Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 192., članak 265. stavak 5. i članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EFEU),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. srpnja 2015. o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) te prateći akcijski plan i analitički dokument (SWD(2015)0147),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (Uredba o zajedničkim odredbama),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(3),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. o strategiji EU-a za alpsku regiju,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 8. listopada 2015. o Komunikaciji Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju(4),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. „Makroregionalna strategija Europske unije za Alpe”(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a: sadašnja praksa i buduća očekivanja, posebno u Sredozemlju(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2013. o makroregionalnoj strategiji za Alpe(7),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o upravljanju makroregionalnim strategijama od 20. svibnja 2014. (COM(2014)0284),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljenu „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija),

–  uzimajući u obzir početnu konferenciju o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 25. i 26. siječnja 2016. na Brdu u Sloveniji,

–  uzimajući u obzir konferenciju dionika o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 17. rujna 2014. u Innsbrucku,

–  uzimajući u obzir konferenciju dionika o strategiji Europske unije za alpsku regiju, održanu 1. i 2. prosinca 2014. u Milanu,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća (96/191/EZ) od 26. veljače 1996. o sklapanju Konvencije o zaštiti Alpa (Alpska konvencija),

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Komisije o javnom savjetovanju o strategiji Europske unije za alpsku regiju,

–  uzimajući u obzir mišljenja dionika izražena u „Političkoj rezoluciji o europskoj strategiji za alpsku regiju” donesenoj u Grenobleu 18. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji” koju je u siječnju 2015. objavila Glavna uprava za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 1. travnja 2009. naslovljenu „Prilagođavanje klimatskim promjenama: ususret Europskom okviru za djelovanje” (COM(2009)0147),

–  uzimajući u obzir Pregled rezultata Unije inovacija za 2015. koji je objavila Komisija,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe” (COM(2013)0249),

–  uzimajući u obzir vodič Komisije iz 2014. naslovljen „Omogućavanje sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020. i ostalih programa Unije povezanih s istraživanjem, inovacijama i konkurentnošću”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0226/2016),

A.  budući da u cilju promicanja općeg skladnog razvoja treba ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju diljem EU-a;

B.  budući da su makroregionalne strategije trenutačno temeljni instrument za davanje doprinosa ostvarivanju ciljeva ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; budući da se te strategije podupiru u okviru načela „trostrukog ne”, a to znači ne novom zakonodavstvu, ne novim sredstvima i ne novim institucijama;

C.  budući da bi se makroregionalnom strategijom za Alpe moglo pridonijeti zaustavljanju gospodarskog pada s pomoću ulaganja u podržavanje istraživanja, inovacija i poduzetništva, uzimajući u obzir jedinstvene karakteristike i prednosti te regije;

D.  budući da bi cilj makroregionalnih strategija trebao biti bolje ostvarivanje zajedničkih ciljeva različitih regija zahvaljujući dobrovoljnom i usklađenom pristupu bez stvaranja dodatnih propisa;

E.  budući da klimatske promjene u alpskoj regiji napreduju brže od svjetskog prosjeka, zbog čega ima sve više elementarnih nepogoda kao što su lavine i poplave;

F.  budući da se makroregionalnom strategijom žele identificirati resursi i iskoristiti zajednički razvojni potencijal regije;

G.  budući da su makroregionalne strategije model višerazinskog upravljanja u okviru kojega je uključivanje dionika s lokalne, regionalne i nacionalne razine nužno za uspjeh tih strategija; budući da treba poticati međusobnu suradnju različitih makroregija kako bi se poboljšala usklađenost njihovih politika u skladu s europskim ciljevima;

H.  budući da se makroregionalnim strategijama može pridonijeti razvoju prekograničnih strategija i međunarodnih projekata za stvaranje mreža za suradnju od kojih će cijela regija imati koristi;

I.  budući da regionalni identiteti i kulturna baština, a osobito narodna kultura i običaji alpske regije, zaslužuju posebnu zaštitu;

J.  budući da je, zahvaljujući čvrstom pristupu „odozdo prema goreˮ usvojenom u alpskoj regiji, razvijena strategija Europske unije za alpsku regiju (EUSALP), čiji je cilj učinkovito rješavanje zajedničkih problema cijele alpske regije;

K.  budući da alpska regija ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju država članica te pruža brojne usluge ekosustava susjednim gradskim i prigradskim područjima;

L.  budući da će makrostrategija za alpsku regiju utjecati na 80 milijuna ljudi koji žive u 48 regija u sedam država, od kojih su pet države članice EU-a (Austrija, Francuska, Italija, Njemačka i Slovenija), a dvije su izvan EU-a (Lihtenštajn i Švicarska);

M.  budući da se strategijom EU-a za alpsku regiju moraju uskladiti ekološka održivost i gospodarski razvoj u prirodnom području koje je ujedno i važno turističko odredište;

N.  budući da je smanjenje broja stanovnika glavni problem nekih alpskih područja i da većina stanovnika alpske regije ne može preživjeti isključivo od alpskog turizma te da stoga moraju dalje razvijati poljoprivredu, šumarstvo i druge ekološki prihvatljive djelatnosti i usluge;

O.  budući da među regijama uključenima u strategiju postoje znatne razlike, zbog čega je potrebno koordinirati politike i sektore među različitim regijama (horizontalno) i unutar pojedinih regija (vertikalno);

P.  budući da alpska regija ima jedinstvene geografske i prirodne karakteristike, da čini povezanu i tranzitnu makroregiju s velikim potencijalom za razvoj; budući da treba konkretno reagirati na izazove koji nastaju zbog ekoloških, demografskih, prometnih, turističkih i energetskih problema te budući da bi se koordiniranim teritorijalnim planiranjem mogli ostvariti bolji rezultati i dodana vrijednost u pogledu teritorijalne kohezije u alpskim i perialpskim područjima;

Q.  budući da je alpska regija europski „vodotoranj” i da se iz Alpa područjima u njihovu podnožju osigurava voda te se ljeti tako zadovoljava čak do 90 % njihovih potreba; budući da je voda nužna za dobivanje električne energije iz hidroelektrana, navodnjavanje obradivih površina, održivo upravljanje šumama, očuvanje biološke raznolikosti i krajobraza te opskrbu pitkom vodom; budući da je nužno očuvati kvalitetu vode i nizak vodostaj alpskih rijeka te postići pravu ravnotežu između interesa lokalnog stanovništva i potreba povezanih s okolišom;

R.  budući da kroz alpsku regiju prolaze granice te da je uklanjanje tih prepreka osnovni preduvjet za suradnju u tom području, za slobodno kretanje ljudi, usluga, robe i kapitala, a time i za gospodarsku, socijalnu i ekološku interakciju; budući da strategija za alpsku regiju nudi mogućnost za jačanje prekogranične suradnje te za povezivanje i umrežavanje ljudi i gospodarskih aktivnosti, čime se uklanjaju granice i prepreke koje zbog njih nastaju;

S.  budući da Komisija u svojoj Komunikaciji o strategiji Europske unije za alpsku regiju ističe da je potrebno smanjiti učinak prometa kroz Alpe kako bi se očuvala alpska ekološka baština te da je važno provesti strategiju kako bi se za život lokalnog stanovništva stvorilo zdravije i bolje očuvano okružje;

T.  budući da je, posebno u pograničnim područjima, slobodno kretanje ljudi temeljno pravo i preduvjet za ostvarivanje ciljeva gospodarske, socijalne, teritorijalne i ekološke kohezije, snažnu i trajnu konkurentnost te jednake mogućnosti za zapošljavanje;

U.  budući da su u srcu teritorija EUSALP-a planinska i perialpska područja, uključujući gradska područja, i da su ona međusobno povezana bliskom suradnjom i funkcionalnim odnosima, što utječe na gospodarski i socijalni razvoj te na razvoj u području okoliša;

V.  budući da ta regija s očuvanim ekosustavima i svojim uslugama može pružiti osnovu za mnoge gospodarske aktivnosti, s naglaskom na poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i energetici, uzimajući u obzir kulturnu i prirodnu baštinu regije;

W.  budući da strategija Europske unije za alpsku regiju, kao prva makroregionalna strategija za neko planinsko područje, može poslužiti kao primjer i inspiracija za druga planinska područja u EU-u;

X.  budući da su prijašnje makroregionalne strategije EU-a potvrdile uspješnost takvog mehanizma suradnje i pružile korisno iskustvo za izradu novih makroregionalnih strategija;

Opća razmatranja i upravljanje

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o strategiji Europske unije za alpsku regiju i prateći akcijski plan; smatra da je ona iskorak u razvoju te regije u skladu s ciljem strategije Europa 2020. u pogledu pametnog, održivog i uključivog razvoja; napominje da strategija i akcijski plan mogu imati važnu ulogu u naporima koji se ulažu protiv smanjenja broja stanovnika u toj regiji, posebno protiv odlaska mladih ljudi;

2.  ističe vrijedno iskustvo stečeno pri provedbi Alpske konvencije kojom se gospodarski, društveni i ekološki interesi dovode u ravnotežu; poziva zemlje sudionice da poštuju postignute sporazume i zadrže visoku razinu predanosti održivom razvoju i zaštiti Alpa;

3.  pozdravlja činjenicu da europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) pružaju potencijalno važne resurse te niz instrumenata i opcija za tu strategiju; traži bolju sinergiju kako bi se promicala koordinacija i komplementarnost između ESIF-a i ostalih fondova i instrumenata relevantnih za stupove strategije, a posebno programa Obzor 2020., Instrumenta za povezivanje Europe, programa LIFE, programa COSME za mala i srednja poduzeća, programa INTERREG za alpski prostor te Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), za koje bi Komisija trebala ispitati moguću dodanu vrijednost konkretnih odluka usredotočenih na posebne probleme alpske regije;

4.  poziva Komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela nadležna za pripremu te provedbu programa ESIF-a i upravljanje njima da istaknu važnost makroregionalnih projekata i mjera; očekuje bolju suradnju koordiniranjem politika, programa i strategija EU-a koji imaju ulogu u Alpama i poziva Komisiju da pozorno prati praktičnu provedbu tih programa kako bi se izbjeglo preklapanje te ostvarile najveća moguća komplementarnost i dodana vrijednost; osim toga, poziva Komisiju da europskim građanima i institucijama država članica zajamči jednostavan pristup relevantnim dokumentima kako bi se osigurala potpuna transparentnost postupka koji se provodi;

5.  ponovno ističe važnost načela „trostrukog ne” jer su makroregije okviri za stvaranje dodane dodane vrijednosti inicijativa za suradnju i sinergija među različitim instrumentima financiranja EU-a;

6.  poziva nadležna tijela država članica i regije sudionice da, kad god je moguće, usklade svoje nacionalne i regionalne politike i mehanizme financiranja s mjerama i ciljevima strategije EUSALP te da prilagode operativne programe koje su donijeli kako bi se budući projekti u okviru strategije EUSALP brzo provodili, a upravljačka tijela uzimala u obzir prioritete EUSALP-a pri provedbi operativnih programa (primjerice namjenskim odlukama, dodatnim bodovima ili izdvajanjem proračunskih sredstava); poziva na jačanje makroregionalnog pristupa uoči reforme kohezijske politike u razdoblju nakon 2020. te ističe važnost integriranih makroregionalnih projekata i mjera;

7.  poziva EIB da u suradnji s Komisijom razmotri mogućnost uspostave investicijske platforme za alpsku regiju kojom bi se omogućilo financiranje iz javnih i privatnih izvora; poziva na izradu portfelja projekata za tu regiju kojim bi se privukli investitori; u tom kontekstu poziva Komisiju, EIB i države sudionice da u cijelosti iskoriste mogućnosti u okviru EFSU-a za financiranje projekata u regiji radi postizanja održivog razvoja i gospodarskog rasta te poticanja zaposlenosti na makroregionalnoj razini;

8.  ističe potrebu za odgovarajućim informativnim kampanjama u pogledu strategije EU-a za alpsku regiju i potiče države članice da osiguraju dovoljno dobru vidljivost strategije te da o njezinim ciljevima i rezultatima adekvatno izvješćuju na svim razinama, među ostalim, na prekograničnoj i međunarodnoj razini; poziva na promicanje koordinacije i razmjene najboljih praksi pri provedbi makroregionalnih strategija EU-a, posebno u području upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, kako bi se stvorile održive turističke mogućnosti;

9.  poziva da se, u suradnji i dogovoru s Komisijom, državama članicama i regijama, na makroregionalnoj razini uspostavi struktura za podršku upravljačkim tijelima EUSALP-a pri provedbi; osim toga, pozdravlja zastupljenost Parlamenta u upravljačkim tijelima i smatra da on treba sudjelovati u praćenju provedbe strategije;

10.  poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u provedbenoj fazi EUSALP-a; smatra da ona zajedno s državama članicama i regijama, na temelju podijeljenog upravljanja te u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, treba sudjelovati u svim fazama planiranja i provedbe projekata u okviru te strategije da bi se zajamčilo učinkovito sudjelovanje lokalnih i regionalnih dionika iz javnih tijela, ekonomskih i socijalnih partnera te organizacija koje predstavljaju civilno društvo iz te makroregije, kao i dobra koordinacija s drugim strategijama i mehanizmima financiranja koje podupire EU;

11.  traži da provedbu EUSALP-a ocjenjuje Komisija primjenom objektivnih kriterija i mjerljivih pokazatelja;

12.  podržava strateško planiranje i u gradskim i u ruralnim područjima alpske regije radi promicanja umrežavanja i zajedničkih ciljeva u sklopu povezanog, koordiniranog i integriranog političkog okvira (primjerice s obzirom na energiju iz obnovljivih izvora, socijalnu zaštitu, logistiku te poslovne i socijalne inovacije); potiče na objedinjavanje najbolje prakse, primjerice iz područja održivog turizma među regijama, kao i iz ostalih postojećih makroregionalnih strategija;

13.  ustraje u tome da u postupcima donošenja odluka lokalna i regionalna tijela u partnerstvu s lokalnim i regionalnim civilnim društvom trebaju imati vodeću ulogu u upravljačkim, operativnim, tehničkim i provedbenim tijelima strategije te da pritom trebaju potpuno poštovati načela supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja;

14.  smatra da ulaganja treba usmjeriti tako da se cjelokupnom stanovništvu regije, a posebno ruralnih područja, osigura jednak i učinkovit pristup zdravstvenoj skrbi te službama prve i hitne pomoći kako bi se spriječilo smanjenje broja stanovnika;

15.  poziva Komisiju da svake dvije godine Parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi EUSALP-a, na temelju objektivnih kriterija i mjerljivih pokazatelja, kako bi se ocijenilo njegovo funkcioniranje i dodana vrijednost u smislu rasta i radnih mjesta, smanjenja nejednakosti i održivog razvoja;

16.  poziva države sudionice da se nastave zalagati za diversifikaciju izvora za opskrbu energijom, uzimajući u obzir okoliš; ističe potrebu za održivošću, konkurentnošću i modernizacijom postojeće infrastrukture hidroelektrana razvijene u vrlo ranoj fazi, uzimajući u obzir mogući učinak te infrastrukture na okoliš i geologiju te promičući infrastrukturu malih razmjera (mini, mikro i piko); ističe da je integrirano upravljanje vodnim resursima i njihova zaštita jedan od ključnih čimbenika održivog razvoja Alpa te da stoga lokalno stanovništva mora imati mogućnost opredijeliti se za hidroenergiju i koristiti njezinu dodanu vrijednost; poziva države sudionice da daju doprinos uspostavi funkcionalnih mreža u toj makroregiji kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe i uspostavile strukture za razmjenu najboljih praksi prekogranične suradnje;

17.  ističe potrebu da se dodatno ojača socijalna dimenzija kako bi se zajamčila daljnja primjena modela rasta kojim se mogu osigurati održivi rast, socijalna uključenost i socijalna zaštita za sve, posebno u pograničnim područjima; u tom kontekstu ističe važnost određivanja prioriteta i poduzimanja mjera protiv svih oblika diskriminacije;

18.  podsjeća na to da treba zajamčiti načelo univerzalnog pristupa javnim uslugama na cijelom teritoriju EU-a, posebno u području obrazovanja, zdravstvene skrbi, socijalne zaštite i mobilnosti, obraćajući posebnu pozornost na potrebe osoba s invaliditetom; ističe države sudionice trebaju poticati alternativna i inovativna rješenja za alpsku regiju kad je riječ o pružanju javnih usluga, uključujući rješenja prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama; u tom kontekstu poziva države sudionice da razrade poticaje za razvoj javno-privatnih partnerstava; podsjeća, međutim, na načela financijske dostupnosti i pristupačnosti kvalitetnih javnih usluga za sve;

19.  zabrinut je zbog degradacije ekosustava i rizika od prirodnih katastrofa u nekim dijelovima alpske regije; ističe potrebu za primjenom potpunog upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa te strategija prilagodbe klimatskim promjenama; ističe potrebu da se izrade i primijene zajednički krizni planovi kao reakcija na prekogranično onečišćenje; poziva na uspostavu zajedničkih timova za brzu reakciju u turističkim područjima pogođenima prirodnim katastrofama kao što su klizišta, odroni i poplave; u tom kontekstu ističe da je treba bolje promicati mehanizam EU-a za civilnu zaštitu;

Radna mjesta, gospodarski rast i inovacije

20.  prima na znanje da alpska regija ima ekološku baštinu koja obuhvaća goleme rezervate prirodnih krajobraza i koju treba očuvati te da se u njoj nalazi niz različitih ekosustava, od planinskih i nizinskih područja do mediteranske obale, što omogućuje postojanje gospodarskog područja i biosfere utemeljene na suživotu prirode i čovjeka; stoga ističe potrebu za aktivnom sinergijskom suradnjom u području poljoprivrede i ostalih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima (područja mreže Natura 2000, nacionalni parkovi itd.) kako bi se osmislili integrirani turistički proizvodi te također ističe važnost očuvanja i zaštite jedinstvenih staništa u planinskim regijama;

21.  ističe mogućnosti koje su strategijom stvorene za razvoj tržišta rada za koje je karakteristično putovanje na posao preko granice u različitoj, ali vrlo velikoj mjeri; smatra da bi među prioritete ulaganja u okviru alpske strategije trebalo uvrstiti poboljšanje kvalifikacija radnika i otvaranje novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu; ističe, međutim, da su mala i srednja poduzeća, koja su često obiteljska poduzeća, primjerice mala poljoprivredna gospodarstva i mala prerađivačka poduzeća, u poljoprivredi, turizmu, trgovini, obrtu i proizvodnji okosnica integriranih i održivih gospodarskih aktivnosti u alpskoj regiji te su stoga osnovica životnog i kulturnog prostora te prirodnog okoliša Alpa i važno područje zapošljavanja; ističe potrebu za daljnjom diversifikacijom gospodarskih djelatnosti i prilika za zapošljavanje u alpskoj regiji;

22.  naglašava potrebu da ulaganje u digitalnu infrastrukturu bude prioritet te ističe važnost pružanja brzog i učinkovitog pristupa brzom internetu, a time i digitalnim i internetskim uslugama kao što su e-trgovina te korištenje kanala digitalnog tržišta i rada na daljinu, kao i ostalih mogućnosti za osobe koje žive u područjima udaljenima od velikih gradskih središta, uz istodobno promicanje alternativa fizičkom putovanju kad je to moguće;

23.  smatra da bi inovacije i primjena novih tehnologija u ključnim područjima gospodarstva, potaknuti strategijama pametne specijalizacije i financirani iz postojećih izvora EU-a (npr. EFRR, ESF, COSME, Obzor 2020. ili Erasmus+), mogli pomoći u stvaranju kvalitetnih radnih mjesta u strateškim sektorima kao što su bioznanost, biogospodarstvo, energetika, ekološki proizvodi, novi materijali ili e-usluge; podsjeća na to da je važno osigurati čvrstu potporu za mala i srednja poduzeća, čime bi se pomoglo u preokretanju sadašnjeg trenda smanjenja broja stanovnika u nekim područjima i zonama alpske regije;

24.  poziva nadležne vlasti alpskih država članica i regija da se sastanu s Komisijom kako bi se ocijenila mogućnost provedbe zajedničkog programa (na temelju članka 185. UFEU-a) za poticanje integracije istraživačkog i inovacijskog djelovanja u alpskoj regiji tijekom sljedećeg programskog razdoblja, u okviru europskih lanaca vrijednosti povezanih sa strategijama pametne specijalizacije i uvrštenih u njih;

25.  potiče stvaranje klastera i suradnju među javnim i privatnim poduzećima, sveučilištima, istraživačkim institutima i ostalim relevantnim dionicima kako bi se promicale inovacije i omogućilo ostvarivanje koristi od sinergije između alpskih i perialpskih područja; smatra da bi se predviđene mjere trebale oslanjati na nacionalne i regionalne strategije istraživanja i inovacija za pametnu regionalnu specijalizaciju kako bi se zajamčilo učinkovitije i djelotvornije ulaganje;

26.  prepoznaje u kojoj je mjeri za uspjeh strategije EUSALP važno razvijati projekte za udruge, institucije i mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća koja djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru zbog utjecaja koji imaju u području ulaganja, rasta, inovacija i zapošljavanja, ali i zbog njihove ključne uloge u očuvanju i promicanju kulturne i jezične raznolikosti;

27.  ističe da bi makroregionalnom strategijom za Alpe trebalo pružiti mogućnosti za očuvanje, održavanje i po potrebi prilagođavanje oblika tradicionalnih gospodarskih djelatnosti, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i gospodarske djelatnosti utemeljene na obrtu, te za poticanje inovacija i osmišljavanje novih inicijativa u tom području, primjerice preko mehanizma EU-a InnovFin; ističe potrebu da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši pristup potpori i financiranju, s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju radnih mjesta;

28.  ističe da je suradnja među regijama, prije svega prekogranična suradnja, nužna za daljnji razvoj turizma u široj regiji; potiče oblikovanje turističkih strategija na temelju postojeće prirodne i kulturne baštine, održivosti i inovacija; ističe socijalnu, kulturnu i gospodarsku dimenziju raznih alpskih tradicija i običaja, čiju raznolikost treba poticati i čuvati;

29.  napominje da se upravljanje populacijom ptica grabljivica i ostalih mesojeda te njihovo ponovno uvođenje u alpsku regiju odvija na nacionalnoj i lokalnoj razini, no te vrste ne poznaju administrativne granice i stoga je njihova migracija po svojoj prirodi prekogranična pojava; međutim, kako bi se izbjegli problemi povezani s njihovim ponovnim uvođenjem, poziva države članice da poboljšaju koordinaciju među raznim tijelima pri razmjeni informacija te da se obogate najbolje prakse kako bi se poboljšalo upravljanje domaćim i pašnim životinjama i kako bi ih se zaštitilo u okviru strategije za Alpe, i to u pogledu dijelova koji se odnose na velike mesojede, divlje kopitare i društvenu platformu Alpske konvencije;

30.  podržava diversifikaciju turističke ponude razvojem novih turističkih mogućnosti prilagođenih regionalnim potrebama i korištenjem regionalnih resursa, kao što su primjerice turistički tematski parkovi i rute, eno-gastronomski turizam, kulturni, zdravstveni, obrazovni i sportski turizam, kako bi se produžila turistička sezona, a istodobno smanjio pritisak na infrastrukturu i postigla zaposlenost u turističkom ciklusu tijekom cijele godine te također podržava agroturizam čiji je cilj privlačenje posjetitelja u hotele koji nisu u središtu pozornosti radi bavljenja aktivnostima povezanima s ruralnim životom i divljim životinjama te poboljšanje konkurentnosti i održivosti turističkih odredišta; podržava promicanje novih turističkih aktivnosti bolje prilagođenih klimatskim promjenama i zaštiti okoliša; također ističe da je potrebno podržati i unaprijediti koordinaciju gorskih službi spašavanja;

31.  podupire mjere kojima se potiče rasterećenje prometne infrastrukture preraspodjelom školskih praznika i s njima povezanih godišnjih odmora, inteligentnim određivanjem cestarina i poticajima pružatelja turističkih usluga tijekom razdoblja najvećeg prometa i prometnih gužvi;

32.  podsjeća na ekonomsku važnost promicanja osmišljavanja održivih turističkih aktivnosti u cijeloj alpskoj regiji, među ostalim na jezerima i u lječilištima; također potiče države članice da koriste bicikliranje u kombinaciji s putovanjem željeznicom ili uslugama intermodalnog prijevoza; na temelju najbolje prakse ističe turističke platforme uspostavljene u okviru projekata koje financira EU;

33.  prima na znanje da se od pojedinca često traži da obavlja različite aktivnosti tijekom godine, a one su ponekad i prekogranične; poziva Komisiju, države članice te regionalna i lokalna tijela da potiču suradnju tijela koja pružaju početnu izobrazbu i onih koja omogućuju strukovno osposobljavanje na radnom mjestu; ističe prednosti koje bi se mogle ostvariti programom Erasmus+ namijenjenom za prekogranično naukovanje;

Mobilnost i povezanost

34.  ističe važnost bolje prometne i energetske povezanosti država sudionica, uključujući lokalne, regionalne i prekogranične prometne i intermodalne veze sa zaleđem (među ostalim velike konurbacije), kako bi se potaknuo razvoj regije, poboljšala kvaliteta života njezinih stanovnika i privuklo novo stanovništvo te istodobno procijenilo mogu li se obnoviti i/ili proširiti postojeće mreže s općim ciljem da se bolje primijene mreže TEN-T; ističe važnost izgradnje „pametne” infrastrukture; smatra da bi novoizgrađena infrastruktura trebala postati pravi „tehnološki koridor” u koji treba ugraditi sve zasebne infrastrukture, odnosno električnu i telefonsku mrežu, širokopojasni i ultrabrzi širokopojasni internet, plinovode, mreže optičkih kabela, vodovodne cijevi itd.;

35.  poziva na cjelovit pristup budućem planiranju i provedbi alpske prometne politike i politike okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno dati prioritet promjeni načina prijevoza kako bi se s cestovnog prešlo na željeznički promet, posebno u području prijevoza tereta, te poziva Komisiju da podrži tu promjenu; u tom kontekstu također poziva da se prihodi ostvareni u cestovnom prometu koriste za poticanje provedbe i razvoja učinkovitog i ekološki prihvatljivog željezničkog prijevoza putnika i tereta, kao i za smanjenje buke i onečišćenja okoliša, te skreće pozornost na moguće projekte u područjima kao što su upravljanje prometom, tehnološke inovacije, interoperabilnost itd.; osim toga poziva na proširenje postojeće infrastrukture u alpskoj regiji, uključujući kvalitetne intermodalne i interoperabilne sustave; ističe da je svim stanovnicima regije važno zajamčiti povezanost i dostupnost;

36.  ističe važnost povezivanja prometnih ruta s ostalim dijelovima Europe te važnost međupovezanosti s koridorima mreže TEN-T, uz istodobno optimalno korištenje postojeće infrastrukture; ističe da je planinski teren i dalje prepreka u približavanju građana EU-a jednih drugima i da se EU obvezao da će u većoj mjeri financirati prekograničnu prometnu infrastrukturu; stoga poziva države sudionice da svoje napore također usredotoče na provedbu i planiranje održivih i uključivih dodatnih projekata, uz istodobno povezivanje i razvoj sadašnje mreže TEN-T;

37.  skreće pozornost na nedostatak učinkovitih, čistih veza u planinskim područjima te između planinskih i peri-planinskih područja; poziva Komisiju i države članice da omoguće čiste i bolje veze s niskim emisijama ugljika, prije svega u željezničkim mrežama, na regionalnoj i lokalnoj razini radi jačanja kohezije i poboljšanja kvalitete života u tim područjima; potiče i promiče naseljavanje u alpskoj regiji;

38.  poziva države koje sudjeluju u makroregionalnoj strategiji da u obzir uzmu posebne uvjete prekograničnih radnika i sastave sporazume za prekogranične radnike u alpskoj makroregiji;

39.  podržava razvoj inovativnih oblika lokalnog prijevoza na zahtjev, kao što su inteligentne prometne informacije, upravljanje prometom te prometna telematika i multimodalnost, među ostalim uzimajući u obzir mogućnost međuregionalnog dijeljenja aktivnosti u tom području;

40.  ističe nedostatak učinkovitih digitalnih veza u planinskim područjima; poziva Komisiju i države članice da omoguće bolje veze na regionalnoj i lokalnoj razini radi poboljšanja kvalitete života, promicanja osmišljavanja novih aktivnosti, stvaranja mogućnosti za rad u tim područjima te poticanja ponovnog naseljavanja;

41.  ističe važnost javnog ulaganja u planinska područja kako bi se riješio problem neuspjeha tržišta da osigura digitalnu povezanost u tim područjima; ističe važnost potpune i opće obuhvaćenosti širokopojasnim internetom i planinskih regija kako bi se zajamčila dugoročna održivost udaljenih naselja i gospodarskih područja; poziva Komisiju da predloži konkretna rješenja tog problema;

Okoliš, biološka raznolikost, klimatske promjene i energija

42.  ističe da je važno zaštititi i poboljšati bioraznolikost alpske regije; poziva na ulaganje zajedničkih napora u uvođenje inovativnih mjera za očuvanje okoliša i njegovo održavanje, kao i na detaljno preispitivanje uloge velikih grabežljivaca i moguće uvođenje mjera prilagodbe te na potpuno poštovanje pravne stečevine Unije o zaštiti okoliša, bioraznolikosti, tla i vode; ističe da je važno zajamčiti da se sve moguće mjere poduzimaju kako bi se izbjeglo udvostručavanje postojećih zakonodavnih inicijativa;

43.  ističe da alpska makroregija nudi velike mogućnosti u području inovativnih rješenja, što bi je moglo učiniti jedinstvenim pokusnim laboratorijem za kružno gospodarstvo; tijekom proračunskog postupka za 2017. podnijet će pilot-projekt za istraživanje mogućnosti koje to područje nudi za razvoj konkretnih strategija povezanih s kružnim gospodarstvom, primjerice u području proizvodnje, potrošnje i upravljanja otpadom;

44.  ističe da je važno promicati vlastitu proizvodnju energije, jačati energetsku učinkovitost i podržavati razvoj najučinkovitijih obnovljivih izvora energije u regiji, od energije vode preko energije sunca i vjetra do geotermalne energije, te da je također važno promicati razvoj onih oblika energije iz obnovljivih izvora svojstvenih Alpama; skreće pozornost na učinak upotrebe raznih vrsta postrojenja za spaljivanje u sektoru grijanja na kvalitetu zraka; podržava održivu upotrebu šumskog drva bez smanjenja postojećih šumskih područja, što je važno za održavanje ravnoteže planinskih ekosustava i zaštitu od lavina, klizišta i poplava;

45.  ističe hitnu potrebu za razvojem novih strategija borbe protiv onečišćenja zraka, zbog kojega raste zabrinutost za javno zdravlje, te protiv klimatskih promjena, posebno u industrijskim i naseljenijim područjima te makroregije, uz istodobno utvrđivanje postojećih izvora onečišćenja i strogo praćenje emisija povezanih s njim; u skladu s tim poziva države članice da uvedu održivu prometnu politiku u skladu s ciljevima utvrđenima na konferenciji COP21 u Parizu te da podrže očuvanje i održavanje usluga ekosustava u cijeloj alpskoj makroregiji;

46.  ističe važnost infrastrukture za prijenos energije i podupire pametne sustave njezine distribucije, skladištenja i transmisije, kao i ulaganje u energetsku infrastrukturu za proizvodnju i prijenos električne energije i plina u skladu s mrežom TEN-E te ulaganje u provedbu konkretnih projekata koji se nalaze na popisu projekata od interesa za energetsku zajednicu; ističe važnost iskorištavanja lokalnih, a posebno obnovljivih izvora energije, kako bi se smanjila ovisnost o uvozu; poziva na promicanje decentralizirane vlastite proizvodnje energije te na jačanje energetske učinkovitosti u svim sektorima;

47.  potiče države sudionice na zajedničko ulaganje napora u provedbu prostornog planiranja i integriranog upravljanja teritorijima, uključujući veći broj raznih dionika (nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, istraživačku zajednicu, nevladine organizacije itd.) iz regije;

48.  poziva na daljnje jačanje suradnje i rada u okviru Svjetske službe za praćenje ledenjaka s obzirom na nedavne odluke donesene na konferenciji COP21 održanoj u Parizu i strategiju koju treba provoditi nakon nje;

49.  zabrinut je zbog toga što su klimatske promjene i porast temperature ozbiljna prijetnja opstanku vrsta koje žive na velikim nadmorskim visinama te što je otapanje ledenjaka još jedan razlog za brigu jer znatno utječe na zalihe podzemnih voda; poziva na izradu sveobuhvatnog transnacionalnog plana za borbu protiv otapanja ledenjaka te na reagiranje na klimatske promjene diljem Alpa;

50.  poziva države sudionice da se nastave zalagati za diversifikaciju izvora za opskrbu energijom te da u okviru kombinirane proizvodnje energije razviju opskrbu iz postojećih obnovljivih izvora kao što su sunce i vjetar; ističe da su hidroelektrane održive i konkurentne; poziva države sudionice da daju doprinos uspostavljanju učinkovite infrastrukturne mreže za opskrbu električnom energijom u toj makroregiji;

51.  ističe da se diversifikacijom izvora za opskrbu energijom neće samo povećati energetska sigurnost makroregije nego će se stvoriti i veća konkurencija, od čega će regija imati znatne koristi u pogledu gospodarskog razvoja;

o
o   o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te nacionalnim i regionalnim parlamentima država sudionica EUSALP-a (Austrija, Francuska, Italija, Lihtenštajn, Njemačka, Slovenija i Švicarska).

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 259. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 303. (4) SL C 32, 28.1.2016., str. 12. (5) SL C 19, 21.1.2015., str. 32. (6) SL C 349 E, 29.11.2013., str. 1. (7) SL C 55, 12.2.2016., str. 117.