Rezolucija Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017. (2016/2773(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir političke smjernice za Europsku komisiju, pod naslovom „Novi početak za Europu: Moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”, koje je 15. srpnja 2014. predstavio Jean-Claude Juncker,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2015. naslovljenu „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610) i njezine priloge od I. do VI.,
– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,
– uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora, koje predstavlja dodatan doprinos ovoj Rezoluciji sa stajališta parlamentarnih odbora i koje bi Komisija trebala s dužnom pažnjom uzeti u obzir pri sastavljanju i donošenju svog programa rada za 2017.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini(1),
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016.,
– uzimajući u obzir doprinos Odbora regija programu rada Komisije za 2017.,
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da je proces europske integracije u proteklim desetljećima donio mir te je doprinio sigurnosti i blagostanju u Europi;
B. budući da je Europa sada suočena s mnogim zajedničkim i globalnim izazovima, ali i s rastućim frustracijama i zabrinutošću mnogih građana zbog nesigurne osobne perspektive za budućnost i nedovoljnih mogućnosti te da građani od osoba koje donose odluke očekuju odgovor na taj problem; budući da se Europska unija, ako želimo da ona uspije, ne može svesti na ekonomski projekt; budući da je hitno potrebno da europski projekt ponovno osvoji srca Europljana te da se ojača gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija;
C. budući da su kao odgovor na krize koje su paralelno pogodile EU potrebna djelotvorna europska rješenja, snažno ukorijenjena u demokratičnijem procesu uz pomoć metode zajednice, uz punu uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata i u skladu s člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;
D. budući da je EU naš zajednički dom koji svojim građanima mora pružiti sigurnost i stabilno ekonomsko okruženje; budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati; budući da je važno izvesti EU iz dugotrajne ekonomske krize jačanjem održivih ulaganja, smanjenjem nejednakosti, provedbom dogovorenih i razvojem boljih politika, posebice produbljivanjem unutarnjeg tržišta i poboljšavanjem ekonomske i monetarne unije;
E. budući da smo odabrali zajedničku budućnost kao zajednica koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i koja cijeni i čuva bogatstvo i raznolikost naših tradicija i naše povijesti; budući da želimo da Europa, predana solidarnosti, multilateralizmu, našim vanjskim partnerstvima te uz promicanje konvergencije prema boljim standardima, preuzme svoju ulogu i odgovornosti na globalnoj razini; budući da želimo osigurati ostvarenje našeg zajedničkog projekta općeg mira, prosperiteta i demokracije u cilju stvaranja privlačne budućnosti za sve generacije;
Unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta europskih građana
1. podsjeća na to da je gospodarski oporavak u Europi skroman i neujednačen, pri čemu mnoge regije Unije i dalje bilježe neprihvatljive stope nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, kao i ozbiljan manjak perspektiva za mlađe generacije; EU stoga mora raditi na ostvarenju dinamičnog i uključivog tržišta rada koje će biti ugrađeno u europski model socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi se unaprijedili životni uvjeti građana i omogućila pravična mobilnost; uvjeren je da svi građani EU-a moraju moći računati na temeljni skup poštenih uvjeta rada i na pristup kvalitetnom obrazovanju, socijalnoj zaštiti i osnovnim uslugama kojima se omogućuje postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života i zadovoljavaju potrebe modernog tržišta rada u EU-u; priznaje da je glavno obilježje konkurentnog i uključivog gospodarstva njegova sposobnost da iskoristi talente žena i muškaraca u svim djelatnostima;
2. zbog toga poziva Komisiju da se svojim radom nadoveže na aktualno javno savjetovanje i nadolazeće izvješće Parlamenta na način da, u skladu s načelom supsidijarnosti i ciljevima Ugovora, podnese prijedlog o europskom stupu socijalnih prava, koji će se realizirati u obliku konkretnih inicijativa, osobito u području:
–
promicanja dostupnosti i kvalitete ranog odgoja i obrazovanja, skrbi za djecu i zdravstvene zaštite, što je ključno postići kako nijedno dijete ne bi bilo izostavljeno; Komisija bi stoga trebala razmotriti buduće mjere za razvoj socijalnih ulaganja, te osobito za smanjenje siromaštva djece;
–
smanjenja nedostatka vještina i jamčenja pristupa kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju za sve;
–
smanjenja socijalnih nejednakosti te promicanja kvalitetnih radnih mjesta, posebno za mlade i dugotrajno nezaposlene kako bi se potaknuo gospodarski rast;
–
odgovaranja na izazove u pogledu postizanja ravnoteže između privatnog i profesionalnog života te razlika u plaćama i mirovinama;
3. ističe da bi Komisija trebala pratiti, poticati i podupirati učinkovito i djelotvorno trošenje sredstava u državama članicama u cilju povećanja zaposlenosti mladih i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, posebno u regijama s visokim stopama nezaposlenosti, uz pomoć programa za radna mjesta i rast poput onih koji se financiraju sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke;
4. naglašava da bi Komisija, u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima, također trebala ojačati europski socijalni dijalog u cilju boljeg usklađivanja tržišta rada i potreba za socijalnom zaštitom kako bi se odgovorilo na problem socijalnih nejednakosti i na nove izazove povezane s konkurentnošću;
Jačanje gospodarskog oporavka i dugoročne konkurentnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja blagostanja
5. uvjeren je da EU može ostvariti vodeću ulogu na globalnoj razini iskorištavanjem punog potencijala svojeg jedinstvenog tržišta i poticanjem poduzetništva, poštenog tržišnog natjecanja i ulaganja u inovacije;
6. smatra da Europska unija mora poticati snažno i raznoliko europsko poslovno okruženje; ističe da je politika konkurentnosti Europske unije instrument u funkcioniranju europskoga socijalnog tržišnog gospodarstva; ističe da europska industrija, želi li ostati konkurentna, prilagođena svrsi i spremna za buduće izazove, mora postati održivom i okrenuti se digitalnom poslovanju; dijeli mišljenje Komisije da Europska mora biti velika u važnim pitanjima, a manje se baviti manje važnim pitanjima;
7. poziva na ponovno pokretanje strategije Europa 2020. za održivi rast i zapošljavanje, s istinskim ambicijama za budućnost, posebice za unaprjeđenje našeg modela socijalnog tržišnog gospodarstva i provedbu strukturnih reformi za moderniziranje gospodarstava država članica i ostvarivanje širom dostupnog blagostanja; uvjeren je da je poticanje zapošljavanja i produktivnosti i dalje najveći prioritet te da su Europskoj uniji potrebna ciljana ulaganja kako bi se ubrzao prijelaz na inovativnu, digitalnu ekonomiju u kojoj se resursi učinkovito koriste, a u cilju ponovne industrijalizacije Europe i vraćanja radnih mjesta iz ostatka svijeta;
8. traži od Komisije da osmisli novu i ambicioznu industrijsku strategiju koja će se temeljiti na paketu za kružno gospodarstvo i nadopunjavati ga; ističe da su potrebna dodatna javna i privatna ulaganja za energetsku tranziciju, ekološki inovativna mala i srednja poduzeća, istraživanje i obrazovanje;
9. poziva Komisiju da predloži dodatne mjere kojima će se potaknuti istraživanje i razvoj, inovacije, kulturna raznolikost i kreativnost kao ključni pokretači otvaranja novih radnih mjesta, pri čemu treba voditi računa o činjenici da je pristup poduzeća kapitalu, posebno malih i srednjih poduzeća, ključan za poticanje razvoja i proizvodnje novih proizvoda i usluga, kako u tradicionalnim tako i u novim sektorima, te za zaštitu prava intelektualnog vlasništva;
10. smatra da je potrebna daljnja integracija jedinstvenog tržišta, osobito u digitalnom području, uz ostvarivanje pravednih uvjeta za potrošače i mala i srednja poduzeća te uklanjanje neopravdanih prepreka; duboko je uvjeren da je globalno konkurentno, inovativno jedinstveno digitalno tržište okrenuto građanima moguće rješenje za suočavanje s izazovima 21. stoljeća;
11. očekuje od Komisije da upotrijebi sve svoje ovlasti i kompetencije kako bi potaknula prijelaz na bolji model rasta u skladu s načelima održivog razvoja, što uključuje njegovu ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju;
Odgovor na klimatske promjene i jamčenje energetske sigurnosti
12. podsjeća na to da je potrebno pojačati napore u cilju uspostave energetske unije kojom će se zajamčiti energetska sigurnost te održiva energija po povoljnim cijenama za sve građane i poduzeća;
13. ukazuje na posljedice klimatskih katastrofa za ljude i gospodarstvo u Europi; naglašava da je važno i dalje rješavati temeljne uzroke klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje konkurentnosti naše industrije, s pomoću ambiciozne klimatske strategije koja uključuje i energetsku učinkovitost;
14. poziva na utvrđivanje ambicioznijih ciljeva na razini EU-a u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova te u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za razdoblje nakon 2020., u skladu sa sporazumom sklopljenim na konferenciji COP21 u Parizu;
15. traži od Komisije da razvije zajedničku strategiju za energetsku i klimatsku diplomaciju koja će biti usmjerena na rješavanje tih globalnih problema;
16. traži od Komisije da odredi što treba poduzeti za postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva, uz ublažavanje mogućih gospodarskih i društvenih posljedica;
Osiguranje dosljednog odgovora na povećani priljev izbjeglica
17. mišljenja je da Europska unija mora pronaći konkretna rješenja za rješavanje izbjegličke krize te se posebice pozabaviti njezinim glavnim uzrocima na način da ojača suradnju s tranzitnim zemljama i zemljama porijekla u kontekstu migracijskih tokova i da iskoristi sve dostupne politike i instrumente kako bi zajamčila stabilnost, obnovu i razvoj tih zemalja;
18. potiče Komisiju da, u suradnji s državama članicama, osigura potrebnu humanitarnu pomoć i pristojne životne uvjete u centrima za prihvat izbjeglica, u kombinaciji s dugoročnijim programima razvoja, osobito u području obrazovanja;
19. ističe da politika EU-a u području azila i migracija ne ispunjava svoju svrhu te da ju je potrebno temeljito preispitati na temelju članka 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; smatra da reforma zajedničkog europskog sustava azila ne bi smjela rezultirati snižavanjem trenutačne razine zaštite u pravu EU-a o azilu;
20. poziva na organizaciju sustavnih i izvedivih programa za izravno preseljenje i premještanje tražitelja azila;
21. poziva na stvaranje uvjeta u EU-u za dobro vođeni prihvat tražitelja azila kojim će se zajamčiti njihova sigurnost i humano postupanje prema njima, uz pridavanje posebne pozornosti potrebama ranjivih skupina; istovremeno naglašava da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za integraciju izbjeglica na tržište rada i njihovo uključivanje u društvo;
22. traži od Komisije da podnese prijedloge za uspostavu prave politike EU-a u području ekonomske i zakonite migracije koja bi se nadovezala na postojeće instrumente za studente, istraživače i visokokvalificirane radnike, te, dugoročno, za uspostavu općih pravila u pogledu ulaska i boravka državljana trećih zemalja koji traže posao u Uniji kako bi se popunile praznine ustanovljene na tržištima rada u EU-u;
23. smatra da EU i ostatak međunarodne zajednice moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kada je riječ o međunarodnim migracijama s obzirom na to da one predstavljaju globalni fenomen koji je sve veći po svojem opsegu, složenosti i utjecaju;
Odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti
24. naglašava da su unutarnja i vanjska sigurnost sve povezanije;
25. apelira na Komisiju da, nakon što je usvojen prijedlog o europskoj graničnoj i obalnoj straži, osigura njegovo hitro provođenje te dodjelu potrebnih ljudskih i logističkih kapaciteta;
26. poziva Komisiju da u cilju otklanjanja prijetnji terorizma i nasilnog ekstremizma budno motri prijenos i provedbu protuterorističkih mjera EU-a, uključujući djelotvornu policijsku i pravosudnu suradnju, pravovremenu razmjenu informacija između nacionalnih tijela i preko Europola i Eurojusta, kao i mjera za pristupanje rješavanju problema novih trendova u financiranju terorizma;
27. poziva Komisiju da iskoristi stručnost i mobilizira tehničke i financijske resurse kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja koje preko interneta i izvan njega provode terorističke organizacije, uz poseban naglasak na strategijama prevencije, integracije i ponovne integracije;
28. potiče Komisiju i države članice da zajamče potpunu provedbu već usvojenog zakonodavstva o sigurnosti; ponovno poziva na dubinsku evaluaciju strategije EU-a za borbu protiv terorizma u kojoj bi se trebala ocijeniti i primjena usvojenih mjera i njihova djelotvornost; očekuje od Komisije da po potrebi ažurira sigurnosni program u svjetlu promjena terorističkih prijetnji;
29. poziva Komisiju da podnese najavljene prijedloge za primjerenu pravnu osnovu za Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola, prijedloge za poboljšanje i razvoj postojećih informacijskih sustava, rješavanje informacijskih praznina i kretanje u smjeru interoperabilnosti, kao i prijedloge za obveznu razmjenu informacija na razini EU-a, uz nužne mehanizme za zaštitu podataka;
Uspostava ambicioznog programa vanjskog djelovanja: o susjedstvu i globalnom sustavu
30. poziva na ambicioznu globalnu strategiju EU-a u kojoj će Europska unija imati položaj geopolitičkog aktera u svijetu koji se brzo mijenja te očekuje od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da se na dosljedan način posluže svim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje kako bi se poboljšalo globalno upravljanje, postiglo sveobuhvatno međusobno približavanje u pogledu poboljšanja normi, unaprijedila sigurnost i ostvarilo veće poštovanje ljudskih prava u svijetu; u tom smislu ističe da bi sljedeći ključni elementi trebali postati glavni prioriteti programa vanjskog djelovanja EU-a:
–
promicanje stabilnosti i prosperiteta u susjedstvu EU-a inicijativama kojima se potiče razvoj, demokracija, dobro upravljanje i vladavina prava poboljšanjem mjera za sprječavanje civilnih sukoba i mjera pomirbe, kao i aktivnosti u kontekstu zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uključujući i odgovarajućim uključivanjem NATO-a koji, za one države koje su njegove članice, ostaje osnova njihove kolektivne sigurnosti i mjesto za njezinu provedbu;
–
oživljavanje, uz potporu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, zajedničke sigurnosne i obrambene politike koja više ne smije biti najslabija karika u postupku integracije EU-a; sigurnosno okruženje iziskuje da europska obrana postane punopravna politika kojom će se jednaka sigurnost pružiti svim državama članicama i kojom će se pridati jednaka važnost vitalnim sigurnosnim pitanjima svih država članica; postojeće strukture, mehanizmi i sredstava moraju doista postati operativni;
–
brži napredak procesa pregovora o proširenju jačanjem socijalne, političke i ekonomske stabilnosti demokracije u zemljama kandidatkinjama, bez ustupaka kad je riječ o kopenhaškim kriterijima za pristupanje;
–
povećanje djelotvornosti politike razvojne suradnje i povećanje njezine usklađenosti i suglasja s ostalim instrumentima vanjskog djelovanja EU-a; osiguravanje dosljednosti i usklađenosti politika razvoja i sigurnosti s obzirom na to da su one povezane, međuovisne i da se uzajamno jačaju;
–
integriranje Programa održivog razvoja do 2030. i usklađenosti politika u interesu razvoja (PCD) u vanjske i unutarnje politike EU-a; odlučno poziva Komisiju da izvijesti o svojem planu za provedbu, nadzor, praćenje i ugradnju Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva za održivi razvoj;
–
poticanje trgovine kao važnog sredstva za poticanje rasta, stvaranja radnih mjesta i konkurentnosti te promicanje normi EU-a u pogledu ljudskih prava i održivog razvoja; instrumenti Unije za zaštitu trgovine moraju se modernizirati i energično koristiti, a gdje je to primjereno treba upotrebljavati i nestandardne metodologije;
–
usvajanje rješenja za suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti Europske unije i država članica, kao i partnera Europske unije, posebno u njezinu susjedstvu;
Poštene porezne politike za adekvatna sredstva
31. naglašava da nikada nije bilo potrebnije pojačati borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, što potencijalno predstavlja prihod za nacionalne proračune u iznosu do jednog trilijuna eura; smatra da su se ta sredstva mogla potrošiti na ulaganje u budućnost, poticanje zapošljavanja i smanjivanje nejednakosti;
32. naglašava da Komisija mora bez odgađanja poduzeti korake kako bi osigurala da se dobit oporezuje u europskim zemljama u kojima se stvarno obavlja gospodarska djelatnost i stvara vrijednost; Europska unija trebala bi raditi na uspostavi obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, pojačati napore kako bi se istražili slučajevi kršenja u području državnih potpora povezani s porezima, primjenjivati zajednička pravila o upotrebi i transparentnosti poreznih mišljenja te provoditi čvrst zajednički pristup u cilju zatvaranja poreznih oaza;
33. poziva Komisiju da u svoju borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza uvrsti i vanjsku dimenziju, pa i u pogledu dobiti koja odlazi iz EU-a bez oporezivanja;
Jačanje proračunskih i financijskih instrumenata EU-a
34. mišljenja je da Europska unija treba novu financijsku i fiskalnu strategiju kako bi mogla učinkovito djelovati; smatra da bi Komisija u tu svrhu trebala predložiti mjere utemeljene na sljedećim načelima i elementima:
–
brza mobilizacija adekvatnih sredstava; nužna je reforma sustava financiranja Unije jačanjem stvarnih vlastitih sredstava ili uvođenjem novih sredstava kako bi se proračun Unije učinio stabilnijim, održivijim i predvidljivijim; istovremeno je važno poštovati načelo univerzalnosti i poboljšati transparentnost;
–
u cilju postizanja najboljih mogućih rezultata, proračunskim instrumentima EU-a mora se upravljati imajući osobito u vidu rezultate i isplativost, pritom jamčeći pridržavanje i zaštitu financijskih interesa EU-a;
–
Europska unija trebala bi poduzeti korake kako bi se objedinila sredstva za reagiranje na izazove u pogledu visoke nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti te unutarnjih i vanjskih dimenzija izbjegličke krize;
–
nakon samo dvije godine provedbe višegodišnji financijski okvir (VFO) dosegnuo je svoje krajnje granice; nadalje, bez sveobuhvatnog preispitivanja VFO-a na sredini provedbenog razdoblja proračunom Unije više se neće moći pokrivati dodatne financijske potrebe i financirati novi politički prioriteti niti izbjeći nova kriza plaćanja; poziva Komisiju da do isteka 2016. godine predstavi pregled funkcioniranja VFO-a i da poduzme odlučne mjere za povećanje gornje granice VFO-a i njegove fleksibilnosti kako bi se odgovorilo na okolnosti koje se 2013. nisu mogle predvidjeti;
–
Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) treba upravljati na način da se svim državama članicama omogući provođenje visoke razine strateških ulaganja u skladu s Uredbom o EFSU-u te da se zajamči da financiranje ulaganja predstavlja doprinos prelasku u održivu ekonomiju i društvo; prijedlog Komisije za sljedeću fazu EFSU-a trebao bi se temeljiti na tim ciljevima;
–
djelotvorna provedba kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. treba biti popraćena pripremama za njezinu fazu nakon 2020. godine, poštujući pritom njezinu osnovnu bit kako je utvrđena u Ugovorima te njezinu važnost za razvoj jedinstvenog tržišta i potencijal kao investicijskog instrumenta za sve regije u Europskoj uniji; smatra da sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i ostalih financijskih instrumenata EU-a treba ojačati radi ubrzanja pametnog, zelenog i održivog rasta koji se zasniva na razvoju održive ravnoteže između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata i izbjegavanju smanjenja proračuna za kohezijsku politiku;
–
Komisija bi trebala podnijeti prijedloge za smanjenje kompliciranih birokratskih postupaka za poljoprivrednike u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom; Komisija bi, nadalje, trebala razviti poboljšane instrumente za postupanje u ekstremnim krizama na tržištima poljoprivrednim proizvodima; smatra da je okvirno zakonodavstvo na razini EU-a potrebno kako bi se riješio problem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu dostave hrane kako bi se europskim poljoprivrednicima i potrošačima zajamčili pošteni uvjeti prodaje i kupnje;
Dovršetak ekonomske i monetarne unije
35. insistira na poštovanju odredbi zakonodavstva Unije o demokratskoj odgovornosti za odluke u kontekstu europskog gospodarskog upravljanja;
36. smatra da EU treba djelovati u smjeru ekonomske i društvene konvergencije, uz puno poštovanje pravila Pakta o stabilnosti i rastu i u okviru upravljanja u sklopu europskog semestra;
37. smatra da bi Komisija trebala i dalje sustavno i podrobno pratiti dugove, deficite i makroekonomske neravnoteže na način kojim poštuje Pakt o stabilnosti i rastu i kojim se potiču ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta, uz poseban osvrt na zajednički fiskalni položaj područja eura;
38. smatra da Europska unija mora povećati vjerodostojnost, dosljednost, nacionalnu odgovornost i demokratski legitimitet Europskog semestra kako bi se osiguralo da države članice provode preporuke po zemljama i strukturne reforme i ulaganja s ciljem modernizacije svojih gospodarstava, povećanja konkurentnosti, daljnjeg provođenja fiskalne odgovornosti i hvatanja u koštac s nejednakostima i neravnotežama;
39. poziva na bolju koordinaciju ekonomske politike kako bi se riješili nedostaci područja eura u pogledu ulaganja i ojačalo provođenje reformi kako bi se povećala produktivnost i održala potražnja;
40. smatra da treba dovršiti bankovnu uniju, pri čemu mjere za smanjenje rizika idu ukorak s podjelom rizika;
41. smatra da rezultate postojećeg razmišljanja o fiskalnom kapacitetu Ekonomske i monetarne unije treba uzeti u obzir;
42. traži od Komisije da predstavi dosljedan i dobro obrazložen niz prijedloga o ostvarivanju Ekonomske i monetarne unije kako je utvrđeno u izvješću petorice predsjednika;
Jačanje temeljnih prava i demokracije
43. zabrinut je jer trajne krize nisu samo naštetile koheziji europskih društava, nego su i poljuljale vjeru europskih građana u demokratske institucije na razini EU-a, a ponekad i na nacionalnoj razini; stoga smatra da povećanje demokratskog legitimiteta Europske unije i vraćanje povjerenja u njezinu sposobnost da služi interesima građana mora biti glavni europski prioritet;
44. podsjeća na to da su mnogi izazovi u današnje vrijeme, od klimatskih promjena do azila i migracija, od financijskih tržišta do lanaca opskrbe korporacija, te od terorističkih mreža do propalih i odmetnutih država, transnacionalni i iziskuju europska rješenja definirana metodom Zajednice, uz punu uključenost Komisije i Parlamenta;
45. podsjeća da je Komisija kao čuvarica Ugovorâ odgovorna za promicanje općeg interesa Unije (članak 17. UEU-a), ponajprije mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda (članak 3. UEU-a); ističe da Parlament također ima važnu političku odgovornost da pomaže u nadilaženju razlika među državama članica, štiti opće interes Europljana i osigura demokratsku legitimnost odluka koje se donose na europskoj razini; poziva Komisiju da se pobrine da sve inicijative, uključujući one Europskog vijeća, budu u skladu s odredbama Ugovorâ;
46. traži od Komisije da poduzme inicijative za jačanje europskih institucija i poticanje građana EU-a na veće uključivanje u europski politički život; poziva institucije EU-a da se više povežu s mlađim generacijama i njihovim platformama za diskusiju; vjeruje da su snažnije mjere moguće i za informiranje građana EU-a o njihovim pravima, iskorištavanju potencijala koje pruža europska građanska inicijativa i jačanje uloge europskog ombudsmana;
47. ističe da bi Komisija trebala podnijeti prijedloge za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući pritom u obzir buduće izvješće Parlamenta; smatra da bi također trebala nastaviti s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju i uz rješavanje preostalih pravnih izazova;
48. poziva sve institucije EU-a da teže najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta te da se bore protiv sukoba interesa;
49. obvezuje se da će upotrijebiti sve svoje instrumente i sredstva kako bi djelovao kao pokretač obnovljenog demokratskog procesa ususret reformi Europske unije;
o o o
50. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.