Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2101(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0309/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0309/2016

Rasprave :

PV 25/10/2016 - 15
CRE 25/10/2016 - 15

Glasovanja :

PV 26/10/2016 - 6.7
CRE 26/10/2016 - 6.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0416

Usvojeni tekstovi
PDF 434kWORD 60k
Srijeda, 26. listopada 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016.
P8_TA(2016)0416A8-0309/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. listopada 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2016. (2016/2101(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2016. o preporukama po državama članicama za 2016. (COM(2016)0321),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016. (EUCO 26/16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. naslovljenu „Europski semestar 2016.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011” (COM(2016)0095),

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), i mehanizmu upozoravanja za 2016. (COM(2015)0691) te Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700), preporuku Komisije za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2015)0692) i Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. od 26. studenog 2015. (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 18. veljače 2015. naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala” (COM(2015)0063),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2015. naslovljenu „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja” (COM(2015)0302),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. veljače 2013.(5) i od 15. rujna 2016.(6) o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0309/2016),

A.  budući da se u prognozi Komisije iz proljeća 2016. navodi da očekivana stopa rasta u 2016. iznosi 1,6 % za europodručje i 1.8 % za EU;

B.  budući da je Europa i dalje suočena s velikim deficitom ulaganja te je potrebno povećati unutarnju potražnju i ispraviti makroekonomske neravnoteže i pritom dodatno povećati ulaganja u EU-u;

C.  budući da je nezaposlenost općenito (a posebno strukturna nezaposlenost) u EU-u i dalje jedan od glavnih izazova s kojima se države članice suočavaju, s obzirom na trenutačno vrlo visoku stopu (10,5 milijuna dugotrajno nezaposlenih u EU-u); premda su se brojke malo popravile u odnosu na prethodne godine, stope nezaposlenosti mladih i ukupne stope nezaposlenosti na europskoj periferiji još su uvijek znatno više od prosječne stope u cijelom EU-u;

D.  budući da se čini da su pad cijena nafte i spor gospodarski rast početkom 2016. dodatni čimbenici zbog kojih je inflacija ispod nulte stope;

E.  budući da su politički događaji kao što su rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini i odnosi s Rusijom te nesigurnosti u pogledu globalnih ekonomskih kretanja dodatno doprinijeli zastoju ulaganja;

F.  budući da je priljev izbjeglica u države članice također otežao ulaganja u državama članicama;

G.  budući da preporuke državama članicama u okviru Europskog semestra imaju sličnu stopu odgovora kao i jednostrane preporuke OECD-a (29 % u odnosu na 30 % 2014.);

H.  budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji o godišnjem pregledu rasta za 2016. pozdravio poboljšanu kombinaciju politika, naglasivši da je potrebno staviti poseban naglasak na europodručje; osim toga, naglasio je važnost povećanog ulaganja, održivih reformi i fiskalne odgovornosti u cilju daljnjeg poticanja viših stopa rasta i oporavka u Europi;

Izazov s kojim se Europa suočava u svjetlu usporavanja svjetskog gospodarskog rasta

1.  sa zabrinutošću napominje da će gospodarstvo EU-a rasti manje od očekivanog na temelju europske gospodarske prognoze iz proljeća 2016. jer se očekuje da će BDP u europodručju porasti samo za 1.6 % i do 2017. doseći 1.8 %;

2.  ističe da su izazovi u EU-u povezani sa sve lošijom međunarodnom klimom, neprovođenjem održivih reformi i neujednačenim gospodarskim i socijalnim rezultatima u različitim dijelovima Unije; ističe da je potrebno povećati rast, koheziju, produktivnost i konkurentnost; smatra da zbog manjka održivih ulaganja i nedostataka u dovršenju uspostave jedinstvenog tržišta EU ne može realizirati svoj puni potencijal rasta;

3.  pozdravlja činjenicu da se Komisija u preporukama po državama članicama za 2016. usmjerila na tri ključna prioriteta za daljnje jačanje gospodarskog rasta: podrška ulaganjima u cilju inovacija, rasta i otvaranja radnih mjesta, nastavak socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i poticanje na odgovornost u području javnih financija; ističe, međutim, da bi Komisija trebala poduzeti više kako bi potakla fiskalnu održivost u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu, koristeći se pritom svim mogućnostima koje nude njegove klauzule o fleksibilnosti, u skladu s komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012);

4.  uviđa da je koherentnost između instrumenata kohezijske politike i šireg okvira gospodarskog upravljanja važna radi pružanja potpore naporima za oporavak koji su potrebni da bi se postigla usklađenost s pravilima europskog semestra; međutim, naglašava da legitimnost kohezijske politike proizlazi iz Ugovorâ te da je ta politika izraz europske solidarnosti jer su njezini glavni ciljevi jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji smanjenjem nejednakosti u stupnju razvijenosti različitih regija, financiranjem ulaganja povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. i približavanjem Europske unije njezinim građanima; stoga smatra da bi mjere kojima se povezuje učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro gospodarsko upravljanje trebalo primjenjivati pametno i uravnoteženo, no samo kao krajnju mjeru, te da bi trebalo izvještavati o njihovim učincima; nadalje, podsjeća da bi primjena tih mjera uvijek trebala biti opravdana i transparentna te da bi u obzir trebalo uzimati gospodarske i socijalne prilike u pojedinoj državi članici kako se ne bi ograničavala regionalna i lokalna ulaganja, koja su u potpunosti neophodna za gospodarstva država članica, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jer se tim ulaganjima potiče rast i otvaranje radnih mjesta te konkurentnost i produktivnost, posebno u razdobljima snažnog pritiska na javne rashode; u slučaju dviju država članica koje su predmet odluka Vijeća od 12. srpnja 2016., kojima su pokrenute sankcije u okviru postupka prekomjernog deficita na temelju članka 126. stavka 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), podsjeća na prijedlog Komisije od 27. srpnja 2016. i na kasniju odluku Vijeća od 8. kolovoza 2016. o ukidanju novčanih kazni koje su mogle biti nametnute, uzimajući u obzir obrazložene zahtjeve tih država članica, zahtjevno gospodarsko okruženje, napore obiju zemalja na području reformi i njihovu predanost poštovanju pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu; smatra da bi u tom kontekstu u prijedlogu o obustavi dijela obveza za europske strukturne i investicijske fondove za 2017. u okviru mjera kojima se njihova učinkovitost povezuje sa zdravim gospodarskim upravljanjem trebalo voditi računa o mišljenju koje Parlament iznosi tijekom strukturiranog dijaloga;

5.  pozdravlja kontinuiran pristup Komisije da pri određivanju ciljeva politike za sljedećih 18 mjeseci ograniči broj preporuka, kao i napore da poveća učinkovitost semestra tako da se obuhvate uglavnom ključna prioritetna područja od makroekonomske i socijalne važnosti; ponovno ističe da to olakšava provedbu preporuka na temelju sveobuhvatnog i smislenog raspona postojećih gospodarskih i socijalnih referentnih vrijednosti; ističe da bi smanjenje broja preporuka trebalo dovesti i do bolje tematske usmjerenosti; ističe da je potrebno smanjiti ekonomske razlike i postići uzlaznu konvergenciju među državama članicama;

6.  u potpunosti podržava napore uložene kako bi se zajamčila veća nacionalna odgovornost u određivanju i provedbi preporuka po državama članicama kao tekućem postupku reforme; smatra da bi, kako bi se povećala nacionalna odgovornost i potaknula učinkovita provedba preporuka po državama članicama te u svjetlu činjenice da lokalne i regionalne vlasti moraju provesti više od pola preporuka, one trebale biti jasno formulirane s naglaskom na dobro definiranim i strukturiranim prioritetima na europskoj razini, uključujući prema potrebi nacionalne parlamente te regionalne i lokalne vlasti; ponavlja da bi se s obzirom na raspodjelu ovlasti i nadležnosti u raznim državama članicama provedba preporuka po državama članicama mogla poboljšati uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti te u tu svrhu podržava prijedlog o kodeksu postupanja za sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru, koji je predložio Odbor regija; poziva države članice da zajamče ispravan demokratski nadzor u nacionalnim parlamentima nad svojim nacionalnim programima reformi;

7.  naglašava da je dugotrajna gospodarska kriza u Europi istaknula potrebu za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, i za istodobnim poboljšanjem konkurentnosti EU-a provođenjem održivih strukturnih reformi u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, provedbe odgovornih fiskalnih politika kako bi se uspostavilo bolje okruženje za zapošljavanje, poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja; prima na znanje učinak Europskog fonda za strateška ulaganja godinu dana od početka njegova rada; ističe da je važno ojačati korištenje EFSU-a u manje razvijenim i tranzicijskim regijama te naglasiti uistinu komplementarnu prirodu ulaganja iz EFSU-a, uz veće napore za uspostavu investicijskih platformi, među ostalim i na regionalnoj razini;

8.  ističe da još uvijek previsoke stope nezaposlenosti, posebno kada je riječ o nezaposlenosti mladih, upućuju na to da je mogućnost otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u nekoliko država članica još uvijek ograničena, te ističe da je potrebno dodatno djelovanje uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama kako bi se potakla ulaganja u vještine, kako bi tržišta rada postala uključivija i kako bi se smanjila socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, ne odmičući se pritom od zdravog proračunskog upravljanja; napominje da su mjere potpore za olakšavanje pristupa financiranju, posebno za MSP-ove, od ključne važnosti za učinkovito rješavanje i dalje visoke stope nezaposlenosti u mnogim državama članicama;

9.  naglašava da je u trenutačnoj gospodarskoj situaciji, koju karakteriziraju višak likvidnosti i kamatne stope na nultoj donjoj granici, slabi izgledi za potražnju te ograničena ulaganja i potrošnja kućanstava i poduzeća, potrebna provedba nove kombinacije politika koju je Komisija predstavila kako bi potakla rast; napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme;

Prioriteti i ciljevi preporuka za 2016.

10.  ističe preporuku Komisije za tri države članice da izađu iz postupka u slučaju prekomjernog deficita; slaže se s Komisijom da velik i ustrajan suficit tekućeg računa platne bilance upućuje na to da je potrebno potaknuti potražnju i ulaganja, posebno dugoročna ulaganja, kako bi se nosilo s budućim izazovima u pogledu prijevoza i telekomunikacija, digitalne ekonomije, obrazovanja, inovacija i istraživanja, klimatskih promjena, energije, zaštite okoliša i starenja stanovništva; poziva Komisiju da i dalje podupire odgovorne i održive proračunske politike kojima se potiče rast i oporavak u svim državama članicama stavljanjem većeg naglaska na ulaganja i učinkovitu javnu potrošnju te podupiranjem održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi;

11.  napominje da su potrebne dodatne mjere kako bi se poboljšale prilike za financiranje, posebno za MSP-ove, i kako bi se smanjili nenaplativi zajmovi u europodručju i u skladu sa zakonodavstvom EU-a, u cilju zdravijih bilanci plaćanja banaka čija bi se sposobnost davanja zajmova za realno gospodarstvo time poboljšala; ističe da je važno postupno dovršiti i provesti bankovnu uniju te razviti uniju tržišta kapitala kako bi se stvorilo stabilno okruženje za ulaganja i rast i kako bi se izbjegla fragmentacija financijskog tržišta europodručja;

12.  ističe činjenicu da su ulaganja do sada kasnila i da nisu dovela do održivog i uključivog rasta u EU-u niti doprinijela poboljšanju poslovnog okruženja; smatra da monetarna politika mora biti popraćena odgovarajućim fiskalnim politikama čiji je cilj povećati rast u EU-u, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegove klauzule o fleksibilnosti; napominje da su se ulaganja na podnacionalnoj razini upravljanja proteklih godina znatno smanjila, ali da unatoč tome još uvijek čine oko 60 % javnih ulaganja u EU-u; napominje da je potrebna dobro odmjerena kombinacija i komplementarnost instrumenata politike ulaganja kao što su EFSU i ESIF kako bi se povećala dodana vrijednost potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača; stoga ističe da bi u Programu potpore strukturnim reformama trebale sudjelovati lokalne i regionalne vlasti prilikom izrade predmetnog projekta strukturne reforme;

Odgovori politike i zaključci

13.  ističe da je potrebno unaprijediti opći kapacitet EU-a za rast, otvaranje i zadržavanje kvalitetnih radnih mjesta i tako se uhvatiti u koštac s visokim stopama nezaposlenosti uspostavom regulatornog okvira kojim će se podupirati rast; smatra da bi migracije mogle imati ulogu u neutralizaciji negativnih učinaka starenja stanovništva, ovisno o sposobnosti država članica da iskoriste vještine migranata i da prilagode sustave upravljanja migracijom radne snage potrebama na tržištu rada;

14.  ističe važnost uključivih obrazovnih sustava u okviru kojih se potiču inovacije i kreativnost te se podučavaju vještine koje su potrebne na tržištu rada, uz poseban naglasak na strukovnom obrazovanju; napominje da bi, izbjegavajući natjecanje u snižavanju plaća i standarda rada, trebalo očuvati adekvatnu ravnotežu između ekonomskih i socijalnih troškova te troškova ljudskih resursa u skladu s vrijednostima solidarnosti i supsidijarnosti koje zastupa EU, zadržavajući pritom naglasak na ulaganju u ljudski kapital, istraživanje i razvoj, na poboljšanju obrazovnih sustava i strukovnog obrazovanja, uključujući cjeloživotno učenje; smatra da su dobro osmišljene politike potrebne za promicanje inovacija, istraživanja i razvoja u cilju poticanja produktivnosti, ostvarivanja kontinuiranog održivog rasta i doprinošenja rješavanju trenutačnih strukturnih izazova, čime bi se uklonile razlike u pogledu inovacija u odnosu na druga gospodarstva;

15.  poziva Komisiju da prednost da mjerama kojima se smanjuju prepreke većim tokovima ulaganja i trgovini, koje nastaju na razini EU-a zbog nedostatka jasnoće u pogledu strategija koje treba slijediti, posebno u sljedećim područjima: energetici, prijevozu, komunikacijama i digitalnoj ekonomiji; prima na znanje učinak na bankovne zajmove do kojeg je došlo nakon usvajanja bankovne unije, i na nacionalnoj razini zbog složenih pravnih sustava, korupcije, nedostatka transparentnosti u financijskom sektoru zastarjele birokracije, neprimjerene digitalizacije javnih službi, krive dodjele resursa, postojanja prepreka unutarnjem tržištu u bankovnom sektoru i sektoru osiguranja te obrazovnih sustava koji još uvijek nisu usklađeni s potrebama tržišta rada i dovršenjem uspostave jedinstvenog tržišta;

16.  žali zbog činjenice da se u pogledu strategije Europa 2020., u okviru koje je borba protiv siromaštva prvi put postala dio programa EU-a, cilj smanjenja razine siromaštva u Unije neće postići; smatra da bi cilj borbe protiv siromaštva trebalo uvrstiti u politike EU-a od njihova samog začetka;

17.  ističe da je važno izbjeći prekomjerno porezno opterećenje na rad s obzirom na to da se prekomjernim oporezivanjem umanjuju poticaji za povratak na posao neaktivnih, nezaposlenih, primatelja manjeg dohotka u kućanstvu i osoba s niskim dohotkom;

18.  prima na znanje aktualnu raspravu između Komisije i država članica o metodologiji izračuna proizvodnog jaza;

19.  ističe da je potrebno uložiti napore za uklanjanje preostalih prepreka za ulaganja u državama članicama i omogućavanje prikladnije kombinacije mjera usmjerene na politike kojima se potiče održivi rast, uključujući i istinsku usmjerenost na potrošnju za istraživanje i razvoj; smatra da su javna i privatna potpora institucijama za istraživanje i visoko obrazovanje ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo te da su zbog slabosti ili nepostojanja te infrastrukture određene države u izrazito nepovoljnom položaju; ističe da ne postoji recept za idealnu politiku inovaciju EU-a koja bi odgovarala svima, već da, kako bi se uklonile razlike u inovacijskoj sposobnosti u EU-u, treba preporučiti dovoljno različite politike inovacija u državama članicama koje će se nadovezivati na već postignute rezultate;

20.  pozdravlja sporazum koji je sklopljen na pariškoj konferenciji o klimi (COP21) u prosincu 2015. i poziva države članice i Komisiju da ga provedu;

Sektorski doprinosi Europskom semestru 2016.

Politika zapošljavanja i socijalna politika

21.  smatra da bi Vijeće i Komisija trebali nastojati postići da procesi fiskalne konsolidacije budu popraćeni mjerama kojima se smanjuju nejednakosti te naglašava da bi proces europskog semestra trebao pomoći u pružanju odgovora na postojeće i novonastale društvene izazove, čime bi se osigurala veća djelotvornost gospodarstva; ističe da socijalna ulaganja u ljudski kapital moraju činiti temeljno dopunsko djelovanje s obzirom na to da je ljudski kapital jedan od čimbenika rasta i pokretač konkurentnosti i razvoja; traži da velike strukturne reforme na temelju preporuka po državama članicama budu popraćene procjenom socijalnog učinka u pogledu njihovih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih učinaka u cilju boljeg razumijevanja socijalnih i ekonomskih posljedica te posljedica u vidu zapošljavanja, osobito utjecaja na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast;

22.  ističe da je nezaposlenost, a osobito nezaposlenost mladih, i dalje prevladavajući problem u europskim društvima, te da se prema Komisiji nezaposlenost nastavila postupno smanjivati, no i dalje je viša u odnosu na 2008., kao i da je u travnju 2016. nezaposleno bilo 21,2 milijuna osoba, dok među državama članicama postoje goleme razlike; upozorava na potrebu za kvalitativnom i kvantitativnom evaluacijom otvorenih radnih mjesta kako bi se izbjeglo povećanje stope zaposlenosti kao puka posljedica prekarnog zapošljavanja ili smanjenja radne snage; napominje da, unatoč rezultatima u području vještina i znanja, sustavi obrazovanja i osposobljavanja nekih država članica nisu međunarodno relevantni i suočavaju se s rastućim nedostatkom vještina, što doprinosi činjenici da 39 % poduzeća i dalje ima teškoće u pronalaženju osoblja s potrebnim vještinama; inzistira na tome da u preporukama po državama članicama veći prioritet bude prevladavanje strukturnih neravnoteža na tržištu rada, među ostalim dugotrajne nezaposlenosti i neusklađenosti ponude i potražnje vještina, te ističe potrebu da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju te da se u njih ulaže kako bi se društvu pružili instrumenti i kapaciteti za ponovnu prilagodbu novim zahtjevima na tržištu rada;

23.  ističe da se broj ljudi u EU-u kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost od 2008. do 2014. povećao za 4,2 milijuna, time dosegnuvši ukupan broj od više od 22 milijuna (22,3 %); napominje da je Komisija ustvrdila da je „većina država članica još suočena s akutnim socijalnim posljedicama krize”; poziva Komisiju i države članice da ulože više napora kako bi se smanjilo siromaštvo, socijalna isključenost i rastuće nejednakosti u cilju rješavanja problema ekonomskih i socijalnih razlika između država članica i unutar društava; smatra bi borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti trebali biti među prioritetima istaknutim u preporukama po državama članicama s obzirom na to da su ključni za postizanje trajnoga gospodarskog rasta i socijalno održiv ritam provedbe;

24.  ističe da se, kao što je naveo Parlament, društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

25.  ustraje u tome da gospodarski rast mora imati pozitivan utjecaj na društvo; pozdravlja uvođenje triju novih glavnih pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u tablicu makroekonomskih pokazatelja; ponovno traži da se ti pokazatelji izjednače s postojećim ekonomskim pokazateljima, čime bi se zajamčila bolja procjena unutarnjih neravnoteža te veća učinkovitost strukturnih reformi; u tom pogledu, kako bi se izbjegla selektivna primjena, poziva na to da se omogući provedba temeljitih analiza s pomoću tih pokazatelja te poziva na bolje razumijevanje uzročno-posljedične veze između politika i djelovanja; predlaže da se u pripremu preporuka za pojedine zemlje uvede postupak u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se izbjegla utrka do dna u pogledu socijalnih standarda, nadovezujući se na djelotvornu upotrebu socijalnih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem u okviru makroekonomskog nadzora; stajališta je da bi izjednačenje ekonomskih pokazatelja i pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem trebalo ići ukorak s unaprjeđenjem uloge Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) u europskom semestru;

26.  smatra da uvođenje triju pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem pokazuje da Europska strategija zapošljavanja, uključujući smjernice za zapošljavanje, ima važnu ulogu u procesu gospodarskog upravljanja EU-a, no da treba uložiti više napora, ponajprije uvođenjem socijalnih pokazatelja;

27.  uviđa da je Komisija započela rad na uspostavi europskog stupa za socijalna prava, no podsjeća na potrebu da se predstave rezultati procesa savjetovanja i krene naprijed poduzimanjem novih djelotvornih koraka kojima se nastoji ostvariti produbljen i pravedniji EU te koji imaju važnu ulogu u rješavanju problema nejednakosti; u tom pogledu ističe izvješće petorice predsjednika, u kojem se poziva na veću ekonomsku i socijalnu konvergenciju, no uviđa da ne postoje jedinstvena rješenja za sve; u tom smislu smatra da bi svaka zajednička politika trebala biti prilagođena svakoj pojedinoj državi članici; smatra da bi se europskim djelovanjem također trebao riješiti problem nejednakosti i razlika u dohotku unutar država članica te da se njime moraju poduzeti mjere povrh pukog rješavanja situacije najpotrebitijih;

28.  uviđa da je europski semestar sada jače usmjeren na zapošljavanje i socijalna pitanja; poštuje nadležnosti država članica, no poziva ih da poduzmu hitne mjere kojima bi se osigurao pristojan rad za plaću od koje se može živjeti, pristup dostatnom minimalnom dohotku i socijalnoj zaštiti (što je već smanjilo stopu siromaštva s 26,1 % na 17,2 %), kao i kvalitetne javne usluge, te se zalaže za razvoj i uspostavu odgovarajućeg održivog sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da ponudi potporu i razmjenu najboljih praksi s državama članicama kako bi se poboljšali administrativni kapaciteti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s obzirom na to da je to ključni izazov za ponovno pokretanje dugoročnih ulaganja te jamčenje stvaranja radnih mjesta i održivog rasta;

29.  ističe da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;

30.  uviđa da je određivanje plaća u nadležnosti država članica što se, u skladu s načelom supsidijarnosti, mora poštovati;

31.  prima na znanje činjenicu da se nezaposlenost među mladima smanjila, no upozorava na to da je ona i dalje nevjerojatno visoka te da je u EU-u nezaposleno 4 milijuna osoba mlađih od 25 godina, od kojih 2,885 milijuna živi u europodručju; žali zbog toga što su rezultati provedbe Jamstva za mlade tri godine nakon pokretanja Inicijative za zapošljavanje mladih tako nejednaki, a ponegdje i nedjelotvorni; poziva Komisiju da u listopadu 2016. predstavi detaljnu analizu njegove provedbe, koja može poslužiti kao temelj za nastavak tog programa;

32.  podsjeća na to da se u mnogim državama članicama naknade za nezaposlene smanjuju iz godine u godinu, među ostalim zbog dugotrajne nezaposlenosti, zbog čega sve više ljudi živi ispod praga siromaštva i socijalne isključenosti; poziva na to da se zajamče dostatne naknade za nezaposlene koje bi ljudima omogućile da žive dostojanstveno te mjere kojima bi se zajamčila neometana integracija tih ljudi u tržište rada;

33.  ističe činjenicu da su neravnoteže u mirovinskim sustavima zapravo posljedica nezaposlenosti, devalvacije plaća i prekarizacije rada; stoga poziva na reforme kojima bi se zajamčilo dostatno financiranje za snažan prvi mirovinski stup koji osigurava pristojne mirovine, barem na razini iznad praga siromaštva;

34.  još jedanput podsjeća na to da je slobodno kretanje ljudi ključno za poboljšanje konvergencije i integracije između europskih zemalja;

35.  prima na znanje veći broj preporuka (za pet država članica) o režimima minimalnog dohotka; međutim, uzimajući u obzir da su velike razlike u dohotku štetne ne samo za socijalnu koheziju, već i za održiv gospodarski rast (kao što su nedavno ustvrdili i MMF i OECD), poziva Komisiju da ispuni obećanje koje je predsjednik Juncker dao u svojem inauguracijskom govoru, a koje se odnosi na pružanje dostatnog dohotka svim Europljanima preko europskog okvira za minimalni dohodak, kojim bi se pokrili osnovni životni troškovi, poštujući pritom nacionalne prakse i načelo supsidijarnosti;

36.  zabrinut je zbog povećanja nejednakosti u dohotku, koje je djelomično povezano s neučinkovitim reformama tržišta rada; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima za povećanje minimalnih plaća na pristojnu razinu te jačanje kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; upozorava na to da su posljednjih desetljeća uprave poduzeća primale veći dio ekonomskih koristi, dok su plaće radnika stagnirale ili se smanjivale; smatra da se tom prekomjernom disperzijom plaća povećavaju nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća;

37.  zabrinut je zbog činjenice da je dugotrajna nezaposlenost i dalje visoka te da u EU-u pogađa 10,5 milijuna osoba, i podsjeća na to da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba u tržište rada ključna za osiguranje održivosti sustava socijalne zaštite, kao i za njihovo samopouzdanje; stoga žali zbog toga što države članice nisu poduzele korake u smislu provedbe preporuke Vijeća o integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada; ponovno poziva Komisiju da podupre napore u cilju stvaranja uključivih mogućnosti cjeloživotnog učenja za osobe koje traže posao i radnike svih životnih dobi te da što prije poduzme mjere kojima bi se poboljšao pristup financiranju koje pruža EU, kao i da, kada je to moguće, mobilizira dodatna sredstva;

38.  smatra da je socijalna zaštita, koja obuhvaća mirovine i usluge kao što su zdravstvene usluge, skrb za djecu i dugotrajna skrb, i dalje ključna za uravnotežen i uključiv rast, duži radni vijek, stvaranje radnih mjesta i smanjenje nejednakosti; stoga poziva Komisiju i države članice da daju poticaj politikama kojima će se zajamčiti dostatnost, prikladnost, učinkovitost i kvaliteta sustava socijalne zaštite tijekom cijelog životnog vijeka ljudi te osigurati pristojan život, borba protiv nejednakosti i poticanje uključenosti u cilju iskorjenjivanja siromaštva, osobito za one koji su isključeni iz tržišta rada te za najranjivije skupine;

39.  upozorava na fizičke i digitalne prepreke i barijere, s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju; nada se da će se akt o osobama s invaliditetom koji je predložila Komisija brzo provesti i da će biti djelotvorno usmjeren na konkretne mjere kojima će se potaknuti uključenost i pristup;

Unutarnje tržište

40.  pozdravlja velik broj preporuka za pojedine države kojima se podupire funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište, uključujući mogućnosti financiranja i ulaganja kojima se podupiru poduzeća, posebice MSP-ove, i kojima se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, te e-upravu, javnu nabavu i uzajamno priznavanje, uključujući uzajamno priznavanje kvalifikacija; naglašava da je provedba ključna kako bi se osjetio učinak tih područja politika; u tom pogledu smatra ključnim da Komisija u kontekstu preporuka po državama članicama posveti maksimalnu pozornost uvođenju dugoročnih reformi koje će proizvesti znatan učinak, posebno u području socijalnih ulaganja, zapošljavanja i osposobljavanja;

41.  smatra da je jedinstveno tržište temelj gospodarstva EU-a i ističe da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje kohezije, zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača; stoga poziva Komisiju da prati napredak država članica te ponovno ističe važnost formalnog uključivanja stupa jedinstvenog tržišta u Europski semestar kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje pokazatelja jedinstvenog tržišta, što omogućuje sustavno praćenje i ocjenu napretka država članica u pogledu preporuka po državama članicama;

42.  pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatne koordinacije te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDV-u u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta;

43.  osuđuje činjenicu da prepreke još uvijek postoje, ili su stvorene, te ometaju funkcionalno i integrirano jedinstveno tržište; osobito skreće pozornost na nepotpuno prenošenje Direktive o uslugama u nacionalna zakonodavstva brojnih država članica i njezinu nepotpunu provedbu te poziva Komisiju da djelotvornije provodi ono na što su se države članice obvezale u okviru zakonodavstva EU-a; podsjeća na obvezu Komisije da će se, bude li to potrebno, koristiti postupcima zbog povrede prava kako bi se zajamčila puna provedba zakonodavstva o jedinstvenom tržištu robe i usluga te u digitalnoj sferi;

44.  podsjeća da su u osnovi sustava priznavanja stručnih kvalifikacija načela uzajamnog povjerenja među pravnim sustavima i uzajamnog provjeravanja kvalitete kvalifikacija; napominje da su potrebne dodatne mjere radi bolje provedbe uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo; pozdravlja evidentiranje reguliranih kvalifikacija i profesija zahvaljujući kojem će se stvoriti interaktivna javna baza podataka koja može biti od pomoći državama članicama u vezi s nacionalnim akcijskim planovima;

45.  izražava žaljenje zbog činjenice da preporuke po državama članicama i dalje upućuju na nedostatke u javnoj nabavi, npr. na manjak konkurentnosti i transparentnosti, i da 21 država članica nije u potpunosti prenijela zakonodavni paket u svoje nacionalno pravo, što dovodi do narušavanja tržišta; poziva Komisiju da brzo djeluje kako bi se pokretanjem nužnih postupaka zbog povrede prava osiguralo da države članice poštuju svoje pravne obveze; poziva Komisiju da sustavno i na učinkovit i transparentan način provjerava da se administrativnim procedurama ne stvara nerazmjerno opterećenje za poduzeća ili sprječava sudjelovanje MSP-ova u javnim nabavama;

46.  podupire države članice u njihovim nastojanjima da moderniziraju usluge javne uprave, osobito s pomoću e-uprave, i poziva na bolju prekograničnu suradnju, pojednostavljenje administrativnih procedura i interoperabilnost javnih uprava u korist svih poduzeća i građana te u isto vrijeme poziva Komisiju da u područjima u kojima se digitalizacija javnih usluga financira iz proračuna EU-a provodi učinkovitiji nadzor namjenskog korištenja sredstava;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Vijeća, Komisije, Euroskupine i ESB-a te nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0058.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.
(3) SL C 165 E, 11.6.2013., str. 24.
(4) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(5) SL C 24, 22.1.2016., str. 2.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0358.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti