Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2059(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0278/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0278/2016

Rasprave :

PV 24/10/2016 - 19
CRE 24/10/2016 - 19

Glasovanja :

PV 25/10/2016 - 7.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0406

Usvojeni tekstovi
PDF 455kWORD 62k
Utorak, 25. listopada 2016. - Strasbourg
Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina
P8_TA(2016)0406A8-0278/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (2016/2059(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. o strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina (COM(2016)0049),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080) i njezine priloge,

–  uzimajući u obzir energetsku strategiju za 2030., koja je predstavljena u komunikaciji Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenoj „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.” (COM(2014)0015),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2014. naslovljenu „Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.” (COM(2014)0520),

–  uzimajući u obzir 5. izvješće o ocjeni Međuvladinog tijela o klimatskim promjenama (IPCC) – izvješće radne skupine I. naslovljeno „Klimatske promjene 2013.: znanstveni temelji”,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(1),

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Pariza postignut u prosincu 2015. na 21. Konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. prosinca 2011. naslovljenu „Energetski plan za 2050.” (COM(2011)0885),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir treći energetski paket,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. veljače 2016. naslovljenu „Strategija EU-a za grijanje i hlađenje” (COM(2016)0051),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ,

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 16/2015 Revizorskog suda naslovljeno „Povećanje sigurnosti opskrbe energijom razvojem unutarnjeg energetskog tržišta: nužni su dodatni napori”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2015. naslovljenu „Ususret europskoj energetskoj uniji”(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za promet i turizam (A8-0278/2016),

A.  budući da plin može još desetljećima imati važnu ulogu u energetskom sustavu EU-a, u industrijskoj proizvodnji, kao izvor topline u zgradama i kao potpora obnovljivoj energiji te da će Europska unija istovremeno ispunjavati svoje ciljeve o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije i prelaziti na gospodarstvo s niskim stopama emisija ugljika, u kojem će uloga plina postupno slabjeti u korist čiste energije;

B.  budući da je prirodni plin fosilno gorivo koje, ako se njime ispravno ne upravlja, može tijekom svog životnog ciklusa (proizvodnja, transport, potrošnja) osloboditi velike količine metana; budući da metan ima znatno veći potencijal za globalno zagrijavanje od CO2 u razdoblju od 20 godina i stoga veliki utjecaj na klimatske promjene;

C.  budući da se Europska unija obvezala do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990.;

D.  budući da se očekuje da će europska ovisnost o uvoznom plinu u nadolazećim godinama porasti, a u određenim državama članicama u kojima nema alternativnih isporučitelja ili opskrbnih pravaca ili je njihov broj ograničen ta ovisnost već je dosegnula razinu od 100 %;

E.  budući da ukapljeni prirodni plin (UPP) predstavlja priliku za Europu, kako u smislu povećanja konkurentnosti izvršavanjem pritiska na pad cijena prirodnog plina, tako i u smislu povećavanja sigurnosti opskrbe; budući da je, za razliku od obnovljivih izvora energije, prirodni plin fleksibilan rezervni energent za proizvodnju električne energije;

F.  budući da bi se upotrebom prirodnog plina u prometu (SPP (stlačeni prirodni plin) i UPP) u skladu s Direktivom 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva ostvarile velike ekološke prednosti;

G.  budući da bi Europska unija trebala aktivno težiti razvoju vlastitih, domaćih konvencionalnih izvora plina, poput onih koji su otkriveni na Cipru;

H.  budući da bi Europska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu, trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji;

I.  budući da je važno promicati cjelovit prijedlog za upotrebu vlastitih izvora energije, poput ležišta prirodnog plina u isključivom gospodarskom pojasu Cipra, te poticati izgradnju terminala za ukapljivanje prirodnog plina na Cipru kako bi se i u susjednim područjima omogućila eksploatacija;

J.  budući da Europska unija zbog nedostatne međusobne povezanosti i usklađenosti te nepotpune provedbe trećeg energetskog paketa još uvijek ne uspijeva u potpunosti iskoristiti prednosti integriranog unutarnjeg energetskog tržišta;

K.  budući da se u okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom navodi pet tijesno povezanih elemenata koji se međusobno potiču i to: energetska sigurnost, potpuno integrirano europsko energetsko tržište, energetska učinkovitost, dekarbonizacija gospodarstva te istraživanje, inovacije i konkurentnost; budući da bi se tom strategijom također trebale promicati svima pristupačne cijene energenata;

Uvod

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina”; vjeruje da će unutarnje energetsko tržište koje će u potpunosti obuhvaćati ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina igrati značajnu ulogu u postizanju krajnjeg cilja otporne energetske unije;

2.  podsjeća da je strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina jedan od elemenata energetske unije, čiji je cilj realizirati težnju Europske unije za brzim prelaskom na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav, te također okončati ovisnost o vanjskim dobavljačima plina; ističe da je jedan od ciljeva energetske unije da EU postane svjetski predvodnik u području obnovljive energije;

3.  budući da u skladu s Pariškim sporazumom s konferencije COP 21 politiku EU-a o plinu treba prilagoditi kako bi bila u skladu s dogovorenim ciljem da se globalni porast temperature ograniči na 1,5°C u odnosu na predindustrijsku razinu; budući da se očekuje da će plin i dalje biti važan u energetskom sustavu EU-a do 2050., kada će se u skladu s Pariškim sporazumom i Energetskim planom EU-a emisije stakleničkih plinova morati smanjiti za 80 % – 90 % u odnosu na vrijednosti iz 1990., posebice u industrijskoj proizvodnji te kao izvor topline u zgradama; budući da će se uloga plina smanjiti i da ga je dugoročno potrebno postupno ukinuti kako bi Europska unija ispunila svoje ambiciozne ciljeve o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije te ostvarila prijelaz na održivo gospodarstvo;

4.  smatra da se energetska sigurnost najučinkovitije može postići boljom koordinacijom nacionalnih energetskih politika, uspostavom prave energetske unije s jedinstvenim energetskim tržištem i zajedničkom energetskom politikom te suradnjom među državama članicama u tom području u skladu s načelima solidarnosti i povjerenja; vjeruje da bi u tom kontekstu daljnja integracija energetske politike trebala biti od koristi svim državama članicama u skladu s ciljevima EU-a, međunarodnim obvezama i navedenim ciljevima te se ne bi smjela kositi s interesima država članica i njihovih građana; podržava nastojanja da se u sklopu multilateralnih energetskih institucija i okvira utvrdi zajedničko stajalište EU-a;

5.  smatra da svi građani EU-a moraju imati pristup sigurnoj i cjenovno pristupačnoj opskrbi energijom; u tom kontekstu naglašava trenutačne događaje na globalnim tržištima ukapljenog prirodnog plina na kojima je prekomjerna ponuda dovela do pada cijena, što predstavlja mogućnost da se potrošačima u Uniji zbog relativno jeftinije opskrbe plin zaračuna po nižim cijenama; naglašava da je sigurna, povoljna i održiva energija ključan pokretač europskog gospodarstva te da je nužna za industrijsku konkurentnost; poziva Europsku uniju i države članice da u okviru energetske strategije EU-a prednost daju ukidanju energetskoga siromaštva te da dijeljenjem najboljih praksi na razini EU-a poboljšaju energetsku opskrbu;

6.  ističe da strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin mora biti u skladu s okvirnom strategijom za otpornu energetsku uniju kako bi se doprinijelo većoj sigurnosti opskrbe energijom, dekarbonizaciji, dugoročnoj održivosti gospodarstva te jamčenju povoljnih i konkurentnih cijena energenata;

7.  slaže se s procjenom Komisije da države članice u području Baltičkog mora, srednje i jugoistočne Europe te Irska još uvijek uvelike ovise o jednom jedinom dobavljaču te su, unatoč ogromnim infrastrukturnim naporima koje su poduzele određene države članice, izložene šokovima i prekidima u opskrbi;

8.  svjestan je da bi dostupnost UPP-a i popratne cjevovodne infrastrukture u tim državama članicama mogla značajno poboljšati trenutačno stanje sigurnosti opskrbe ne samo u fizičkom, nego i ekonomskom smislu, doprinoseći konkurentnosti cijena energenata;

9.  poziva Komisiju i države članice da promiču i daju poticaje za učinkovitije i bolje korištenje postojeće infrastrukture, uključujući skladišta plina;

10.  skreće pozornost na potencijal koji tehnologija za pretvaranje električne energije u plin ima za skladištenje obnovljive energije i za mogućnost da se za prijevoz, grijanje i proizvodnju električne energije upotrebljava kao plin bez ugljičnog otiska;

11.  ističe da je potrebno povećati raznolikost i fleksibilnost plinskog sustava EU-a te time doprinijeti ključnom cilju energetske unije, a to je sigurna, otporna i konkurentna opskrba plinom; poziva Komisiju da izradi strategiju u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti EU-a o plinu, u skladu s obvezom Unije da do 2050. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80 % do 95 % u odnosu na vrijednosti iz 1990. te u tom pogledu ističe da bi energetsku učinkovitost trebalo smatrati „prvim načelom” i postupno ukidati subvencije za fosilna goriva, čime bi se znatno smanjila ovisnost EU-a o uvoznim fosilnim gorivima;

12.  podsjeća da je Parlament više puta pozivao da se postave obvezujući klimatski i energetski ciljevi za 2030., prema kojima bi se emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji smanjile za najmanje 40 %, udio obnovljive energije iznosio najmanje 30 %, a energetska učinkovitost povećala za 40 %, što bi se ostvarilo u okviru pojedinačnih nacionalnih ciljeva;

13.  ističe da je prije izgradnje novih terminala za uplinjavanje, potrebno promicati najučinkovitiji način korištenja postojećih terminala za UPP s prekograničnom perspektivom kako bi se izbjegao rizik ovisnosti o određenoj tehnologiji ili neupotrebljivost imovine u odnosu na infrastrukturu za fosilna goriva te zajamčilo da kupci ne moraju snositi troškove novih projekata; smatra da Komisija treba pažljivo preispitati svoju analizu potražnje za plinom te procjenu rizika i potreba;

Dovršenje infrastrukture koja nedostaje

Infrastruktura za UPP

14.  podsjeća da je Europska unija kao cjelina dostatno opremljena terminalima za uplinjavanje UPP-a i potvrđuje da zbog slabe unutarnje potražnje za plinom posljednjih godina i relativno visoke svjetske cijene UPP-a nekoliko terminala za uplinjavanje UPP-a u Uniji ima nisku stopu iskorištenosti; ističe da bi sve države članice, posebno one koje ovise o jednom dobavljaču, trebale izravno ili preko drugih država članica imati pristup UPP-u;

15.  ističe da bi u većini slučajeva prednost trebalo dati tržišnim rješenjima i korištenju postojeće infrastrukture za UPP na regionalnoj razini; svjestan je međutim da se rješenja mogu razlikovati ovisno o nacionalnim i tržišnim posebnostima, kao što je razina međupovezanosti, dostupnost rješenja za skladištenje i tržišna struktura;

16.  ističe da je prije donošenja odluke o novoj infrastrukturi te kako bi se izbjeglo stvaranje neupotrebljive imovine, potrebno provesti pomnu analizu alternativa i mogućnosti opskrbe UPP-om iz regionalne perspektive i perspektive ekološke održivosti, vodeći računa o klimatskim i energetskim ciljevima EU-a i načelu geografske uravnoteženosti u cilju veće energetske sigurnosti te kao jamstvo najučinkovitije upotrebe postojeće infrastrukture;

17.  ističe važnost regionalne suradnje pri gradnji novih terminala za UPP i međusobnih veza te naglašava da bi države članice s izlazom na more trebale tijesno surađivati s državama bez izlaza na more kako bi se izbjeglo pretjerano ulaganje u nepotrebne i neisplative projekte; u vezi s tim ističe da bi se optimalnom upotrebom koridora zapad – istok i sjever – jug s poboljšanim kapacitetom povratnog toka povećale mogućnosti opskrbe UPP-om; smatra da bi se znanje i informacije o temama kao što su skladišta energije te postupci javne nabave za UPP i spojne plinovode mogli zajednički razvijati; čvrsto vjeruje da se strategijom EU-a mora u cijeloj Europi zajamčiti dostupnost UPP-a na regionalnoj razini;

18.  apelira na Komisiju i države članice da uspostave strategije kako bi se poduprli objekti koji se u budućnosti mogu iskoristiti za upravljanje prijenosom i skladištenjem obnovljivog prirodnog plina;

19.  ističe da bi ta strategija trebala uključivati i upotrebu UPP-a kao alternative razvoju infrastrukture za distribuciju i transport plina u područjima u kojima to trenutačno nije isplativo; smatra da mala postrojenja za UPP mogu pružiti optimalnu infrastrukturu za veću upotrebu prirodnog plina u područjima u kojima su ulaganja u plinsku infrastrukturu neisplativa, kao i za veću upotrebu plina u svrhu proizvodnje topline, čime bi se smanjile tzv. emisije iz niskih izvora;

20.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu ključne projekte od zajedničkog interesa i da status visokog prioriteta dodjele prvenstveno najisplativijim i ekološki najučinkovitijim projektima koje su izdvojile tri regionalne skupine na visokoj razini; ističe da gradnja terminala za UPP, iako nužna za ispunjavanje potražnje za plinom i s njom u skladu, nije dovoljna te da je neophodna popratna cjevovodna infrastruktura i odgovarajuće tarife kako bi se prednosti osjetile i izvan zemalja koje primaju plin;

21.  pozdravlja činjenicu da se važni projekti UPP-a (npr. koridor sjever – jug) definiraju kao projekti od zajedničkog interesa; poziva Komisiju da u planiranje daljnje obnove plinovoda i mreže TEN-E u potpunosti uključi balkanske zemlje kako bi se energetskom sektoru EU-a omogućila ključna uloga u toj regiji;

22.  podržava prijedlog Komisije da se prilikom aktualne revizije Uredbe o sigurnosti opskrbe provede ponovna procjena postojećih izuzeća fizičkog povratnog protoka za spojne plinovode te potiče da Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) u tom postupku ima važniju ulogu; prima na znanje da Agenciji za suradnju energetskih regulatora nedostaje osoblja i resursa; naglašava da agenciji treba osigurati potrebna sredstva, prije svega dovoljan broj vlastitog osoblja, kako bi mogla ispunjavati zadatke koji su joj zakonom dodijeljeni;

Infrastruktura za skladištenje

23.  podsjeća da je geologija važan odlučujući faktor za izgradnju novih skladišta plina i napominje da trenutačno postoji višak europskih kapaciteta za skladištenje plina; naglašava da bi se stopa iskoristivosti postojećih skladišta plina mogla značajno povećati regionalnom suradnjom, odgovarajućom količinom spojnih plinovoda te uklanjanjem unutarnjih uskih grla; ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin potrebno osigurati primjenu najviših ekoloških standarda;

24.  podsjeća da je prekogranični pristup skladištima plina jedan od ključnih instrumenata za provedbu načela energetske solidarnosti tijekom nestašica plina i izvanrednih stanja;

25.  naglašava da će raširenija upotreba ukrajinskih skladišnih kapaciteta biti moguća samo ako u Ukrajini budu zajamčeni prikladan i stabilan trgovinski i pravni okvir te cjelovitost opskrbne infrastrukture te ako postoji odgovarajući broj spojnih plinovoda kako bi energija mogla slobodno kolati preko granica bez fizičkih prepreka; nadalje naglašava da će zbog kratkoročnog porasta ukrajinskog industrijskog sektora, koji ovisi o plinu, biti potrebno uvesti dodatne zalihe plina; smatra da bi Europska unija trebala podržati Ukrajinu, koja se odmiče od ovisnosti o ruskom prirodnom plinu u korist UPP-a;

Povezivanje UPP-a i skladišta s tržištima

26.  ističe važnost rada regionalnih skupina na visokoj razini, kao što su Skupina na visokoj razini za povezanost plinom središnje, istočne i južne Europe, Plan međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta i Skupina za jugozapadnu Europu; vjeruje da je takva vrsta dobrovoljne regionalne koordinacije vrlo učinkovita i pozdravlja posredničku ulogu Komisije u tim dogovorima; naglašava da je potrebna pragmatična i pravovremena izvedba odobrenih akcijskih planova te poziva na pomno praćenje provedbe;

27.  ističe da je važno pronaći isplative i ekološki održive načine opskrbe energijom kako bi se povećala dugoročna sigurnost opskrbe za Pirenejski poluotok, središnju i jugoistočnu Europu, baltičke države i Irsku, koje su sve nedovoljno povezane i/ili uključene u unutarnje energetsko tržište te zavrjeđuju punu potporu Europske unije u ime načela solidarnosti; također naglašava da je potrebno pružiti potporu najugroženijim državama koje su i dalje energetski izolirane, kao što su Cipar i Malta, kako bi diversificirale svoje izvore i opskrbne pravce; naglašava da u tom kontekstu UPP i skladištenje plina moraju doprinijeti okončanju svih oblika energetske izolacije kojima su izložene države članice i regije u Europskoj uniji;

28.  poziva na proizvodnju plina u Sredozemnom moru, Crnom moru i kaspijskoj regiji te poziva da se zemlje središnje i jugoistočne Europe bez izlaza na more povežu s tim novim mogućnostima kako bi se u tim regijama diversificirali izvori opskrbe; napominje da će to omogućiti konkurentnost plina iz brojnih izvora i zamijeniti uvoz prirodnog plina u okviru ugovora indeksiranih prema cijenama nafte, čime će se povećati pregovaračka moć država članica; naglašava da se energetske potrebe Unije nikada neće moći zadovoljiti jednim izvorom energije te da je i u slučaju domaćih i u slučaju stranih tržišta neophodna raznolikost; stoga smatra da bi trebalo aktivno težiti razvoju vlastitih konvencionalnih izvora plina koji su otkriveni na Cipru;

29.  podržava ambiciju Komisije da nositeljima projekata pruži više informacija i pomoći u pogledu različitih mogućnosti financiranja projekata, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Instrument za povezivanje Europe (CEF), Europski strukturni i investicijski fondovi, te u pogledu različitih tehničkih rješenja;

30.  napominje da bi pronalazak isplativih i ekološki održivih rješenja trebao biti ključno načelo u postizanju najboljeg ishoda na europskoj i regionalnoj razini te poziva Komisiju, države članice i nacionalna regulatorna tijela da ograničena dostupna sredstva dodijele za razvoj kritične infrastrukture kako bi se privukla privatna ulaganja u infrastrukturu za UPP i spojne plinovode;

31.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je uvoz plina iz Rusije 2015. bio 7 % veći nego 2014. te zbog činjenice da je 41 % plina iz zemalja izvan EU-a 2015. uvezeno iz Rusije; ističe da je uloga ukapljenog prirodnog plina i skladištenja plina, zajedno s povećanjem učinkovitosti i korištenjem obnovljivih izvora energije, ključna za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu;

32.  izražava zabrinutost zbog predloženog udvostručenja kapaciteta plinovoda Nord Stream te kontraproduktivnog utjecaja koji bi to imalo na energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora opskrbe te na načelo solidarnosti među državama članicama; ističe geopoličke implikacije tog projekta i temeljna načela potpuno povezane, sigurne, konkurentne i održive energetske unije te naglašava da se projektu zbog toga ne bi trebala pružati financijska potpora EU-a ili odstupanje od zakonodavstva EU-a; upozorava da bi udvostručenje kapaciteta plinovoda Nord Stream jednom poduzeću omogućilo dominantnu poziciju na europskom tržištu plina, što bi trebalo izbjeći;

33.  smatra da bi zbog gradnje plinovoda Nord Stream 2, ako do nje suprotno europskim interesima ipak dođe, bilo potrebno izraditi pouzdanu procjenu pristupačnosti terminala za UPP i detaljno stanje plinskog koridora sjever – jug;

Dovršenje unutarnjeg tržišta plina: trgovinski, pravni i regulatorni aspekti

Pretvaranje EU-a u tržište privlačno za UPP

34.  poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket i kodekse plinske mreže;

35.  ističe da dobro povezana čvorišta za ukapljeni plin imaju važnu ulogu na tržištima plina jer bi se njima omogućilo jedinstveno povezano tržište na kojem plin može slobodno kolati preko granica u skladu s cjenovnim signalima s tržišta;

36.  ističe da značajne rezerve plina u zemljama sjeverne Afrike i nedavna otkrića u istočnom Sredozemlju toj regiji pružaju priliku da se prometne u dinamično središte za transport plina u Europu; smatra da bi razvoj novih mogućnosti UPP-a u Sredozemlju mogao biti osnova za infrastrukturno čvorište;

37.  ustraje u tome da bi dovršenje unutarnjeg tržišta plina te uklanjanje regulatornih prepreka uvelike povećali likvidnost tržišta plina; poziva dionike da što prije dovrše uspostavu mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina;

38.  podsjeća da je stalno potrebna aktivna suradnja među vladama, nacionalnim regulatornim tijelima i glavnim dionicima o prekograničnim ulaganjima, vodeći uz nacionalne interese uvijek računa i o europskoj perspektivi;

Skladištenje plina na unutarnjem tržištu

39.  ističe da je potrebno razviti usklađene tarifne strukture u Europskoj uniji te povećati transparentnost u definiranju tarifa kako bi se postigao veći stupanj iskoristivosti postojećih skladišta plina; smatra da bi pri izradi mrežnog kodeksa pravila o usklađenim tarifnim strukturama za transport plina trebalo uzeti u obzir potrebu za usklađivanjem;

40.  podržava prijedlog Komisije da se omogući korištenje biometana i drugih plinova iz obnovljivih izvora koji su u skladu s relevantnim standardima kvalitete EU-a u području transporta, distribucije i skladištenja plina; u tom pogledu preporučuje da se razmotre tehnički parametri, kvaliteta plina, isplativost, ekonomija razmjera te moguća rješenja u lokalnoj ili regionalnoj mreži;

41.  poziva države članice da u potpunosti provedu treći energetski paket, posebice u pogledu odredbi o omogućavanju pristupa biometana mreži i objektima za skladištenje; u tom pogledu napominje Direktivu 2009/73/EZ, u skladu s kojom bi države članice trebale osigurati, vodeći računa o potrebnim zahtjevima s obzirom na kvalitetu, da se bioplinu i plinu iz biomase ili drugim vrstama plina odobri nediskriminirajući pristup plinskom sustavu, pod uvjetom da je takav pristup trajno uskladiv s odgovarajućim tehničkim pravilima i sigurnosnim normama;

42.  potiče operatore objekata i skladišta za UPP da u suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima razviju nove fleksibilne proizvode i usluge, koji su usklađeni s trenutačnim propisima EU-a, kako bi se uplinjavanje UPP-a i skladištenje učinili atraktivnijim te maksimalno iskoristili postojeći objekti i skladišta za UPP;

Optimizacija uloge skladišta za sigurnost opskrbe plinom

43.  ističe ulogu neposrednih, visokofleksibilnih usluga koje u nekim državama članicama omogućava skladištenje plina te ističe da u slučaju prekida opskrbe skladištenje ima različitu ulogu od UPP-a, gdje zbog logistike u opskrbnom lancu nije moguća ista razina prilagodljivost;

44.  ističe da je važno ukloniti regulatorne prepreke razvijanju regionalnih koncepata skladištenja; vjeruje da bi određena skladišta mogla ponuditi međunarodne usluge po mjeri korisnika, tj. usluge skladištenja vezane uz prekogranični transport; predlaže da regionalne skupine na visokoj razini više surađuju kako bi pronašle inovativna rješenja za učinkovito korištenje strateški važne imovine na regionalnoj i europskoj razini;

EU kao sudionik na međunarodnim tržištima UPP-a

45.  ističe novi globalni trend povećanja kapaciteta likvifikacije i njegov mogući utjecaj na europska tržišta plina;

46.  smatra da Europska unija, kao sve važnije tržište, može doprinijeti razvoju propisa o trgovini plinom kako bi se poboljšala fleksibilnost i konvergencija globalnih tržišta plina;

47.  podupire Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice u njihovu aktivnom angažmanu u energetskoj diplomaciji u cilju promicanja transparentnog i visokofunkcionalnog globalnog tržišta plina koje se temelji na propisima;

48.  ističe da je zbog temeljnih vrijednosti EU-a i učinkovitosti njegova vanjskog djelovanja važno smanjiti ili okončati ovisnost Unije o uvozu plina i nafte iz autoritarnih režima u kojima se krše ljudska prava;

49.  poziva na snažnije približavanje i sinergiju institucija, a posebno na bolje uključivanje prioriteta vanjske energetske sigurnosti u politike koje vodi potpredsjednica Komisije / predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, te na bolju koordinaciju između potpredsjednice / Visoke predstavnice i nadležnih povjerenika; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da poboljšaju postojeće i uvedu nove načine energetske suradnje s trenutačnim i potencijalnim dobavljačima, kao i s tranzitnim državama i drugim ključnim akterima; u tom kontekstu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da redovito obavještava Parlament o provedbi Akcijskog plana EU-a za energetsku diplomaciju;

50.  ističe da je potrebno ukloniti sve prepreke slobodnoj svjetskoj trgovini UPP-om, čija proizvodnja mora biti održiva; s tim u vezi poziva tvorce politika u SAD-u da povećaju sigurnost ulaganja uvođenjem jasnih kriterija i rokova u postupak odobrenja izvoza plina u zemlje koje nisu članice sporazuma o slobodnoj trgovini;

51.  naglašava da je u okviru svjetskih foruma za slobodnu trgovinu potrebno senzibilizirati javnost o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; posebno naglašava da se potrebno pobrinuti za maksimalno smanjenje emisija hlapljivog metana;

52.  ističe da upotreba UPP-a može dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog i cestovnog prometa pod uvjetom da se poduzmu sve učinkovite mjere u cilju maksimalnog smanjenja emisija metana tijekom cijelog ciklusa goriva, uključujući faze proizvodnje, distribucije i izgaranja; stoga poziva na odgovarajuće mjere kako bi se maksimalno smanjile emisije metana u cjelokupnom lancu UPP-a s pomoću korištenja najboljih dostupnih tehnologija te osiguralo adekvatno financiranje za sektor istraživanja i razvoja u tu svrhu;

53.  naglašava da trgovina ima ključnu ulogu za energetsku sigurnost i da su pritom najvažniji instrumenti snažna energetska partnerstva ojačana uvrštavanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume EU-a; smatra da je od ključne važnosti da se trgovinskom politikom EU-a poveća energetska diversifikacija Unije i država članica te da se smanji njihova ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača; naglašava da bi Europska unija trebala istražiti mogućnost sklapanja novih partnerstava, preispitati postojeća i pokrenuti konkretne energetske pregovore s drugim partnerima u područjima kao što su središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika, ne isključujući pritom i ostala područja; napominje da bi Europska unija trebala imati proaktivniju ulogu u međunarodnoj energetskoj diplomaciji; poziva na veću usklađenost između trgovinskih i energetskih politika EU-a; ističe da je potrebno povećati transparentnost međunarodnih pregovora o ukapljenom prirodnom plinu; smatra da bi energetsko pitanje trebalo biti važan sastavni dio trenutačnih i budućih pregovora s partnerima kao što su SAD i Australija; ističe da bi Europska unija trebala tijesno surađivati s međunarodnim partnerima u cilju konkurentnog i transparentnog globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina;

54.  podsjeća da odgovaranje na postojeće izazove i provedba ciljeva EU-a na području energije i klimatskih promjena u kontekstu globalnih ograničenja u tim područjima politike iziskuju da Unija i njezine države članice na temelju postojećih pravnih okvira i međunarodnih konvencija zajedničke mjere poduzmu i na međunarodnoj razini i to tako što će na međunarodnim trgovinskim forumima započeti raspravu o pitanjima energetske sigurnosti i održivosti, među ostalim i s partnerskim zemljama koje ovise o uvozu plina; ističe da bi Europska unija istodobno trebala podržavati i promicati energetsku učinkovitost;

55.  smatra da je posebno važna trgovinska politika kojom se stvaraju važne prilike za privatna i javna poduzeća u državama članicama EU-a u području čistih, sigurnih i energetski učinkovitih tehnologija, pogotovo s obzirom na rastuću globalnu potražnju za energijom; poziva na znatno smanjenje carina na čiste tehnologije u okviru inicijative o zelenim proizvodima te također unutar sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini, u kojima se mora riješiti pitanje necarinskih prepreka trgovini izvorima energije;

56.  ističe da je za energetsku sigurnost EU-a bitno poglavlje o energiji i sirovinama iz Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP); pozdravlja rad Komisije na uklanjanju ograničenja za izvoz plina iz SAD-a u Europsku uniju;

57.  smatra da činjenica da je 2016. preko terminala za ukapljeni prirodni plin Sabine Pass na istočnoj obali SAD-a na tržište dodano 12,2 milijardi prostornih metara godišnje, zajedno s mogućnosti da se do 2020. zahvaljujući raznim projektima SAD-a kapacitet poveća za još 74 milijarde prostornih metara, predstavlja važnu priliku za Europu u pogledu jačanja veza u energetskoj trgovini s SAD-om; smatra da će se nakon završetka rada na poglavlju TTIP-a o energiji i sirovinama znatno poboljšati mogućnosti opskrbe EU-a plinom;

58.  smatra da se europskim poduzećima ne smije ograničavati da na energetskim tržištima trećih zemalja posluju pod jednakim uvjetima kao domaća poduzeća; ističe da poduzeća iz trećih zemalja koja posluju na europskim energetskim tržištima moraju poštovati europsko pravo; ističe da ti subjekti moraju imati transparentnu strukturu koja omogućuje praćenje njihovih dioničara;

59.  ističe da je u planiranju, izgradnji i upotrebi postrojenja za ukapljeni prirodni plin te u eksploataciji domaćih rezervi i izvora potrebno osigurati najvišu razinu zaštite okoliša i poštovati međunarodne standarde rada u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu; naglašava da je potrebno senzibilizirati javnost o ekološkim, klimatskim i društvenim učincima uvezenog ukapljenog prirodnog plina; podsjeća da je potrebno uključiti lokalnu zajednicu i oslanjati se na realistične procjene u pogledu potrošnje te, u slučaju izgradnje, planiranja nove infrastrukture; naglašava potencijal koji prelazak na ukapljeni prirodni plin predstavlja za okončanje ovisnosti pomorskog prometa o ugljenu; poziva Europsku uniju da u tu svrhu europskim projektima osigura financijsku pomoć;

60.  s obzirom da se u narednim godinama očekuje porast opskrbe ukapljenim prirodnim plinom, ističe da se uz tu strategiju može izraditi procjena potrebe za tankerima za transport ukapljenog prirodnog plina i mjere kojima bi europska industrija brodogradnje tu priliku mogla iskoristiti i tako doprinijeti ostvarenju cilja da industrijski sektor 2020. godine bude zaslužan za 20 % BDP-a; poziva na poštovanje sigurnosnih standarda za transport ukapljenog prirodnog plina i njihovo postroženje u okviru mjera za sprečavanje terorizma ako se to pokaže potrebnim;

Održivost i upotreba UPP-a kao alternativnog goriva u prometu te za proizvodnju toplinske i električne energije

61.  svjestan je potencijala UPP-a kao alternativnog goriva, i u cestovnom i u pomorskom prometu; ističe da bi šira upotreba UPP-a u teretnom prometu mogla doprinijeti smanjenju globalnih emisija CO2, SOx i NOx, posebice zahvaljujući upotrebi motora na UPP u pomorskom prometu;

62.  ističe činjenicu da je infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu provedbu Direktive 2014/94/EU o alternativnim gorivima, uključujući uvođenje mjesta za opskrbu UPP-om duž koridora TEN-T te u morskim i unutarnjim lukama i tako zamijene tradicionalna goriva koja više onečišćuju; međutim, u tom pogledu naglašava da UPP ne bi smio preuzeti mjesto obnovljivim izvorima energije kako bi se zajamčila usklađenost s ciljevima održivosti;

63.  poziva da se razviju pomorski pravci, posebno u Azorskom arhipelagu, koji bi s obzirom na svoj geografski položaj mogao poslužiti kao glavna postaja za opskrbu gorivom za transatlantske rute UPP-a; traži od Europske komisije da u tu svrhu stavi na raspolaganje sredstva za potporu europskim projektima;

64.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i njihovim regijama pokrene zajednički projekt za pomorski sektor pod nazivom „plavi koridori UPP-a za otoke”, uključujući luke sa sveobuhvatnom mrežom TEN-T, kako bi se uspostavila potrebna infrastruktura za UPP i ta mreža povezala s osnovnom mrežom TEN-T;

65.  poziva države članice da također zajamče provedbu Direktive 2014/94/EU u pogledu uvođenja mjesta za opskrbu UPP-om kako bi se motornim vozilima koja koriste to gorivo omogućilo kretanje u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima, a minimalno duž postojeće osnovne mreže TEN-T kako bi se tim vozilima omogućilo kretanje unutar Unije;

66.  ističe da je potrebno utvrditi zajedničke tehničke specifikacije za mjesta za opskrbu UPP-om za pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i motorna vozila, kako su utvrđene u Direktivi 2014/94/EU; poziva na uvođenje strogih i usklađenih sigurnosnih pravila te osposobljavanje za skladištenje UPP-a, njegovo ukrcavanje na brod i upotrebu na brodu diljem Unije uz mogućnost istovremenog utovara goriva i tereta; napominje da bi to trebalo pripremati u tijesnoj suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost;

67.  naglašava da je u sektoru istraživanja i razvoja potrebno osigurati odgovarajuća financijska sredstva za razvijanje poboljšanih tehnologija za plovila unutarnje plovidbe, pomorska plovila i motorna vozila u cilju brzog prijelaza na flotu s nižim emisijama ugljika te za razvoj sustava za instaliranje mjesta za opskrbu UPP-om koji ne zahtijevaju ljudsku radnu snagu; također poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj plovila i motornih vozila na UPP ili za njihovu nadogradnju kako bi umjesto tradicionalnih goriva upotrebljavali UPP;

68.  poziva Komisiju i države članice da stvore poticaje za transport UPP-a željeznicom jer bi se time s jedne strane rasteretio cestovni prijevoz, a s druge strane doprinijelo ekološkom i sigurnom prijevozu goriva s niskom razinom onečišćujućih tvari;

69.  poziva Komisiju da nakon savjetovanja s dionicima razmotri mogućnost da se uz Uredbu (EZ) br. 443/2009 o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile, radi informiranja potrošača uvede ekvivalent CO2 za emisije ugljikovodika;

70.  napominje da bi upotreba tehnoloških rješenja UPP-a malih razmjera u određenim područjima, kao što su transport na velike udaljenosti i industrijske primjene visokih performansi, mogli ne samo doprinijeti postizanju ciljeva klimatske politike, nego i rezultirati značajnom poslovnom dobiti;

71.  napominje da je UPP, a posebno stlačeni prirodni plin (SPP), izvedivo rješenje i za javni prijevoz te da je već dostupan i može doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka i onečišćenja bukom te poboljšati životne uvjete, posebice u gradskim aglomeracijama;

72.  napominje da iako UPP i SPP mogu predstavljati izvediva prijelazna rješenja za smanjenje utjecaja prijevoza na okoliš, njihova dugoročna korist ostvarit će se samo ako se istovremeno promiče nesmetan prijelaz na upotrebu ukapljenog bioplina (UBP) i drugih oblika obnovljive energije, ali i omogući interoperabilnost sustava UPP-a i UBP-a; ističe da se strategija EU-a za UPP mora uklopiti u šire europske klimatske i energetske ciljeve i prioritete te biti u skladu sa sporazumom COP21, s naglaskom na smanjenju potražnje, poboljšanju energetske učinkovitosti i postupnom ukidanju fosilnih goriva;

73.  ističe da je učinkovita infrastrukturna mreža za opskrbu UPP-om preduvjet za opsežno uvođenje UPP-a kao alternativnog goriva u prometnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da pripreme poticaje za razvoj takve infrastrukture kako bi se riješili postojeći nedostaci u opskrbi i izgradila opskrbna mreža na cijelom teritoriju;

74.  ističe važnost infrastrukture za UPP u pomorskim i riječnim lukama radi promicanja multimodalnosti jer se takvom infrastrukturom mogu koristiti pomorska plovila, plovila unutarnje plovidbe i kamioni za daljnji kopneni prijevoz goriva; potiče nacionalne i regionalne operatore da usko surađuju kako bi se poboljšala multifunkcionalnost i iskoristivost te infrastrukture;

75.  smatra da je poticanje upotrebe prirodnog plina kao alternativnog goriva u prometu velik globalni izazov i poziva na predanost u postizanju smanjenja emisija putem Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO);

o
o   o

76.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama, tajništvu Energetske zajednice te ugovornim stranama Energetske zajednice.

(1) SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0444.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti