Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2891(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-1051/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/10/2016 - 8.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0377

Usvojeni tekstovi
PDF 365kWORD 61k
Srijeda, 5. listopada 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Potreba za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom
P8_TA(2016)0377RC-B8-1051/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom (2016/2891(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173.,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje(1),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno članak 5. stavak 3. UEU-a i Protokol (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 2005. naslovljenu „Restrukturiranje i zapošljavanje: predviđanje i praćenje restrukturiranja za razvoj radnih mjesta: uloga Europske unije” (COM(2005)0120) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2005.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2010. naslovljenu „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(3),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. prosinca 2013. o okviru EU-a za kvalitetu predviđanja promjena i restrukturiranja (COM(2013)0882),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(4),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 18. travnja 2012. naslovljen „Korištenje mogućnosti zapošljavanja koje nudi zeleni rast” (SWD(2012)0092),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582) i cilj 20-postotne reindustrijalizacije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. o razvoju održive europske industrije osnovnih metala(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica(6),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je u današnje vrijeme apsolutno neophodno da postoji dosljednost između različitih politika EU-a kako bi se utvrdila istinska industrijska politika, a posebno u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom;

B.  budući da je 2. rujna 2016. poduzeće Caterpillar najavilo veliki plan globalnog restrukturiranja; budući da je posljedica tog plana zatvaranje postrojenja u Gosseliesu, zbog čega je bez posla ostalo 2500 izravno zaposlenih radnika i ugrožena su radna mjesta oko 4000 podizvođača;

C.  budući da su zahvaljujući smanjenju troškova proizvodnje od 2013. do 2015. proizvodi te tvornice postali povoljniji od onih proizvedenih izvan EU-a; budući da je poduzeće Caterpillar odlučilo zatvoriti to postrojenje kako bi premjestilo proizvodnju u druga postrojenja čiji su standardi socijalne zaštite i zaštite okoliša niži nego li standardi koji se primjenjuju u europskoj industriji;

D.  budući da je, s obzirom na važnost tog slučaja i njegovu europsku dimenziju, Komisija odlučila uspostaviti radnu skupinu u kojoj će sudjelovati nadležne službe i koja će imati ulogu sugovornika u postupku zatvaranja Caterpillara;

E.  budući da ta dva postrojenja nisu jedina koja bi trebalo zahvatiti restrukturiranje; očekuju se i druga otpuštanja u postrojenjima poduzeća Alstom u Španjolskoj i Italiji, te u postrojenju poduzeća Caterpillar u Sjevernoj Irskoj;

F.  budući da je željeznička industrija, čija tradicija seže unazad 175 godina, temelj europske industrijalizacije; budući da se do 2019. očekuje godišnja stopa rasta dostupnih tržišta industrije opskrbe željeznica od 2,8 %; budući da europska industrija opskrbe željeznica u cijeloj Uniji izravno zapošljava 400 000 osoba, od kojih mnoge rade u malim i srednjim poduzećima; budući da je snažna i inovativna europska industrija opskrbe željeznica neophodna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a;

G.  budući da 65 % ukupnog iznosa koji poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije i budući da je zbog toga jačanje naše industrijske baze ključno za zadržavanje stručnosti, znanja i iskustva u EU-u; budući da je za ostvarenje digitalnog razvoja, kao jednog od prioriteta Junckerova plana, potrebna snažna industrijska baza;

H.  budući da europska industrija, kao što je to u slučaju poduzeća Alstom i Caterpillar, ima visoku dodanu vrijednost i priznatu razinu stručnosti; budući da je trenutačno ta središnja i strateška industrija za EU suočena sa snažnom globalnom konkurencijom iz trećih zemalja, koji na europsko tržište izvoze jeftinije proizvode i provode agresivnu politiku sve veće prisutnosti na svim kontinentima, često uz političku i financijsku potporu svojih vlada;

I.  budući da će Komisija, s obzirom na nedavni slučaj Alstom, izraditi prognostičku studiju za razdoblje od 15 godina (2030.) o razvoju željezničke industrije u Europi kojom će obuhvatiti različite scenarije u pogledu ciljeva država članica EU-a u području okoliša, zajedno sa studijom o učinku tih različitih scenarija na radna mjesta, zanimanja i vještine; budući da Komisija treba brzo poduzeti daljnje korake u vezi s preporukama iz Rezolucije Parlamenta o industriji opskrbe željeznica u EU-u kako bi se osigurali sigurna i održiva radna mjesta i uključiv rast; budući da bi se daljnji koraci trebali poduzeti uz pomoć stalnog dijaloga s dionicima i da bi trebali obuhvatiti sve točke te rezolucije;

J.  budući da se Komisija obvezala da će 2013. predstaviti cjelovito izvješće o primjeni okvira kvalitete; u tom pogledu podsjeća na svoj zahtjev Komisiji da nakon savjetovanja s relevantnim socijalnim partnerima podnese prijedlog zakonskog akta o informiranju radnika i savjetovanju s njima te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime;

K.  budući da europska industrija mora sačuvati svoju konkurentnost i sposobnost ulaganja u Europi te da je istovremeno suočena s društvenim i okolišnim izazovima koje mora svladati, pri čemu na svjetskoj razini mora zadržati svoju referentnu poziciju u pogledu društvene i ekološke odgovornosti;

L.  budući da se određeni broj poduzeća odlučio za strategije u kojima je isključiv naglasak na kratkoročnoj financijskoj dobiti na štetu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanja i obnavljanja vještina;

M.  budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visoko kvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti Europskoj uniji da samostalno nastupa u svijetu u kojem je konkurencija sve jača;

N.  budući da je proteklih godina u sektoru trgovine građevinskim strojevima u Uniji došlo do ozbiljnih poremećaja zbog smanjenja javnih i privatnih ulaganja, ali i zbog povećanja troškova proizvodnje, što je posljedica porasta cijena sirovina;

O.  budući da pravedna trgovina industrijskim proizvodima mora poštovati prava radnika i propise o zaštiti okoliša; budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti „krugovi vrlina”; budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, radna mjesta i obnavljanje vještina ključni za održivi razvoj;

P.  budući da inovacije u proizvodnji dokazano pozitivno utječu na povećanje broja radnih mjesta u svim fazama industrijskog gospodarskog ciklusa; budući da sudjelovanje radnika u inovativnim mjerama i definiranju strategija može znatno poboljšati gospodarski uspjeh;

Q.  budući da se u sklopu naprednijeg i održivijeg dijela sektora čelika, u kojem se proizvode visokovrijedni tehnološki proizvodi, poštuju zdravlje radnika i okolnog stanovništva te jamči primjena strogih standarda zaštite okoliša, te da on ima važnu ulogu u europskoj industrijskoj strategiji;

R.  budući da gubitak radničkog znanja i vještina upućuje na to da Europa mora zadržati industrijski kapacitet za zadovoljavanje svojih potreba, a da ne ovisi o proizvođačima iz trećih zemalja;

1.  izražava svoju snažnu solidarnost sa svim pogođenim radnicima poduzeća Caterpillar i Alstom te njihovim obiteljima, kao i pogođenim podizvođačima te im nudi svoju potporu i žali zbog posljedica koje su takva zatvaranja imala na lokalna gospodarstva i zajednice; poziva na poduzimanje mjera za podržavanje tih radnika i lokalnih gospodarstava te pomaganje regijama u prevladavanju tog teškog gospodarskog i društvenog stanja;

2.  uvjeren je da europsku industriju trebamo smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava da se EU može samo uz snažnu, otpornu i dalekosežnu industrijsku politiku suočiti s različitim izazovima koji su pred njim, uključujući reindustrijalizaciju, prijelaz na održivo gospodarstvo te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; naglašava da Komisija i države članice moraju bolje predvidjeti te socioekonomske situacije i zajamčiti konkurentnost naše industrijske mreže;

3.  podsjeća da je Europa socijalno tržišno gospodarstvo, čiji je cilj postizanje održivog gospodarskog i uključivog rasta; žali zbog izostanka istinske industrijske politike EU-a kojom se štite radnici u EU-u; stoga poziva Komisiju da uspostavi istinsku dugoročnu europsku industrijsku strategiju kako bi se postigao cilj od 20 % BDP-a kao rezultat industrijske proizvodnje, kao što je utvrđeno strategijom Europa 2020.;

4.  apelira na države članice da ili zakonskim putem ili kolektivnim ugovorima zajamče odgovarajuću socijalnu zaštitu i uvjete rada i pristojne plaće koje će ljudima omogućiti dostojanstven život, te da u slučaju otpuštanja osiguraju učinkovitu zaštitu od nezakonitih otkaza;

5.  podsjeća da je gospodarska kriza u Europi pokazala da su najotpornije industrije one koje najviše ulažu u inovaciju, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo itd.; u tom kontekstu ističe negativni učinak smanjenja javnih i privatnih ulaganja i domaće potrošnje koji bi se trebali poticati kako bi postali pokretači rasta;

6.  smatra da smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za poduzeća te stavljanje izvan snage nepotrebnog zakonodavstva uz istovremeni nastavak jamčenja visokih standarda u području zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša moraju biti ključne komponente svake politike EU-a u pogledu reindustrijalizacije;

7.  poziva na to da se ta industrijska politika EU-a temelji na jasnim ciljevima i pokazateljima, uključujući ambiciozne ciljeve koji se odnose na energetsku učinkovitost, resurse i klimu, te na pristupu životnog ciklusa i kružnog gospodarstva; naglašava da bi trebala uključivati pametnu kombinaciju mjera koje obuhvaćaju i ponudu i potražnju i koje su usmjerene na relokalizaciju gospodarstva u EU-u, čineći tu politiku otpornijom i manje ovisnom o resursima; ističe da bi se s pomoću te politike ulaganja trebala usmjeriti na kreativnost, vještine, inovacije i održive tehnologije, a modernizacija europske industrijske baze promicati kroz politiku koja je usmjerena na lanac vrijednosti i uključuje temeljne industrije i njihove regionalne i lokalne aktere; vjeruje da takav pristup može donijeti ekonomski isplative koristi za europsku industriju i europsko gospodarstvo u cjelini;

8.  ističe da višegodišnje intervencije namijenjene pomoći bankama i tržištima imovine u EU-u nisu imale utjecaj na radna mjesta niti su doprinijele poboljšanju gospodarskih izgleda; vjeruje da javnu intervenciju s prekomjernog poticanja ponude treba preusmjeriti na usklađene politike kojima je cilj poticanje potražnje, među ostalim s pomoću fiskalnih mjera i jamčenjem povećanja plaća;

Trgovinska politika – ključ za ravnopravne uvjete za sve

9.  naglašava da, iako je u nekoliko gospodarskih sektora EU uglavnom otvoren za konkurente iz trećih zemalja, u trećim su zemljama na snazi prepreke kojima se diskriminiraju europska poduzeća; skreće pozornost na činjenicu da se konkurenti iz trećih zemalja, posebno iz Kine, brzo i agresivno šire u Europi i ostalim dijelovima svijeta, često uz jaku političku i financijsku potporu svojih matičnih zemalja; smatra da zbog takve prakse može doći do nepoštene konkurencije, čime se ugrožavaju radna mjesta u Europi; ističe da Kina ne ispunjava pet kriterija EU-a za utvrđivanje statusa tržišnog gospodarstva;

10.  apelira na Komisiju da uspostavi trgovinsku politiku EU-a koja je u skladu s industrijskim ciljevima te da vodi računa o tome da je potrebno osigurati industrijska radna mjesta u Europi kako bi se izbjegla nova premještanja proizvodnje i daljnja deindustrijalizacija; poziva Komisiju da se pobrine za to da tržišni subjekti u Europi i izvan nje posluju pod jednakim uvjetima, čime se jamči pravedno tržišno natjecanje za sve;

11.  podsjeća na to da je potrebno postići brz dogovor o reviziji uredbi o instrumentima zaštite trgovine kako bi ih se poboljšanjem njihove sposobnosti reagiranja i učinkovitosti znatno osnažilo; poziva Komisiju da u obzir uzme socijalne i ekonomske posljedice koje bi priznavanje statusa tržišnog gospodarstva za državna ili druga netržišna gospodarstva moglo imati na konkurentnost industrija EU-a;

12.  ističe da treba spriječiti da se trgovinskim politikom EU-a njeguju protutržišne prakse, uključujući ekološki damping, a posebno damping jeftinih proizvoda niske kvalitete, čime se može narušiti europske standarde i negativno utjecati na industrije smještene u EU-u; poziva Komisiju da pri izradi politika za ostvarivanje strategije Europa 2020. i kao sredstvo za izbjegavanje ekološkog dampinga, iskorištavanja radnika i nepoštene konkurencije razmotri mogućnost primjene mehanizama granične prilagodbe kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve;

13.  poziva Komisiju i države članice da provedu studije o poslovnim pregovorima, koristeći se pristupom kojim se u obzir uzimaju posebnosti regija i sektora, čime bi se poboljšalo razumijevanje njihova utjecaja na zapošljavanje i europske industrije;

14.  naglašava najnoviji trend da poduzeća svoju proizvodnju i usluge sele natrag u Europu te mogućnosti za rast i otvaranje radnih mjesta koje se time stvaraju; poziva Komisiju da razmotri način na koji EU može stvoriti pogodno okruženje kako bi se poduzećima pomoglo da iskoriste mogućnosti koje im pruža vraćanje proizvodnje u matične zemlje;

Politika tržišnog natjecanja – ključni element za industrije EU-a

15.  traži od Komisije da izradi konkurentan i dalekosežan europski okvir kako bi se privukla i zadržala privatna ulaganja, očuvali jaki vrijednosni lanci EU-a i otvorila kvalitetna radna mjesta te kako bi se ostvarile opipljive prednosti za građane EU-a;

16.  napominje i da pravila o državnim potporama trebaju biti bolje prilagođena kako bi se omogućile inovacije i održivost te ostvarili ciljevi koji se odnose na poticanje visoke razine zaposlenosti i podupiranje socijalnih politika u skladu s člankom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

17.  ističe da se europska industrija suočava s globalnom konkurencijom te stoga snažno potiče Komisiju da svjetsko tržište hitno uzme kao referentno pri definiranju zemljopisno određenih tržišta u svojim analizama te da svoje analize ne ograničava samo na nacionalna tržišta ili unutarnje tržište, kako bi se europskim industrijama omogućilo sklapanje partnerstava u području istraživanja i razvoja ili strateških saveza; u tom kontekstu poziva na restrukturiranje najvećih europskih proizvođača kako bi se omogućilo stupanje na scenu dionika koji imaju dovoljnu kritičnu masu da se mogu nositi s međunarodnom konkurencijom;

Javna nabava – instrument koji treba poboljšati

18.  traži od Komisije da bolje provodi propise EU-a o javnoj nabavi; podsjeća na to da se u skladu s odredbama EU-a mogu odbiti ponude koje su neuobičajeno niske ili u kojima se više od 50 % vrijednosti ostvaruje izvan EU-a;

19.  vjeruje da javna nabava i eko-oznake imaju važnu ulogu u prihvaćanju održivih proizvoda, usluga i inovacija te u pogledu solidne industrijske baze u Europi; poziva na ulaganje zajedničkih napora država članica i Komisije kako bi se zajamčilo da naručitelji svoje odluke o natječajima temelje na načelu ekonomski najpovoljnije ponude;

Poboljšano korištenje fondova EU-a, istraživanje, razvoj i inovacije – način za poticanje nove industrijske politike

20.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izradi strategiju Unije za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe i koja se, među ostalim, temelji na digitalizaciji (posebno u smislu integracije pametnih tehnologija i robotike u industrijske lance vrijednosti), održivosti, energetskoj učinkovitosti i odgovarajućim resursima; u tu svrhu poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima kako bi se olakšalo pokretanje zajedničkih industrijskih projekata; smatra da bi se europskim regulatornim okvirom industrijama trebalo omogućiti da se prilagode na te promjene i da poduzmu anticipatorne mjere kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;

21.  preporučuje Komisiji da surađuje s različitim industrijskim sektorima kako bi se zajamčilo najbolje moguće korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, naročito Fonda za regionalni razvoj, u cilju pružanja potpore projektima istraživanja i razvoja na regionalnoj razini;

22.  smatra da fondovi EU-a nude veliku mogućnost za financiranje održivog ulaganja u energetsku infrastrukturu i infrastrukturu javnog prijevoza te pametno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija; poziva na poboljšanje u provedbi različitih kriterija, a posebno kriterija u pogledu zapošljavanja, ekoloških i socijalnih kriterija pri upotrebi fondova EU-a te svih financijskih instrumenta kojima se upravlja preko EIB-a;

23.  poziva na donošenje programa EU-a za pametnu specijalizaciju i na davanje prednosti istraživanju i razvoju u onim sektorima u kojima EU može biti predvodnik; poziva na uspostavu konkretnih instrumenata kojima bi se EU-u i državama članicama omogućilo da objedine svoje napore u pogledu istraživanja i razvoja te da potpomognu lokalnim gospodarstvima u iskorištavanju tih rezultata; smatra da je povezanost istraživanja i industrije ključna za jačanje industrijske konkurentnosti EU-a; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da aktivno promiču i podržavaju jačanje suradnje između istraživačkih centara, sveučilišta i poduzeća; poziva na poboljšanja u istraživačkom okruženju povećanjem proračuna za istraživanja, razvoj i inovacije te boljom međupovezanošću različitih nacionalnih programa financiranja i programa financiranja EU-a;

24.  poziva Komisiju i EIB da se posebno usredotoče na one regije koje su najviše pogođene deindustrijalizacijom da te hitno ubrzaju potporu projektima u tim regijama i istodobno zajamče da se podupiru održivi i visokokvalitetni projekti; smatra da bi trebalo dodatno razmotriti potencijal za povećanje strateškog i ciljanog pozajmljivanja koje nudi Europska investicijska banka za projekte u području inovacija i industrijske preobrazbe, osobito u proizvodnji i povezanim uslugama; poziva Komisiju i države članice da zajamče bolji pristup financiranju za poduzeća u EU-u, naročito za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, čime bi se poboljšale njihove sposobnosti za izradu projekata te bi im se pružile bolje savjetodavne usluge i tehnička potpora;

25.  traži da Komisija u suradnji s državama članicama prouči načine na koje bi se mogla omogućiti prenamjena postrojenja te da istodobno zajamči da poduzeća u potpunosti preuzmu odgovornost prema okolišu, poštuju pravo o zaštiti okoliša i primjenjuju visoke ekološke standarde; traži da poduzeća u razumnom roku očiste zatvorene pogone i lokalnim vlastima olakšaju njihovo preuzimanje;

26.  poziva Komisiju da razmotri mogućnosti kojima bi se olakšala razmjena najboljih praksi među državama članicama u pogledu načina na koji postupati pri zatvaranju poduzeća, da ih potiče na proučavanje primjera sadržanih u pravnim odredbama kako bi se pokušalo, koliko god je to izvedivo, djelovati u cilju pronalaska kupca ili prodati postrojenje kako bi se nastavila proizvodnja u tvornicama unatoč činjenici da su originalni vlasnici odlučili obustaviti aktivnosti;

27.  smatra da bi trebalo sprečavati izbjegavanje plaćanja poreza, uključujući prijenos materijalne imovine, nematerijalne imovine i usluga između poduzeća po neprimjerenim cijenama, do čega dolazi i zbog nedostatka usklađenosti u EU-u u pogledu fiskalnih i trgovinskih pitanja; poziva na veću suradnju i konvergenciju među državama članicama kad je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima;

Društveno odgovorno restrukturiranje i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u sektorima usmjerenima na budućnost

28.  pozdravlja inicijativu nekih lokalnih vlasti, u suradnji sa socijalnim partnerima, kao što je to u slučaju Alstom, za podupiranje eksperimentalnih projekata za radnike i poduzeća u postupku restrukturiranja, kako bi se osposobljavanjem i djelovanjem osigurale profesionalne karijere radi očuvanja kvalitetnih radnih mjesta;

29.  ističe ključnu potrebu za razvojem tehničkih vještina, posebno u sektoru proizvodnje; naglašava da je potrebno promicati važnost kvalificiranih tehničkih radnika; smatra da je za maksimiranje neto potencijala zapošljavanja u zelenom gospodarstvu od ključne važnosti postojećoj radnoj snazi pružiti odgovarajuće prilike za stjecanje novih vještina koje su potrebne u kružnom gospodarstvu; podsjeća na to da je za održivost proizvodnje važna kvalificirana radna snaga; naglašava važnost poticanja boljih sinergija između obrazovnih sustava, sveučilišta i tržišta rada, uključujući povezanost školovanja i prakse i suradnju s poduzećima u stvaranju inovativnih „klastera”;

30.  poziva relevantna tijela da zajamče da sve uključene strane u potpunosti poštuju nacionalne i europske propise o informiranju radnika i savjetovanju s njima, naročito tijekom restrukturiranja te da zajamče zaštitu okoliša i sigurnost na radnom mjestu;

31.  ističe da poduzeća moraju ispuniti svoje pravne obveze u okviru europskog i nacionalnog prava te pritom dati prednost informiranju radnika i savjetovanju s njima te mogućnosti preispitivanja alternativnih rješenja koja predlože socijalni partneri;

32.  smatra da je svako restrukturiranje potrebno objasniti i opravdati dionicima, a po potrebi i u pogledu izbora predviđenih mjera u vezi s postizanjem ciljeva i alternativnih rješenja; poziva na lokalni dijalog u kojem će sudjelovati svi dionici kako bi se raspravljalo o najboljim mogućim rješenjima u slučajevima restrukturiranja;

33.  naglašava važnost trajnog socijalnog dijaloga na svim razinama, utemeljenog na uzajamnom povjerenju i podjeli odgovornosti, kao jednog od najboljih načina za pronalaženje sporazumnih rješenja i zajedničkih perspektiva u predviđanju i sprečavanju restrukturiranja i upravljanju njime;

34.  u pogledu restrukturiranja ističe da je te radnike potrebno zaštititi, i to u području zdravstvene zaštite i radnih uvjeta, socijalne sigurnosti, prekvalifikacije i reintegracije na tržište rada;

35.  napominje da restrukturiranje nema posljedice samo za samo poduzeće, već i šire, s obzirom na to da ima nepredviđene učinke na zajednice te gospodarsku i socijalnu strukturu država članica;

36.  poziva Komisiju da se savjetuje sa socijalnim partnerima o učinkovitosti zakonodavstva o kolektivnom otpuštanju u svjetlu slučajeva Caterpillar i Alstom;

37.  izražava žaljenje zbog postupne financijalizacije realnog gospodarstva s naglaskom na kratkoročne financijske perspektive, umjesto na održavanje inovativnog industrijskog mehanizma s pomoću kojega se mogu otvoriti održiva i kvalitetna radna mjesta i ostvariti dugoročne koristi za društvo; žali što je taj pristup uzrokovao veliki gubitak radnih mjesta u proizvodnom sektoru; poziva Komisiju na to da se savjetuje sa socijalnim partnerima o mogućnosti revizije postojećeg zakonodavstva u pogledu kolektivnog otpuštanja, uzimajući u obzir one aspekte povezane sa slučajevima Caterpillar i Alstom, a posebno uključivanje u postupak svih radnika i podugovaratelja te učinkovite mjere za izbjegavanje nezakonitih kolektivnih otpuštanja koji se ne temelje na stvarnim ekonomskim razlozima, uključujući mogućnost sankcija, na primjer u vidu obustavljanja pristupa programima financiranja EU-a i zahtjeva za vraćanje primljene državne potpore;

38.  poziva radnu skupinu Komisije da istraži na koji se način provodi postupak savjetovanja s Europskim radničkim vijećem; u svjetlu istrage poziva Komisiju da razmotri potrebu za revizijom Direktive o Europskom radničkom vijeću;

39.  napominje da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji ključan instrument EU-a u vremenu globalizacije uz pomoć kojeg se državama članicama može pružiti potpora u pogledu njihovih politika stručne prekvalifikacije radnika i uz pomoć kojeg se može rekonstruirati gospodarska struktura u regijama u kojima radnici osjećaju negativne posljedice globalizacije i gospodarske krize; podsjeća na važnost preporuka Parlamenta iz Rezolucije od 15. rujna 2016. o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007.– 2014.(7);

40.  no ističe da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji instrument koji djeluje samo nakon otpuštanja radnika te da su potrebni veći napori država članica i EU-a kako bi se stvorilo pravo gospodarsko i zakonodavno okruženje za poticanje konkurentnosti i otvaranje dugoročno održivih radnih mjesta;

41.  poziva Komisiju da obavještava Parlament o svojoj strategiji za glavne industrijske sektore u Europi, posebice za sektor opskrbe željeznica i sektor proizvodnje strojeva, u cilju stvaranja pogodnijeg tržišnog okruženja, te o tome što planira poduzeti kako bi se radna mjesta, stručno znanje i ulaganja zadržala u Europi;

42.  napominje da se u slučajevima restrukturiranja češće viškom proglašavaju mlađi i stariji radnici nego ostale dobne skupine; naglašava da u slučaju viška radnika poslodavci moraju poštovati antidiskriminacijsko zakonodavstvo, posebno u području dobne diskriminacije;

43.  napominje da prijelaz na zeleno gospodarstvo ima znatan potencijal za stvaranje lokalnih radnih mjesta koja nije moguće premjestiti, i to u sektorima koja se ne mogu dislocirati; napominje da postoje čvrsti dokazi da će prijelaz na zeleno gospodarstvo na kraju imati pozitivan učinak na zapošljavanje, s obzirom na činjenicu da održive gospodarske aktivnosti poput energetskih ušteda zahtijevaju veću radnu snagu u odnosu na aktivnosti koje zamjenjuju te bi mogle doprinijeti većoj samodostatnosti regija;

o
o   o

44.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 225, 12.8.1998., str. 16.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(3) SL C 440, 30.12.2015., str. 23.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0460.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0280.
(7)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti