Rezolucija Europskog parlamenta od 15. rujna 2016. o Filipinima (2016/2880(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju na Filipinima, posebno onu od 8. lipnja 2016.(1) o Okvirnom sporazumu o partnerstvu i suradnji između Europske unije i Republike Filipina, onu od 14. lipnja 2012.(2) i onu od 21. siječnja 2010.(3),
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice ESVD-a od 3. rujna 2016. o napadu u Davau,
– uzimajući u obzir diplomatske odnose između Filipina i EU-a (tada Europska ekonomska zajednica (EEZ)) uspostavljene 12. svibnja 1964. imenovanjem veleposlanika Filipina u EEZ-u,
– uzimajući u obzir status Filipina kao osnivača Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) nakon potpisivanja Deklaracije iz Bangkoka 8. kolovoza 1967.,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Filipina, s druge strane,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona od 8. lipnja 2016. o očitoj potpori izvansudskim pogubljenjima,
– uzimajući u obzir izjavu izvršnog direktora Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal od 3. kolovoza 2016. o stanju na Filipinima,
– uzimajući u obzir izjavu o Filipinima od 4. rujna 2016. koju je iznio glasnogovornik glavnog tajnika UN-a,
– uzimajući u obzir izjavu za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 4. rujna 2016. o terorističkom napadu na Filipinima,
– uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da Filipine i Europsku uniju vežu dugotrajni diplomatski, gospodarski, kulturni i politički odnosi;
B. budući da su demokracija, vladavina prava, ljudska prava i dijalog s organizacijama civilnog društva oduvijek zauzimali važno mjesto u bilateralnim pregovorima između EU-a i Filipina;
C. budući da nedavno izabranu vladu Filipina očekuju golemi izazovi u vidu borbe protiv nejednakosti i korupcije i vođenja mirovnog procesa u toj zemlji;
D. budući da je nezakonita trgovina drogom na Filipinima i dalje ozbiljan nacionalni i međunarodni problem; budući da je, prema godišnjem izvješću američkog State Departmenta Kongresu, filipinski Ured za suzbijanje droga, vodeće tijelo za borbu protiv narkotika u zemlji, 2015. izvijestilo da je 8 629 sela ili barangaja (oko 20 % naselja na Filipinima) prijavilo kaznena djela povezana s drogom i budući da se smatra da Filipini imaju najveću stopu konzumacije metamfetamina u istočnoj Aziji;
E. budući da je jedna od glavnih poruka predsjedničke kampanje Rodriga Dutertea bilo obećanje da će stati na kraj kriminalu povezanom s drogom u cijeloj zemlji; budući da je tijekom svoje predsjedničke kampanje i prvih dana na dužnosti predsjednik Duterte u više navrata snažno poticao tijela kaznenog progona da ubijaju osumnjičene trgovce droge koji se nisu predali i ovisnike;
F. budući da je predsjednik Duterte javno izjavio da kaznenu odgovornost neće snositi policijski službenici i građani koji su ubili trgovce drogom koji su se opirali uhićenju;
G. budući da brojke koje je objavila filipinska državna policija pokazuju da je od 1. srpnja do 4. rujna 2016. policija ubila više od tisuću osumnjičenih trgovaca drogom i ovisnika i budući da se u drugim policijskim statistikama odgovornost za ubojstva više od tisuću navodnih trgovaca drogom i ovisnika tijekom protekla dva mjeseca pripisuje nepoznatim naoružanim počiniteljima; budući da je, kako prenosi Al Džezira, uhićeno više od 15 000 osoba osumnjičenih za uporabu droga, uglavnom na temelju glasina i navoda sugrađana, i budući da se njih gotovo 700 000 „dobrovoljno” predalo policiji i prijavilo za liječenje u okviru programa Tokhang kako bi izbjegli da budu na meti policije ili vigilanata;
H. budući da je 8. lipnja 2016. glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon niz izvansudskih pogubljenja osudio kao nezakonit i okarakterizirao ga kao povredu temeljnih prava i sloboda;
I. budući da su 18. kolovoza 2016. posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili arbitrarna pogubljenja Agnes Callamard i posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje Dainius Pūras snažno potaknuli Vladu Filipina da stane na kraj trenutačnom valu izvansudskih pogubljenja i ubojstava u kontekstu intenzivirane kampanje za borbu protiv kriminala i droga kojoj su na meti trgovci drogom i ovisnici;
J. budući da su filipinski Senat i Odbor za ljudska prava započeli svoje neovisne istrage o tim smrtima;
K. budući da su Filipini jedna od prvih azijskih zemalja koja je ukinula smrtnu kaznu, i to 1987.; budući da je, nakon što je bila ponovno uvedena, smrtna kazna drugi put ukinuta tijekom mandata predsjednika Arroya 2006. godine; budući da je tijekom izborne kampanje predsjednik Duterte pozvao na to da se ona ponovno uvede, u prvom redu za nezakonitu trgovinu drogom, te s obzirom na to da se u Kongresu trenutačno razmatra nacrt zakona;
L. budući da se drugim nacrtom zakona u Kongresu želi smanjiti dob kaznene odgovornosti s 15 na 9 godina;
M. budući da je 2. rujna 2016. u bombaškom napadu na tržnici u gradu Davau, za koji su odgovornost preuzeli Abu Sajaf i njegovi saveznici, živote izgubilo najmanje 14 osoba, a dodatnih 70 je ranjeno; budući da filipinske oružane snage i dalje provode vojnu ofenzivu protiv militanata Abu Sajafa odanih IS-u u južnoj pokrajini Sulu;
N. budući da je nakon napada filipinska vlada proglasila „nacionalno izvanredno stanje zbog nasilja koje je izmaklo svakoj kontroli u Mindanau”;
O. budući da su filipinska Vlada i Nacionalna demokratska fronta Filipina 26. kolovoza 2016. pod pokroviteljstvom norveške Vlade potpisali primirje na neodređeno vrijeme, što je golem napredak u četrdesetsedmogodišnjem gerilskom ratovanju, u kojem je prema procjenama živote izgubilo 40 000 ljudi;
P. budući da će 2017. Filipini predsjedati ASEAN-u i da je predsjednik Dutarte najavio „da će tijekom filipinskog predsjedanja ASEAN biti istaknut kao model regionalizma i globalni igrač kojemu je interes stanovništva na prvom mjestu”;
1. oštro osuđuje napad na noćnu tržnicu u gradu Davau od 2. rujna 2016. i izražava sućut obiteljima žrtava; ističe da odgovorni za ta ubijanja moraju odgovarati, ali poziva delegaciju EU-a da pomno prati „vladavinu bezakonja” u toj zemlji; snažno potiče sve zemlje, u skladu s njihovim obvezama na temelju međunarodnog prava i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, da u tom pogledu aktivno surađuju s Vladom Filipina i svim drugim mjerodavnim tijelima;
2. oštro osuđuje trgovinu drogom i zloporabu droga na Filipinima; ističe da su protuzakonite droge prijetnja mladima na Filipinima i jedan od najozbiljnijih društvenih problema;
3. shvaća da visoke razine ovisnosti o drogama i posljedice toga negativno utječu na milijune osoba na Filipinima; međutim, izražava golemu zabrinutost zbog iznimno velikog broja osoba ubijenih u policijskim operacijama i od strane skupina vigilanata u kontekstu intenzivirane kampanje protiv kriminala i droga kojoj su na meti trgovci drogom i ovisnici te snažno potiče Vladu Filipina da stane na kraj trenutačnom valu izvansudskih pogubljenja i ubojstava;
4. pozdravlja namjeru Vlade da smanji visoke stope kriminala i korupcije u toj zemlji, no poziva je da donese konkretne, sveobuhvatne politike i programe koji će se između ostalog baviti prevencijom i rehabilitacijom, a ne isključivo nasilnom represijom;
5. odlučno pozdravlja inicijativu predsjednika Dutertea da dade zamah mirovnom procesu s Nacionalnom demokratskom frontom Filipina i s nestrpljenjem iščekuje završetak tog sukoba u vrlo skoroj budućnosti, s obzirom na to da bi prema planu pregovora konačan dogovor o završetku tog oružanog sukoba mogao biti postignut u roku od godinu dana;
6. ističe da odgovor na nezakonito trgovanje drogom mora u potpunosti poštovati nacionalne i međunarodne obveze;
7. snažno potiče vlasti da se pobrinu za poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s međunarodnim normama u pogledu ljudskih prava i međunarodnim instrumentima koje su Filipini ratificirali;
8. potiče vlasti da smjesta pokrenu istragu o iznimno visokom broju osoba ubijenih u policijskim operacijama;
9. napominje da je Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) spreman na još veću suradnju s Filipinima radi privođenja trgovaca drogom pravdi primjerenim pravnim jamstvima u skladu s međunarodnim standardima i normama;
10. preporučuje da se smjesta uvede nacionalni mehanizam za prevenciju mučenja, kako je predviđeno Konvencijom protiv mučenja i njezinim Fakultativnim protokolom;
11. snažno potiče Vladu Filipina da osudi aktivnosti skupina vigilanata i istraži njihovu odgovornost u ubojstvima; snažno potiče filipinske vlasti da smjesta provedu temeljitu, djelotvornu i nepristranu istragu kako bi identificirale sve odgovorne, izvele ih pred nadležni i nepristrani sud te da primjenjuju kaznene sankcije propisane zakonom;
12. traži od Vlade Filipina da zajamči primjerenu zaštitu za borce za ljudska prava, sindikaliste i novinare;
13. pozdravlja angažman predsjednika Dutertea u vezi s programima rehabilitacije te poziva EU da podrži Vladu u njezinim nastojanjima da ovisnicima pruži adekvatnu pomoć u odvikavanju od droga i da nastavi pružati podršku reformama filipinskog kaznenog pravosuđa;
14. preporučuje da Filipini bez odgađanja ratificiraju Konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka i da u nacionalnom zakonodavstvu kriminaliziraju nasilne nestanke i izvansudska pogubljenja;
15. snažno potiče filipinski Kongres da se suzdrži od ponovnog uvođenja smrtne kazne i spuštanja dobi kaznene odgovornosti;
16. napominje da svi empirijski dokazi upućuju na to da se smrtnom kaznom ne bi smanjila delinkvencija među ovisnicima te da bi se njome poništila velika postignuća u filipinskom pravosudnom sustavu;
17. snažno potiče EU da se koristi svim dostupnim instrumentima kako bi pomogao Vladi Filipina da se pridržava svojih međunarodnih obveza u području ljudskih prava, ponajprije u sklopu Okvirnog sporazuma;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama država članica, Vladi i parlamentu Filipina, vladama država članica ASEAN-a, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.