Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 8. ožujka 2016. - Strasbourg
Zdravlje životinja ***II
 Program potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka u obrazovnim ustanovama ***I
 Pristup tržištu lučkih usluga i financijska transparentnost luka ***I
 Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena ***I
 Godišnje izvješće za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara
 Rodno osviještena politika u radu Europskog parlamenta
 Situacija u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u

Zdravlje životinja ***II
PDF 401kWORD 69k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (11779/1/2015 – C8-0008/2016 – 2013/0136(COD))
P8_TA(2016)0067A8-0041/2016

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (11779/1/2015 – C8-0008/2016),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje austrijskog Saveznog vijeća, podneseno u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2013.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Parlamentu i Vijeću (COM(2013)0260),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0041/2016),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

4.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

6.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

7.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o antimikrobnoj otpornosti i upotrebi veterinarsko-medicinskih proizvoda

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Akcijski plan protiv povećane prijetnje od antimikrobne otpornosti” COM(2011)0748 ističe se preventivna uloga Uredbe o prenosivim bolestima životinja („Zakon o zdravlju životinja”) i u skladu s tim očekivano smanjenje upotrebe antibiotika u životinja. Uz obveze predviđene tom Uredbom države članice poziva se da se obvežu prikupljati relevantne, usporedive i dovoljno detaljne podatke o trenutačnoj upotrebi antimikrobnih medicinskih proizvoda u životinja te da te podatke šalju Komisiji kako bi se osigurala razboritija upotreba antimikrobnih medicinskih proizvoda u životinja i time doprinijelo smanjenju rizika od antimikrobne otpornosti.

Izjava Komisije o redovitom izvješćivanju o upotrebi antimikrobnih medicinskih proizvoda u životinja u Uniji

Komisija se obvezuje objavljivati redovito izvješće u pogledu upotrebe antimikrobnih medicinskih proizvoda u životinja u EU-u na temelju podataka koje su dostavile države članice.

Izjava Komisije o dobrobiti životinja

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila sprečavanja i nadziranja bolesti životinja koje su prenosive na životinje ili ljude, ali ona ne sadržava odredbe kojima se posebno uređuje dobrobit životinja, iako su zdravlje i dobrobit životinja povezani. Unija ima dobro razvijenu pravnu stečevinu u pogledu dobrobiti životinja kojom su obuhvaćene različite vrste (tovni pilići, kokoši nesilice, svinje, telad) ili aktivnosti (uzgoj, prijevoz, klanje, istraživanje itd.). To će se zakonodavstvo o dobrobiti životinja nužno i dalje primjenjivati. Komisija se u potpunosti zalaže za posvećivanje pune pozornosti dobrobiti životinja u skladu s člankom 13. Ugovora i unutar njime utvrđenih ograničenja, uključujući potpunu provedbu i primjereni razvoj tog zakonodavstva.

(1) SL C 170, 5.6.2014., str. 104.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0381.


Program potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka u obrazovnim ustanovama ***I
PDF 324kWORD 67k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Uredbe (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za dostavu voća i povrća, banana te mlijeka u obrazovnim ustanovama (COM(2014)0032 – C7-0025/2014 – 2014/0014(COD))
P8_TA(2016)0068A8-0006/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0032),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 42. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0025/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 9. srpnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 7. listopada 2014.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 27. svibnja 2015. o početku i mandatu međuinstitucionalnih pregovora o prijedlogu(3),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća dopisom od 16. prosinca 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0006/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. ožujka 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama

P8_TC1-COD(2014)0014


(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/791.)

(1) SL C 451, 16.12.2014., str. 142.
(2) SL C 415, 20.11.2014., str. 30.
(3) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2015)0216.


Pristup tržištu lučkih usluga i financijska transparentnost luka ***I
PDF 793kWORD 447k
Amandmani koje je donio Europski parlament 8. ožujka 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stvaranju okvira za pristup tržištu lučkih usluga i financijske transparentnosti luka (COM(2013)0296 – C7-0144/2013 – 2013/0157(COD))(1)
P8_TA(2016)0069A8-0023/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Naslov
Prijedlog
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o stvaranju okvira za pristup tržištu lučkih usluga i financijske transparentnosti luka
o stvaranju okvira za organizaciju lučkih usluga i za financijsku transparentnost luka
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  Luke mogu pridonijeti dugoročnoj konkurentnosti europske industrije na svjetskim tržištima te pritom povećavaju dodanu vrijednosti i broj radnih mjesta u svim obalnim regijama Unije. Kako bi se odgovorilo na izazove s kojima se suočava sektor pomorskog prijevoza, kao što su neučinkovitosti održivog prijevoznog i logističkog lanca, ključno je da se aktivnosti navedene u Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Luke: motor rasta” o pojednostavljenju administracije provode zajedno s ovom Uredbom. Složenost administrativnih postupaka za carinska odobrenja, zbog čega dolazi do zastoja u lukama, predstavlja veliku prepreku konkurentnosti priobalne plovidbe i učinkovitosti luka Unije.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3.a)  Visoka razina pojednostavljenja carinskih postupaka može predstavljati veliku gospodarsku prednost za luku u pogledu konkurentnosti. Da bi se izbjeglo nepravedno tržišno natjecanje luka i smanjile carinske formalnosti koje bi mogle ozbiljno naštetiti financijskim interesima Unije, tijela luke morala bi uključiti odgovarajući i učinkoviti pristup politici temeljen na riziku, čime bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. Te bi postupke učinkovito i redovito trebala pratiti Komisija i države članice, a Komisija bi trebala ocijeniti postoji li potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera za suočavanje s nepravednim tržišnim natjecanjem.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Velika većina pomorskog prometa Unije prolazi kroz morske luke transeuropske prometne mreže. Radi postizanja cilja ove Uredbe na proporcionalan način bez nametanja nepotrebnih opterećenja drugim lukama, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na luke transeuropske prometne mreže, od kojih svaka igra značajnu ulogu u europskom prometnom sustavu, bilo zato što upravlja s više od 0,1 % ukupnog tereta EU-a ili ukupnog broja putnika ili zato što poboljšava regionalnu dostupnost otoka ili perifernih područja, ne dovodeći, međutim, u pitanje mogućnost da države članice odluče ovu Uredbu primijeniti i na druge luke. Usluge peljarenja pružene na dubokom moru nemaju izravan učinak na učinkovitost luka s obzirom na to da se ne koriste za izravan ulazak u luke i izlazak iz njih te ih stoga nije potrebno uključiti u ovu Uredbu.
(4)  Velika većina pomorskog prometa Unije prolazi kroz morske luke transeuropske prometne mreže. Radi postizanja cilja ove Uredbe na proporcionalan način bez nametanja nepotrebnih opterećenja drugim lukama, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na morske luke transeuropske prometne mreže, od kojih svaka igra značajnu ulogu u europskom prometnom sustavu, bilo zato što upravlja s više od 0,1 % ukupnog tereta EU-a ili ukupnog broja putnika ili zato što poboljšava regionalnu dostupnost otoka ili perifernih područja. Međutim, ovom bi se Uredbom državama članicama trebala pružiti mogućnost da odluče žele li je ili ne primijeniti na morske luke sveobuhvatne transeuropske prometne mreže smještene u najudaljenijim regijama. Države članice bi također trebale imati mogućnost uvesti izuzeća kako bi izbjegle nerazmjerna administrativna opterećenja onih morskih luka sveobuhvatne transeuropske prometne mreže čiji godišnji promet ne opravdava potpunu primjenu ove Uredbe. Usluge peljarenja pružene na dubokom moru nemaju izravan učinak na učinkovitost luka s obzirom na to da se ne koriste za izravan ulazak u luke i izlazak iz njih te ih stoga nije potrebno uključiti u ovu Uredbu.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Ovom se Uredbom upravljačkim tijelima luka ne nameće poseban model upravljanja lukama. Uz uvjet da se poštuju pravila tržišnog pristupa i financijske transparentnosti, postojeći modeli upravljanja lukama, koji su uspostavljeni na nacionalnoj razini u državama članicama, mogu se zadržati u skladu s Protokolom br. 26 Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Cilj je članka 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ukloniti ograničenja slobode pružanju usluga u Uniji. U skladu s člankom 58. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba se postići u okviru odredbi glave koja se odnosi na prijevoz, odnosno na članak 100. stavak 2.
Briše se.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Samostalno pružanje usluge koje podrazumijeva da prijevozničke tvrtke ili pružatelji lučkih usluga zapošljavaju osoblje prema vlastitom izboru i sami pružaju lučke usluge uređeno je u brojnim državama članicama zbog sigurnosnih ili socijalnih razloga. Dionici s kojima se Komisija savjetovala prilikom pripreme svog prijedloga naglasili su da bi nametanje općeg dopuštanja samostalnog pružanja usluge na razini Unije zahtijevalo dodatna pravila u vezi sa sigurnošću i socijalnim pitanjima radi izbjegavanja negativnih učinaka na tim područjima. Stoga u ovoj fazi djeluje prikladnim ne regulirati ovo pitanje na razini Unije te ga prepustiti državama članicama da same reguliraju samostalno pružanje lučkih usluga ili ne. Stoga bi ova Uredba trebala obuhvaćati samo pružanje lučke usluge za naknadu.
Briše se.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  U interesu učinkovitog, sigurnog i ekološkog upravljanja lukama, upravljačko tijelo luke treba moći tražiti da pružatelji lučkih usluga mogu dokazati da ispunjavaju minimalne uvjete za provođenje usluge na prikladan način. Ti bi minimalni uvjeti trebali biti ograničeni na jasno utvrđene uvjete u vezi sa stručnim kvalifikacijama operatora, uključujući u smislu osposobljavanja i potrebne opreme, tako da su ti uvjeti transparentni, nediskriminirajući, objektivni i odgovarajući za pružanje lučke usluge.
(7)  U interesu učinkovitog, sigurnog i ekološkog upravljanja lukama, upravljačko tijelo luke treba moći tražiti da pružatelji lučkih usluga mogu dokazati da ispunjavaju minimalne uvjete za provođenje usluge na prikladan način. Ti bi minimalni uvjeti trebali biti ograničeni na jasno utvrđene uvjete u vezi sa stručnim kvalifikacijama operatora, opremom koja je potrebna za pružanje odgovarajuće lučke usluge, dostupnosti te usluge te usklađenosti s uvjetima pomorske sigurnosti. Tim bi se minimalnim uvjetima trebali uzeti u obzir ekološki zahtjevi, kao i nacionalni socijalni standardi i dobar ugled pružatelja lučke usluge.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Svi pružatelji usluga, a posebno novi sudionici na tržištu, trebali bi dokazati da su vlastitim kapacitetima u pogledu osoblja i opreme sposobni opslužiti minimalni broj plovila. Pružatelji usluga trebali bi primjenjivati relevantne odredbe i pravila, uključujući radno zakonodavstvo i kolektivne ugovore na snazi te zahtjeve dotične luke u pogledu kvalitete.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7.b)  Da bi utvrdila zadovoljava li pružatelj usluga zahtjev za dobrim ugledom, država članica trebala bi razmotriti postoje li opravdani razlozi za sumnju u dobar ugled pružatelja usluga, upravitelja luke ili bilo koje druge relevantne osobe koju je odredila država članica, kao što su osude ili kazne izrečene u bilo kojoj državi članici zbog ozbiljnih prekršaja ili povreda u pogledu važećeg nacionalnog prava i prava Unije, između ostalog, u sljedećim područjima: socijalno pravo, radno pravo, pravo zaštite na radu, zdravstveno pravo i pravo okoliša.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.c (nova)
(7.c)  U skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3577/921a i presudom Suda od 11. siječnja 2007. u predmetu C-251/04, Komisija protiv Helenske Republike1b, prema kojima se tegljenje ne može izjednačiti s jednom od usluga pomorskog prometa, u svrhu postizanja pomorske sigurnosti i zaštite okoliša u minimalnom je broju zahtjeva moguće propisati da plovila namijenjena za tegljenje ili vezivanje budu registrirana u državi članici dotične luke i da plove pod zastavom te države članice
_______________
1a Uredba Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12.12.1992., str. 7).
1b Presuda Suda od 11. siječnja 2007. u predmetu C-251/04, Komisija protiv Helenske Republike, C-251/04, ECLI:EU:C:2007:5.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  S obzirom na to da su luke sastavljene od ograničenih geografskih područja, pristup tržištu mogao bi u određenim slučajevima podlijegati ograničenjima vezanima za nedostatak zemlje ili u slučajevima kada je zemlja rezervirana za određenu vrstu aktivnosti u skladu s formalnim planom razvoja koji na transparentan način planira način korištenja zemlje te s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom poput zakonodavstva povezanog s ciljevima prostornog planiranja.
Briše se.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)  Lučki sustav Unije izuzetno je raznovrstan te obuhvaća mnogo različitih modela za organizaciju lučkih usluga. Prema tome, jedinstveni sustav ne bi bio prikladan. Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi biti u mogućnosti ograničiti broj pružatelja lučkih usluga ako okolnosti iziskuju takvo ograničenje.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Nadležno tijelo trebalo bi unaprijed objaviti svaku namjeru ograničavanja broja pružatelja lučkih usluga i takva bi namjera trebala biti potpuno opravdana kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo davanje primjedaba. Kriteriji za svako ograničenje trebali bi biti objektivni, transparentni i ne bi smjeli dovoditi do diskriminacije.
(11)  Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo trebalo bi unaprijed objaviti svaku namjeru ograničavanja broja pružatelja lučkih usluga. Kriteriji za svako ograničenje trebali bi biti objektivni, transparentni i nediskriminirajući.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Kako bi bio otvoren i transparentan, postupak odabira pružatelja lučkih usluga i njegov rezultat trebao bi biti javan, a cjelokupna bi dokumentacija trebala biti dostavljena zainteresiranim strankama.
(12)  Postupak odabira pružatelja lučkih usluga i njegov rezultat trebao bi biti javan te nediskriminirajući, transparentan i otvoren za sve zainteresirane strane.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Postupak odabira pružatelja lučke usluge u slučaju da je broj pružatelja ograničen trebao bi slijediti načela i pristup utvrđene u Direktivi ../../… [koncesija]7, uključujući prag i metodu utvrđivanja vrijednosti ugovora, kao i definiciju značajnih izmjena i elemenata vezanih za trajanje ugovora.
Briše se.
__________________
7 Prijedlog Direktive o dodjeli koncesijskih ugovora(COM (2011) 897 završna verzija)
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)  U svojoj interpretativnoj Komunikaciji od 1. kolovoza 2006. o pravu Zajednice koje se primjenjuje na sklapanja ugovora koja nisu (ili nisu u potpunosti) obuhvaćena odredbama direktiva o javnoj nabavi1, Komisija je utvrdila jasan okvir za postupke odabira koji ne spadaju u opseg direktiva o javnoj nabavi i čiji ugovori ne mogu biti sklopljeni u obliku koncesija.
__________________________
1SL C 179, 1.8.2006., str. 2.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Mogućnost obveze javnih službi koja dovodi do ograničavanja broja pružatelja lučke usluge trebala bi biti opravdana samo na temelju javnog interesa kako bi se osigurala dostupnost lučke usluge svim korisnicima, raspoloživost lučke usluge tijekom cijele godine, cjenovna pristupačnost lučke usluge za određene kategorije korisnika.
(14)  Mogućnost obveze javnih službi koja dovodi do ograničavanja broja pružatelja lučke usluge trebala bi biti opravdana samo na temelju javnog interesa kako bi se osigurala dostupnost lučke usluge svim korisnicima, raspoloživost lučke usluge tijekom cijele godine, cjenovna pristupačnost lučke usluge za određenu kategoriju korisnika te sigurnih, zaštićenih ili ekološki održivih lučkih operacija.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Nadležno tijelo imenovano u državi članici trebalo bi moći odlučiti želi li samo pružati lučke usluge s obvezama javnih službi ili želi pružanje takvih usluga izravno povjeriti unutarnjem operatoru. U slučaju da nadležno tijelo odluči samo pružati tu uslugu, to može obuhvaćati pružanje usluga putem agenata koje je nadležno tijelo zaposlilo ili ovlastilo. Kada se takvo ograničenje primjenjuje u svim lukama mreže TEN-T na području države članice, o tome je potrebno obavijestiti Komisiju. U slučajevima kada se nadležna tijela država članica odluče za takav izbor, lučke usluge koje pružaju unutarnji operatori trebaju biti ograničene samo na luku ili na luke za koje su ti unutarnji operatori određeni. Nadalje, u takvim slučajevima pristojbi za lučke usluge koje operator naplaćuje trebaju podlijegati nadzoru neovisnog nadzornog tijela.
(18)  Upravljačko tijelo dotične luke ili nadležno tijelo imenovano u državi članici trebalo bi moći odlučiti želi li samo pružati lučke usluge s obvezama javnih službi ili želi pružanje takvih usluga izravno povjeriti unutarnjem operatoru. U slučaju da nadležno tijelo odluči samo pružati tu uslugu, to može obuhvaćati pružanje usluga putem agenata koje je nadležno tijelo zaposlilo ili ovlastilo. Kada se takvo ograničenje primjenjuje u svim morskim lukama mreže TEN-T na području države članice, o tome je potrebno obavijestiti Komisiju. U slučajevima kada nadležna tijela država članica pružaju lučke usluge u okviru obveza pružanja javnih službi, lučke usluge koje pružaju unutarnji operatori trebaju biti ograničene samo na luku ili na luke za koje su ti unutarnji operatori određeni. Nadalje, u takvim slučajevima pristojbe za lučke usluge koje operator naplaćuje trebale bi podlijegati neovisnom nadzoru.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Države članice trebale bi zadržati ovlast po pitanju osiguravanja adekvatne razine socijalne zaštite za osoblje poduzeća koje pruža lučke usluge. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena zakona o radu i socijalnim pravima u državama članicama. U slučaju ograničenja u broju pružatelja lučkih usluga, kad sklapanje ugovora o pružanju lučkih usluga može promijeniti lučkog operatera nadležnim se tijelima javne vlasti može treba omogućiti da zatraže od odabranog pružatelja usluga da primijeni odredbe Direktive Vijeća 2001/23/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na zaštitu prava posloprimca u slučaju prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona11
(19)  Države članice trebale bi zadržati ovlast po pitanju osiguravanja adekvatne razine socijalne zaštite za osoblje poduzeća koje pruža lučke usluge. Ovom se Uredbom ne bi trebala dovesti u pitanje primjena zakona o radu i o socijalnim pravima u državama članicama i ona bi trebala biti u skladu s člankom 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Kada se sklapanjem ugovora o pružanju lučkih usluga može promijeniti lučkog operatera, nadležna bi tijela u slučaju premještanja osoblja od odabranog pružatelja usluga trebala zatražiti da primijeni odredbe Direktive Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na zaštitu prava posloprimca u slučaju prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona11
__________________
__________________
11 SL L 82, 22.3.2001., str. 16.
11 SL L 82, 22.3.2001., str. 16.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)  U vrlo složenom i konkurentnom sektoru, kao što su lučke usluge, osposobljavanje novih zaposlenika i cjeloživotno usavršavanje osoblja ključni su kako bi se zajamčilo zdravlje i sigurnost lučkih radnika, kvaliteta usluga i konkurentnost luka u EU-u. Države članice trebale bi poduzeti potrebne mjere kako bi zajamčile odgovarajuće osposobljavanje svim radnicima zaposlenima u lučkom sektoru. Sektorski Odbor za socijalni dijalog za luke na razini EU-a trebao bi moći razraditi smjernice za utvrđivanje uvjeta osposobljavanja kako bi se zajamčila visoka kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja lučkih radnika, smanjio rizik od nesreća i uzele u obzir buduće potrebe sektora s obzirom na tehnološke i logističke promjene koje nameće potražnja korisnika.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.b (nova)
(19b)  Europski lučki sektor suočava se s nizom izazova koji mogu utjecati na njegovu konkurentnost i socijalnu dimenziju. Ti su izazovi sljedeći: sve veće dimenzije plovila, konkurencija luka izvan Unije, povećanje tržišne moći kao rezultat saveza između brodarskih poduzeća, potreba za pravodobnim pregovaranjem novih radnih obrazaca i osiguravanjem prikladnog osposobljavanja o tehnološkim inovacijama te potreba za smanjenjem njihova socijalnog utjecaja, rastući obujam koji je sve zbijeniji, nedostatak odgovarajućih ulaganja u infrastrukturu u zaleđu, uklanjanje administrativnih prepreka na unutarnjem tržištu, promjena energetskog krajolika i rastući pritisak na društvo i okoliš. Države bi se članice zajedno sa socijalnim partnerima trebale suočiti s tim izazovima te poduzeti mjere u cilju očuvanja konkurentnost sektora i sprečavanja prekarnih radnih uvjeta u lukama, unatoč fluktuacijama u potražnji lučke radne snage.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.c (nova)
(19c)  Komisija i države članice trebale bi podržati sve modele organizacije rada u lukama kojima se jamče kvalitetna radna mjesta i sigurni uvjeti rada. Sve potrebne prilagodbe trebale bi se promicati samo u pregovorima sa socijalnim partnerima i Komisija bi trebala na odgovarajući način uzeti u obzir rezultate tih pregovora.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.d (nova)
(19d)  Automatizacija i tehnološke inovacije otvaraju mogućnost za poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti luka. Prije uvođenja velikih promjena sindikati zaposlenika i lučkih radnika trebali bi surađivati kako bi se zajamčilo potrebno stručno osposobljavanje i ponovno osposobljavanje te pronašla zajednička rješenja za smanjenje negativnog učinka tog napretka na zdravlje i zaštitu na radu te zapošljivost.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  U mnogim se lukama pristup tržištu za pružatelje usluga rukovanja teretom i putničkih usluga na terminalu dodjeljuje preko javnih ugovora o koncesiji. Ta vrsta ugovora obuhvaćena je Direktivom …/… [koncesije]. Stoga se Poglavlje II. ove Uredbe ne bi trebalo primjenjivati na odredbe o teretnim i putničkim uslugama. No države članice bi ipak trebale zadržati slobodu odluke o primjeni pravila iz ovog Poglavlja na te dvije usluge. Što se tiče ostalih vrsta ugovora koje nadležna tijela koriste za dodjelu pristupa tržištu za pružatelje usluga rukovanja teretom i putničkih usluga na terminalima, Sud Europske unije potvrdio je da su nadležna tijela pri sklapanju tih ugovora obvezna poštovati načela transparentnosti i nediskriminacije. Ta se načela u potpunosti primjenjuju u pogledu pružanja bilo koje lučke usluge.
(20)  Poglavlje II. ove Uredbe ne bi trebalo primjenjivati na odredbe o teretnim i putničkim uslugama. Što se tiče ostalih vrsta ugovora, osim javnih ugovora o koncesiji, koje javna tijela koriste za dodjelu pristupa tržištu za pružatelje usluga rukovanja teretom i putničkih usluga na terminalima, Sud Europske unije potvrdio je da su nadležna tijela pri sklapanju tih ugovora obvezna poštovati načela transparentnosti i nediskriminacije. Ta se načela u potpunosti primjenjuju u pogledu pružanja bilo koje lučke usluge.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20.a)  Prema Rezoluciji A.960 Međunarodne pomorske organizacije pilot za svako područje peljarenja treba imati visoko specijalizirano iskustvo i lokalno znanje. S obzirom na to da Međunarodna pomorska organizacija priznaje prikladnost regionalne ili lokalne uprave za peljarenje, peljarenje ne bi trebalo podlijegati poglavlju II. ove Uredbe.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21.a)  Instrument za povezivanje Europe omogućuje da luke u transeuropskoj transportnoj mreži mogu imati koristi od subvencija Unije tijekom tekućeg razdoblja od 2014. do 2020. Nadalje, Komisija namjerava uspostaviti revidirani okvir za državnu potporu lukama i, s obzirom na to da se Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a također uspostavlja novi zakonodavni okvir za koncesije, koji će također utjecati na usluge luka koje se pružaju u skladu s koncesijskim sporazumom, stroga pravila o transparentnosti financijskih tokova moraju se uvesti u tu Uredbu kako bi se spriječilo nepravedno tržišno natjecanje između luka u Uniji ili damping.
_______________
1a Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1).
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Upravljačkom tijelu luke koja prima javna sredstva, kada djeluje i kao pružatelj usluge, potrebno je nametnuti obvezu vođenja odvojenih računa za aktivnosti koje provode u svojstvu upravljačkog tijela luke od onih koje provode na temelju tržišnog natjecanja kako bi se osigurali jednaki uvjeti, transparentnost kod dodjeljivanja i korištenja javnih sredstava te izbjegle smetnje na tržištu. U svakom je slučaju potrebno osigurati usklađenost s pravilima o državnoj potpori.
(22)  Upravljačkom tijelu luke koja prima javna sredstva, kada djeluje i kao pružatelj usluge, potrebno je nametnuti obvezu vođenja odvojenih računa za javno financirane aktivnosti koje provode u svojstvu upravljačkog tijela luka od onih koje provode na temelju tržišnog natjecanja kako bi se osigurali jednaki uvjeti, transparentnost kod dodjeljivanja i korištenja javnih sredstava te izbjegle smetnje na tržištu. U svakom je slučaju potrebno osigurati usklađenost s pravilima o državnoj potpori.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)  Morske luke s prometom ispod praga utvrđenog u Direktivi 2006/111/EZ trebale bi ispunjavati obveze transparentnosti iz članka 12. ove Uredbe na proporcionalan način i pritom ne biti izložene nerazmjernom administrativnom opterećenju.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.b (nova)
(22b)  Da bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje i smanjenje administrativnog opterećenja, Komisija bi trebala u pismenom obliku razjasniti pojam državne potpore u smislu financiranja lučke infrastrukture, uzimajući u obzir da javni pristup i obrambena infrastruktura, i na moru i na kopnu, dostupna svim potencijalnim korisnicima na jednakoj i nediskriminirajućoj osnovi, infrastruktura povezana s funkcioniranjem usluga od općeg gospodarskog interesa, nisu gospodarskog karaktera jer su njihovi ciljevi uglavnom javne prirode. Te su infrastrukture dio odgovornosti države da zadovolji opće potrebe stanovništva.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.c (nova)
(22c)  Štoviše, Komisija bi u dogovoru sa sektorom trebala utvrditi koja javna ulaganja u lučku infrastrukturu spadaju pod Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 (Uredba o općem skupnom izuzeću)1a.
_________________
1a Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Pristojbe za lučke usluge koje naplaćuju pružatelji lučkih usluga koji nisu imenovani u skladu s otvorenim, transparentnim i nediskriminacijskim postupkom, s obzirom na njihovo monopolističko ili oligopolističko stanje i činjenicu da se njihovo tržište ne može osporavati, uzrokuju veći rizik od zlouporabe cijena. Isto vrijedi i za pristojbe koje naplaćuju unutarnji operatori u smislu ove Uredbe. Za te je usluge, kod nepostojanja pravednih tržišnih mehanizama, potrebno uspostaviti sporazume kako bi se osiguralo da pristojbe koje se naplaćuju odražavaju uobičajene uvjete odgovarajućeg tržišta te da su uspostavljene na transparentan i nediskriminirajući način.
(23)  Pristojbe za lučke usluge koje naplaćuju pružatelji lučkih usluga koji nisu imenovani u skladu s otvorenim, transparentnim i nediskriminacijskim postupkom te pristojbe koje naplaćuju pružatelji usluga peljarenja koji nisu izloženi učinkovitoj konkurenciji, dovode do većeg rizika zlouporabe cijena. Za te je usluge, kod nepostojanja poštenih tržišnih mehanizama, potrebno uspostaviti sporazume kako bi se osiguralo da pristojbe koje se naplaćuju nisu nerazmjerne ekonomskoj vrijednosti pruženih usluga te da su uspostavljene na transparentan i nediskriminirajući način.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Radi učinkovitosti, pristojbe za korištenje lučke infrastrukture svake pojedine luke trebale bi biti uspostavljene na transparentan i autonoman način u skladu s vlastitom komercijalnom i ulagačkom strategijom te luke.
(24)  Uloga upravljačkog tijela luke je, između ostalog, olakšati trgovinu i djelovati kao posrednik između regionalne industrije i prijevoznika. Stoga bi, u interesu učinkovitosti, pristojbe za korištenje lučke infrastrukture svake pojedine luke trebale biti uspostavljene na transparentan i autonoman način u skladu s vlastitom komercijalnom i ulagačkom strategijom te luke.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)   Radi promicanja pomorskog prometa na kratke udaljenosti te privlačenja vodenih plovila koja pri prometnim operacijama, tj. priobalnim ili kopnenim operacijama pomorskog prijevoza, imaju ekološku učinkovitost ili energetsku učinkovitost te emisiju CO2 bolju od prosječne trebalo bi dopustiti varijaciju pristojbi za korištenje lučke infrastrukture. To bi trebalo pomoći doprinijeti ekološkim politikama i politikama o klimatskim promjenama i održivom razvoju luke i njezine okoline, osobito pružajući doprinos smanjenju ekološkog otiska vodenih plovila koja pristaju i ostaju u luci.
(25)   Varijacija pristojbi za korištenje lučke infrastrukture važan je alat za upravljačko tijelo luke i trebalo bi je dopustiti. Pristojbe za korištenje lučke infrastrukture mogu varirati zbog, na primjer, promicanja pomorskog prometa na kratke udaljenosti te privlačenja vodenih plovila koja pri prometnim operacijama, tj. priobalnim ili kopnenim operacijama pomorskog prijevoza, imaju ekološku učinkovitost ili energetsku učinkovitost te emisiju CO2 bolju od prosječne. To bi trebalo pomoći doprinijeti ekološkim politikama i politikama o klimatskim promjenama i održivom razvoju luke i njezine okoline, osobito pružajući doprinos smanjenju ekološkog otiska vodenih plovila koja pristaju i ostaju u luci.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Trebalo bi postaviti odgovarajuće objekte kako bi se osiguralo da se s korisnicima luka od kojih se zahtijeva da plate pristojbu za lučku infrastrukturu i/ili pristojbu za lučke usluge redovito savjetuje kad se pristojba za lučku infrastrukturu i pristojba za lučke usluge određuju i mijenjaju. Upravljačka tijela luka također bi se trebala redovito savjetovati s ostalim dionicima o ključnim pitanjima u vezi s čvrstim razvojem luke, njezinom uspješnosti i sposobnosti da privuče i stvori gospodarske aktivnosti kao što su koordinacija lučkih usluga unutar područja luke i učinkovitost veza sa zaleđem te administrativni postupci u lukama.
(26)  Trebalo bi osigurati da se s korisnicima luka od kojih se zahtijeva da plate pristojbu za lučku infrastrukturu i/ili pristojbu za lučke usluge redovito savjetuje kad se pristojba za lučku infrastrukturu i pristojba za lučke usluge određuju i mijenjaju. Upravljačka tijela luka također bi se trebala redovito savjetovati s ostalim dionicima o ključnim pitanjima u vezi s učinkovitim razvojem luke, njezinom uspješnosti i sposobnosti da privuče i stvori gospodarske aktivnosti kao što su koordinacija lučkih usluga unutar područja luke i učinkovitost veza sa zaleđem te administrativni postupci u lukama. Upravljačko tijelo luke trebalo bi poticati privatne ulagače, koji ulažu velika sredstva u luke, na sudjelovanje u održivom savjetovanju o planovima razvoja luke.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  kako bi se osigurala ispravna i djelotvorna primjena ove Uredbe, u svakoj bi državi članici trebalo odrediti neovisno nadzorno tijelo, koje može biti već postojeće tijelo.
(27)  Kako bi se osiguralo postojanje neovisnog mehanizma za ulaganje prigovora, svaka bi država članica trebala odrediti jedno tijelo ili više njih koja pružaju neovisan nadzor. Trebalo bi biti moguće da se već postojeća tijela, kao što su tijela nadležna za tržišno natjecanje, sudovi, ministarstva ili odjeli ministarstava koji nisu povezani s upravljačkim tijelom luke imenuju za tu svrhu.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Različita neovisna nadzorna tijela trebaju razmjenjivati informacije o svom radu i surađivati kako bi se osigurala jedinstvena primjena ove Uredbe.
(28)  U slučaju prekograničnog spora ili pritužbe različita tijela koja provode neovisan nadzor trebala bi međusobno surađivati i razmjenjivati informacije o svom radu.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28a)  Radni odnosi u lukama imaju velik utjecaj na funkcioniranje luka. Stoga sektorski Odbor za socijalni dijalog za luke na razini EU-a socijalnim partnerima daje okvir za utvrđivanje rezultata u vezi s organizacijom te uvjetima rada, posebice u području zdravlja i sigurnosti, osposobljavanja i kvalifikacija, politika Unije o gorivu s niskim sadržajem sumpora i atraktivnosti sektora za mlade radnike i žene.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Radi dopune i izmjene određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, a posebice radi promicanja jedinstvene primjene ekološke naplate, jačanja usklađenosti ekološke naplate na razini Unije te osiguravanja zajedničkih načela naplate u odnosu na promicanje pomorskog prometa na kratke udaljenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi dodijeliti Komisiji u skladu sa zajedničkom klasifikacijom plovila, goriva i vrsta operacija prema kojima variraju pristojbe za korištenje infrastrukture i zajednička načela naplate pristojbi za korištenje lučke infrastrukture. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Europska Komisija bi trebala osigurati da se odgovarajući dokumenti istovremeno, pravodobno i primjereno dostave Europskom parlamentu i Vijeću.
Briše se.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.
(30)  Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dati provedbene ovlasti u vezi s prikladnim sporazumima za razmjenu informacija između nadzornih tijela. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije13.
Briše se.
__________________
13 SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.a (nova)
(30a)  Komisiju se poziva da podnese zakonodavni prijedlog o potvrdama o izuzeću od obveze pilotaže kako bi se države članice potakle na njihovu primjenu u cilju poboljšanja učinkovitost luka, a posebice u svrhu poticanja pomorskog prometa na kratke udaljenosti, kada je to moguće s obzirom na sigurnosne uvjete. Države članice bi nakon procjene rizika trebale utvrditi posebne zahtjeve na temelju kojih se te potvrde trebaju izdati te bi trebale u obzir uzeti lokalne uvjete. Ti zahtjevi bi trebali biti transparentni, nediskriminirajući i razmjerni.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  Budući da ciljeve ove Uredbe, posebice osiguravanje osuvremenjivanja lučkih usluga i prikladnog okvira za privlačenje potrebnih ulaganja u sve luke transeuropske prometne mreže, države članice ne mogu same dostatno ostvariti zbog europske dimenzije, međunarodne i prekogranične naravi luka i povezanih pomorskih poslova te ih je stoga, zbog potrebe za jednakim mogućnostima u Europi, moguće bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti u skladu s člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire potrebne za postizanje tih ciljeva.
(31)  Budući da ciljeve ove Uredbe, posebice osiguravanje okvira za organizaciju lučkih usluga i prikladnog okvira za privlačenje potrebnih ulaganja u sve morske luke transeuropske prometne mreže, države članice ne mogu same dostatno ostvariti zbog europske dimenzije, međunarodne i prekogranične naravi luka i povezanih pomorskih poslova te ih se stoga, zbog potrebe za jednakim uvjetima u Europi, može lakše postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti u skladu s člankom 5 Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi okvire potrebne za postizanje tih ciljeva. Luke Unije trebale bi biti zaštićene od luka u trećim zemljama na koje se ne odnose isti organizacijski i operativni kriteriji iz ove Uredbe.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Recital 31 a (new)
(31a)  Radni odnosi u lukama imaju velik utjecaj na aktivnosti i funkcioniranje luka. Stoga bi sektorski Odbor za socijalni dijalog za luke na razini EU-a socijalnim partnerima Unije trebao moći pružiti okvir za moguće usvajanje zajedničkih rezultata u pogledu socijalnih pitanja povezanih s radnim odnosima u lukama. Komisija bi, po potrebi, trebala omogućiti i poduprijeti pregovore te ponuditi tehničku pomoć tijekom pregovora, uz poštovanje autonomije socijalnih partnera. Socijalni partneri Unije trebali bi, ako to žele, imati mogućnost izvještavanja o postignutom napretku kako bi Komisija mogla uzeti u obzir njihove rezultate prilikom izvješćivanja o učinku ove Uredbe.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka a
(a)  jasan okvir za pristup tržištu lučkih usluga;
(a)  jasan okvir za organizaciju lučkih usluga;
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka b
(b)  zajednička pravila o financijskoj transparentnosti i troškovima upravljačkih tijela ili pružatelja lučkih usluga.
(b)  zajednička pravila o financijskoj transparentnosti i troškovima upravljačkih tijela ili pružatelja lučkih usluga obuhvaćenih ovom Uredbom.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2. – točka c
(c)  jaružarenje,
Briše se.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2. – podstavak 2.a (novi)
Osim toga, članak 12. stavak 2. ove Uredbe također se primjenjuje na jaružanje.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3.
3.  Ova se Uredba primjenjuje na sve morske luke transeuropske prometne mreže, kako je definirano u Prilogu I. Uredbe XXX. [Uredba o smjernicama TEN-T-a].
3.  Ova se Uredba primjenjuje na sve morske luke transeuropske prometne mreže navedene u Prilogu II. Uredbi (EU)  br. 1315/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 1a
________________
1a Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3.a (novi)
3.a  Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje nijedna struktura luke koja poštuje načela iz stavaka 1.(a) i 1.(b).
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 3.b (novi)
3b.  Države članice mogu odlučiti da neće primijeniti ovu Uredbu na morske luke u najudaljenijim regijama, navedenima u članku 349. UFEU-a., koje pripadaju sveobuhvatnoj transeuropskoj prometnoj mreži. Ako države članice odluče ne primjenjivati ovu Uredbu na te morske luke, o tome obavještavaju Komisiju.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
2.  „usluge rukovanja teretom” označava organizaciju i rukovanje teretom između teretnog vodenog plovila i obale, bilo za uvoz, izvoz ili provoz tereta, uključujući obradu, transport i privremeno pohranjivanje tereta na odgovarajućem terminalu za rukovanje teretom, a izravno povezano s transportom tereta, ali ne uključujući skladištenje, rastavljanje, ponovno pakiranje ili bilo koju drugu uslugu s dodanom vrijednošću povezanu s teretom kojim se rukuje;
2.  „usluge rukovanja teretom” znači organizaciju i rukovanje teretom između teretnog vodenog plovila i obale, bilo za uvoz, izvoz ili provoz tereta, uključujući obradu, vezivanje, odvezivanje, slaganje tereta, transport i privremeno pohranjivanje tereta na odgovarajućem terminalu za rukovanje teretom, a izravno povezano s transportom tereta, ali ne uključujući skladištenje, rastavljanje, ponovno pakiranje ili bilo koju drugu uslugu s dodanom vrijednošću povezanu s teretom kojim se rukuje, osim ako tako ne odrede države članice;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
2.a  „nadležno tijelo” znači svako javno ili privatno tijelo koje na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini ima pravo obavljati, na temelju nacionalnog prava ili instrumenata, aktivnosti povezane s organizacijom i nadzorom lučkih aktivnosti, u suradnji s upravljačkim tijelom luke ili umjesto njega;
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 3.
3.  „jaružarenje” označava uklanjanje pijeska, taloga i drugih tvari s dna plovnog puta za pristup luci kako bi se omogućilo da vodena plovila imaju pristup luci, a sastoji se i od početnog uklanjanja (glavno jaružarenje) i od jaružarenja za održavanje kako bi se plovni put održao pristupačnim;
3.  „jaružanje” znači uklanjanje pijeska, taloga i drugih tvari s dna plovnog puta za pristup luci kako bi se omogućilo da vodena plovila imaju pristup luci, a sastoji se i od početnog uklanjanja (glavno jaružanje) i od jaružanja za održavanje kako bi se plovni put održao pristupačnim; ono nije lučka usluga koja se nudi korisnicima;
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.
5.  „upravno tijelo luke” označava svako javno ili privatno tijelo koje, u vezi s drugim aktivnostima ili ne, ima za svoj cilj na temelju nacionalnog zakonodavstva ili instrumenata vođenje i upravljanje lučkim infrastrukturama, lučkim prometom, koordinaciju te, po potrebi, kontrolu djelatnosti operatora prisutnih u dotičnoj luci;
5.  „upravljačko tijelo luke” znači svako javno ili privatno tijelo koje, u vezi s drugim aktivnostima ili ne, ima za cilj koji je odobren na temelju nacionalnog zakonodavstva ili instrumenata vođenje i upravljanje lučkim infrastrukturama te, po potrebi, koordinaciju, provedbu, organizaciju ili kontrolu djelatnosti operatora prisutnih u dotičnoj luci, vođenje i upravljanje lučkim prometom te razvoj lučkog područja;
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 6.
6.  „privezivanje” označava usluge vezivanja i odvezivanja potrebne za vodeno plovilo koje se sidri ili na drugi način pričvršćuje za obalu u luci ili u plovnom putu za prilaz luci;
6.  „privezivanje” znači sigurne usluge vezivanja, odvezivanja i prenošenja tereta potrebne za plovilo;
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 8.
8.  „peljarenje” označava uslugu vođenja vodenog plovila koju pruža peljar ili postaja za peljarenje kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak plovila na plovnom putu za pristup luci;
8.  „peljarenje” znači uslugu vođenja vodenog plovila koju pruža peljar ili postaja za peljarenje kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak plovila po plovnom putu za pristup morskoj luci ili sigurna plovidba unutar luke;
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 9.
9.  „pristojba za korištenje lučke infrastrukture” označava naknadu koja se prikuplja za izravnu ili neizravnu korist upravljačkog tijela luke, a plaćaju ju operatori vodenih plovila ili vlasnici tereta za korištenje objekata i usluga koji plovilima omogućavaju ulazak i izlazak u luku i iz nje, uključujući plovne putove koji pružaju pristup tim lukama, kao i pristup obradi putnika i tereta;
9.  „pristojba za korištenje lučke infrastrukture” znači naknadu koja se prikuplja za korist upravljačkog tijela luke, a plaćaju je operatori vodenih plovila ili vlasnici tereta za korištenje infrastruktura, objekata i usluga koji plovilima omogućavaju ulazak u luku i izlazak iz nje, uključujući plovne putove koji pružaju pristup luci u slučajevima u kojima ti putovi spadaju u pravnu nadležnost upravljačkog tijela luke, kao i pristup obradi putnika i tereta, ali izuzimajući troškove za najam zemljišta i pristojbe s jednakovrijednim učinkom;
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 12.
12.  „ugovor o pružanju lučke usluge” označava formalan i pravno obvezujuć ugovor između pružatelja lučke usluge i nadležnog tijela kojim to tijelo određuje pružatelja lučke usluge za pružanje lučkih usluga pridržavajući se postupka za ograničavanje broja pružatelja lučkih usluga;
12.  „ugovor o pružanju lučke usluge” znači formalan i pravno obvezujući ugovor između pružatelja lučke usluge i upravljačkog tijela te luke ili nadležnog tijela kojim to tijelo određuje pružatelja lučke usluge za pružanje lučkih usluga pridržavajući se postupka za ograničavanje broja pružatelja lučkih usluga;
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 16.
16.  „morska luka” označava prostor kopna i vode sastavljen od objekata i opreme koji prvenstveno omogućavaju primanje brodova, njihov utovar i istovar, pohranjivanje roba, primanje i isporuku tih roba te ukrcaj i iskrcaj putnika; i svu drugu infrastrukturu nužnu za prijevoz operatora unutar lučkog područja;
16.  „morska luka” znači razgraničen prostor kopna i vode sastavljen od infrastrukture i objekata kojima upravlja upravljačko tijelo luke, koji prvenstveno omogućavaju primanje brodova, njihov utovar i istovar, pohranjivanje robe, primanje i isporuku te robe te ukrcaj i iskrcaj putnika i osoblja;
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 2. – točka 17.
17.  „tegljenje” označava pomoć vodenom plovilu u obliku vuče kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak iz luke pružanjem pomoći u manevriranju vodenim plovilom;
17.  „tegljenje” znači pomoć vodenom plovilu u obliku vuče kako bi se omogućio siguran ulazak ili izlazak iz luke ili sigurna plovidba unutar morske luke pružanjem pomoći u manevriranju vodenim plovilom;
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 18.
18.  „vodni put za pristup luci” znači pristup vodnim putem luci s otvorenog mora, kao što su lučki prilazi, otvoreni dijelovi luke, rijeke, morski kanali i fjordovi.
18.  „vodni put za pristup luci” znači pristup vodnim putem luci s otvorenog mora, kao što su lučki prilazi, otvoreni dijelovi luke, rijeke, morski kanali i fjordovi ako je taj vodni put u pravnoj nadležnosti upravljačkog tijela luke.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Poglavlje II. – naslov
Pristup tržištu
Organizacija lučkih usluga
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 3.
Članak 3.
Briše se.
Sloboda pružanja usluga
1.  Sloboda pružanja usluga u pomorskim lukama obuhvaćenih ovom Uredbom primjenjuje se na pružatelje lučkih usluga uspostavljene u Uniji pod uvjetima postavljenima u ovom Poglavlju.
2.  Pružatelji lučkih usluga imaju pristup ključnim lučkim objektima do te mjere koja im je potreba za provedbu aktivnosti. Uvjeti pristupa su pravedni, razumni i nediskriminirajući.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 3.a (novi)
Članak 3.a
Sloboda organiziranja lučkih usluga
1.  U skladu s ovom Uredbom organizacija lučkih usluga iz ovog poglavlja mora ispunjavati uvjete povezane s:
(a)  minimalnim zahtjevima koji se odnose na pružatelje lučkih usluga;
(b)  ograničenjem broja pružatelja usluga;
(c)  obvezama javnih službi
(d)  unutarnjim operatorima;
(e)  slobodnim otvorenim pristupom tržištu lučkih usluga.
2.  Pri organiziranju lučkih usluga kao što je predviđeno u stavku 1. moraju se poštovati uvjeti iz ovog poglavlja.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Upravljačko tijelo luke može od pružatelja lučkih usluga tražiti ispunjavanje minimalnih uvjeta za pružanje određene lučke usluge.
1.  Ne dovodeći u pitanje mogućnost nametanja obveza javne usluge u skladu s člankom 8., upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo može od pružatelja lučkih usluga, kao i od podizvođača, tražiti ispunjavanje minimalnih uvjeta za pružanje određene lučke usluge.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Minimalni zahtjevi iz stavka 1. mogu se, po potrebi, odnositi samo na:
2.  Minimalni zahtjevi iz stavka 1. odnose se na:
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka b
(b)  opremu potrebnu za pružanje relevantne lučke usluge u normalnim i sigurnim uvjetima i sposobnost održavanja te opreme na odgovarajućoj razini;
(b)  opremu potrebnu za kontinuirano pružanje relevantne lučke usluge u uobičajenim i sigurnim uvjetima i tehničku i financijsku sposobnost održavanja te opreme na potrebnoj razini;
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba)  dostupnost lučkih usluga za sve korisnike, na svim vezovima i neprekidno, tj. danju i noću tijekom cijele godine;
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka c
(c)  usklađenost sa zahtjevima o pomorskoj sigurnosti ili sigurnosti i zaštiti luke ili pristupa luci, njezinim objektima, opremi i osoblju;
(c)  usklađenost sa zahtjevima o pomorskoj sigurnosti ili sigurnosti i zaštiti luke ili pristupa luci, njezinim objektima, opremi, radnicima i drugom osoblju;
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  usklađenost s nacionalnom socijalnim i radnim zakonodavstvom država članica u kojima se nalaze dotične luke, uključujući odredbe sporazuma o kolektivnom pregovaranju;
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka db (nova)
(db)  dobar ugled pružatelja lučkih usluga, kako je utvrdila država članica.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 3.a (novi)
3.a  Provedba ove Uredbe ni u kojem slučaju nije temelj za smanjenje razine minimalnih uvjeta za pružanje lučkih usluga koje su države članice ili nadležna tijela već utvrdile.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.
4.  Ondje gdje minimalni uvjeti uključuju specifično lokalno znanje ili upoznavanje s lokalnim uvjetima, upravljačko tijelo luke osigurava da postoji odgovarajući pristup relevantnom usavršavanju, pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima, osim ako odgovarajući pristup takvom usavršavanju nije omogućila država članica.
4.  Ondje gdje minimalni uvjeti uključuju specifično lokalno znanje ili upoznavanje s lokalnim uvjetima, upravljačko tijelo luke osigurava da postoji odgovarajući pristup informacijama, pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5.
5.  U slučajevima predviđenima stavkom 1., minimalne uvjete iz stavka 2. i postupak odobravanja prava na pružanje lučkih usluga pod tim uvjetima objavit će upravljačko tijelo luke do 1. srpnja 2015. ili, za minimalne uvjete primjenjive nakon tog datuma, najmanje tri mjeseca prije datuma kada bi ti uvjeti postali primjenjivi. Pružatelji lučkih usluga unaprijed su obaviješteni o svakoj promjeni kriterija i postupka.
5.  U slučajevima predviđenima stavkom 1., minimalne uvjete iz stavka 2. i postupak odobravanja prava na pružanje lučkih usluga pod tim uvjetima objavit će upravljačko tijelo luke do ...* ili, za minimalne uvjete primjenjive nakon tog datuma, najmanje tri mjeseca prije datuma kada bi ti uvjeti postali primjenjivi. Pružatelji lučkih usluga unaprijed su obaviješteni o svakoj promjeni kriterija i postupka.
__________________
*24 mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 5.a (novi)
5a.  Kako bi se osigurala pomorska sigurnost i zaštita okoliša, države članice ili nadležno tijelo mogu zahtijevati da plovila koja se koriste za tegljenje i vezivanje budu registrirana u državi članici u kojoj se nalazi dotična luka te da plove pod zastavom te države članice.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.  Upravljačko tijelo luke postupa s pružateljima lučkih usluga jednako i djeluje na transparentan način.
1.  Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo prema svim pružateljima lučkih usluga postupa jednako, transparentno, objektivno, nediskriminirajuće i proporcionalno.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Upravljačko tijelo luke dodjeljuje ili odbija pravo na pružanje lučkih usluga na temelju minimalnih zahtjeva utemeljenih u skladu s člankom 4. unutar jednog mjeseca od primanja zahtjeva za dodjelu tog prava. Svako odbijanje dužno je pravodobno opravdati na temelju objektivnih, transparentnih, nediskriminacijskih i razmjernih kriterija.
2.  Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo dodjeljuje ili odbija pravo na pružanje lučkih usluga na temelju minimalnih zahtjeva utemeljenih u skladu s člankom 4. To mora učiniti u razumnom roku koji ni u kojem slučaju ne smije biti dulji od četiri mjeseci od primanja zahtjeva za dodjelu tog prava i potrebnih dokumenata. Svako odbijanje dužno je pravodobno opravdati na temelju objektivnih, transparentnih, nediskriminacijskih i razmjernih kriterija.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak -1. (novi)
-1.  Ovaj se članak ne primjenjuje u slučajevima koji se navode u članku 9. ove Uredbe u kojima upravljačko tijelo luke nije javni naručitelj u smislu Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća 1a.
________________
1a Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Odstupajući od članka 3., upravljačko tijelo luke može ograničiti broj pružatelja lučke usluge za određenu lučku uslugu iz jednog ili više sljedećih razloga:
1.  Ne dovodeći u pitanje postojeće različite modele za organizaciju lučkih usluga, upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo može ograničiti broj pružatelja lučke usluge za određenu lučku uslugu iz jednog ili više sljedećih razloga:
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka a
(a)  nedostatak ili rezervirano korištenje zemlje uz uvjet da upravljačko tijelo može dokazati da zemlja sačinjava ključan dio luke za pružanje lučke usluge te da je ograničenje u skladu s formalnim planom razvoja luke kako je to dogovorilo upravljačko tijelo luke te, po potrebi, sva druga nadležna tijela sukladno nacionalnom zakonodavstvu;
(a)  nedostatak ili rezervirano korištenje zemlje, uz uvjet da upravljačko tijelo može dokazati da zemlja sačinjava dio luke koji je ključan za pružanje lučkih usluga te da je ograničenje, po potrebi, u skladu s odlukama ili planom koje je odobrilo upravljačko tijelo luke te, po potrebi, sva druga javna nadležna tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  nedostatak obalnog prostora ako je on od presudne važnosti za sposobnost pružanja sigurne i učinkovite lučke usluge;
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka ab (nova)
(ab)  značajke prometa u toj luci onemogućuju da više pružatelja lučkih usluga posluje u gospodarski zadovoljavajućim uvjetima;
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka ac (nova)
(ac)  potreba da se zajamče sigurne, zaštićene ili ekološki održive lučke djelatnosti;
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3.a (novi)
3.a  Svako ograničenje broja pružatelja neke lučke usluge slijedi postupak odabira koji je otvoren za sve zainteresirane strane, nediskriminirajući i transparentan. Upravljačko tijelo luke svim zainteresiranim stranama prosljeđuje sve potrebne informacije o organizaciji selekcijskog postupka, o roku za prijavu kao i o relevantnim kriterijima i zahtjevima. Rok za prijavu mora biti utvrđen tako da zainteresirane strane imaju dovoljno vremena za konstruktivnu procjenu i pripremu svoje prijave; u uobičajenim okolnostima minimalni je rok 30 dana.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 4.
4.  Kada upravljačko tijelo luke sâmo pruža lučke usluge ili putem zasebne pravne osobe koju izravno ili neizravno nadzire, država članica može donošenje odluke o ograničavanju broja pružatelja lučkih usluga povjeriti tijelu koje je neovisno o upravljačkom tijelu luke. Ako država članica ne povjeri donošenje odluke o ograničavanju broja pružatelja lučkih usluga takvom tijelu, broj pružatelja usluga neće biti manji od dva.
4.  Kada upravljačko tijelo luke sâmo pruža lučke usluge ili to čini posredstvom zasebne pravne osobe koju izravno ili neizravno nadzire, država članica poduzima potrebne mjere da izbjegne sukobe interesa. Ako takve mjere izostanu, pružatelja usluga mora biti najmanje dvoje, osim ako bilo koji od razloga iz stavka 1. ne opravdava to ograničenje na jednog pružatelja usluga.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 7.
Članak 7.
Briše se.
Postupak ograničenja broja pružatelja lučkih usluga
1.  Svako ograničenje broja pružatelja neke lučke usluge u skladu s člankom 6. slijedi postupak odabira koji je otvoren za sve zainteresirane strane, nediskriminirajući i transparentan.
2.  Ako procijenjena vrijednost lučke usluge premašuje prag utvrđen u stavku 3., primjenjuju se pravila o postupku dodjele, postupovnima jamstvima i maksimalnom trajanju koncesija utvrđeni u Direktivi …./…. [koncesija].
3.  Prag i metoda određivanja vrijednosti lučkih usluga su iz odgovarajućih i primjenjivih odredbi Direktive .…/…. [koncesija].
4.  Odabrani pružatelj ili pružatelji i upravljačko tijelo luke zaključuju ugovor o lučkoj usluzi.
5.  U svrhu ove Uredbe, značajna izmjena odredbi ugovora o pružanju lučke usluge, u smislu Direktive …./… [koncesija], a za vrijeme njegove valjanosti, smatra se novim ugovorom o pružanju lučke usluge i zahtijeva novi postupak kako je navedeno u stavku 2.
6.  Stavci od 1. do 5. ovog članka ne primjenjuju se u slučajevima navedenima u članku 9.
7.  Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje Direktivu …/… [koncesija]15, Direktivu .…/….[komunalne usluge]16 i Direktivu …/… [javna nabava]17.
__________________
15 Prijedlog Direktive o dodjeli koncesijskih ugovora(COM (2011) 897 završna verzija).
16 Prijedlog Direktive o javnoj nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (COM/2011/0895 završna verzija).
17 Prijedlog Direktive o javnoj nabavi (COM/2011/0896 završna verzija).
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Države članice mogu odlučiti pružateljima usluga nametnuti obveze javne službe u pogledu lučkih usluga kako bi osigurale sljedeće:
1.  Države članice određuju nadležno tijelo na svom teritoriju, koje može biti upravljačko tijelo luke, ovlašteno da za pružatelje usluga uvede obveze javne službe u pogledu lučkih usluga kako bi osiguralo najmanje jedno od navedenog:
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka b
(b)  dostupnost usluga svim korisnicima;
(b)  dostupnost usluga svim korisnicima, ako je moguće, pod jednakim uvjetima;
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  sigurnost, zaštićenost ili ekološka održivost lučkih operacija;
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  pružanje primjerenih prometnih usluga javnosti te teritorijalna kohezija.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3.
3.  Države članice određuju na svom teritoriju nadležna tijela koja će nametati takve obveze javne službe. Upravljačko tijelo luke može biti nadležno tijelo.
Briše se.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 4.
4.  Ako je nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 3. različito od upravljačkog tijela luke, to nadležno tijelo izvršava ovlasti predviđene člankom 6. i člankom 7. u vezi s ograničenjem broja pružatelja lučkih usluga na temelju obveza javne službe.
4.  Ako je nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 1. ovog članka različito od upravljačkog tijela luke, to nadležno tijelo izvršava ovlasti predviđene člankom 6. u vezi s ograničenjem broja pružatelja lučkih usluga na temelju obveza javne službe.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 5.
5.  Ako nadležno tijelo odluči nametnuti obveze javne službe u svim morskim lukama u jednoj državi članici obuhvaćenima ovom Uredbom, obavješćuje Komisiju o tim obvezama.
5.  Ako država članica odluči nametnuti obveze javne službe u svim morskim lukama u jednoj državi članici koje su obuhvaćene ovom Uredbom, obavješćuje Komisiju o tim obvezama.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 6.
6.  U slučaju prekida pružanja lučkih usluga za koje je nametnuta obveza pružanja javnih službi ili u slučaju neposrednog rizika od takve situacije, nadležno tijelo može poduzeti hitne mjere. Hitna mjera može biti i izravna dodjela koncesije, odnosno dodjela usluge drugom pružatelju na razdoblje od godinu dana. Tijekom tog razdoblja nadležno tijelo pokreće novi postupak odabira pružatelja lučke usluge u skladu s člankom 7. ili primjenjuje članak 9.
6.  U slučaju prekida pružanja lučkih usluga za koje je nametnuta obveza pružanja javnih službi ili u slučaju neposrednog rizika od takve situacije, nadležno tijelo može poduzeti hitne mjere. Hitna mjera može biti i izravna dodjela koncesije, odnosno dodjela usluge drugom pružatelju na razdoblje od godinu dana. Tijekom tog razdoblja nadležno tijelo pokreće novi postupak odabira pružatelja lučke usluge ili primjenjuje članak 9. Kolektivna sektorska djelovanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dotične države članice i/ili važećim sporazumima između socijalnih partnera ne smatraju se prekidima u pružanju lučkih usluga zbog kojih se mogu poduzeti hitne mjere.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  U slučajevima predviđenima člankom 6. stavkom 1. točkom (b), nadležno tijelo može sâmo odlučiti pružati lučke usluge pod obvezom javnih službi ili takvu obvezu izravno nametnuti zasebnoj pravnoj osobi nad kojom ima nadzor sličan nadzoru nad svojim vlastitim odjelima. U takvom slučaju, pružatelj lučkih usluga smatra se unutarnjim operatorom u smislu ove Uredbe.
1.  Upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo može odlučiti da će lučke usluge pružati samo ili posredstvom zasebne pravne osobe nad kojom ima nadzor sličan nadzoru koji posjeduje nad svojim vlastitim odjelima, pod uvjetom da se članak 4. primjenjuje jednako na sve operatore koji pružaju dotičnu uslugu. U tom slučaju pružatelj lučkih usluga smatra se unutarnjim operatorom u smislu ove Uredbe.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2.
2.  Za nadležno tijelo smatra se da vrši nadzor zasebne pravne osobe sličan onom koji vrši nad svojim odjelima samo ako ima odlučujuć utjecaj i na strateške ciljeve i na značajne odluke nadzirane pravne osobe.
2.  Za upravljačko tijelo luke ili nadležno tijelo smatra se da vrši nadzor zasebne pravne osobe sličan onom koji vrši nad svojim odjelima samo ako ima odlučujući utjecaj i na strateške ciljeve i na značajne odluke dotične pravne osobe.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3.
3.  Unutarnji operator ograničen je na provedbu dodijeljene lučke usluge samo u luci ili lukama za koje mu je dodijeljena zadaća pružanja lučkih usluga.
3.  U slučajevima iz članka 8. unutarnji operator ograničen je na provedbu dodijeljene lučke usluge samo u luci ili lukama za koje mu je dodijeljena zadaća pružanja lučkih usluga.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2.
2.  Ne dovodeći u pitanje nacionalnozakonodavstvo i zakonodavstvo Unije, uključujući kolektivne ugovore između socijalnih partnera, upravljačka tijela luke mogu tražiti da dodijeljeni pružatelj lučkih usluga, imenovan u skladu s postupkom uspostavljenim člankom 7., u slučaju kada pružatelj nije trenutačni pružatelj lučkih usluga, radnicima koji su prethodno zaposleni kod trenutačnog pružatelja usluga dodijeli prava koja bi imali da je postojao prijenos u smislu Direktive 2001/23/EZ.
2.  Ne dovodeći u pitanje nacionalno zakonodavstvo, uključujući reprezentativne kolektivne ugovore između socijalnih partnera, nadležno tijelo traži da dodijeljeni pružatelj lučkih usluga osoblju osigura radne uvjete na temelju obvezujućih nacionalnih, regionalnih ili lokalnih standarda. U slučaju kada se osoblje premješta zbog promjene pružatelja usluga, osoblju koje je prethodno zaposleno kod trenutačnog pružatelja usluga dodjeljuju se ista prava koja bi imalo da je postojao prijenos u smislu Direktive 2001/23/EZ.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 3.
3.  Kada upravljačka tijela luke od pružatelja lučkih usluga zahtijevaju primjenu određenih socijalnih standarda u pogledu pružanja relevantnih lučkih usluga, u dokumentaciji za nadmetanje i ugovorima o pružanju lučkih usluga navodi se dotično osoblje i status njihovih ugovornih prava te uvjeti pod kojima se zaposlenici mogu dovesti u vezu s lučkim uslugama.
3.  Upravljačka tijela luke ili nadležno tijelo od svih pružatelja lučkih usluga zahtijevaju primjenu svih socijalnih standarda i standarda rada kako su utvrđeni u nacionalnom pravu i/ili pravu Unije kao i kolektivnih ugovora na snazi u skladu s nacionalnim običajima i tradicijama. Kada u kontekstu pružanja relevantnih lučkih usluga dođe do premještanja osoblja, u dokumentaciji za nadmetanje i ugovorima o pružanju lučkih usluga navodi se dotično osoblje i status njihovih ugovornih prava te uvjeti pod kojima se zaposlenici mogu dovesti u vezu s lučkim uslugama.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Stručno osposobljavanje i zaštita rada
1.  Poslodavac jamči da njegovi zaposlenici dobivaju potrebno stručno osposobljavanje kako bi stekli temeljito znanje o uvjetima u kojima se provodi njihov rad te da ih se na primjeren način pripremi kako bi se mogli suočiti s rizicima koje njihov rad može uključivati.
2.  Poštujući u potpunosti autonomiju socijalnih partnera, upućuje se poziv sektorskom Odboru za socijalni dijalog za luke na razini EU-a da razradi smjernice za utvrđivanje uvjeta za stručno osposobljavanje kako bi se spriječile nesreće i lučkim radnicima zajamčila najveća razina sigurnosti i zdravlja. Takvi uvjeti stručnog osposobljavanja redovno se ažuriraju kako bi se kontinuirano smanjivao broj nesreća na radnom mjestu.
3.  Socijalne se partnere poziva da razviju modele kojima se jamči ravnoteža između fluktuacija u potražnji zaposlenja u lukama i fleksibilnosti potrebne za lučko poslovanje s jedne strane te kontinuiteta i zaštite zaposlenja s druge strane.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 11.
Ovo poglavlje i prijelazne odredbe članka 24. ne primjenjuju se na usluge rukovanja teretom i putničke usluge.
Ovo poglavlje, s iznimkom članka 10.a, i prijelazne odredbe članka 24. ne primjenjuju se na usluge rukovanja teretom, putničke usluge te peljarenje.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Kada upravljačko tijelo luke koja primi javna sredstva samo pruža lučke usluge, ono račune za te javno financirane aktivnosti ili ulaganja vodi odvojeno od računa za svoje druge aktivnosti, na način da:
2.  Kada upravljačko tijelo luke koja primi javna sredstva samo pruža lučke usluge ili usluge jaružanja, račune za tu javno financiranu aktivnost ili ulaganje vodi odvojeno od računa za svoje druge aktivnosti, na način da:
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
Ako upravljačko tijelo luke ili udruženja luka sami provode aktivnosti jaružanja te u tom smislu primaju javna sredstva, ona ne provode aktivnosti jaružanja u drugim državama članicama.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  Javne financije iz stavka 1. obuhvaćaju temeljni kapital ili kvazikapital, nepovratne subvencije ili subvencije koje su povratne samo pod nekim uvjetima, odobravanje zajmova uključujući i prekoračenja i predujmove za ubrizgavanje kapitala, jamstva koja upravljačkom tijelu luke daju javna tijela, plaćene dividende i neraspodijeljenu dobit ili svaki drugi oblik javne financijske potpore.
3.  Javna sredstva iz stavka 1. uključuju dionički kapital ili kvazikapitalna sredstva, bespovratna sredstva, sredstva koja se vraćaju samo u određenim okolnostima, dodjelu zajmova uključujući prekoračenja po računu i predujmove kapitalnih injekcija, jamstva koja javna tijela daju upravljačkom tijelu luke ili svaki drugi oblik javne financijske potpore.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4.
4.  Upravljačko tijelo luke čuva informacije u vezi s financijskim odnosima iz stavaka 1. i 2. ovog članka kako bi bile na raspolaganju Komisiji i nadležnom neovisnom nadzornom tijelu kako se navodi u članku 17. pet godina od kraja fiskalne godine na koju se informacije odnose.
4.  Upravljačko tijelo luke čuva informacije u vezi s financijskim odnosima iz stavaka 1. i 2. ovog članka kako bi bile na raspolaganju Komisiji i tijelu imenovanom u skladu s člankom 17. pet godina od kraja fiskalne godine na koju se informacije odnose.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.
5.  Upravljačko tijelo luke Komisiji i nadležnom neovisnom nadzornom tijelu na zahtjev stavlja na raspolaganje sve dodatne informacije koje oni smatraju potrebnim radi dovršavanja temeljitog procjenjivanja predanih podataka te ocjenjivanja usklađenosti s ovom Uredbom. Informacije se šalju u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
5.  Upravljačko tijelo luke u slučaju formalne pritužbe i na zahtjev Komisiji i tijelu imenovanom u skladu s člankom 17. stavlja na raspolaganje sve dodatne informacije koje oni smatraju potrebnim radi dovršavanja temeljitog procjenjivanja predanih podataka te ocjenjivanja usklađenosti s ovom Uredbom. Informacije se šalju u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 7.a (novi)
7a.  Države članice mogu odlučiti da se stavak 2. ovog članka ne primjenjuje na njihove luke unutar sveobuhvatne transeuropske prometne mreže koje ne zadovoljavaju kriterije iz točke (a) ili točke (b) članka 12. Uredbe (EU) br. 1315/2013 u slučaju nerazmjernih administrativnih opterećenja, pod uvjetom da sva primljena javna sredstva kao i njihova upotreba u svrhu pružanja lučkih usluga ostanu potpuno transparentna u računovodstvenom sustavu. U slučaju da države članice donesu takvu odluku, prije njezina stupanja na snagu o tome obavještavaju Komisiju.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
1.  Pristojbe za usluge koje pruža unutarnji operator sukladno članku 9. i pristojbe koje naplaćuju pružatelji lučke usluge, u slučaju ograničavanja broja pružatelja koji nisu određeni na temelju otvorenih, transparentnih i nediskriminatornih postupaka, utvrđuju se na transparentan i nediskriminatoran način. Te pristojbe odražavaju uvjete na relevantnom konkurentnom tržištu i nisu nesrazmjerne gospodarskoj vrijednosti pružene usluge.
1.  Pristojbe za usluge koje pruža unutarnji operator u okviru obveze javne službe, pristojbe za usluge peljarenja koje nisu izložene stvarnoj konkurenciji i pristojbe koje naplaćuju pružatelji lučkih usluga iz članka 6. stavka 1. točke (b) utvrđuju se na transparentan i nediskriminirajući način. Te pristojbe, koliko je moguće, odražavaju uvjete na relevantnom konkurentnom tržištu i nisu nerazmjerne ekonomskoj vrijednosti pružene usluge.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 3.
3.  Pružatelj lučke usluge nadležnom neovisnom nadzornom tijelu, sukladno članku 17. na zahtjev stavlja na raspolaganje informacije o elementima koji služe kao osnova za utvrđivanje strukture i razine pristojbi za lučke usluge koje potpadaju pod primjenu stavka 1. ovog članka. Te informacije uključuju metodologiju korištenu za utvrđivanje lučkih pristojbi u odnosu na objekte i usluge na koje se te pristojbe za lučke usluge odnose.
3.  Pružatelj lučke usluge, u slučaju formalne pritužbe i na zahtjev, tijelu imenovanom u skladu s člankom 17. stavlja na raspolaganje informacije o elementima koji služe kao osnova za utvrđivanje strukture i razine pristojbi za lučke usluge koje potpadaju pod primjenu stavka 1. ovog članka. Te informacije uključuju metodologiju korištenu za utvrđivanje lučkih pristojbi u odnosu na objekte i usluge na koje se te pristojbe za lučke usluge odnose.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 3.
3.  Radi pružanja doprinosa učinkovitom sustavu naplaćivanja pristojbi za korištenje infrastrukture, strukturu i razinu pristojbi za korištenje lučke infrastrukture na autonoman način utvrđuje upravljačko tijelo luke sukladno vlastitoj komercijalnoj strategiji i planu ulaganja odražavajući uvjete tržišnog natjecanja dotičnog tržišta te u skladu s pravilima o državnoj potpori.
3.  Radi pružanja doprinosa učinkovitom sustavu naplaćivanja pristojbi za korištenje infrastrukture, strukturu i razinu pristojbi za korištenje lučke infrastrukture na autonoman način utvrđuje upravljačko tijelo luke sukladno vlastitoj komercijalnoj strategiji i planu ulaganja te u skladu s pravilima o državnoj potpori i pravilima tržišnog natjecanja.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 4.
4.  Ne dovodeći u pitanje stavak 3., pristojbe za korištenje lučke infrastrukture mogu varirati u skladu s poslovnim praksama povezanim s čestim korisnicima ili radi promicanja učinkovitijeg korištenja lučke infrastrukture, pomorskog prometa na kratke udaljenosti, energetske učinkovitosti ili smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prijevozu. Kriteriji korišteni za takve varijacije odgovarajući su, objektivni, transparentni i nediskriminatorni te poštuju pravila tržišnog natjecanja. Varijacije koje iz toga proizlaze posebice su dostupne svim odgovarajućim korisnicima lučke usluge pod jednakim uvjetima.
4.  Ne dovodeći u pitanje stavak 3., pristojbe za korištenje lučkom infrastrukturom mogu varirati u skladu s ekonomskom strategijom luke i politikom prostornog planiranja luke, između ostalog, u vezi s određenim kategorijama korisnika ili radi promicanja učinkovitijeg korištenja lučkom infrastrukturom, pomorskog prometa na kratke udaljenosti ili visoke ekološke učinkovitosti, energetske učinkovitosti ili smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prijevozu. Kriteriji korišteni za takve varijacije pravedni su i nediskriminirajući kada je riječ o nacionalnosti te su usklađeni s pravilima koja se odnose na državnu potporu tržišnog natjecanja. Upravljačko tijelo luke može pri utvrđivanju troškova uzeti u obzir vanjske troškove. Upravljačko tijelo luke može mijenjati pristojbe za korištenje lučkom infrastrukturom u skladu s poslovnim praksama.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 5.
5.  Komisija ima ovlast donositi, po potrebi, delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 21. u vezi sa zajedničkom klasifikacijom plovila, goriva i vrsta operacija prema kojima pristojbe za korištenje infrastrukture mogu varirati te zajedničkim načelima naplate pristojbi za korištenje lučke infrastrukture.
Briše se.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 6.
6.  Upravljačko tijelo luke obavješćuje korisnike luke i predstavnike ili udruženja korisnika luke o strukturi i kriterijima korištenima za određivanje iznosa pristojbi za korištenje lučke infrastrukture, uključujući ukupan iznos troškova i prihoda koji služe kao osnova za određivanje strukture i razine pristojbi za korištenje lučke infrastrukture. Ono obavješćuje korisnike lučke infrastrukture o svim promjenama iznosa pristojbi za korištenje lučke infrastrukture, strukture ili korištenih kriterija za određivanje pristojbi za korištenje tim lukama najmanje tri mjeseca unaprijed.
6.  Upravljačko tijelo luke na transparentan način obavješćuje korisnike luke i predstavnike ili udruženja korisnika luke o strukturi i kriterijima korištenima za određivanje iznosa pristojbi za korištenje lučkom infrastrukturom. Ono obavješćuje korisnike lučke infrastrukture o svim promjenama iznosa pristojbi za korištenje lučke infrastrukture, strukture ili korištenih kriterija za određivanje pristojbi za korištenje tim lukama najmanje tri mjeseca unaprijed. Od upravljačkog tijela luke ne traži se da objavljuje razlike u pristojbama koje su rezultat individualnih pregovora.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 7.
7.  Upravljačko tijelo luke nadležnom neovisnom nadzornom tijelu i Komisiji na zahtjev stavlja na raspolaganje informacije iz stavka 4. te informacije o detaljnim troškovima i prihodima koje služe kao osnova za određivanje strukture i razine pristojbi za korištenje lučke infrastrukture i metodologije korištene za utvrđivanje pristojbi za korištenje lučke infrastrukture u odnosu na objekte i usluge na koje se odnose te lučke pristojbe.
7.  Upravljačko tijelo luke, u slučaju formalne pritužbe i na zahtjev, tijelu imenovanom u skladu s člankom 17. i Komisiji stavlja na raspolaganje informacije iz stavka 4. ovog članka i razine pristojbi za korištenje lučkom infrastrukturom i metodologiju korištenu za utvrđivanje pristojbi za korištenje lučkom infrastrukturom u vezi s objektima i uslugama na koje se odnose te lučke pristojbe.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.
1.  Upravljačko tijelo luke uspostavlja odbor predstavnika operatora vodenih plovila, vlasnika tereta ili drugih korisnika luke koji moraju plaćati pristojbu za korištenje infrastrukture ili pristojbu za korištenje lučke usluge, ili oboje. Taj odbor nazvan je „savjetodavni odbor korisnika luke”.
Briše se.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.
2.  Upravljačko tijelo luke svake godine prije određivanja pristojbi za korištenje lučke infrastrukture savjetuje se sa savjetodavnim odborom korisnika luke o strukturi i razini pristojbi. Pružatelji lučkih usluga iz članaka 6. i 9. svake godine prije određivanja pristojbi za lučke usluge savjetuju se sa savjetodavnim odborom korisnika luke o strukturi i razini pristojbi. Upravljačko tijelo luke osigurava prikladne objekte za takva savjetovanja, a pružatelji lučkih usluga ga obavješćuju o rezultatima savjetovanja.
2.  Upravljačko tijelo jamči da su uspostavljeni primjereni mehanizmi za savjetovanje s korisnicima luke, uključujući relevantne i međusobno povezane prijevoznike. Ono se savjetuje s korisnicima luke u slučaju znatnih promjena pristojbi za korištenje lučkom infrastrukturom. Pružatelji lučkih usluga korisnicima luke pružaju primjerene informacije o strukturi pristojbi za lučke usluge i kriterijima korištenima za njihovo utvrđivanje. Unutarnji operatori koji pružaju usluge u okviru obveze pružanja javne službe i pružatelji lučkih usluga iz članka 6. stavka 1. točke (b) svake godine prije određivanja pristojbi za lučke usluge savjetuju se s korisnicima luke o strukturi i razini tih pristojbi. Upravljačko tijelo luke osigurava prikladne mehanizme za takva savjetovanja, a pružatelji lučkih usluga ga obavješćuju o rezultatima savjetovanja.
Obveze iz ovog stavka moguće je nametnuti tijelima, između ostalog, i onima s različitim sastavom, s nastanom u luci.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Upravljačko tijelo luke redovito se savjetuje s dionicima kao što su poduzeća s poslovnim nastanom u luci, pružatelji lučkih usluga, operatori vodenih plovila, vlasnici tereta, kopneni prijevoznici i tijela javne uprave koja djeluju u luci o sljedećema:
1.  Upravljačko tijelo luke redovito se savjetuje s odgovarajućim dionicima koji djeluju u luci kao i, po potrebi, s tijelima javne uprave odgovornima za planiranje prometne infrastrukture o sljedećem:
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  posljedicama planiranja i odlukama o prostornom planiranju u pogledu djelovanja na okoliš;
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  mjerama za jamčenje i poboljšanje sigurnosti u području luke, uključujući zdravlje i sigurnost lučkih radnika te informacije o pristupu osposobljavanju lučkih radnika.
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 17. – naslov
Neovisno nadzorno tijelo
Neovisni nadzor
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju da primjenu ove Uredbe u svim morskim lukama koje obuhvaća ova Uredba na području svake države članice prati i nadzire neovisno nadzorno tijelo.
1.  Države članice osiguravaju postojanje djelotvornih mehanizama za rješavanje pritužbi u svim morskim lukama koje su obuhvaćene ovom Uredbom na teritoriju svake države članice. U tu svrhu države članice imenuju jedno ili više tijela.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.
2.  Neovisno nadzorno tijelo pravno je odvojeno i funkcionalno neovisno od svakog upravljačkog tijela luke ili pružatelja lučkih usluga. Države članice koje zadrže vlasništvo ili nadzor nad lukama ili upravljačkim tijelima luka osiguravaju djelotvorno strukturno razdvajanje funkcija ove Uredbe u vezi s nadzorom i praćenjem te aktivnosti povezanih s tim vlasništvom ili nadzorom. Neovisno nadzorno tijelo izvršava svoje ovlasti nepristrano i transparentno te s dužnim poštovanjem prava na slobodno obavljanje poslovanja.
2.  Neovisni nadzor provodi se na način koji ne uključuje postojanje sukoba interesa te je pravno odvojen i funkcionalno neovisan od svih upravljačkih tijela luke ili pružatelja lučkih usluga. Države članice koje zadrže vlasništvo ili nadzor nad lukama ili upravljačkim tijelima luka osiguravaju postojanje djelotvornog strukturnog razdvajanja funkcija u vezi s rješavanjem pritužbi i aktivnosti povezanih s tim vlasništvom ili nadzorom. Neovisni nadzor nepristran je i transparentan te poštuje pravo na slobodno obavljanje poslova.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 3.
3.  Neovisno nadzorno tijelo rješava pritužbe koje podnese bilo koja strana koja ima legitiman interes te sporove koji nastaju u vezi s primjenom ove Uredbe koji se iznesu pred njega.
3.  Države članice osiguravaju da su korisnici luke i drugi relevantni dionici obaviješteni o tome gdje i kako mogu podnijeti pritužbu, uključujući o tijelima odgovornima za postupanje s pritužbama iz članka 12. stavka 5., članka 13. stavka 3. i članka 14. stavka 7.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 4.
4.  U slučaju bilo kakvog spora između strana osnovanih u različitim državama članicama, neovisno nadzorno tijelo države članice luke u kojoj se pretpostavlja podrijetlo spora ima ovlast riješiti spor.
4.  U slučaju bilo kakvog spora između strana osnovanih u različitim državama članicama, nadležna za rješavanje spora je država članica luke za koju se pretpostavlja da je u njoj izvor spora. Uključene države članice međusobno surađuju i razmjenjuju informacije o svom radu.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 5.
5.  Neovisno nadzorno tijelo ima pravo tražiti od upravljačkih tijela luke, pružatelja lučkih usluga i korisnika luke da predaju informacije potrebne za osiguravanje praćenja i nadzora primjene ove Uredbe.
5.  U slučaju da bilo koja strana s legitimnim interesom podnese službenu pritužbu, relevantno tijelo koje pruža neovisan nadzor ima pravo tražiti od upravljačkih tijela luke, pružatelja lučkih usluga i korisnika luke da dostave potrebne informacije.
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 6.
6.  Neovisno nadzorno tijelo na zahtjev nadležnog tijela države članice može dati mišljenje o bilo kojem pitanju u vezi s primjenom ove Uredbe.
Briše se.
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 7.
7.  Neovisno nadzorno tijelo može se prilikom rješavanja pritužbi i sporova savjetovati sa savjetodavnim odborom korisnika dotične luke.
Briše se.
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 8.
8.  Odluke neovisnog nadzornog tijela imaju obvezujuć učinak, ne dovodeći u pitanje sudski pregled.
8.  Odluke odgovarajućeg tijela koje pruža neovisni nadzor imaju obvezujući učinak, ne dovodeći u pitanje sudski pregled.
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 9.
9.  Države članice obavješćuju Komisiju o identitetu neovisnih nadzornih tijela najkasnije do 1. srpnja 2015. te poslije o svim nastalim promjenama. Komisija objavljuje i ažurira popis neovisnih nadzornih tijela na svojoj internetskoj stranici.
9.  Države članice obavješćuju Komisiju o mehanizmima i postupcima uspostavljenima radi usklađenosti sa stavcima 1. i 2. ovog članka do ...* te poslije, bez odgađanja, o svim nastalim promjenama. Komisija objavljuje i ažurira popis relevantnih tijela na svojoj internetskoj stranici.
__________________
* 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 18.
Članak 18.
Briše se.
Suradnja između neovisnih nadzornih tijela
1.  Neovisna nadzorna tijela razmjenjuju informacije o svom radu i načelima odlučivanja te o praksama kako bi se olakšala jedinstvena provedba ove Uredbe. Ona u tu svrhu sudjeluju i surađuju u mreži koja se saziva u redovitim intervalima, a najmanje jednom godišnje. Komisija sudjeluje, koordinira i podupire rad mreže.
2.  Neovisna nadzorna tijela blisko surađuju u svrhu pružanja uzajamne pomoći u zadaćama. uključujući u provedbi istraga potrebnih za rješavanje pritužbi i sporova u slučajevima koji uključuju luke u različitim državama članicama. U tu svrhu neovisno nadzorno tijelo drugom takvom tijelu, nakon obrazloženog zahtjeva, stavlja na raspolaganje informacije potrebne za omogućavanje tom tijelu ispunjavanja njegovih odgovornosti iz ove Uredbe.
3.  Države članice osiguravaju da neovisna nadzorna tijela Komisiji, nakon obrazloženog zahtjeva, pruže informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća. Informacije koje zatraži Komisija razmjerne su obavljanju tih zadaća.
4.  Kada neovisno nadzorno tijelo u skladu sa zakonodavstvom Unije ili nacionalnim pravilima o zaštiti poslovnih tajni informacije smatra povjerljivim, drugo nacionalno nadzorno tijelo i Komisija osiguravaju povjerljivost. Te se informacije smiju upotrebljavati samo u svrhe u koje su zatražene.
5.  Na temelju iskustva neovisnog nadzornog tijela i aktivnosti mreže iz stavka 1. te radi osiguravanja učinkovite suradnje, Komisija može donijeti zajednička načela za prikladne mehanizme razmjene informacija između neovisnih nadzornih tijela. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
1.  Svaka strana s legitimnim interesom ima pravo protiv odluka ili pojedinačnih mjera koje su u skladu s ovom Uredbom poduzela nadležna tijela, upravljačko tijelo luke ili neovisno nadzorno tijelo uložiti pritužbu žalbenom tijelu koje je neovisno o uključenim stranama. To žalbeno tijelo može biti sud.
1.  Svaka strana s legitimnim interesom ima pravo protiv odluka ili pojedinačnih mjera koje su u skladu s ovom Uredbom poduzela nadležna tijela, upravljačko tijelo luke ili tijelo imenovano u skladu s člankom 17. uložiti pritužbu žalbenom tijelu koje je neovisno o uključenim stranama. To žalbeno tijelo može biti sud.
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1.
Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju na povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o ovim odredbama najkasnije do 1. srpnja 2015. i bez odlaganja izvješćuju o svim njihovim naknadnim izmjenama.
Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju na povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o ovim odredbama do ...* i bez odlaganja izvješćuju o svim njihovim naknadnim izmjenama.
__________________
* 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 21.
Članak 21.
Briše se.
Izvršavanje ovlasti
1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  Komisiji se na neodređeno vrijeme dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14.
3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. Ona ne utječe na valjanost nijednog delegiranog akta koji je već na snazi.
4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.  Delegirani akt usvojen prema članku 14. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne ulože nikakav prigovor u razdoblju od dva mjeseca nakon što budu obaviješteni o njemu, ili ako prije isteka tog razdoblja Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće uložiti prigovor. Ovaj se rok produžuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 22.
Članak 22.
Briše se.
Postupak u odboru
1.  Komisiji pomaže jedan odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  U slučaju upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 23.
Najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o funkcioniranju i učinku ove Uredbe popraćeno, po potrebi, odgovarajućim prijedlozima.
U svrhu procjene funkcioniranja i učinka ove Uredbe, Europskom parlamentu i Vijeću podnose se periodična izvješća. Komisija do ... * predstavlja prvo izvješće i nakon toga, svake tri godine, periodična izvješća popraćena, po potrebi, odgovarajućim prijedlozima. U izvješćima Komisije uzima se u obzir sav napredak koji je postigao sektorski Odbor za socijalni dijalog za luke na razini EU-a.
________________
* Četiri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 25.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. srpnja 2015.
Primjenjuje se od ...* .
__________________
* 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe.

(1) Pitanje je upućeno natrag nadležnom odboru na ponovno razmatranje u skladu s člankom 61. stavkom 2. drugim podstavkom (A8-0023/2016).


Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena ***I
PDF 322kWORD 100k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2494/95 (COM(2014)0724 – C8-0283/2014 – 2014/0346(COD))
P8_TA(2016)0070A8-0313/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0724),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0283/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 13. ožujka 2015.(1),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća dopisom od 18. prosinca 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0313/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. ožujka 2016. radi donošenja Uredbe (EU) 2016/… Europskog parlamenta i Vijeća o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95

P8_TC1-COD(2014)0346


(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2016/792.)

(1) SL C 175, 29.5.2015., str. 2.


Godišnje izvješće za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara
PDF 485kWORD 161k
Rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o godišnjem izvješću za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara (2015/2128(INI))
P8_TA(2016)0071A8-0026/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. srpnja 2015. pod nazivom „Zaštita financijskih interesa EU-a – Borba protiv prijevara – Godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0386) i popratne radne dokumente osoblja (SWD(2015)0151, SWD(2015)0152, SWD(2015)0153, SWD(2015)0154, SWD(2015)0155 i SWD(2015)0156),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće OLAF-a za 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2014. godinu,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., zajedno s odgovorima institucija,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2015. pod naslovom „Zaštita proračuna EU-a do kraja 2014.” (COM(2015)0503),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. rujna 2015. pod naslovom „Prijedlozi za borbu protiv korupcije u EU-u: odgovor na zabrinutost poslovnog svijeta i civilnog društva” (CCMI/132),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. veljače 2014. pod naslovom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uspostavljanju programa za promicanje aktivnosti u području zaštite financijskih interesa Europske unije (program „Hercule III”) te stavljanju izvan snage Odluke br. 804/2004/EZ(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 17. srpnja 2013. za uredbu Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999(2),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 11. srpnja 2012. za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2011. o naporima Unije u borbi protiv korupcije(4), svoju izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije(5), i Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. naslovljenu „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica(6),

–  uzimajući u obzir izvješće iz 2015. o poreznom jazu koje je naručila Europska komisija,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda o javnoj nabavi u rashodima EU-a za koheziju,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14, Taricco i drugi,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za ustavna pitanja (A8-0026/2016),

A.  budući da države članice i Komisija imaju zajedničku odgovornost za izvršenje otprilike 80 % proračuna Unije; budući da su države članice prvenstveno odgovorne za ubiranje vlastitih sredstava, između ostalog u obliku PDV-a i carinskih pristojbi;

B.  budući da bi razumna javna potrošnja i zaštita financijskih interesa EU-a trebali biti ključni elementi politike EU-a čiji je cilj povećati povjerenje građana osiguravajući da se njihov novac koristi ispravno, učinkovito i djelotvorno; budući da bi takvo dobro financijsko upravljanje trebalo provoditi primjenjujući pristup koji podrazumijeva najučinkovitije trošenje svakog eura;

C.  budući da postizanje dobrih rezultata podrazumijeva redovitu procjenu ulaznih i izlaznih podataka te rezultata i učinaka u revizijama učinkovitosti poslovanja;

D.  budući da raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama predstavlja izazov za uklanjanje nepravilnosti i suzbijanje prijevara te budući da bi Komisija trebala pojačati napore za učinkovitu provedbu borbe protiv prijevara koja bi trebala postići opipljive i prihvatljivije rezultate;

E.  budući da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima odgovornost štititi financijske interese Unije istražujući prijevare, korupciju i ostale nezakonite aktivnosti; budući da je njegov nadzorni odbor osnovan kako bi učvrstio i jamčio neovisnost OLAF-a redovitim praćenjem provedbe njegove istražne uloge; budući da, konkretno, nadzorni odbor prati razvoj događaja koji se odnosi na primjenu postupovnih jamstava i trajanje istraga s obzirom na informacije o kojima izvještava glavni direktor u skladu s člankom 7. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013;

F.  budući da korupcija utječe na sve države članice i da, prema prvom izvješću Komisije o antikorupcijskoj politici Europske unije koje je objavljeno u veljači 2014., za gospodarstvo EU-a predstavlja trošak od oko 120 milijardi EUR godišnje;

G.  budući da se uz pomoć korupcije mogu financirati aktivnosti mreža organiziranog kriminala ili terorističkih mreža u Europi; budući da se korupcijom također potkopava povjerenje građana u institucije i demokratske procese;

H.  budući da se, uz civilizacijsku pretpostavku koja se temelji na etičkim načelima svojstvenim vladavini prava, borbom protiv prijevare i korupcije doprinosi globalnoj gospodarskoj konkurentnosti Unije;

1.  prima na znanje izvješće Komisije naslovljeno „Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – Godišnje izvješće za 2014.”; traži od Komisije da u svojim godišnjim izvješćima o zaštiti financijskih interesa EU-a (izvješća o PIF-u) pravovremeno odgovori na zahtjeve Parlamenta;

Otkrivanje nepravilnosti i izvještavanje o njima

2.  napominje da je ukupan iznos svih prijavljenih nepravilnosti oko 3,24 milijarde EUR; ističe da je 2014. ukupan financijski učinak prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i onih koje se ne smatraju prijevarom veći za 36 % u odnosu na 2013., dok je broj takvih nepravilnosti porastao za 48 %; ističe da se 2,27 milijarde EUR prijavljenih nepravilnosti odnosi na rashode, što čini 1,8 % ukupnih plaćanja;

3.  naglašava da je od 16 473 nepravilnosti prijavljenih Komisiji 2014. kod njih 1 649 bilo riječ o prijevarama u ukupnom iznosu od otprilike 538,2 milijuna EUR; napominje da aktivnosti koje se smatraju prijevarom i koje se odnose na rashode uključuju 363 milijuna EUR, što je 0,26 % ukupnih plaćanja, a da one koje se odnose na prihode uključuju 176,2 milijuna EUR, što je 0,88 % ukupnog iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih 2014.;

4.  naglašava da je 2014. ukupan financijski učinak prijavljenih nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom veći za 47 % u odnosu na 2013., dok se broj takvih nepravilnosti smanjio za 5 %; također napominje da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom vezane uz rashode odnosile na 1,54 % ukupnih plaćanja, a da su nepravilnosti vezane uz prihode odnosile na 3,66 % tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih u 2014.;

5.  poziva Komisiju da preuzme punu odgovornost za povrat sredstava nepropisno isplaćenih iz proračuna EU-a, kao za i bolje prikupljanje vlastitih sredstava, i da uspostavi jedinstvena načela izvješćivanja u svim državama članicama u svrhu prikupljanja odgovarajućih, usporedivih i točnih podataka;

6.  naglašava da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom često povezane s nedostatnim poznavanjem složenih pravila i uvjeta; smatra da će se broj takvih nepravilnosti smanjiti kad države članice i Komisija pojednostave pravila; smatra da je za borbu protiv nepravilnosti, uključujući i prijevare, potrebna dobra obaviještenost svih institucionalnih tijela na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te dobra obaviještenost javnosti; napominje da je uspostava kulture suzbijanja prijevara od presudne važnosti u svim institucijama i tijelima uključenim u korištenje fondovima te poziva države članice na poticanje razmjene dobrih praksi;

7.  podsjeća na to da države članice trenutačno provode fiskalnu konsolidaciju i štednju u cilju povećanja održivosti financijskog stanja te čvrsto vjeruje da sva dostupna sredstva treba ulagati u države članice kako bi se poticao održivi gospodarski rast; vjeruje da se moraju poduzeti svi potrebni koraci kako bi se spriječile i zaustavile bilo kakve prijevare u području trgovinske politike i odobrenih sredstava povezanih s tom politikom, pri čemu valja upotrijebiti sve relevantne instrumente politika (primjerice, kaznene istrage, razvoj pouzdanih modela analize te napori u ispravljanju nedostataka i neuspjeha koji se odnose na manjkavosti politike Komisije); poziva države članice da ulože dodatne napore kako bi se zajamčilo da se sredstva iz proračuna EU-a ispravno upotrebljavaju za projekte kojima se pridonosi rastu i zapošljavanju u Europi te za povrat carinskog duga nakon otkrića prijevara; ističe, općenito govoreći, da borba protiv nedozvoljene trgovine i nezakonitih financijskih tokova treba ostati jedan od prioriteta kako za EU tako i za države članice;

8.  pozdravlja to što je Komisija donijela višegodišnju strategiju za borbu protiv prijevara koja će poslužiti da se isprave znatna odstupanja u broju nepravilnosti koje prijavljuje svaka država članica;

Prihodi – vlastita sredstva

9.  sa zabrinutošću primjećuje da je 2014. iznos tradicionalnih vlastitih sredstava povezanih s prijevarama bio 191 % veći nego 2013. te da je 2014. iznos povezan s nepravilnostima koje se ne smatraju prijevarom bio 146 % veći nego prethodne godine;

10.  izražava zabrinutost da prosječna stopa povrata tradicionalnih vlastitih sredstava po državi članici za nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i one koje se ne smatraju prijevarom za 2014. iznosi 24 %, što je najniža stopa ikad zabilježena; poziva države članice da ubrzaju zahtjev za povratom sredstava, a one koje moraju ostvariti najveći povrat poziva da poboljšaju postupak povrata;

11.  izražava zabrinutost zbog poreznog jaza i procijenjenih gubitaka u naplati PDV-a koji su 2013. iznosili 168 milijardi EUR; naglašava činjenicu da je u 13 od 26 ispitanih država članica u 2014. prosječni procijenjeni gubitak PDV-a premašio 15,2 %; naglašava da Komisija nema pristup informacijama koje su razmijenile države članice u cilju sprječavanja i borbe protiv takozvanih „kružnih prijevara”; poziva države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti Eurofisca radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv prijevara; ističe da je Komisija nadležna za kontrolu i praćenje mjera koje provode države članice; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje izvršne ovlasti kako bi nadzirala države članice i pomogla im u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om i izbjegavanjem plaćanja poreza; prima na znanje da se Komisija od 2013. koristi mehanizmom za brzo djelovanje u svrhu rješavanja brojnih i naglih prijevara povezanih s PDV-om;

12.  potiče Komisiju da razvije mehanizam koji bi motivirao poduzeća da redovito plaćaju poreze, umjesto da ga izbjegavaju;

13.  napominje sve veći broj koordinacijskih centara koje podupiru Eurojust i Europol; pozdravlja rezultate prekograničnih operacija Vertigo 2 i 3 te učinkovitu suradnju između policije i pravosudnih tijela u Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Španjolskoj, Češkoj i Švicarskoj koja je dovela do neutralizacije zločinačkih mreža odgovornih za prijevare u vrijednosti od 320 milijuna EUR poreznih prihoda, uključujući PDV;

14.  izražava zabrinutost oko carinskih inspekcija i prikupljanja carinskih pristojbi koje su jedan od izvora vlastitih sredstava u okviru proračuna EU-a; naglašava da su carinska tijela država članica ta koja provode inspekcije radi provjere pridržavaju li se uvoznici pravila o carinama i uvozu te naglašava da je Revizorski sud utvrdio da se kvaliteta tih inspekcija razlikuje među državama članicama; poziva Komisiju da ažurira Vodič za reviziju carina iz 2014. radi uklanjanja nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud, kao što su pitanja oko postupanja s uvozom koji je carinjen u drugoj državi članici;

Rashodi

15.  sa zabrinutošću primjećuje da se broj nepravilnosti povezanih s rashodima koje su prijavljene kao prijevare 2014. smanjio za samo 4 % nakon što je 2013. porastao za 76 %; poziva nadležna tijela da poduzmu sve neophodne mjere kako bi se smanjio broj nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, no ne pod cijenu žrtvovanja standarda kontrole;

16.  izražava zabrinutost zbog stalnog povećanja nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, i u broju slučajeva i u iznosima, pri korištenju sredstvima EU-a kojima se direktno upravlja; iznenađen je da se 2014. broj nepravilnosti koje se smatraju prijevarom učetverostručio u odnosu na prethodnu godinu i traži od Komisije detaljna pojašnjenja u tom pogledu i poduzimanje nužnih mjera kako bi se suzbio taj trend;

17.  zabrinut je zbog činjenice da je 2014. u sektoru ruralnog razvoja bio najveći broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, što je najveće povećanje u odnosu na 2013.; naglašava da je oko 71 % od ukupnog broja nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u području prirodnih resursa (poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo) otkriveno u Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj;

18.  prima na znanje da je stopa povrata država članica za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) ispod ukupnog prosjeka i da je do kraja 2014. ostvaren povrat za manje od polovicu nepravilnosti otkrivenih 2009.; ističe znatne razlike u sposobnosti država članica da ostvare povrat nezakonito isplaćenih sredstava otkrivenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike i potiče Bugarsku, Francusku, Grčku i Slovačku da znatno poboljšaju svoje rezultate; prima na znanje da mehanizam poravnavanja (pravilo 50/50) daje jaki poticaj državama članicama da što prije od korisnika Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) zatraže povrat nezakonito isplaćenih sredstava u okviru tog fonda; izražava žaljenje što je 2013. bila treća godina za redom u kojoj je zabilježen rast broja slučajeva nepravilnosti koje se smatraju prijevarom koje se odnose na EFJP te četvrta uzastopna godina u kojoj je zabilježen rast broja prijavljenih slučajeva nepravilnosti koje se smatraju prijevarom koje se odnose na ruralni razvoj; naglašava potrebu za bržim povratom sredstava;

19.  napominje da se stopa nepravilnosti iz 2014. u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom nakon jednogodišnjeg skoka 2013. vratila na razinu sličnu onoj iz 2012.; primjećuje da je najčešće otkrivena nepravilnost tijekom razdoblja između 2010. i 2014. bila „neprihvatljivost mjere/projekta za primanje pomoći“, dok je druga po redu bila „kršenje pravila javne nabave”;

20.  napominje da se za programsko razdoblje kohezijske politike 2007. – 2013. broj nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevare 2014. smanjio za 5 % u odnosu na 2013., s 306 prijavljenih slučajeva; ozbiljno je zabrinut jer se iznos koji se odnosi na nepravilnosti koje se smatraju prijevarom 2014. povećao za više od 115 milijuna EUR (76 %) u odnosu na 2013., što je uglavnom uzrokovano naglim povećanjem (660 %) iznosa u okviru Kohezijskog fonda; primjećuje da od 74 slučaja utvrđenih prijevara u pogledu kohezijske politike između 2008. i 2014., 61 (82 %) slučaj prijavile su tri države članice – Njemačka (42 slučaja), Poljska (11 slučaja) i Slovenija (8 slučaja); izražava zabrinutost što je za to razdoblje u 14 država članica utvrđen postotak prijevara od 0 %, što može potaknuti sumnju u učinkovitost njihovog sustava kontrole;

21.  Nadalje, zabrinut je zbog činjenice da se ukupno vrijeme od pojave nepravilnosti, otkrivanja i konačnog izvješćivanja Komisije o tim nepravilnostima u području kohezije povećalo na tri godine i četiri mjeseca; podsjeća da nakon otkrivanja nepravilnosti započinju daljnji postupci (nalozi za povrat, istrage OLAF-a itd.); poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na poboljšanju učinkovitosti otkrivanja i izvješćivanja;

22.  pozdravlja opće smanjenje broja prijavljenih nepravilnosti u području pretpristupne pomoći; žali zbog toga što je od 2010. trend nepravilnosti u okviru instrumenta pretpristupne pomoći u stalnom porastu, i u pogledu iznosa i u pogledu broja slučajeva, s time da Turska najviše pridonosi tom negativnom trendu te poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći da popravi stanje, posebno u kontekstu predstojećih napora da se poveća suradnja između EU-a i Turske;

Utvrđeni problemi i potrebne mjere

Bolje izvješćivanje

23.  sa zabrinutošću napominje da je unatoč brojnim pozivima Parlamenta na uspostavljanje jedinstvenih načela izvješćivanja u svim državama članicama situacija i dalje nezadovoljavajuća i da još postoje znatne razlike u broju nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i onih koje se ne smatraju prijevarom, a koje prijavljuju države članice; smatra da se zbog tog problema stvara iskrivljena slika stvarne situacije u pogledu razine kršenja i zaštite financijskih interesa EU-a; snažno potiče Komisiju da uloži ozbiljne napore u rješavanje problema različitih pristupa država članica otkrivanju nepravilnosti te problema neujednačenih tumačenja u primjeni pravnoga okvira EU-a;

24.  pozdravlja to što se Komisija obvezala da će dvaput godišnje objavljivati izvješća EU-a o suzbijanju korupcije te sa zanimanjem iščekuje čitanje idućeg izvješća početkom 2016.; traži od Komisije da doda poglavlje o uspješnosti institucija EU-a u borbi protiv korupcije uz provođenje dodatne analize provedenih politika na razini institucija EU-a kako bi se utvrdili svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

25.  poziva Komisiju da uskladi okvir za izvješćivanje o „sumnjama na prijevaru” i da ustanovi pravila o izvješćivanju o svim sudskim mjerama poduzetima u državama članicama u vezi s potencijalnom zlouporabom sredstava EU-a, pri čemu će biti nužno da se pri izvješćivanju konkretno navedu sudske mjere poduzete na temelju preporuka OLAF-a o pokretanju sudskih postupaka;

26.  poziva Komisiju da na temelju zahtjeva iz Štokholmskog programa izradi sustav jasnih pokazatelja i lako primjenjivih jedinstvenih kriterija za mjerenje razine korupcije u državama članicama i za ocjenjivanje politika država članica za borbu protiv korupcije; zabrinut je za pouzdanost i kvalitetu podataka iz država članica; stoga poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama kako bi se jamčila sveobuhvatnost, točnost i pouzdanost podataka koji se šalju, imajući na umu cilj cjelovite provedbe programa jedinstvene revizije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije za kategorizaciju država članica;

27.  poziva Komisiju da u sklopu godišnjeg ocjenjivanja rezultata ostvarenih u borbi protiv korupcije državama članicama pruži precizne smjernice o tome kako da se omogući postupno i kontinuirano ispunjenje obveza koje je svaka država članica preuzela u vezi s borbom protiv korupcije;

28.  ponovno poziva Komisiju da ubrzano promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u Europskoj uniji; poziva europske institucije da izmijene Pravilnik o osoblju kako bi se zajamčilo da se njime od dužnosnika ne traži da samo formalno prijavljuju nepravilnosti, nego da se njime također utvrđuje odgovarajuća zaštita za zviždače; poziva europske institucije koje to dosad nisu učinile i druga tijela da bez odgode provedu članak 22. točku (c) Pravilnika o osoblju; odlučno poziva sve institucije EU-a da donesu interna pravila o prijavljivanju nepravilnosti kada to čine zaposlenici i njihovim obvezama, s naglaskom na zaštitu zviždača; smatra da bi ta pravila trebalo izričito proširiti na zviždače koji otkriju prijevaru u vezi s međunarodnim sporazumima, uključujući trgovinske sporazume;

29.  ističe važnost pristupa informacijama i transparentnosti lobiranja te korištenja sredstvima EU-a kako bi se pružila potpora radu nezavisnih organizacija u tom području;

30.  vjeruje da bi se razina transparentnosti mogla povisiti stvaranjem „zakonodavnog otiska” za lobiranje u EU-u s ciljem prebacivanja s dobrovoljnog na obvezni registar EU-a za sve aktivnosti lobiranja u svakoj od institucija EU-a;

31.  snažno potiče Komisiju da nastavi sa strogom politikom u pogledu prekida i obustave plaćanja u skladu s relevantnom pravnom osnovom; pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela novu odluku o mehanizmu ranog upozorenja; sa zanimanjem iščekuje izradu sveobuhvatnoga sustava ranog otkrivanja i isključenja koji će predložiti Komisija; poziva Komisiju da bolje informira države članice i lokalna tijela vlasti o provedbi svoje politike imajući u vidu da politički razlozi ne bi smjeli potkopavati taj proces;

32.  stoga poziva na to da se članak 325. UFEU-a primjenjuje transverzalno u politikama EU-a te da se na prijevare ne reagira nakon što su već počinjene, nego da ih se i sprječava; traži da se poštuje članak 325. UFEU-a, a posebno njegov stavak 5. o godišnjim izvješćima, koja su trebala biti podnesena prije jedne godine; posebno poziva na to da se pojednostavni način na koji se subvencije EU-a koriste u okviru kohezijske politike; poziva na to da se slijede dogovoreni postupci i da se ratificiraju sporazumi o borbi protiv prijevara na regionalnoj i međunarodnoj razini sklopljeni između Unije i trećih zemalja i organizacija; poziva na to da se donesu mjere koje će se nadovezati na preporuke o akcijskom planu iz Rezolucije Europskog parlamenta od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(7), osobito u vezi s preporukom iz stavka 130. o vidljivosti mjera koje su države članice poduzele za borbu protiv prijevara i organiziranog kriminala i stavka 131. o općem akcijskom planu za razdoblje 2014. – 2019. za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca – točke od (i.) do (xxi.); poziva na to da se iznesu prvi rezultati provedbe Direktive o krivotvorenju valuta; nadalje poziva na to da se pruži više informacija o antikorupcijskim mehanizmima OLAF-a i o koordinaciji država članica u okviru postupaka za povrat sredstava stečenih prijevarom;

33.  poziva EU da podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe;

34.  pozdravlja činjenicu da je 2014. na snazi bilo 48 sporazuma kojima se uređivalo pružanje uzajamne administrativne pomoći i kojima je obuhvaćena 71 država, a još ih je 49 u pregovorima, zajedno s glavnim trgovinskim partnerima kao što su SAD i Japan, te traži da Parlament u svakom trenutku bude upoznat s tijekom pregovora; naglašava da se u cilju zaštite financijskih interesa EU-a i učinkovite borbe protiv prijevara prije svega treba pobrinuti da se zakonodavstvo primjenjuje te da sve strane poštuju mjerodavne međunarodne sporazume, što se odnosi i na mjerodavne klauzule o sankcijama u slučaju prijevare ili korupcije; potiče Komisiju da nastavi surađivati s drugim zemljama kad je riječ o mjerama protiv prijevara te da sklopi nove sporazume o administrativnoj suradnji; poziva Komisiju da i dalje u sve međunarodne sporazume EU-a uvršćuje odredbe o prijevari i korupciji kako bi otvorila put kvalitetnijoj suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine;

35.  pozdravlja ključnu ulogu koju je program makrofinancijske pomoći EU-a imao u poticanju najbližih trgovinskih partnera EU-a na reforme; zahtijeva da Komisija nastavi izvještavati Parlament i države članice kako bi se zajamčilo da se prilikom trošenja sredstava u potpunosti poštuje temeljna uredba, i to na način usklađen s regionalnom kohezijom i promicanjem regionalne stabilnosti, čime se ograničava rizik od zloupotrebe pozajmljenih sredstava; zahtijeva dugoročnu procjenu učinka programâ makrofinancijske pomoći na borbu protiv korupcije i prijevara u državama primateljicama;

36.  ponavlja svoj poziv revizorskim sudovima pojedinačnih država članica da objave nacionalna izvješća o trošenju sredstava EU-a;

37.  poziva Komisiju i države članice da na svojim razinama razvijaju međusobno povezane baze podataka o nepravilnostima u području kohezijske politike, uključujući nepravilnosti proizašle iz javne nabave, jer takve baze podataka mogu poslužiti kao temelj za smislenu i sveobuhvatnu analizu učestalosti, ozbiljnosti i uzroka nepravilnosti te analizu iznosa na koje se odnose nepravilnosti koje se smatraju prijevarama; ističe potrebu da se države članice pobrinu da na odgovarajući način i pravodobno Komisiji pružaju točne i usporedive podatke bez nerazmjernog porasta administrativnog opterećenja;

Bolje kontrole

38.  ističe složenu prirodu tih nepravilnosti; smatra da Komisija i države članice moraju poduzeti odlučne mjere protiv nepravilnosti koje se smatraju prijevarama; vjeruje da bi nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama trebalo rješavati s pomoću administrativnih mjera te posebno preko transparentnijih i jednostavnijih zahtjeva, veće tehničke pomoći Komisije državama članicama i poboljšanim razmjenama dobrih praksi i izvučenih pouka; smatra da se metodologija izračuna stopa pogrešaka mora uskladiti na razini EU-a i država članica;

39.  pozdravlja činjenicu da se ex ante i ex post kontrolama Zajednice otkriva sve više slučajeva nepravilnosti te stoga smatra da te kontrole treba dodatno promicati;

40.  pozivna nadležna tijela vlasti u državama članicama da bolje izvršavaju kontrole i da se koriste svim dostupnim informacijama kako bi se izbjegle pogreške i nepravilna plaćanja u kojima se rabe sredstva EU-a;

41.  potiče Komisiju da dodatno ojača svoju nadzornu ulogu provođenjem revizija, kontrola i inspekcije, plana popravnih mjera i ranih pismenih opomena; poziva države članice da pojačaju svoje napore i iskoriste svoj potencijal za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije zahtijevanja povrata sredstava od Komisije; u tom pogledu ističe posebnu vrijednost preventivnih mjera u sprječavanju isplata, čime se uklanja potreba za dodatnim mjerama za nadoknadu zloupotrijebljenih sredstava;

42.  ponavlja svoj poziv Komisiji da izradi sustav razmjene informacija među nadležnim tijelima kako bi se omogućila unakrsna provjera računovodstvenih stavki u dvjema državama članicama ili u više njih kako bi se spriječila transnacionalna prijevara u odnosu na strukturne i investicijske fondove, čime se jamči transverzalan pristup zaštiti financijskih interesa EU-a;

43.  pozdravlja činjenicu da su 2014. sve službe Komisije pripremile i provele svoje strategije za borbu protiv prijevara; poziva agencije EU-a, izvršne agencije i zajednička poduzeća da učine isto; ističe ulogu koordinacijskih službi za borbu protiv prijevara u njihovu suzbijanju; pozdravlja donošenje nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Malti i Slovačkoj te poziva države članice na koje se to odnosi da što prije podnesu svoje nacionalne strategije za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da pomno prati provedbu tih strategija;

44.  povrh toga želi da države članice prisnije surađuju s Komisijom kada je riječ o načinu upravljanja sredstvima; traži da se zaposlenicima u tijelima vlasti koja upravljaju sredstvima, a osobito osoblju službi za borbu protiv prijevara, pruži temeljita obuka kako bi mogli izraditi vlastite nacionalne strategije za borbu protiv prijevara;

45.  pozdravlja pozitivne rezultate prvog godišnjeg pregleda programa „Hercule III”; izražava zabrinutost da dio proračuna namijenjen za taj program možda neće biti dovoljan; traži dodatne informacije koje se temelje na rezultatima, posebno o doprinosu 55 konferencija i obuka djelotvornosti mjera koje su države članice poduzele u borbi protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a;

46.  ponovno ističe da se člankom 325. stavkom 2. UFEU-a zahtijeva da „radi suzbijanja prijevara koje utječu na financijske interese Unije države članice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa”; mišljenja je da se u EU-u ta odredba ne poštuje; smatra da bi Komisija trebala osmisliti horizontalnu politiku za borbu protiv prijevara i korupcije; ističe da i Komisija snosi odgovornost za učinkovito trošenje sredstava te stoga poziva Komisiju da uvede interne zahtjeve u pogledu učinkovitosti;

47.  smatra da je u fazama izrade programa i kontrole potrebno veće sudjelovanje građana EU-a posredstvom lako dostupnih informatičkih alata, posebno kad se financira važna infrastruktura; poziva Komisiju da razmotri ideju participativne izrade proračuna kako bi građani sudjelovali u praćenju trošenja sredstava EU-a te da uspostavi lako dostupan elektronički sustav za prijavljivanje slučajeva prijevare;

48.  napominje da definiranje, klasificiranje, otkrivanje i prijavljivanje nepravilnosti i dalje nije ujednačeno među državama članicama, a ni unutar njih, prije svega zbog razlika u definiranju nepravilnosti; smatra da je potrebno daljnje usklađivanje i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 8. srpnja 2015. o prijavljivanju nepravilnosti kojom se dopunjuje Uredba o zajedničkim odredbama; poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene strategije za rješavanje problema nepravilnosti i borbu protiv prijevara u kohezijskoj politici; ističe preventivne i korektivne mjere Komisije za izbjegavanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarama, među ostalim i 193 prekida plaćanja u okviru kohezijske politike;

49.  podsjeća da se Uredbom o zajedničkim odredbama od upravljačkih tijela zahtijeva uspostava djelotvornih i razmjernih mjera za suzbijanje prijevara koje bi trebale biti dio nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da snažnije preventivno djeluje; s time u vezi pozdravlja uspostavu sustava za rano otkrivanje rizika te posebno poziva na jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta upravljačkih tijela kako bi se zajamčili čvršći sustavi kontrole kojima se mogu smanjiti rizici od prijevara te poboljšati kapaciteti za njihovo otkrivanje, među ostalim i u slabije razvijenim regijama, bez nametanja nepotrebnog financijskog i administrativnog opterećenja; naglašava da bi preventivne mjere trebale obuhvaćati stalnu obuku i podršku za osoblje nadležnih tijela odgovorno za upravljanje i kontroliranje sredstava, kao i razmjenu informacija i najboljih praksi; podsjeća na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i partnera u borbi protiv prijevara, jamčenju transparentnosti i sprečavanju sukoba interesa;

50.  cijeni odluku Komisije o provođenju procjene sredinom razdoblja 2018. godine kako bi se ustanovilo sprečavaju li se prijevare novom regulatornom strukturom kohezijske politike i smanjuju li se rizici od pojave nepravilnosti, uključujući i prijevare, te sa zanimanjem iščekuje detaljne informacije o utjecaju novih pravila na sustave upravljanja i kontrole, i u pogledu rizika od nepravilnosti i prijevare i u pogledu opće provedbe politike;

51.  poziva Komisiju i Revizorski sud da omoguće transparentnost revizijskih podataka objavljivanjem detaljnijih informacija o državama članicama koje su polučile najbolje i najlošije rezultate u svakom od područja i sektora politike kako bi akteri mogli odrediti u kojim je područjima pomoć najviše potrebna i pripremiti mjere s tim u skladu;

Direktiva o zaštiti financijskih interesa (PIF) i Uredba o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

52.  pozdravlja izjavu Komisije u njezinu godišnjem izvješću za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a (Izvješće o PIF-u) da bi se i Direktivom o zaštiti financijskih interesa i Uredbom o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja „dopunio i učvrstio pravni okvir i znatno ojačala borba protiv prijevara”; ponovno ističe svoje stajalište da je prijeko potrebno što prije donijeti Direktivu o zaštiti financijskih interesa u čije bi područje primjene bio uvršten i PDV te kojom bi se jasno definirala povreda financijskih interesa, minimalna pravila za najduže zatvorske kazne te minimalna pravila o zastari; podsjeća na slučaj Taricco u kojem Sud svraća pozornost na činjenicu da je prijevara u vezi s PDV-om doista uvrštena u definiciju prijevare u pogledu zaštite financijskih interesa s Konvencije o zaštiti financijskih interesa iz 1995.;

53.  naglašava da brzo treba donijeti i Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja i traži od Vijeća da navede svoje razloge za odgađanje pregovora;

Javna nabava

54.  napominje da je razina nepravilnosti prouzročenih nepoštovanjem pravila o javnoj nabavi i dalje visoka; poziva države članice da što brže u svoje zakonodavstvo prenesu Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi(8), kojom se e-nabava proglašava obveznom i kojom se uvode obveze praćenja i izvješćivanja u cilju ograničavanja prijevara u nabavi i drugih ozbiljnih nepravilnosti; poziva Komisiju da objavljivanje sve dokumentacije koja se odnosi na korisnike, a posebno na podizvođače, odredi kao obvezu;

55.  traži od Komisije da primjenjuje isključivo mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti koje bi se provodile u svakoj situaciji i da primjenjuje kriterije za isključenje kako bi u slučaju svakog sukoba interesa isključila poduzeća, što je od ključne važnosti za zaštitu vjerodostojnosti institucija;

56.  ističe da je nepoštovanje pravila o javnoj nabavi dovelo do znatnog broja pogrešaka u programskom razdoblju 2007. – 2013., među ostalima izbjegavanje javne nabave podjelom ugovora na manje javne natječaje kako bi se izbjeglo probijanje gornjih granica i upotreba neodgovarajućih postupaka; ističe da je nove direktive o javnoj nabavi potrebno provesti do travnja 2016.; naglašava da je za smanjenje broja nepravilnosti potrebno da države članice pravilno provedu direktive; stoga poziva Komisiju da izradi smjernice za pravilnu provedbu direktiva; poziva Komisiju da pomno prati provedbu tih direktiva; vjeruje da bi se postupak javne nabave mogao poboljšati postavljanjem uvjeta ex ante; ističe da su potrebna transparentna i pristupačna pravila;

57.  izražava zabrinutost zbog nedostatka potpune transparentnosti u pogledu financiranja velikih infrastrukturnih projekata; poziva Komisiju da razmotri donošenje prijedloga prema kojem bi objavljivanje svih financijskih izvještaja i projekata koji se odnose na velike javne radove bilo obvezno, uključujući i dokumentaciju o podizvođačima;

58.  poziva Komisiju da objavi svu dokumentaciju koja se odnosi na projekt brze željeznice Lyon – Torino i njegovo financiranje;

59.  poziva Komisiju da sastavi bazu podataka o nepravilnostima koja može služiti kao temelj za smislenu i sveobuhvatnu analizu učestalosti, ozbiljnosti i uzroka pogrešaka u javnoj nabavi; poziva mjerodavna tijela u državama članicama da sastave i analiziraju vlastite baze podataka o nepravilnostima, uključujući one proizišle iz javne nabave, te da surađuju s Komisijom kako bi te podatke pružili u obliku i u vremenskom roku koji će olakšati posao Komisije;

60.  dovodi u pitanje činjenicu da se sve veći broj ozbiljnih pogrešaka počinjenih u kontekstu postupaka javne nabave ne smatra prijevarnima te od Komisije traži da bude posebno oprezna u tom smislu, ne samo vođenjem dijaloga s državama članicama radi bolje primjene postojećih i novih direktiva o javnoj nabavi, nego i prosljeđivanjem relevantnih slučajeva OLAF-u na daljnje razmatranje;

61.  ističe da u hitnim situacijama, kao što je upotreba sredstava za izbjeglice, često ima izuzeća iz uobičajenih postupaka javne nabave koja uključuju izravan pristup sredstvima; žali što je zbog tog razloga često bilo slučajeva zlouporabe; poziva Komisiju da djelotvornije nadzire primjenu takvih izuzeća i proširenu praksu podjele ugovora o javnoj nabavi kako se ne bi probile gornje granice, čime se izbjegavaju redovni postupci javne nabave;

62.  napominje da u tematskom izvješću br. 10/2015 naslovljenom „Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za koheziju” Revizorski sud analizira postupke povezane s javnom nabavom; napominje da zbog neusklađenosti s pravilima o javnoj nabavi dolazi do pogrešaka koje mogu dovesti do kašnjenja u provedbi i financijskih ispravaka; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za potpuno poštovanje ex ante uvjeta u pogledu djelotvorne provedbe zakona o javnoj nabavi do kraja 2016.; poziva države članice da se pobrinu za odgovarajući i brz prijenos paketa direktiva o javnoj nabavi iz 2014. u nacionalno zakonodavstvo;

63.  snažno potiče države članice i Komisiju da u potpunosti iskoriste mogućnosti informatičkih alata u javnoj nabavi, uključujući alate za e-javnu nabavu, razmjenu dobrih praksi i preventivno utvrđivanje razine rizika; uviđa vrijednost internetskog alata Arachne za upozoravanje na prijevare koji je Komisija razvila u cilju utvrđivanja najriskantnijih projekata na temelju niza pokazatelja rizika te poziva države članice da ga upotrebljavaju;

Izrada proračuna temeljena na rezultatima i pristup najboljeg omjera vrijednosti i cijene

64.  naglašava da je važno služiti kao primjer i sa zadovoljstvom dočekuje međuinstitucijski pristup izradi proračuna koja se temelji na rezultatima; poziva Komisiju da uvede fazu planiranja, provedbe i kontrole višegodišnjeg financijskog okvira u skladu s načelom izrade proračuna temeljene na rezultatima;

65.  napominje da je važno poduzeti dodatne i trajne mjere kako bi se izbjegle nepravilnosti koje se smatraju prijevarama, no ponavlja i svoj poziv za donošenje nove metodologije usmjerene na uspješnost, a ne na formalističku evaluaciju programa, u skladu s načelom o proračunu EU-a usmjerenom na rezultate; poziva Komisiju da ojača svoje aktivnosti u pogledu primjene pokazatelja učinkovitosti i djelotvornosti u svim svojim programima, a ne da se usredotoči samo na stopu pogrešaka; nadalje poziva Komisiju da ne radi samo na trima glavnim kategorijama – ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti – nego da se počne koncentrirati i na novi tercet (ekologija, jednakost i etika);

66.  traži obvezno uključivanje ex ante procjena ekološke, gospodarske i socijalne dodane vrijednosti u postupku izbora projekata za financiranje, unutar i izvan Europske unije, te objavljivanje i potpunu dostupnost rezultata tih procjena i korištenih pokazatelja;

67.  napominje da je izvješćivanje o uspješnosti još slabo te da postoji potreba da se redovno ocjenjuju ulazni parametri (financijski, ljudski, materijalni, organizacijski i regulatorni resursi potrebni za provođenje programa), učinci (postignuća programa), rezultati (neposredne posljedice programa) i utjecaji (dugoročne promjene u društvu);

68.  pozdravlja uspostavljanje mreže nacionalnih kontaktnih točki u državama članicama i uvrštenje antikorupcijskih ciljeva u postupak gospodarskog upravljanja u okviru Europskog semestra;

69.  snažno potiče Komisiju da smjesta objavi svoju procjenu svih sporazuma s duhanskim poduzećima kako bi se ustanovila njihova uspješnost u borbi protiv prijevara i krivotvorenja, koji utječu na financijske interese EU-a, te da ocijeni treba li te sporazume produžiti;

70.  ističe ulogu Revizorskog suda, vrhovnih revizijskih institucija, Komisije i upravljačkih tijela u kontroliranju pravilnosti i uspješnosti javne potrošnje; poziva Revizorski sud i Komisiju da dodatno poboljšaju suradnju s vrhovnim revizijskim institucijama u državama članicama kako bi se proširio opseg i udio revidiranih sredstava i projekata;

Krijumčarenje duhana i krivotvorena roba

71.  zabrinut je zbog zaključka Europskog ombundsmana(9) da, osim Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, Komisija „ne primjenjuje u potpunosti pravila i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije UN-a o transparentnosti i lobiranju duhanske industrije”; smatra da su stoga ugrožene vjerodostojnost i ozbiljnost Komisije;

72.  potiče sve relevantne institucije EU-a na provedbu članka 5. stavka 3. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana u skladu s preporukama sadržanim u smjernicama te konvencije; poziva Komisiju da odmah objavi svoju ocjenu sporazuma s duhanskim poduzećima i procjenu učinka provedbe Okvirne konvencije o kontroli duhana; poziva Komisiju da osigura potpunu transparentnost u pogledu sporazuma o duhanu i njihovog mogućeg obnavljanja te potiče države članice da redovito izvještavaju o rashodima u okviru sredstava dobivenih kao rezultat tih sporazuma;

73.  pozdravlja uspješne ishode brojnih zajedničkih carinskih operacija, uz suradnju OLAF-a i država članica s raznim službama trećih zemalja u okviru kojih je između ostalog zaplijenjeno 1,2 milijuna krivotvorenih dobara, uključujući parfeme, rezervne automobilske dijelove, elektroničke uređaje i 130 milijuna cigareta; naglašava da krijumčarenje visoko oporezovane robe prouzročuje znatne gubitke u prihodima za proračune EU-a i njegovih država članica te da izravni gubici u carinskim prihodima prouzročeni krijumčarenjem cigareta prema procjenama iznose više od 10 milijardi EUR godišnje; ističe da se nedopuštenim trgovanjem krivotvorenom robom nanosi šteta prihodima EU-a i njegovih država članica te europskim trgovačkim društvima;

74.  iznimno je zabrinut zbog porasta krijumčarenja, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine koji ne samo da utječu na carinske pristojbe država članica, a time i na proračun EU-a, nego su i blisko povezani s organiziranim međunarodnim kriminalom, prijetnja su za potrošače te imaju negativne posljedice na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, što ugrožava pružanje jednakih uvjeta za sva konkurentska poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća; stoga traži bolju koordinaciju između OLAF-a, carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta ne samo kako bi se riješili ti problemi već i kako bi se suzbila trgovina proizvodima kojima se krše zakoni o intelektualnom vlasništvu u EU-u;

75.  naglašava važnost razlikovanja zakonitih generičkih lijekova od krivotvorenih lijekova predstavljenih s namjerom prijevare kako ne bi dolazilo do zastoja u proizvodnji i zakonitoj trgovini generičkim lijekovima te ponovno poziva sve države članice koje su potpisale Protokol UN-a o suzbijanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, ali ga nisu i ratificirale, da što prije dovrše postupak ratifikacije;

Istrage i uloga OLAF-a

76.  zapaža ulogu OLAF-a u raznim zajedničkim carinskim operacijama kad je riječ o sprečavanju gubitaka u proračunu EU-a te traži od OLAF-a da u svoja iduća godišnja izvješća uvrsti više informacija i konkretnih brojki o svojem doprinosu zaštiti prihodovne strane proračuna EU-a;

77.  pozdravlja godišnji međuinstitucijski sastanak između Vijeća, Komisije, Parlamenta, OLAF-a i njegova nadzornog odbora; ustraje u tome da se u predsjedništvu moraju izmjenjivati tri Europske institucije; poziva Komisiju da podrži inicijativu Parlamenta i potiče Vijeće da ponovno razmotri svoje negativno stajalište o tom pitanju;

78.  ponavlja poziv iz Godišnjeg izvješća o zaštiti financijskih interesa EU-a za 2013.(10) na brzo rješavanje preostalih pitanja između OLAF-a i njegova nadzornog odbora; ponavlja da ni OLAF ni njegov nadzorni odbor ne mogu učinkovito ispuniti svoje zakonske obveze u uvjetima njihove trenutačne ograničene suradnje; sa zabrinutošću primjećuje nedovoljan napredak i stoga smatra da je trenutačna situacija neprihvatljiva; poziva Komisiju da u potpunosti obavlja svoju ulogu i da aktivno radi na dugotrajnom rješenju koje će odmah primijeniti;

79.  smatra da bi nadzorni odbor trebao, u pogledu dosljednosti sa svojim mandatom, zapošljavati nezavisno osoblje koje bi bilo odvojeno od uprave OLAF-a i imati financijsku autonomiju; poziva OLAF da nadzornom odboru pruži pristup dokumentima koje nadzorni odbor smatra potrebnima za ispunjavanje svoje zadaće u skladu sa svojim ovlastima; snažno potiče Komisiju da podnese prijedlog za izmjenu Uredbe o OLAF-u s tim u skladu;

80.  napominje da se podaci o prijevarama koje je prikupio OLAF ne podudaraju s podacima iz javnih i privatnih izvora u državama članicama (Izvješće OLAF-a za 2014.) te da je uspjeh u potražnji povrata sredstava koju je OLAF preporučio državama članicama izrazito neujednačen; poziva Komisiju da podrži inicijative za povećanje stope povrata u slučajevima prijevara;

81.  snažno potiče Komisiju da se pobrine za potpunu transparentnost u pogledu svih zahtjeva državnih tužitelja za ukidanje imuniteta zaposlenika OLAF-a, uključujući i njegova glavnoga direktora;

82.  pozdravlja dokazanu učinkovitost istraga OLAF-a o podrijetlu robe kad je riječ o prihvatljivosti povlaštenih tarifnih mjera i poziva države članice da uzmu u obzir te zaključke te da poduzmu sve potrebne i prikladne mjere u skladu s odredbama carinskog zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da u cilju sprečavanja gubitaka u proračunu EU-a koji proizlaze iz uvoza robe za koju ne vrijedi povlašteno tarifno postupanje u okviru sporazuma o povlaštenoj trgovini, nastavi provjeravati poboljšavaju li države članice učinkovitost svojih sustava upravljanja rizikom i nadzornih strategija na temelju priopćenja o uzajamnoj pomoći; nadalje, traži od Komisije da nastavi ispunjavati svoju obvezu provođenja ex post evaluacija sporazuma o povlaštenoj trgovini sa značajnim gospodarskim, društvenim i ekološkim utjecajem, što se odnosi i na sustav u okviru kojeg države korisnice podnose periodične izvještaje o upravljanju povlaštenim podrijetlom i nadzoru nad njime;

83.  ističe da je sveobuhvatan progon kaznenih dijela, uključujući prijevare, korupciju, pranje novca, organizirani kriminal povezan s tim kaznenim djelima i druge ilegalne aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a, nužan preduvjet za učinkovito funkcioniranje EU-a; naglašava da je preporuke OLAF-a potrebno sustavno pratiti daljnjim mjerama; smatra da bi za mjere koje bi uslijedile nakon tih preporuka bilo potrebno da OLAF ima postupovna prava u nacionalnim zakonodavstvima kako bi se osiguralo da se te preporuke poštuju i da ih nacionalna tijela uzimaju u obzir;

84.  poziva Komisiju da objasni glavne razloge zbog kojih države članice ne poduzimaju daljnje mjere u odnosu na navodne slučajeve prijevara koje utječu na financijske interese EU-a, a na koje ih je OLAF upozorio;

o
o   o

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i nadzornom odboru OLAF-a.

(1) SL L 84, 20.3.2014., str. 6.
(2) SL L 248, 18.9.2013., str. 1.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 121.
(5) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 62.
(6) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.
(8) SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
(9) http://www.ombudsman.europa.eu/en/press/release.faces/en/61027/html.bookmark
(10) Usvojeni tekstovi od 11. ožujka 2015., P8_TA(2015)0062.


Rodno osviještena politika u radu Europskog parlamenta
PDF 369kWORD 134k
Rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta (2015/2230(INI))
P8_TA(2016)0072A8-0034/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. godine,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje koje su 15. rujna 1995. usvojene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, kasnije zaključne dokumente koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.) i Peking +15 (2010.) i zaključni dokument revizijske konferencije Peking +20,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2015. o rodu u okviru razvoja,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena” (SWD(2015)0182) i zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u kojem se „rod” definira na sljedeći način: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za rodnu jednakost (2011. ‒ 2020.) koji je Europsko vijeće usvojilo u ožujku 2011.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2010. naslovljenu „Veća predanost jednakosti žena i muškaraca: Ženska povelja” (COM(2010)0078),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2010. pod nazivom „Strategija za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.” (COM(2010)0491),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Strateška suradnja za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o istraživanju naslovljeno „Ocjena dobrih i loših strana Strategije za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.”,

–  uzimajući u obzir Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017.,

–  uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljenu „Unaprjeđenje položaja žena u donošenju političkih odluka – kako naprijed” („Advancing women in political decision-making – Way forward”) objavljenu 2015. godine,

–  uzimajući u obzir zaključke i preporuke izvješća EIGE-a objavljenog 2011. pod naslovom „Rodno osviješteni parlamenti: globalni pregled dobrih praksi”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 10. veljače 2010. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2009. godine(1), od 8. ožujka 2011. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2010. godine(2), od 13. ožujka 2012. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2011. godine(3), te od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2003. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2007. o rodno osviještenoj politici u radu odborâ(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o rodno osviještenoj politici u radu svojih odbora i izaslanstava(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o rodno osviještenoj politici u vanjskim poslovima EU-a i izgradnji mira/država(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2012. o ženama u donošenju političkih odluka – kvaliteta i jednakost(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 3. veljače 2016. o novoj strategiji za prava žena i jednakost spolova u Europi nakon 2015(11).

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. veljače 1996. naslovljenu „Uključivanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce u sve politike i aktivnosti Zajednice” (COM(1996)0067) u kojoj se Zajednica obvezuje na „promicanje jednakosti između žena i muškaraca u svim svojim aktivnostima i politikama na svim razinama”, čime je zapravo definirano načelo integriranja rodne jednakosti,

–  uzimajući u obzir studiju „Ocjena Strategije za jednakost žena i muškaraca za razdoblje 2010. – 2015. kao doprinos ostvarivanju ciljeva Pekinške platforme za djelovanje” („Evaluation of the Strategy for Equality between women and men 2010-2015 as a contribution to achieve the goals of the Beijing Platform for Action”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir studiju „Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir studiju „Proračun EU-a za rodnu jednakost” („The EU Budget for Gender Equality”) koju je 2015. objavio Resorni odjel D Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir memorandum naslovljen „Smjernice za razvoj politika rodne jednakosti i jačanja položaja žena” („Guidance on the development of gender equality and the empowerment of women policies”) koji je u svibnju 2014. objavilo tijelo UN-a za žene UN Women,

–  uzimajući u obzir rad naslovljen „Je li napredak u rodnoj jednakosti u EU-u zapravo promašen?” („Advances in EU Gender Equality: Missing the mark?”) koji je 2014. objavila Mreža instituta za europsku politiku (EPIN),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim resursima za 2014. koji je objavila Glavna uprava Europskog parlamenta za kadrovske poslove,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0034/2016),

A.  budući da je u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) rodno osviještena politika utvrđena kao horizontalno načelo i da je u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) načelo rodne jednakosti utvrđeno kao jedna od vrijednosti Unije;

B.  budući da Povelja o temeljnim pravima sadrži konkretne odredbe o horizontalnom načelu rodne jednakosti, a da je u članku 6. UEU-a potvrđeno da Povelja ima istu pravnu snagu kao Ugovori;

C.  budući da je ostvarivanje rodne jednakosti ključno za zaštitu ljudskih prava, funkcioniranje demokracije, poštovanje vladavine prava te gospodarski rast, socijalnu uključenost i održivost;

D.  budući da napredak u ostvarivanju rodne jednakosti u EU-u stagnira i da se ovim ritmom ta jednakost još dugo neće ostvariti;

E.  budući da se u Strateškoj suradnji za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2019. Komisija obvezala na nastavak provođenja rodno osviještene politike, između ostalog i mjerama ocjenjivanja i praćenja; budući da je Komisija svoj strateški angažman za rodnu jednakost u razdoblju nakon 2015. smanjila na razinu dokumenta radnih službi;

F.  budući da je ostvarenje rodne jednakosti do 2030. peti cilj održivog razvoja;

G.  budući da rodno osviještena politika znači „uključivanje rodne perspektive u sve aspekte politike EU-a, tj. u pripremu, nacrt, provedbu, praćenje i ocjenjivanje politika, u pravne mjere te u programe potrošnje, radi ostvarivanja jednakosti žena i muškaraca”(12);

H.  budući da rodno osviještena politika mora obuhvaćati prava, perspektive i dobrobit pripadnika zajednice LGBTIQ te osoba svih rodnih identiteta;

I.  budući da bi rodno osviještena politika trebala biti proaktivno i reaktivno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti;

J.  budući da rodno osviještena politika nije cilj politike sam po sebi, već ključno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti, uvijek u kombinaciji s drugim konkretnim mjerama i politikama usmjerenim na promicanje rodne jednakosti;

K.  budući da je jedna od nadležnosti nadležnog odbora pridonijeti provedbi i daljnjem razvoju rodno osviještene politike u svim područjima politika;

L.  budući da većina parlamentarnih odbora u osnovi pridaje važnost rodno osviještenoj politici (npr. u svojem zakonodavnom radu, u svojim službenim odnosima s Odborom za prava žena i jednakost spolova i pri izradi akcijskih planova o jednakosti), dok neki odbori uopće ne pokazuju zanimanje za to pitanje ili pokazuju slabo zanimanje;

M.  budući da je nadležni odbor u prethodnom mandatu usvojio praksu, koju i dalje provodi, davanja ciljanih doprinosa izvješćima ostalih odbora s pomoću „amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom”; budući da je, prema studiji objavljenoj 2014. godine(13), 85 % amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom podnesenih od srpnja 2011. do veljače 2013. uvršteno u završna izvješća koja su usvojili vodeći odbori; budući da su za ažuriranu ocjenu stanja rodno osviještene politike u Parlamentu potrebni daljnji podaci za razdoblje nakon veljače 2013.;

N.  budući da nakon usvajanja Rezolucije iz 2003. o rodno osviještenoj politici svaki parlamentarni odbor imenuje jednog člana kao odgovornu osobu za rodno osviještenu politiku i na taj način uspostavlja „mrežu za rodno osviještenu politiku”; budući da je u kasnijim rezolucijama o ovoj temi pozivano na postojani razvoj te mreže i na uspostavu slične mreže u međuparlamentarnim izaslanstvima; budući da se rad mreže održava uz potporu mreže zaposlenih u tajništvima odbora;

O.  budući da su članovi mreže ispunili upitnik kako bi se ocijenilo aktualno stanje rodno osviještene politike u njihovim resorima;

P.  budući da je uz višegodišnji financijski okvir (VFO) priložena zajednička izjava triju institucija koje su se dogovorile da će „godišnji proračunski postupci koji se primjenjuju za VFO za razdoblje 2014. – 2020. prema potrebi uključiti rodno osjetljive elemente, uzimajući u obzir načine na koje ukupni financijski okvir Unije doprinosi povećanoj rodnoj jednakosti (i osigurava načelo rodne osviještenosti)”; budući da, unatoč tomu, treba ojačati praktične napore za daljnju provedbu rodno osviještene politike i jačanje položaja žena, s obzirom na to da se postojeće politike slabo provode i da su za rodna pitanja dodijeljena nedovoljna proračunska sredstva;

Q.  budući da nijedna institucija Europske unije nije dosljedno primjenjivala izradu proračuna kojom se poštuje načelo rodne jednakosti;

R.  budući da je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) osnovan kako bi doprinio promicanju rodne jednakosti i ojačao ga, a to podrazumijeva i rodno osviještenu politiku u svim politikama EU-a i u pripadajućim nacionalnim politikama; budući da je EIGE osmislio Platformu za rodno osviještenu politiku i Glosar i tezaurus rodno osviještene politike kako bi se donositeljima odluka, osoblju u institucijama EU-a i vladinim tijelima pomoglo u uključivanju rodne perspektive u njihov rad;

S.  budući da rodno osviještena politika obuhvaća i integraciju rodne perspektive u sadržaj raznih politika i rješavanje pitanja zastupljenosti žena i muškaraca te osoba svih rodnih identiteta u pojedinim područjima politika; budući da obje dimenzije treba uzeti u obzir u svim fazama procesa donošenja politika;

T.  budući da bi sve unutarnje i vanjske politike EU-a trebale biti takve da od njih jednake koristi imaju i djevojčice i dječaci, i žene i muškarci, kao i svi ostali rodni identiteti;

U.  budući da se provedba rodno osviještene politike nalazi među glavnim slabim točkama koje je Komisija utvrdila u svojoj ocjeni strategije za rodnu jednakost za razdoblje 2010. – 2015.;

V.  budući da parlament koji uzima u obzir načelo rodne jednakosti može imati ključnu ulogu u ispravljanju rodne neravnoteže, promičući ravnopravno gospodarsko, društveno i političko sudjelovanje žena i muškaraca te šireći okvir rodno osviještene politike;

W.  budući da su izobrazbe o rodno osviještenoj politici namijenjene zastupnicima u Europskom parlamentu i osoblju Parlamenta, a posebno rukovodećem osoblju, ključne za promicanje rodne perspektive u svim resornim područjima i svim fazama osmišljavanja politike;

X.  budući da zbog nedostatnih financijskih sredstava i ljudskih resursa nije moguće zajamčiti stvarni napredak rodno osviještene politike u radu Parlamenta;

Y.  budući da je sustavno i periodično prikupljanje statističkih i drugih podataka iskazanih po spolu u procjenama utjecaja politike i postupku donošenja politike neophodno za analizu napretka rodne jednakosti; budući da treba provesti više kvalitativnih istraživanja unutar Parlamenta kako bi se utvrdili važnost instrumenata rodno osviještene politike i njihov učinak na rezultate politika, rezolucije i zakonodavne tekstove;

Z.  budući da je zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke na političkoj i administrativnoj razini, među ostalim i u klubovima zastupnika u Parlamentu, i dalje niska; budući da žene uglavnom vode odbore koji nisu usko povezani s dodjelom sredstava i donošenjem odluka u području gospodarstva; budući da za poboljšanje kvalitete donesenih odluka Parlament mora osigurati da su položaji na kojima se donose odluke ravnomjerno raspoređeni s obzirom na rod; budući da se muškarci moraju posvetiti promicanju rodne jednakosti u svim područjima i na svim razinama, a muške zastupnike u Europskom parlamentu treba potaknuti da se u svom radu angažiraju oko rodno osviještene politike;

AA.  budući da Parlament ima uspostavljenu organizacijsku strukturu za promicanje rodno osviještene politike u svojim aktivnostima te da ta struktura mora biti bolje koordinirana, ojačana i proširena novom političkom i administrativnom voljom kako bi se postigla viša razina rodne osviještenosti;

AB.  budući da je u vezi s rodno osviještenom politikom potrebna veća međuinstitucijska suradnja Parlamenta, Vijeća i Komisije kako bi se zajamčilo da se rodne perspektive mogu uključiti u sve faze političkog ciklusa, što bi olakšalo i rad Parlamenta na rodno osviještenoj politici;

AC.  budući da je doprinos vanjskih dionika, kao što su organizacije civilnog društva, skupine lokalnih zajednica za prava žena i rodnu jednakost, međunarodne institucije, akademska zajednica i nacionalni parlamenti, važan za poboljšanje postupaka Parlamenta u pogledu rodno osviještene politike i poticanje uzajamnih razmjena radi promicanja najboljih praksi;

AD.  budući da je u Rezoluciji Parlamenta o rodno osviještenoj politici usvojenoj 2007. pozvano na to da se svake dvije godine ocjenjuje rodno osviještena politika u radu Parlamenta;

Opća ocjena postojećeg institucijskog okvira

1.  smatra da bi, kako bi se rodna perspektiva uključila u politički proces, trebalo uzeti u obzir različite aspekte: sadržaj politike i rodnu zastupljenost u administraciji i pri donošenju odluka; također napominje da su jasni podaci o učincima politike ključni za stalno poboljšanje rodne jednakosti;

2.  napominje da su u organizacijskoj strukturi Parlamenta različita tijela zadužena za razvoj i provedbu rodno osviještene politike, i na političkoj razini i na profesionalnoj razini:

   Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost, nadležna za promicanje pune jednakosti žena i muškaraca u svim radnim aspektima u tajništvu Parlamenta;
   odbor nadležan za konkretne mjere s ciljem uključivanja rodne perspektive u rad drugih odbora i izaslanstava;
   mreža za rodno osviještenu politiku;
   službe nadležne za uspješnu provedbu uravnotežene rodne zastupljenosti na svim položajima iz organizacijske sheme;

3.  izražava žaljenje zbog toga što se aktivnosti tih tijela odgovornih za rodno osviještenu politiku ne koordiniraju ili ne integriraju unutar Parlamenta ili s drugim institucijama (ne postoji međuinstitucijski mehanizam za suradnju u vezi s provođenjem rodno osviještene politike); obvezuje se na uspostavu djelotvorne suradnje svih dionika u ovom institucijskom okviru na temelju konkretnih mehanizama kao što su praćenje i povratne informacije o uspješnosti;

4.  ponavlja svoju posvećenost redovnom usvajanju i provođenju plana mjera rodno osviještene politike u Parlamentu s općim ciljem poticanja rodne jednakosti djelotvornim uključivanjem rodne perspektive u politike i aktivnosti, što obuhvaća i strukture u kojima se donose odluke i administraciju;

5.  poziva na kontinuirani razvoj mreže za rodno osviještenu politiku, koja predstavlja odbore, ali i međuparlamentarna izaslanstva, i njezino potpuno uključivanje u redovno praćenje stanja rodno osviještene politike u svim resorima; prima na znanje potrebu za većim i aktivnijim sudjelovanjem zastupnika u Europskom parlamentu koji su članovi te mreže i poziva da se u cilju većeg sudjelovanja u mrežu uključe i zamjenici zastupnika u Europskom parlamentu, kao što je to slučaj s odborima i izaslanstvima;

6.  ističe da je prema spomenutoj studiji iz 2014. o ovom pitanju najučinkovitije sredstvo za uvrštavanje perspektive rodne jednakosti u politički proces primjena procedura koje uključuju suradnju s drugim odborima; naglašava potrebu da ostali odbori podrže rad na rodno osviještenoj politici i da je primijene u svojim aktivnostima;

7.  poziva nadležne službe da i dalje rade na konkretnim mjerama za poticanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; izražava žaljenje zbog toga što su, kad je riječ o dužnosnicima Europskog parlamenta, žene većinom u funkcijskoj skupini asistenata (AST); poziva na provođenje godišnje analize stanja rodne jednakosti u Parlamentu na temelju podataka iskazanih po spolu za sve zaposlene na svim razinama i za sva politička tijela, što podrazumijeva i parlamentarne asistente, te na to da izvješće o tome bude dostupno javnosti;

8.  poziva na rješavanje strukturnih prepreka te na stvaranje okružja koje će ženama omogućiti preuzimanje položaja na kojima se donose odluke na svim razinama, poput mjera za usklađivanje poslovnog i privatnog života te mjera pozitivnog djelovanja, kojima će se broj pripadnika odnosno pripadnica podzastupljenog roda moći povećati na položajima na kojima prevladavaju žene ili muškarci; poziva političke stranke da preuzmu odgovornost u poticanju sudjelovanja žena s obzirom na to da te stranke imaju moć regrutiranja, odabira i imenovanja kandidata;

9.  izražava žaljenje zbog činjenice da ciljevi u pogledu rodne ravnoteže na razini srednjeg i višeg rukovodećeg kadra koje je Predsjedništvo usvojilo 2006. (izvješće Kaufmann) nisu ostvareni u predviđenom roku do 2009. godine, a to još uvijek nisu ni danas; napominje da je te ciljeve Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost redovito potvrđivala za godine koje su slijedile; potiče na donošenje djelotvornih, korektivnih i dalekosežnih mjera kako bi se ti ciljevi rodne jednakosti ostvarili u najkraćem mogućem roku;

10.  napominje da je Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost odgovorna za usvajanje akcijskog plana za poticanje jednakosti i raznolikosti u Parlamentu i za to da se pobrine za njegovu provedbu; poziva Skupinu na visokoj razini da uz potporu nadležnih službi podnese sveobuhvatan plan za rodnu jednakost u kojem će navesti kako povećati zastupljenost žena na srednjim i višim rukovodećim položajima na 40 % do 2020. godine; poziva Glavnu upravu za kadrovske poslove i klubove zastupnika da razmotre predlaganje i žene i muškarca za načelnike odjela kad je neki od tih položaja slobodan;

11.  predlaže da, kad se uvede ta funkcija, stalni izvjestitelj za rodno osviještenu politiku surađuje sa Skupinom na visokoj razini kako bi se osiguralo da su ostvareni ciljevi rodno osviještene politike za tajništvo i osoblje Parlamenta;

12.  poziva klubove zastupnika da razmotre predlaganje i žene i muškarca za položaj predsjednika odbora i klubova zastupnika;

13.  napominje da je poželjna jednaka zastupljenost rodova u svakom odboru, u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju; poziva klubove zastupnika da razmotre mogućnost imenovanja zastupnika u Europskom parlamentu iz podzastupljenog roda u svaki odbor i to na koordinirani način; poziva klubove zastupnika da imenuju jednak broj zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu kao članove i zamjenske članove u Odboru za prava žena i jednakost spolova kako bi se potaknulo sudjelovanje muškaraca u politici o rodnoj jednakosti;

Instrumenti rodno osviještene politike

14.  ističe da su se amandmani povezani s rodno osviještenom politikom pokazali učinkovitijima od mišljenja jer su sažetiji, mogu se brže podnositi i odnose se na ključna, konkretna i ograničena pitanja; ponavlja svoj poziv nadležnom odboru da mogućnost podnošenja amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom uvrsti u Poslovnik, uzimajući u obzir specifičnu ulogu Odbora za prava žena i jednakost spolova u rodno osviještenoj politici kao horizontalnom načelu; poziva na tješnju suradnju među odborima te učinkovitu koordinaciju između mreže za rodno osviještenu politiku i nadležnog odbora i na političkoj i na administrativnoj razini u cilju uključivanja bitne rodne dimenzije u izvješća; ističe važnost uloge koju članovi mreže u svakom odboru imaju pri olakšavanju djelotvornog doprinosa nadležnog odbora preko amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom i mišljenja te poziva na djelotvornu koordinaciju između nadležnih članova Odbora za prava žena i jednakost spolova te članova mreže tijekom postupka donošenja amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom; ponovno ističe potrebu za uskom suradnjom između nadležnog odbora i vodećih odbora u vezi s amandmanima povezanima s rodno osviještenom politikom i mišljenjima kako bi se zajamčilo optimalno sastavljanje rasporeda i planiranje u cilju djelotvornog doprinosa izvješću vodećeg odbora;

15.  žali zbog toga što, unatoč međuinstitucijskoj izjavi o jamčenju rodno osviještene politike priloženoj VFO-u, dosad nisu poduzete mjere u vezi s izradom proračuna kojim se poštuje načelo rodne jednakosti; s tim u vezi ističe potrebu da se pomno prati kako se primjenjuju načela iz te zajedničke izjave u pogledu godišnjih proračunskih postupaka i traži da se nadležnom odboru da službena uloga u postupku preispitivanja VFO-a;

16.  ističe da je izrada rodno osjetljiva proračuna u obliku planiranja, programiranja i izrade proračuna kojima se doprinosi promicanju rodne jednakosti i ostvarenju prava žena jedan od ključnih instrumenata koje tvorci politika koriste kako bi riješili problem rodnog jaza; žali zbog toga što je postupak izrade proračuna kojim se poštuje načelo rodne jednakosti pokazao da rodna perspektiva ni izbliza nije uvedena u sve politike, na svim razinama i u svakoj fazi procesa donošenja politike; napominje da je u tom kontekstu osobito ključna izgradnja unutarnjih kapaciteta u vezi s izradom rodno osjetljiva proračuna kako bi se povećala nadzorna uloga Europskog parlamenta u tim pitanjima; napominje da implikacije odluka o rashodima i prihodima imaju izuzetno različit učinak na žene i muškarce te naglašava da bi zastupnici iz nadležnih odbora trebali voditi računa o tim različitim učincima pri izradi proračuna; ističe da se izradom rodno osjetljiva proračuna promiču odgovornost i transparentnost u pogledu predanosti Parlamenta rodnoj jednakosti;

17.  prima na znanje da se Komisija obvezala da će nastaviti provoditi rodno osviještenu politiku uvrštavanjem aspekata rodne jednakosti u procjene utjecaja i ocjenjivanja u skladu s načelima bolje regulative te da razmatra mogućnost objavljivanja izvješća o rodno osviještenoj politici u Komisiji 2017. godine;

18.  ponovno potvrđuje potrebu za dodjelom dostatnih sredstava, među ostalim i na razini Parlamenta, radi izrade procjena utjecaja politika na spolove i rodno utemeljene analize; poziva Komisiju da provodi sustavnu procjenu utjecaja na spolove za svaki novi zakonodavni prijedlog ili prijedlog politike na osnovi svoje poboljšane procjene novih zakonodavnih prijedloga o temeljnim pravima te kako bi se zajamčilo da EU poštuje prava žena; ističe da se u sklopu takvih analiza i metoda prikupljanja podataka moraju uzimati u obzir iskustva osoba koje pripadaju zajednici LGBTIQ; naglašava da je potrebno poticati odbore da iskoriste interno stručno znanje i vanjsko stručno znanje drugih institucija i tijela iz javnog ili privatnog sektora aktivnih u promicanju rodno osviještene politike;

19.  poziva EIGE da redovito dostavlja informacije svim odborima kako bi istaknuo rodnu perspektivu u svim sektorima donošenja politike te stavio na raspolaganje podatke i instrumente koje je razvio u okviru šireg postupka izgradnje kapaciteta i koji su, među ostalim, namijenjeni osoblju i parlamentarnim asistentima, kao što je platforma za rodno osviještenu politiku; poziva Službu za istraživanja da provodi redovito detaljno kvalitativno i kvantitativno istraživanje o napretku rodno osviještene politike u Parlamentu i funkcioniranju organizacijske strukture koja je za nju namijenjena;

20.  žali što EIGE trenutno nema dovoljna financijska sredstva da bi mogao provesti sve što se od njega traži te stoga naglašava da je potrebno osigurati da će se proračun instituta izmijeniti u skladu s njegovim širokim mandatom;

21.  primjećuje da je u odgovorima na upitnike o stanju rodno osviještene politike u parlamentarnim odborima istaknuto da su određeni instrumenti učinkoviti u procesu integracije rodne perspektive u rad odbora, a među njima su:

   raspodjela ključnih dokumenata i uključivanje pitanja rodne jednakosti u opis studija koje se naručuju;
   usmjeravanje pozornosti na upotrebu specifične terminologije i definicija u pogledu pitanja rodne jednakosti;
   promicanje prethodnih i naknadnih ocjena nacrta zakonodavnih prijedloga i budućih sporazuma;
   izobrazba i senzibilizacija zastupnika, osoblja, političkih savjetnika i asistenata;

te čvrsto preporučuje daljnji razvoj tih instrumenata i njihovu primjenu u radu Parlamenta;

22.  podsjeća da ocjenjivanja i programi u okviru rodno osviještene politike također zahtijevaju provođenje djelotvornih daljnjih mjera kako bi se osigurala učinkovitost svih mjera i riješili mogući problemi; naglašava da je važno provesti korektivne mjere gdje je to potrebno i osmisliti rodno osviještenu politiku ako se nakon njihove provedbe ne vidi napredak;

23.  preporučuje Glavnoj upravi Parlamenta za komunikaciju da u svoje izvještavanje o donošenju politika Parlamenta uključi jaču rodnu perspektivu;

24.  izražava punu podršku osmišljavanju ciljane i redovne izobrazbe o rodno osviještenoj politici, koja će raspolagati s dovoljno resursa te će biti prilagođena posebnim potrebama Parlamenta i namijenjena cjelokupnom osoblju Parlamenta koje radi u resornim područjima, uz pružanje opširnije izobrazbe za osoblje na srednjim i višim rukovodećim položajima, posebno za načelnike odjela; poziva na to da izobrazba o rodno osviještenoj politici bude raspoloživa zastupnicima u Europskom parlamentu, parlamentarnim asistentima i osoblju klubova zastupnika; poziva na organizaciju izobrazbe o rukovođenju namijenjene ženama te na to da se ženama pruži mogućnost da iskušaju vodeće položaje; preporučuje da u izobrazbe budu uključene i informacije o višestrukim i međupodručnim oblicima diskriminacije; ističe potrebu da se zajamči da su sve službe Parlamenta svjesne svojih odgovornosti u provedbi rodno osviještene politike, uključujući one koje su zadužene za ljudske resurse, sigurnost i objekte; predlaže uvođenje specifičnih smjernica o ljudskim resursima kojima će se djelotvorno provesti rodno osviještena politika kako bi se poboljšala dobrobit cjelokupnog osoblja na radnom mjestu, uključujući osobe koje pripadaju zajednici LGBTIQ;

Rodno osviještena politika u radu odbora

25.  ponovno poziva na ispunjavanje preuzete obveze podnošenja dvogodišnjeg izvješća o rodno osviještenoj politici u radu Parlamenta; svjestan je uloge mreže za rodno osviještenu politiku u procjeni aktualnog stanja rodno osviještene politike u svim područjima i preporučuje da upitnik koji služi kao osnova za navedeno izvješće postane metoda godišnjeg praćenja;

26.  primjećuje da su u odgovorima na upitnike članovi te mreže općenito naveli da su u njihovim resorima u okviru raznih aktivnosti, kao što su izvješća, amandmani o rodnoj jednakosti, studije, saslušanja, službena putovanja i razmjene gledišta, uzete u obzir specifične potrebe u pogledu spola;

27.  pozdravlja konkretne inicijative u ovom području koje je usvojilo nekoliko parlamentarnih odbora; žali zbog toga što velika većina odbora nije donijela akcijski plan u pogledu rodne jednakosti u svojem radu niti je o njemu raspravljala; naglašava da je važno da nadležna tijela surađuju sa svim odborima i izaslanstvima u cilju dijeljenja najboljih praksi, među ostalim i uz pomoć mreže za rodno osviještenu politiku, te da uspostave jasan postupak koji će svi odbori i izaslanstva slijediti pri usvajanju akcijskog plana za rodnu jednakost, a koji će se uvrstiti u Poslovnik; preporučuje da svake dvije godine svaki odbor održi saslušanje o rodnoj osviještenosti u svojem političkom području, koje bi trebalo biti usporedno sa sastavljanjem izvješća o rodno osviještenoj politici;

28.  ističe potrebu da se detaljno ocijeni funkcioniranje mreže za rodno osviještenu politiku te pronađu načini da se zajamči izravnije sudjelovanje njezinih članova i njihova veća senzibiliziranost; preporučuje da članovi i zamjenski članovi mreže za rodno osviještenu politiku budu predani načelu rodne jednakosti, ali ističe da nije nužno da budu članovi Odbora za prava žena i jednakost spolova, upravo kako bi već broj zastupnika u Europskom parlamentu radio na rodno osviještenoj politici; preporučuje redovite kontakte i razmjenu informacija između nadležnog odbora i mreže;

29.  preporučuje da mrežom za rodno osviještenu politiku zajedno predsjedaju nadležni odbor i još jedan član mreže koji se imenuje u skladu s načelom rotacije iz različitih odbora kako bi se pokazalo da su rodno osviještenom politikom obuhvaćeni svi odbori;

30.  smatra da treba osnovati unutarnje nadzorno tijelo kako bi se pratilo i naknadno ocijenilo provedbu instrumenata i mjera; poziva na utvrđivanje konkretnog opisa poslova osoblja nadležnog za rodno osviještenu politiku u odborima; poziva nadležna tijela da svake dvije godine ocijene napredak rodno osviještene politike u odborima i izaslanstvima;

Međuinstitucijska suradnja radi potpore rodno osviještenoj politici

31.  smatra da će čvršći međuinstitucijski odnosi poboljšati rodnu ravnotežu u donošenju politika EU-a; primjećuje da još nije uspostavljena strukturirana suradnja u pogledu rodno osviještene politike s ostalim institucijskim partnerima kao što su Komisija, Vijeće i Europski institut za jednakost spolova; poziva Komisiju da predloži odgovarajući okvir za uspostavu međuinstitucijske suradnje u pogledu rodno osviještene politike, i da u to područje uključi i ostale dionike;

32.  poziva Komisiju da kao odgovor na rezultate javnog savjetovanja i stajališta Parlamenta i Vijeća odmah usvoji komunikaciju o novoj strategiji za jednakost spolova i prava žena za razdoblje nakon 2015. u kojoj će se nastojati riješiti pitanja rodne jednakosti u skladu s međunarodnim programom;

33.  preporučuje da Europski ombudsman Skupini Parlamenta na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost jednom godišnje dostavlja podatke o pritužbama povezanima s nepravilnostima u pogledu rodne jednakosti u Parlamentu, poštujući Odluku Europskog parlamenta o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana;

34.  smatra da će se razmjenom najboljih praksi s drugim organizacijama ojačati izgradnja kapaciteta Parlamenta i učinkovitost u provedbi rodno osviještene politike; poziva da se razmjena najboljih praksi organizira na svim razinama s ostalim institucijama i organizacijama kao što su tijelo UN-a za žene UN Women, Vijeće Europe, institucije EU-a i dionici koji sudjeluju u promicanju rodne jednakosti, a to su npr. tijela nadležna za rodnu jednakost, socijalni partneri i nevladine organizacije; potiče sudjelovanje u posebnim programima izgradnje kapaciteta koje organiziraju druge međunarodne organizacije te dobivanje njihove potpore za organiziranje programa u području rodno osviještene politike prilagođenih potrebama;

35.  traži da Glavna uprava za kadrovske poslove razmjenjuje najbolje prakse u pogledu rodne jednakosti i raznolikosti te tehničku pomoć s, na primjer, američkim Kongresom i nacionalnim tijelima za jednakost u području promicanja podzastupljenih rasnih i etničkih manjinskih zajednica u postupcima za kratkoročno zapošljavanje i natječajima EPSO-a; poziva da fokus bude na stažistima i da se osmisle inicijative i programi namijenjeni promicanju stažiranja za mlade, posebno za žene, iz podzastupljenih rasnih i etničkih manjinskih skupina;

36.  ističe potrebu za otvorenim i stalnim dijalogom s nacionalnim parlamentima kako bi se uspostavile redovite razmjene gledišta, razmijenile nove tehnike i izvijestilo o procjenama utjecaja politike u cilju promicanja zajedničkog pristupa i daljnjeg razvijanja najboljih praksi za postizanje napretka u pogledu rodno osviještene politike; preporučuje organiziranje redovitih međuparlamentarnih sastanaka o rodno osviještenoj politici;

o
o   o

37.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1) SL C 341 E, 16.12.2010., str. 35.
(2) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 65.
(3) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0050.
(5) SL C 61 E, 10.3.2004., str. 384.
(6) SL C 244 E, 18.10.2007., str. 225.
(7) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 18.
(8) SL C 212 E, 5.8.2010., str. 32.
(9) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 11.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0042.
(12) SWD(2015)0278.
(13) „Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”), Resorni odjel C Europskog parlamenta.


Situacija u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u
PDF 370kWORD 129k
Rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u (2015/2325(INI))
P8_TA(2016)0073A8-0024/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 8. i članak 78. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967. godine,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. i Opću preporuku br. 32 Odbora CEDAW-a za uklanjanje diskriminacije žena o rodnim dimenzijama izbjegličkog statusa, azila, nacionalnosti i apatridnosti žena od 14. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje koje su usvojene 15. rujna 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama i zaključne dokumente koji su iz njih proizašli, a koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda: Peking +5, Peking +10, Peking +15 i Peking +20,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2015. naslovljenu „Europski migracijski program” (COM(2015)0240),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2015. naslovljenu „Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata (2015.-2020.)” (COM(2015)0285),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o migracijama od 12. listopada 2015., a posebno u njima iskazanu predanost ljudskim pravima žena, djevojaka i djevojčica,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU (COM(2015)0452),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 862/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o statistici Zajednice o migracijama i međunarodnoj zaštiti,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. ožujka 2015. naslovljenu „Provedba Europske politike susjedstva 2014.ˮ (SWD(2015)0076),

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 i 1820 o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o Posebnom izvješću Europskog ombudsmana o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2012/BEH-MHZ koja se odnosi na Frontex,(1)

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0024/2016),

A.  budući da zbog trenutačnih sukoba, regionalne nestabilnosti i kršenja ljudskih prava, uključujući rodno uvjetovano nasilje i silovanje kao ratno oružje, dosad neviđeni i sve veći broj muškaraca, žena i djece traži međunarodnu zaštitu u Europskoj uniji;

B.  budući da diljem Europske unije postoji visok stupanj rodne neravnopravnosti tražitelja azila; budući da žene u prosjeku čine trećinu osoba koje traže azil; budući da je od početka 2015. do mjeseca studenog iste godine preko Sredozemlja na europske obale pristiglo oko 900 000 osoba, a da od ukupnog broja žene i djeca čine otprilike 38 %; budući da je visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) izvijestio da od siječnja 2016. od ljudi koji dolaze u Grčku u potrazi za azilom u Europskoj uniji žene i djeca čine 55 %; budući da je već previše ljudi izgubilo život na tim putovanjima nade i da je među njima mnogo žena;

C.  budući da su žene i osobe iz skupine LGBTI izvrgnute posebnim oblicima progona na temelju roda, koji u većini slučajeva i dalje nisu prepoznati u postupku azila;

D.  budući da Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti nije postigla svoj glavni cilj da zaštiti žene i u znatnoj mjeri poveća njihovo sudjelovanje u političkim procesima i procesima odlučivanja;

E.  budući da se prema podacima UNHCR-a procjenjuje da svake godine 20 000 žena, djevojaka i djevojčica iz zemalja u kojima se provodi genitalno sakaćenje žena zatraži azil u državama članicama EU-a; budući da znatan broj žena koje podnose zahtjev za azil to čine zbog straha od genitalnog sakaćenja;

F.  budući da UNHCR procjenjuje da su od podnositeljica zahtjeva za azil u EU-u koje dolaze iz zemalja u kojima se provodi genitalno sakaćenje žena njih 71 % žrtve genitalnog sakaćenja žena; budući da je na temelju presuda Europskog suda za ljudska prava obustavljeno protjerivanje djevojaka i djevojčica za koje postoji opasnost da budu podvrgnute genitalnom sakaćenju s obzirom na to da su izložene riziku da pretrpe nepopravljivu štetu za svoje fizičko i psihičko zdravlje;

G.  budući da je ženama, djevojkama i djevojčicama koje traže azil potrebna posebna zaštita i da one imaju drukčije probleme od muškaraca zbog čega je nužno osigurati da se u provedbi svih politika i postupaka azila, među ostalim i u ocjeni zahtjeva za azil, u obzir uzme rodno pitanje i da se o njima odlučuje na pojedinačnoj osnovi; budući da podnositeljice zahtjeva za azil koji su povezani s nasiljem treba zaštititi od sekundarne viktimizacije tijekom postupka azila;

H.  budući da su postupak integracije i prava žena, djevojaka i djevojčica ugroženi kad im pravni status ovisi o supružniku;

I.  budući da se relevantni akti koji čine zajednički europski sustav azila moraju prenijeti i provesti u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica i drugim relevantnim instrumentima;

J.  budući da se postupanje prema ženama, djevojkama i djevojčicama koje traže azil uvelike razlikuje od jedne do druge države članice i da još uvijek postoje znatni nedostaci;

K.  budući da su žene izbjeglice i tražiteljice azila često predmet višestruke diskriminacije i najviše izložene seksualnom nasilju i rodno uvjetovanom nasilju u zemljama podrijetla, tijekom tranzita i na odredištu; budući da su osobito ranjive žene, djevojke i djevojčice bez pratnje, žene glave obitelji i trudnice, osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi;

L.  budući da se žene izbjeglice ne moraju suočavati samo s prijetnjama svojoj osobnoj sigurnosti (dugotrajna i opasna putovanja prema egzilu, uznemiravanje, ravnodušnost službenih tijela i često spolno uznemiravanje i nasilje, pa čak i nakon što stignu na prividno sigurno mjesto i s posljedičnom društvenom stigmatizacijom) do koje to često dovodi, već se moraju brinuti i za fizičku sigurnost, blagostanje i preživljavanje svojih obitelji;

M.  budući da mnoge izbjeglice koje su pristigle u Europu žive u improviziranim uvjetima u kampovima ili na ulici te su žene, djevojke i djevojčice posebno ranjive;

N.  budući da kriminalne mreže iskorištavaju nedostatak sigurnog prolaza u EU za tražitelje azila i izbjeglice te regionalnu nestabilnost i sukob, kao i činjenicu da su žene, djevojke i djevojčice koje pokušavaju pobjeći u osjetljivom položaju, a kako bi ih uključili u trgovinu ljudima i seksualno iskorištavali;

O.  budući da su žene koje su žrtve nasilja i trgovine ljudima izloženije riziku od spolno prenosivih bolesti;

P.  budući da je Ured UNHCR-a prijavio slučajeve nasilja i zlostavljanja, uključujući seksualno nasilje, nad ženama i djecom izbjeglicama, tijekom njihova putovanja, ali i u prenapučenim prihvatnim centrima u EU-u;

Q.  budući da žene, djevojke i djevojčice koje traže utočište u EU-u često bježe od režima koji su opresivni prema ženama, ne priznaju ravnopravnost žena i muškaraca, toleriraju nasilje nad ženama, zlostavljanje te dječje, rane i prisilne brakove;

R.  budući da vrlo često unutar centara za prihvat ne postoje prikladni prostori u kojima bi se majke koje su u njima smještene mogle brinuti za djecu te da strukture za pravnu pomoć ne pružaju odgovarajuću podršku u pogledu informiranja i pomoći u traženju članova obitelji;

S.  budući da najosnovnije potrebe za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja, a to su odvojene kupaonice, tuševi i spavaonice za žene, nisu zadovoljene u prihvatnim i tranzitnim centrima diljem Europske unije;

T.  budući da su djevojke i djevojčice koje bježe pred sukobom i progonom suočene s povišenim rizikom od sklapanja dječjeg, ranog i prisilnog braka, silovanja, seksualnog i fizičkog nasilja te prostitucije;

U.  budući da su žene i djeca odvajanjem od članova obitelji, što podrazumijeva i slučajeve zadržavanja, izloženi većim rizicima;

V.  budući da se spajanje obitelji, iako se radi o temeljnom ljudskom pravu, sustavno odgađa, pa čak i uskraćuje, te budući da su žene i djeca glavne žrtve odgađanja izvršenja ili kršenja tog prava;

W.  budući da su žene često prisiljene prihvatiti poslove na crno i u ponižavajućim uvjetima samo da ostanu u zemlji u koju su pristigle;

X.  budući da je u okviru Pekinške platforme za djelovanje istaknuta potreba za većim sudjelovanjem žena u rješavanju sukoba na razinama donošenja odluka te potreba da se žene koje su izbjeglice, raseljene ili migrantice na odgovarajući način uključe u donošenje odluka koje se na njih odnose;

Y.  budući da se jednim od ciljeva održivog razvoja, ciljem broj 5, namjerava postići jednakost spolova i poboljšati životne uvjete žena do 2030. godine;

1.  smatra da se za osobe koje bježe pred sukobom i progonom moraju organizirati sigurni i zakoniti putovi prema EU-u kako bi se poboljšala sigurnost i zaštita žena, djevojaka i djevojčica izbjeglica te da u obzir treba uzeti i rodno pitanje; posebno naglašava da više država članica treba sudjelovati u programima EU-a za ponovno naseljavanje; mišljenja je da se zakonima i politikama o nezakonitoj migraciji ne bi smjelo onemogućiti pristup postupcima azila u EU-u; naglašava da je pravo na azil sadržano u članku 18. Povelje o temeljnim pravima Europske unije;

2.  naglašava da je hitno potrebno odmah otvoriti sigurne i legalne putove za tražitelje azila kako bi se osujetile krijumčarske mreže te kako bi se ženama, djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom još više omogućilo traženje utočišta, a da pritom svoje živote ne dovode u opasnost; veoma je zabrinut zbog smrtnih slučajeva, vraćanja i teških kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama EU-a; smatra da odgovornosti, troškove i koristi moraju dijeliti svih 28 država članica, a ne samo zemlje prvog ulaska; izražava žaljenje zbog nedostatka solidarnosti među državama članicama;

3.  ističe da je važno da se žene izbjeglice popisuju individualno i da dobivaju odgovarajuću dokumentaciju koja će im osigurati osobnu sigurnost, slobodu kretanja i pristup osnovnoj skrbi, u skladu sa zahtjevima UNHCR-a;

4.  naglašava da koordinacijski odbori i svako drugo tijelo koje zastupa izbjeglice, bez obzira na to je li riječ o gradskim ili ruralnim područjima, te u izbjegličkim kampovima, pa čak i u zonama povratka, moraju voditi računa o rodnoj jednakosti kako bi se osiguralo poštovanje prava i potreba žena izbjeglica i tražiteljica azila;

5.  ponovno poziva države članice i Europsku uniju da potpišu i ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama (Istanbulska konvencija);

6.  poziva države članice da zajedno s EU-om zajamče specijalističko savjetovanje u slučaju traume i psihosocijalnu njegu za žene koje su pretrpjele rodno uvjetovano nasilje, uz izravnu suradnju žena koje su kvalificirane i specijalizirane za to područje, a koje će biti dostupno u svim fazama postupka azila;

7.  izražava duboku zabrinutost zbog saznanja prema kojima se žene i djeca upuštaju u seksualne odnose kako bi preživjeli i platili krijumčarima nastavak puta prema EU-u gdje mogu zatražiti azil; ponovo naglašava da su sigurni i zakoniti putovi prema Europi ključni za učinkovito sprečavanje takvih situacija;

8.  potiče Europsku uniju da primijeni rodno osjetljivu perspektivu prilikom uspostavljanja mehanizma za podnošenje pritužbi u sklopu ureda službenika Frontexa za temeljna prava kako bi se pozabavila kršenjem ljudskih prava koje su počinili Frontex, države članice i službenici trećih zemalja prilikom suradnje s Frontexom, u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 2. prosinca 2015. o Posebnom izvješću Europskog ombudsmana o istrazi na vlastitu inicijativu OI/5/2012/BEH-MHZ koja se odnosi na Frontex;

9.  poziva na donošenje ciljanih mjera kojima se jamči potpuna integracija žena izbjeglica i tražiteljica azila te sprečava svaki oblik iskorištavanja, zlostavljanja, nasilja i trgovine ljudima;

10.  ističe da pri oblikovanju, provedbi i evaluaciji svih mjera i politika EU-a o migraciji i azilu treba uzeti u obzir rodne aspekte;

Rodna dimenzija postupka utvrđivanja statusa izbjeglice

11.  poziva da se u okviru opsežnih reformi migracijske politike i politike azila na razini EU-a usvoje nove i sveobuhvatne smjernice kojima se u obzir uzima rodna perspektiva, a u sklopu kojih se u potpunosti vodi računa o društvenim, kulturnim i političkim dimenzijama progona i koje uključuju mjere prihvata i integracije;

12.  naglašava da žene mogu trpjeti rodno uvjetovan progon čak i u zemljama koje se smatraju sigurnima, dok osobe iz skupine LGBTI također mogu trpjeti zlostavljanje pa imaju opravdano pravo podnošenja zahtjeva za zaštitu; poziva sve države članice da usvoje postupke azila i potrude se osmisliti programe osposobljavanja osjetljive na potrebe žena višestruko marginaliziranih identiteta, uključujući žena iz skupine LGBTI; potiče sve države članice na borbu protiv štetnih stereotipa o ponašanju i osobinama LGBTI žena i da na njihove zahtjeve za azil u potpunosti primjenjuju Povelju o temeljnim pravima Europske unije; naglašava da su u svim državama članicama potrebni prihvatni centri u kojima će se uzeti u obzir potrebe LGBTI osoba; naglašava da je nasilje nad osobama iz skupine LGBTI u prihvatnim centrima uobičajeno;

13.  naglašava da rodno utemeljeni oblici nasilja i diskriminacije koji uključuju, ali se ne ograničavaju na silovanje i seksualno nasilje, genitalno sakaćenje žena, prisilni brak, nasilje u obitelji, takozvane zločine iz časti i rodnu diskriminaciju uz potporu države predstavljaju progon i trebali bi biti valjani razlozi za traženje azila u Europskoj uniji, što bi trebale odražavati i nove smjernice kojima se u obzir uzima rodna perspektiva;

14.  poziva Komisiju na prikupljanje iscrpnih statističkih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti kako bi se u njih uključilo više kategorija podataka iskazanih po spolu, posebno u pogledu faza u postupku azila nakon što je podnesen prvi zahtjev;

15.  poziva Komisiju da izradi smjernice o tumačenju glede genitalnog sakaćenja žena koje u potpunosti uzimaju u obzir smjernice UNHCR-a o ženama koje su žrtve rodnog progona i smjernice o genitalnom sakaćenju žena te u kojima se jasno navode obveze država članica, s posebnim osvrtom na utvrđivanje osjetljivih tražiteljica azila i komunikaciju s njima; naglašava da žene žrtve genitalnog sakaćenja mogu imati poteškoće u izražavanju svojih trauma uzrokovanih genitalnim sakaćenjem; poziva države članice da u skladu s Istanbulskom konvencijom (čl. 60.) donesu mjere kojima će se osigurati da svi oblici nasilja nad ženama, uključujući genitalno sakaćenje, budu priznati kao oblik progona, čime će njegove žrtve moći dobiti zaštitu koju pruža Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine;

16.  poziva države članice da zajamče usklađenost postupka azila na granicama sa smjernicama UNHCR-a o međunarodnoj zaštiti, posebice u pogledu rodno uvjetovanog progona, te sa smjernicama UNHCR-a o zahtjevima za stjecanje statusa izbjeglice na osnovi spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta, u kojima se jasno navode obveze država članica;

17.  poziva Komisiju da, s obzirom na izloženo stanje, razmisli o boljem financiranju i širem području primjene programa Daphne i Odysseus i da ocijeni mogućnost da ti programi budu prilagođeni trenutačnoj situaciji kako bi se zaštitile žene izbjeglice;

18.  prima na znanje prijedlog Komisije da uspostavi zajednički popis sigurnih država porijekla koji će vrijediti za cijelu Europsku uniju; zahtijeva da se poduzmu sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da je ovaj pristup usklađen sa zabranom prisilnog udaljenja ili vraćanja i da se njime ne narušavaju prava žena, djece i ostalih ugroženih skupina; poziva na postupanje ovisno o rodu; smatra da nikakav popis sigurnih zemalja porijekla ni u kojem slučaju ne smije rezultirati manje povoljnim postupovnim tretmanom žena čiji se zahtjevi za azil temelje na strahu od rodno uvjetovanog nasilja ili na pretrpljenom rodno uvjetovanom nasilju; ističe potrebu izbjegavanja brzopletih odluka u kojima se ne pridaje odgovarajuća pažnja opasnostima, pa čak i onoj smrtnoj, kojima su izložene žene žrtve rodnog nasilja ako im zahtjev bude odbijen i moraju se vratiti u svoju zemlju;

19.  poziva sve države članice na objektivniji i rodno osjetljiv pristup prilikom ocjenjivanja vjerodostojnosti te na poboljšanje osposobljavanja u tom području za donositelje odluka kako bi ono uključivalo i rodnu dimenziju; naglašava da ocjena vjerodostojnosti nikad ne može biti potpuno točna te se ne bi smjela upotrebljavati kao jedina osnova za negativnu odluku o azilu; preporučuje da se u ocjeni zahtjeva za azil koje su podnijele žene uzimaju u obzir kulturni, socijalni i psihološki profili, uključujući kulturnu pozadinu, obrazovanje, traumu, strah, sram i/ili kulturne nejednakosti između muškaraca i žena;

20.  poziva države članice da obrazlože razloge pozitivnih odluka o dodjeli azila kako bi omogućile pristup korisnim podacima o razmatranju rodno uvjetovanog nasilja i osigurale transparentnost razloga na temelju kojih su odobreni zahtjevi za azil u okviru Konvencije;

21.  potiče države članice da zajamče informiranje žena o postupku azila te pravima i posebnim uslugama dostupnim ženama koje podnose zahtjeve za azil; naglašava da je pravo žena da podnesu zahtjev za azil neovisno o njihovu supružniku ključno za osnaživanje žena i načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; potiče države članice da sve žene obavijeste o pravu na podnošenje individualnog zahtjeva za azil i tako im omoguće da zatraže i zadrže izbjeglički status ili status azilantice neovisno o situaciji ostalih članova svoje obitelji;

22.  poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava i Direktivu 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela;

23.  s obzirom na to da su osjetljive skupine osoba poput žena i djece iznimno izložene oblicima fizičkog i psihičkog zlostavljanja na nezakonitim migracijskim putovanjima gdje im se uskraćuju razna prava, smatra da se mora brzo intervenirati na planu humanitarne pomoći kad god postoji sumnja na rodno uvjetovano nasilje;

24.  naglašava da su žene, djevojke i djevojčice posebno izložene opasnosti od iskorištavanja koju provode krijumčari ljudi; stoga poziva države članice da u cilju učinkovite borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine njima pojačaju policijsku i pravosudnu suradnju, među ostalim i s Europolom, Frontexom, Eurojustom i Europskim potpornim uredom za azil (EASO);

25.  naglašava ključnu važnost pružanja skrbi za djecu i skrbi za uzdržavane osobe tijekom pregleda i razgovora u postupku azila kako bi se osigurala poštena mogućnost za podnošenje zahtjeva za azil;

Potrebe žena u postupcima azila

26.  poziva države članice da propisno informiraju žene koje traže azil o njihovim pravima, a posebno o pravu da zatraže da razgovor s njima vodi i prevodi ženska osoba te da imaju pojedinačni razgovor odvojeno od ostalih osoba; poziva države članice da organiziraju sveobuhvatno i obavezno osposobljavanje o seksualnom nasilju, traumama i sjećanju namijenjeno voditeljima razgovora i prevoditeljima; potiče države članice da zajamče poštovanje tih prava; potiče države članice da se pridržavaju članka 15. stavka 3. Direktive o postupcima azila;

27.  sa zabrinutošću napominje da mnogi zaposlenici u EU-u koji rade na zahtjevima za azil nisu upoznati s genitalnim sakaćenjem žena; poziva države članice da na nacionalnoj razini surađuju sa svojim tijelima za azil radi uspostavljanja boljih postupaka kako bi pružili podršku i pomogli ženama, djevojkama i djevojčicama koje su pretrpjele genitalno sakaćenje žena ili im prijeti rizik od njega;

28.  potiče države članice da zajamče ažurirane i dostupne informacije o postupku azila i posebnim pravima za žene koje traže azil;

29.  potiče Komisiju i države članice da zajamče potpun pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pripadajućim pravima, uključujući pravo na siguran pobačaj, te da hitno dodijele dodatna sredstva za pružanje zdravstvene skrbi;

30.  potiče Komisiju i države članice da ženama osiguraju zaštitu i pomoć tijekom boravka u izbjegličkim kampovima, na graničnim kontrolama i, naravno, nakon ulaska u EU;

31.  poziva sve države članice da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te da primijene njezin članak 59. u kojem se jasno navodi da bi stranke trebale poduzeti potrebne mjere za prekid postupaka deportacije i/ili za odobravanje samostalne dozvole boravka nakon raskida braka onim migranticama čiji boravišni status ovisi o supružniku;

32.  poziva da se ženama koje traže azil i migranticama dodijeli pravni status neovisno o statusu supružnika kako bi se izbjeglo njihovo iskorištavanje, smanjila ranjivost i postigla veća ravnopravnost;

33.  naglašava da neprijavljene žene, djevojke i djevojčice migrantice trebaju imati potpuni pristup svojim osnovnim temeljnim pravima te da treba razviti kanale za zakonitu migraciju;

34.  naglašava potrebu da se u okviru postupaka spajanja obitelji zajamče prava pojedinaca ženama, djevojkama i djevojčicama koje se pridružuju svojim obiteljima u EU-u kako ne bi morale ovisiti o potencijalno nasilnom odnosu s muškim članom obitelji u vezi s pristupom zdravstvenim uslugama, obrazovanju ili zaposlenju;

35.  strogo osuđuje uporabu seksualnog nasilja nad ženama kao ratnog oružja; smatra da ženama, djevojkama i djevojčicama migranticama koje su zlostavljane u sukobima treba posvetiti posebnu pažnju i zajamčiti im medicinsku i psihološku pomoć;

36.  pozdravlja razvoj novog modula obuke o rodu, rodnom identitetu i spolnoj orijentaciji EASO-a; poziva na puno uključivanje rodno osviještene politike i načela jednakosti spolova pri izradi proračuna u rad EASO-a kroz kontaktne točke za rodna pitanja i službene kontakte s Europskim institutom za ravnopravnost spolova (EIGE); poziva na informacije o zemlji podrijetla koje uključuju položaj žena, de iure i de facto, uključujući informacije o progonu, ili prijetnji od progona, koji provode nedržavni akteri;

37.  potiče sve države članice da u potpunosti upotrijebe Dublinsku uredbu kako bi osigurale da obitelji mogu biti zajedno i da im zahtjeve za azil obrađuju ista nadležna tijela;

Prihvat i zadržavanje

38.  poziva na potpunu obustavu zadržavanja djece u EU-u i na omogućavanje zajedničkog života za roditelje i djecu u prikladnim i prilagođenim objektima dok čekaju na donošenje odluke o azilu;

39.  naglašava da zadržavanje tražitelja azila treba izbjegavati, da se smije primijeniti samo onda kada za to postoji legitimna svrha i nakon što se utvrdi da je potrebno i razmjerno u svakom pojedinom slučaju te da nikad ne može biti opravdano u slučaju osobe mlađe od 18 godina; smatra da poštovanje prava na traženje azila podrazumijeva uspostavljanje humanih prihvatnih uvjeta za tražitelje azila, uključujući sigurno i dostojanstveno postupanje koje uvažava ljudska prava; naglašava potrebu razvoja rješenja koja su alternativa zadržavanju, što podrazumijeva i pristup usredotočen na angažman koji zadovoljava potrebe osjetljivih skupina;

40.  ističe da su mnoge tražiteljice azila i žene izbjeglice doživjele ekstremno nasilje i da zadržavanje može loše utjecati na njihovu traumu; naglašava da je zadržavanje tražitelja azila iz pukih administrativnih razloga kršenje prava na slobodu koje je sadržano u članku 6. Povelje o temeljnim pravima Europske unije; poziva sve države članice da odmah ukinu zadržavanje djece, trudnica i dojilja te žrtava silovanja i seksualnog nasilja i trgovine ljudima te da im osiguraju odgovarajuću psihološku pomoć;

41.  poziva sve države članice da skrate maksimalan rok zadržavanja u prihvatnim centrima prije udaljavanja na rok kraći od onog navedenog u Direktivi o vraćanju; smatra da produljeno razdoblje zadržavanja nerazmjerno škodi osjetljivim skupinama osoba;

42.  poziva da zadržane žene koje traže azil, a koje su bile podvrgnute seksualnom zlostavljanju dobiju odgovarajuće medicinsko savjetovanje i pomoć, među ostalim u slučaju trudnoće, te da im se osigura potrebna opća i psihološka skrb, podrška i pravna pomoć; zahtijeva da Komisija i države članice poduzmu hitne mjere za jamčenje sigurnih, humanih i odgovarajućih uvjeta prihvata, tranzita i zadržavanja s odvojenim smještajnim i sanitarnim objektima za žene i obitelji; ističe da bi jamčenje higijenskih potrepština ženama, djevojkama i djevojčicama trebala biti standardna praksa u programima pomoći;

43.  ističe da će izravno i neizravno uključivanje žena izbjeglica u upravljanje postupcima podjele živežnih namirnica i ostalih proizvoda osigurati da ih odrasle žene, članice domaćinstava, izravno dijele i nadziru, čime će se postići njihova pravedna raspodjela;

44.  poziva Komisiju i države članice da centre za prihvat izbjeglica i tražitelja azila opreme odgovarajućim prostorima prikladnima za skrb o djeci;

45.  poziva države članice da uspostave ili ojačaju mehanizme kontrole u prenapučenim prihvatnim centrima unutar Unije, u kojima nisu nužno na snazi minimalni parametri za smanjenje rodno uvjetovanog nasilja, kako bi se spriječio nastavak zlostavljanja žena i djece i u zemlji dolaska;

46.  naglašava da potrebe osjetljivih osoba, kao što su žene žrtve nasilja i djevojke i djevojčice, posebno one bez pratnje, trebaju biti prioritet u postupcima prihvata;

47.  naglašava važnost opremanja prihvatnih objekata odgovarajućom pravnom službom za žene kako bi im se zajamčila vrijedna podrška u smislu informiranja i traženja članova obitelji;

48.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za sprečavanje prisilnih brakova na koje muškarci primoravaju žene i djevojke nakon što one dobiju izbjeglički status kako bi im zajamčile siguran pristup, a na koji inače ne bi imali pravo;

49.  naglašava hitnu potrebu za provođenjem neovisnih istraga o svim navodima, uključujući seksualnim zlostavljanjima i rodno uvjetovanom nasilju u imigracijskim prihvatnim centrima ili na granicama te za time da se novinarima i odgovarajućim organizacijama civilnog društva odobri pristup;

50.  smatra da su kod zadržavanja žena koje traže azil potrebni objekti i materijali za zadovoljavanje posebnih ženskih higijenskih potreba, da treba poticati angažiranje žena stražara, te da svi članovi osoblja zaduženi za rad s pritvorenim ženama trebaju proći obuku o potrebama s obzirom na rod te o ljudskim pravima žena;

51.  mišljenja je da zadržanim ženama koje traže azil i koje prijave zlostavljanje odmah treba pružiti zaštitu, podršku i savjetovanje, a njihove navode moraju istražiti mjerodavna i neovisna tijela, u potpunosti poštujući načelo povjerljivosti, među ostalim u slučajevima u kojima su žene zadržane zajedno sa svojim supruzima, partnerima ili drugom rodbinom; smatra da pri mjerama zaštite posebno treba uzeti u obzir rizik od odmazde;

52.  poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti na međusobnu suradnju s organizacijama civilnog društva i organizacijama za zaštitu ljudskih prava kako bi se umanjila teška situacija u kojoj se nalaze izbjeglice koje preživljavaju u improviziranim uvjetima, posebno kada je riječ o ranjivim ženama, djevojkama i djevojčicama;

Socijalna uključenost i integracija

53.  poziva države članice da osmisle i provedu posebne mjere za olakšavanje sudjelovanja žena izbjeglica i tražiteljica azila na tržištu rada te da tim mjerama obuhvate tečajeve jezika, programe opismenjavanja, cjeloživotno učenje i osposobljavanje; poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti da zajamče pravo djevojčica i djevojaka izbjeglica na pristup zakonom propisanom obrazovanju; naglašava važnost informalnog i neformalnog obrazovanja i kulturne razmjene u uključivanju i osnaživanju mladih žena, djevojaka i djevojčica; ističe važnost boljeg pristupa žena izbjeglica visokom obrazovanju; poziva na vjerodostojne i transparentne postupke priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu;

54.  poziva Komisiju i države članice da zajamče financiranje i druge resurse organizacijama civilnog društva i organizacijama za zaštitu ljudskih prava koje pružaju pomoć, promiču uključivanje i prate situaciju izbjeglica i tražitelja azila u EU-u, posebno u pogledu rješavanja prepreka i osjetljivosti s kojima se suočavaju žene, djevojke i djevojčice;

55.  poziva države članice i Komisiju da ženama izbjeglicama koje su politički vođe i progonjene su u svojim zemljama podrijetla, osigura da mogu sigurno obavljati svoje političke i društvene aktivnosti u području prava žena i rodne jednakosti u EU-u;

56.  naglašava da je dostupnost kvalitetne dječje skrbi i skrbi za uzdržavane osobe od ključne važnosti za omogućavanje ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena izbjeglica;

57.  potiče države članice da osim Fonda za azil, migracije i integraciju iskoriste strukturne i investicijske fondove za promicanje integracije izbjeglica na tržište rada, s posebnim naglaskom na skrb o djeci;

58.  poziva na brže i učinkovitije postupke ponovnog spajanja obitelji i na prikupljanje podataka iskazanih po rodu u pogledu odluka o ponovnom spajanju obitelji; ističe važnost pristupa pravnoj pomoći u predmetima ponovnog spajanja obitelji;

59.  smatra da bi se uzajamnim priznavanjem pozitivnih odluka o azilu pružile bolje mogućnosti za traženje posla, integraciju i ponovno spajanje obitelji;

60.  naglašava da bi zemlje domaćini trebale zajamčiti potpuni pristup pravu na kvalitetno i besplatno javno obrazovanje, usluge zdravstvene skrbi, posebno u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i pripadajućih prava, zaposlenje usklađeno s potrebama i sposobnostima žena i djevojaka izbjeglica te stanovanje u skladu s potrebama žena, djevojaka i djevojčica izbjeglica; naglašava da su politike socijalne skrbi ključne za integraciju;

61.  poziva na sveobuhvatne i prikladno financirane programe za rješavanje nezadovoljenih kratkoročnih i dugoročnih zdravstvenih potreba žena izbjeglica, uključujući psihosocijalno savjetovanje i savjetovanje u slučaju traume;

62.  naglašava važnost pozitivne uloge koju socijalna poduzeća i alternativni poslovni modeli, kao što su uzajamna društva i zadruge, mogu igrati u gospodarskom osnaživanju žena izbjeglica i njihovu uključivanju na tržišta rada te u socijalne i kulturne domene;

63.  potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu uključivanja organizacija na razini lokalnih zajednica i izravnog sudjelovanja izbjeglica u zastupanju interesa žena izbjeglica i tražiteljica azila pred donositeljima odluka;

64.  smatra da regionalna i lokalna tijela imaju ključnu ulogu u uključivanju žena izbjeglica i tražiteljica azila, posebno u pogledu njihova uključivanja na tržište rada; potiče ta tijela da promiču dijalog i raspravu između žena izbjeglica i domaćih žena;

o
o   o

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i UNHCR-u.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0422.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti