Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2750(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1054/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1054/2016

Rasprave :

PV 04/10/2016 - 17
CRE 04/10/2016 - 17

Glasovanja :

PV 05/10/2016 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0376

Usvojeni tekstovi
PDF 253kWORD 50k
Srijeda, 5. listopada 2016. - Strasbourg
Ured europskog javnog tužitelja i Eurojust
P8_TA(2016)0376B8-1054/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2016. o Uredu europskog javnog tužitelja i Eurojustu (2016/2750(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(1),

–  uzimajući u obzir radni dokument Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove od 14. ožujka 2014. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (PE530.084),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 85., 86., 218., 263., 265., 267., 268. i 340.,

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o Uredu europskog javnog tužitelja i Eurojustu (O-000092/2016 – B8-0715/2016 i O-000093/2016 – B8-0716/2016),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se u članku 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi da „Radi suzbijanja kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, Vijeće uredbama donesenima u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom može od Eurojusta osnovati Ured europskog javnog tužitelja. Vijeće odlučuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.”;

B.  budući da je prema podacima iz nedavno objavljenog konačnog izvješća za 2016. (TAXUD/2015/CC/131), koje obuhvaća studiju i izvješće o gubitku prihoda od PDV-a u 28 država članica EU-a, 2014. diljem EU-a zabilježen ogroman pad u iznosu od 159,5 milijardi EUR u prihodima od poreza na dodanu vrijednost;

C.  budući da je važno da EU i sve njegove države članice na učinkovit i odvraćajući način otkrivaju prijevare koje utječu na financijske interese Unije i vode kazneni progon zbog takvih prijevara, čime štite porezne obveznike svih država članica koje daju doprinos proračunu Unije;

D.  budući da Eurojust olakšava koordinaciju i suradnju između nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona u rješavanju slučajeva koji se odnose na brojne države članice te pomaže u izgradnji uzajamnog povjerenja i premošćivanju vrlo različitih pravnih sustava i tradicija u EU-u; budući da Eurojust olakšava izvršavanje zahtjeva za suradnju i primjenu instrumenata uzajamnog priznavanja, čime se poboljšava prekogranični kazneni progon;

E.  budući da se u posljednjem desetljeću organizirani prekogranični kriminal povećao te da su počinitelji iznimno mobilne i fleksibilne skupine koje djeluju u mnogim državama članicama i u brojnim kriminalnim područjima;

F.  budući da je Sud Europske unije u predmetu C-105/14 „Taricco i drugi” iznio mišljenje da je pojmom „prijevara”, kako je definiran u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a;

1.  ponovno potvrđuje dugotrajnu potporu Parlamenta za uspostavu efikasnog i neovisnog Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se smanjila sadašnja rascjepkanost u nastojanjima tijela kaznenog progona da se zaštiti proračun EU-a, čime bi se ojačala i borba protiv prijevara u Europskoj uniji;

2.  poziva Vijeće da na temelju predložene Direktive o borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima Unije sredstvima kaznenog prava (Direktiva PIF) utvrdi nedvojbene i jasne nadležnosti i postupke za Ured europskog javnog tužitelja; poziva Vijeće da ojača svoje napore kako bi se postigao dogovor o Direktivi PIF, čije područje primjene obuhvaća i PDV, te da ponovno započne pregovore s Parlamentom kako bi se omogućilo osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja; naglašava da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao imati prventsvo nadležnosti kad je riječ o kaznenim djelima utvrđenima u Direktivi PIF; duboko žali zbog činjenice da Vijeće ne dopušta da Ured europskog javnog tužitelja bude nadležan u slučajevima prijevara koje štete financijskim interesima Unije i u kojima financiranje EU-a iznosi više od 10 000 EUR, ali ne predstavlja najmanje 50 % sufinanciranja; stoga poziva Vijeće da napusti pravilo kojim se Uredu europskog javnog tužitelja oduzima mogućnost izvršavanja nadležnosti za sva kaznena djela koja štete financijskim interesima Unije i u kojima je šteta za proračun Unije jednaka šteti nanesenoj drugoj žrtvi ili manja od nje; poziva Vijeće da zajamči da će nacionalne vlasti prije i tijekom istrage bez odgode obavijestiti Ured europskog javnog tužitelja o svim slučajevima koji su na bilo koji način povezani s Direktivom PIF;

3.  poziva Vijeće da ponovno pokrene raspravu o člancima 17. – 20. konsolidiranog teksta (11350/1/16) prijedloga o Uredu europskog javnog tužitelja kako bi se zajamčila veća jasnoća i efikasnost tog Ureda; poziva Vijeće da pojasni nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja i državnih tužitelja za kazneni progon u slučajevima (a) višestrukih kaznenih djela (jedna organizirana skupina počinitelj je više kaznenih djela, kao što je pranje novca i trgovina ljudima) i (b) mješovitih kaznenih djela (više kaznenih djela počinjeno je tijekom jednog kaznenog djela, na primjer prijevara u vezi s PDV-om i pranje novca); duboko žali zbog toga što u slučaju nesuglasica u vezi s nadležnostima između Ureda europskog javnog tužitelja i državnog tužiteljstva konačnu odluku neće donijeti neovisan sud kao što je Sud Europske unije; naglašava da će efikasnost Ureda europskog javnog tužitelja ovisiti o pojašnjenju nadležnosti te da zakonodavci EU-a, ako se o tome ne postigne suglasnost, neće moći zajamčiti djelotvornost Ureda europskog javnog tužitelja, a time će prijeći jednu od crvenih linija Europskog parlamenta;

4.  smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja na raspolaganju trebao imati dovoljno istražnih mjera za provođenje svojih istraga; u tom pogledu podsjeća na to da su se suzakonodavci dogovorili oko kriterija za države članice u vezi s podnošenjem zahtjeva za istražne mjere na temelju načela uzajamnog priznavanja utvrđenog u Direktivi 2014/41/EU o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima;

5.  smatra da bi sve operativne odluke koje utječu na treće strane i koje donese Ured europskog javnog tužitelja trebalo podvrgnuti sudskom preispitivanju pred nadležnim nacionalnim sudom kako bi se zajamčila djelotvornost sudskog preispitivanja u skladu s člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Ugovorima; smatra da bi trebalo biti moguće izravno sudsko preispitivanje pred Sudom Europske unije;

6.  napominje da je od iznimne važnosti izbjeći sve štetne učinke takozvane „nacionalne vezeˮ; u tom kontekstu poziva Vijeće da zajamči da postoje odgovarajuće zaštitne mjere kojima se jamči neovisnost Ureda europskog javnog tužitelja, kao što je odredba kojom se dopušta odstupanje od nacionalne veze iz razloga povezanih s pravilnim funkcioniranjem Ureda;

7.  smatra da se treba zajamčiti zaštita postupovnih prava osumnjičenih i optuženih osoba; uredbom bi se posebno trebala omogućiti dodatna prava obrane za osumnjičenike koje progoni Ured europskog javnog tužitelja, a posebno pravo na pravnu pomoć, pravo na informacije i uvid u spis, pravo na podnošenje dokaza i pravo na to da se od Ureda europskog javnog tužitelja traži da prikupi dokaze u ime osumnjičenika;

8.  poziva Komisiju da u okviru svoje analize troškova i koristi iznese prilagođenu procjenu utjecaja kolegijalne strukture na proračun te da Parlamentu dostavi rezultate „provjere činjeničnog stanjaˮ i podsjeća na to da će Parlament te informacije uzeti u obzir prije nego što donese konačnu odluku;

9.  podsjeća na to da Eurojust ima važnu ulogu u poboljšanju pravosudne suradnje i koordinacije mjerodavnih pravosudnih tijela država članica i u podupiranju istraga koje se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a te poziva Vijeće da pojasni odnos između Eurojusta i Ureda europskog javnog tužitelja, a naročito utjecaj kolegijalne strukture, kao i odnos Ureda europskog javnog tužitelja s OLAF-om kako bi se utvrdila razlika između njihovih uloga u zaštiti financijskih interesa EU-a;

10.  smatra da bi za efikasnu međusobnu suradnju i razmjenu informacija bilo najbolje da Ured europskog javnog tužitelja i Eurojust budu smješteni na istoj lokaciji;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0234.
(2) SL C 346, 21.9.2016., str. 27.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti