je zatraženo 2010., ne bi li se zajamčilo da se transnacionalne korporacije pridržavaju nacionalnih i međunarodnih pravnih obveza u području ljudskih prava, radnih standarda i propisa o okolišu;
(e)
prati i ocjenjuje napredak u provedbi i uspješnosti inicijative „Sve osim oružja” i standardnih aranžmana općeg sustava povlastica te o tome izvješćuje Europski parlament;
26. podržava obećanje Komisije da će raditi na zaustavljanju dječjeg rada; pozdravlja usvajanje radnog dokumenta službi Komisije i ponavlja svoj zahtjev iz 2010. za uravnotežen i realističan prijedlog zakonodavstva, uključujući mjere poput označivanja proizvoda koji su proizvedeni bez dječjeg rada (engl. child-labour-free), trgovinskih povlastica za zemlje koje ispunjavaju određene radne standarde i horizontalne uvozne zabrane koje se odnose na proizvode dobivene radom djece; ističe važnost uvrštavanja ciljeva borbe protiv prisilnog rada i dječjeg rada u poglavlja trgovinskih sporazuma EU-a o trgovini i održivom razvoju, zajedno s drugih šest temeljnih konvencija MOR-a, kao i angažmana Unije u međunarodnim raspravama na razini WTO-a, OECD-a i MOR-a radi jačanja multilateralne dimenzije;
27. potvrđuje svoje protivljenje svim izravnim i neizravnim odredbama koje utječu na trgovinu uslugama povezanima s energijom kojima bi se omogućila tehnološka neutralnost subvencija; poziva Komisiju i države članice da ozbiljno povedu računa o činjenici da rast emisije ugljičnog dioksida kao rezultat međunarodne trgovine potkopava europsku klimatsku strategiju i naglašava da prelazak na model lokalne proizvodnje i potrošnje može doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma;
28. podsjeća na inherentnu vezu između klimatskih promjena i krčenja šuma koje je posljedica neodržive i nezakonite ekstrakcije sirovina; poziva Komisiju da zajamči djelotvornu provedbu i primjenu Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva i uredbe EU-a o drvnoj sirovini, uključujući obvezu zakonitog djelovanja u lancima opskrbe drvnim sirovinama;
29. pozdravlja odluku Komisije da pokrene studiju izvedivosti za europski akcijski plan protiv krčenja i degradacije šuma;
Društveno odgovorno poslovanje
30. podsjeća na svoj zahtjev iz 2010. da društveno odgovorno poslovanje bude dijelom svih trgovinskih sporazuma i odredaba EU-a radi njihove strože primjene, a posebno radi toga da bi se Komisiji omogućilo da provodi istrage o navodnim slučajevima kršenja obveza u pogledu društveno odgovornog poslovanja i uspostave kontaktnih točaka EU-a koje bi se oslanjale na kontaktne točke OECD-a te ih učvrstile; traži od Komisije da pojača napore za to da se poduzeća pridržavaju obveza, duž njihova lanca opskrbe, i u potpunosti poštuju temeljne radne standarde MOR-a i međunarodno priznate standarde društveno odgovornog poslovanja, a posebno nedavno ažurirane Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda, orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku te Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, osobito u industriji odjeće i ekstraktivnim industrijama, u kojima su izraženiji rizici od povreda ljudskih prava i socijalnih standarda; skreće pozornost na pakt o održivosti koji je Komisija pokrenula zajedno s Bangladešom, Međunarodnom organizacijom rada i Sjedinjenim Američkim Državama nakon katastrofe na trgu Rana 2013. godine; naglašava da je važno i dalje težiti ostvarivanju ciljeva tog pakta kako bi se poboljšala prava radnika i da je nužna veća odgovornost u upravljanju lancima opskrbe na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da slične programe i mjere pokrene i s drugim trgovinskim partnerima Unije;
31. smatra da je presudno nastaviti s nastojanjima oko poštovanja Deklaracije OECD-a o međunarodnom ulaganju i multinacionalnim poduzećima i pobrinuti se pritom da se Smjernice izričito navode u svim novim sporazumima između Europske unije i trećih zemalja i u njihovoj primjeni s „pasivnog” prijeđe na „aktivni pristup”; poziva Komisiju da zajamči transparentnost u pogledu pristupa informacijama o postupanju poduzeća i da uvede djelotvoran i primjenjiv sustav izvješćivanja koji pruža informacije o lancima vrijednosti proizvoda; podsjeća na svoje stajalište iz 2010. da se od poduzeća zahtijeva da objavljuju svoje bilance u području društveno odgovornog poslovanja te da postupaju s dužnom pažnjom; snažno potiče Komisiju da ažurira svoju strategiju o društveno odgovornom poslovanju ne bi li postavila strože zahtjeve u pogledu izvješćivanja i sukladnosti i zajamčila učinkovitiju provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, a države članice da podrže promicanje društveno odgovornog poslovanja;
32. poziva Uniju da uspostavi platforme za dijalog na temu društveno odgovornog poslovanja koje bi okupile organizacije civilnog društva, poduzeća, međunarodne organizacije i druge dionike;
33. poziva Komisiju da rezultate projekta „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore”, koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a, primijeni na vlastiti Europski fond za strateška ulaganja i svoj dijalog s ulagačima u pregovorima o trgovinskim sporazumima te da podupiranjem održive trgovine podrži koncept održive unije tržišta kapitala;
34. podsjeća da su Tripartitna deklaracija MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, Program Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu i aspekti koji se odnose na rad u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća temeljni tekstovi u vezi s društveno odgovornim poslovanjem; traži od Komisije da kao nastavak na inicijative OECD-a i UN-a u zakonodavstvo EU-a ugradi nove, nedavno donesene međunarodne standarde i da se na sastanku ministara trgovine skupine G20 u lipnju 2016. u Šangaju založi za uravnotežene i sveobuhvatne prijedloge politika, među ostalim i za istaknutu dimenziju održivog razvoja u globalnim lancima vrijednosti;
35. podsjeća da je EU vodeći svjetski akter u smislu nacionalnih akcijskih planova za društveno odgovorno poslovanje; poziva Komisiju da aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje poduzeća EU-a koji posluju u inozemstvu uz poseban naglasak na jamčenju strogog poštovanja svih pravnih obveza koje proistječu iz nacionalnih zakona ili bilateralnih ili međunarodnih pravnih obveza kojima podliježe njihovo poslovanje, a posebno poštovanja međunarodnih normi i pravila u području ljudskih prava, rada i okoliša; u tu svrhu predlaže i da Komisija aktivno surađuje s partnerskim zemljama radi razmjene najboljih praksi i znanja i iskustva o načinima i sredstvima za poboljšanje poslovne klime i povećanje osviještenosti o odgovornom postupanju poduzeća;
36. napominje da se program društveno odgovornog poslovanja mora prilagoditi konkretnim potrebama regija i zemalja kako bi se njime doprinijelo poboljšanju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja;
37. poziva Komisiju da u području trgovine i ulaganja poduzme mjere kojima bi se poduzeća potaknula na primjenu strategija društveno odgovornog poslovanja i za to nagradila, poput dodjeljivanja oznaka, davanja povlaštenog pristupa poslovima javne nabave u Uniji i provedbe programa pomoći malim i srednjim poduzećima;
38. s velikim zadovoljstvom pozdravlja uvrštenje izvješćivanja velikih poduzeća o ljudskim pravima u Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju; poziva države članice EU-a da tu direktivu brzo i djelotvorno prenesu u svoja zakonodavstva; skreće pozornost na okvir za izvješćivanje u skladu s Vodećim načelima UN-a, referentan popis poduzeća iz perspektive ljudskih prava i cilj integriranog izvješćivanja te poziva sva poduzeća uvrštena na burzu u EU-u i njihove dionike da poštuju duh te Direktive u Uniji i pri poslovanju izvan nje;
39. poziva EU i države članice da se aktivno uključe u rad UN-ova Vijeća za ljudska prava i Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) na pripremi međunarodnog sporazuma u okviru kojega bi transnacionalne korporacije snosile odgovornost za povrede ljudskih prava i kršenja ekoloških standarda;
40. naglašava da je djelotvorna provedba tih preporuka ključna da bi Parlament mogao ocijeniti trgovinske sporazume o kojima pregovora Komisija; traži detaljan i pravodoban odgovor Komisije na sva pitanja koja se postavljaju u ovoj Rezoluciji;
o o o
41. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.